Biz| Ekonomija| Gost autor| Nauka| Tehnologija

Rešenja za industriju: automatizacija

nsarski RSS / 21.02.2011. u 17:09

 Gost autor: Alselone

 business-process-automation-tw.jpg

Povećanje energetske efikasnosti, automatsko vođenje procesa proizvodnje, robotika, inteligentni softveri, senzori, procesi i rešenja… nikada nisu bili jeftiniji. Svaka od ovih stavki, kao i mnoge druge, mogu da povećaju konkurentnost, kvalitet i opseg uz smanjenje troškova proizvodnje.  Naša industrija je na kolenima (čast malobrojnim izuzecima) i traži nova rešenja da bi preživela. Daću primer automatizacije procesa proizvodnje.

Razradiću priču automatizacije procesa proizvodnje na jednoj hipotetičkoj fabrici stočne hrane. Ceo proces je dat okvirno, ahitektura sistema kao i cene takođe. Tehnološke šeme proizvodnje stočne hrane su malo komplikovanije ali za primer ćemo uzeti osnovnu, idejnu, šemu. Proizvodnja stočne hrane je uzeta jer je laka za objašnjavanje a i slična filozofija može da se primeni na veliki raspon procesa. Prvo ću prikazati kako se odvija proizvodnja bez automatizacije, ručno, a zatim automatizovan proces.

Ručno:

Sirovine za proizvodnju dolaze utovarivačem i sipaju se u usipni koš 1. Iz usipnog koša preko transportne trake 2 dolaze do elevatora 3. Preko elevatora dolaze do sledece transportne trake 4. Radnik pali motore 2, 3 i 4 i kontroliše njihov rad. Havarija može da se dogodi ako se, na primer, ugasi transportna traka 4 a elevator 3 nastavi da nosi materijal. Dolazi do prosipanja i gubitka sirovine. U tom slučaju radnik mora hitno da ugasi celu liniju. Radnik proverava kroz okno nivoe u silosima (10 – 14) i određuje koja sirovina treba da se dospe. Recimo da su sirovine u silosima kukuruz, pšenica, riblje brašno, premiksi i melasa. Doziranje u silose se vrši tako što radnik otvara jedan od ventila 5 – 9 ispod transportne trake 4.

Drugi radnik, po receptu koji je zadao tehnolog, dozira sirovine iz silosa u ručnu vagu, idući od silosa do silosa. Mora biti veoma precizan, pogotovo sa mikrokomponentama i ako slučajno dozira nečega više, mora da prekalkuliše procentualno doziranje ostalih komponenti. Pošto je dozirao sve komponente, odnosi ručnu vagu sa materijalom i sipa u mikser. Sačeka završetak rada miksera, isipa proizvod i nosi ga na pakovanje ili skadištenje. Zatim može da počne proces iz početka.

Radna snaga:

-          vozač utovarivača,

-          pomoćni radnik na silosima i transportnom putu

-          pomoćni radnik na doziranju i mešanju

-          električar i bravar za održavanje

 

rucno.png

Automatski:

Tehnološki, priča je jednaka, s’ tim da se ubacuju novi uređaji: transportne trake 15 – 19 i ventil 21.  Softver preko senzora nivoa u silosima prati stanje sirovina. U zavisnosti od recepta koji se nalazi u bazi podataka određuje koji silos treba trenutno puniti. To signalizira radniku na utovarivaču preko nekih, na primer, signalih lampica (najjeftinije). Softver vodi računa o radu svih motora i pali ih i gasi prema potrebama ili u slučaju havarije.

Sa druge strane, softver, takođe preko baze podataka recepata, dozira is svakog silosa onoliko komponente koliko je potrebno. To vrši tako što pali određenu transportnu traku ispod silosa 15 – 19  i dozira u sledeći usipni koš 20 koji se nalazi na vagi. Vaga govori koliko je dozirao komponente i ako neka komponeta bude previše dozirana (zbog klizanja, grudvanja...) automatski rekalkuliše težine i dozira potencijalne razlike. Pošto je dozirao sve komponente otvara ventil 20 i sipa materijal u mešalicu. Odmah započinje novu šaržu. Materijal se meša u mešalici onoliko koliko stoji u bazi podataka recepata. Pošto je materijal promešan, otvara se ventil ispod mešalice i proizvod se može voditi dalje, ako je potrebno.

auton.png 

Radna snaga:

-          utovarivač

-          električar i bravar za održavanje

 

Arhitektura sistema:

Svi senzori, davači i izvršni uređaji spojeni su na PLC (programmable logic controller) koji prikuplja sve informacije iz sistema, donosi odluke (izvršava softver) i pokreće uređaje. Interakcija sa covekom se odvija preko SCADA-e. Skada je povezana na PLC i vizualizuje dešavanja i stanja u sistemu i prikazuje operateru. Baza podataka komponenti i recepata unosi se na skadi od strane tehnologa i prosleđuje se PLC-u koji vodi proizvodnju po njima. Opciono: bežična mreža za kontrolu iz svakog dela pogona, veza internetom za kontrolu i nadzor sa udaljenih lokacija, spajanje na GSM mrežu…

484pxscadaschematicover.png

 

Potrebna ulaganja:

-          transportne trake 15 – 19: 1000EUR x 5 = 5,000 EUR

-          ventili 21 i posle 22: 500EUR x 2 = 1,000 EUR

-          nivometri u silosima: 500EUR x 5 = 2,500EUR

-          PLC + SCADA, softver i oprema za automatizaciju: 4,000EUR

-          mašinski i elektro radovi, projektovanje: 6,000EUR

-          sitna oprema: 1,500EUR

-          sve: 20,000 EUR

 

Kredit za investicije:

-          iznos kredita: 20,000

-          učešće: 10%

-          godišnja kamatna stopa subvencionisanog kredita: 6%

-          otplata: 36 meseci

-          mesečna rata: oko 550EUR

 

Rezultat:

Povećanje obima proizvodnje, povećanje kvaliteta proizvoda. Finansiranje od 550EUR mesečno. Dva radnika (2 x 400EUR bruto = 800EUR) mogu da pređu na druge poslove ili da budu proglašeni za višak. Investicija se vraća za tri godine. Radnici se zapošljavaju na povećanju obima proizvodnje.

 

P.S. Kako sve to posle naplatiti, to ne spada u domen inženjerstva nego magije, tu zvati Krugolinu ili, možda još bolje, strongmena.  

 

 

 

 

 



Komentari (75)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Covek u belom Covek u belom 18:20 21.02.2011

Falinke

Radna snaga:

- utovarivač

- električar i bravar za održavanje

A odrzavanje softvera i senzora??? To je najslabija karika u celom sistemu i definitivno nesto sto elektricar ne moze da odrzava.

- PLC + SCADA, softver i oprema za automatizaciju: 4,000EUR

Ovo je mnogo, mnogo skuplje. Bez 10k jura ni ne razmisljati. I to u Srbiji. Od cifri napolju boli glava i usi otpadaju...
alselone alselone 18:41 21.02.2011

Re: Falinke

Covek u belom

A odrzavanje softvera i senzora??? To je najslabija karika u celom sistemu i definitivno nesto sto elektricar ne moze da odrzava.


Odrzavanje senzora na ovako malom sistemu je trivijalno. Ovde bi postojalo par induktivaca, vaga i par davaca nivoa. Nista sto jedan elektricar sa iskustvom ne bi mogao da odrzava. Saglasan sam da elektricar ne bi mogao da odrzava softver, ali za ovako mali sistem, ako se valjano napise i ispegla u garantnom roku, odrzavanje softvera tezi nuli.

Covek u belom

Ovo je mnogo, mnogo skuplje. Bez 10k jura ni ne razmisljati. I to u Srbiji. Od cifri napolju boli glava i usi otpadaju...


Za ovaj sistem nije tako skupo. Ne bi se ovde islo sa nekim simensovim ili ab-ovim azdajama, ovde jedna dvestotkica (ili nova hiljadudvestotka) sa nekim desetoincnim panelom radi savrseno posao. Tu je plc+panel oko 1500, softver isto toliko i jos hiljadarka za mali orman, kablove i sitnez. Napolju projektovanje i softver klepa po usima ali je zato oprema delimicno jeftinija.
suvajdzinm suvajdzinm 18:48 21.02.2011

Re: Falinke

PLC+SCADA+programiranje je definitivno skuplje od 4000e, ali ne previse. Sto se ostalog tice ne moze se bas sve resiti samo transportnim trakama, potrebni su dozatori (vibro uglavnom) koji nisu navedeni u proracunu. Dodatni troskovi su i odrzavanje sistema, koji ne moze odrzavati radnik sa istim znanjem sa kojim je odrzavao prethodnu liniju. Treba dodati i troskove otpremnine za dva radnika viska. Pa na kraju ispadne da je na srednji rok jeftinije placati radnike, umesto automatizovati liniju. Dugorocno u Srbiji ne moze niko nista da planira.

Automatizacija je definitivno dobra, ali u Srbiji nije izdvojena kao nacionalni interes. Cilj drzave je da se smanji nezaposlenost i za svakog novo zaposlenog daje subvencije (bilo preko programa prva sansa ili novo otvorenog radnog mesta). Kada dobijate pare da zaposlite radnike, necete ih drazati besposlenim, a kada oni vec nesto radi nema potrebe za automatizacijom.

Losa stvar kod zanemarivanja automatike je losiji proizvod, manji obim proizvodnje i veci troskovi proizvodnje na duzi rok.
alselone alselone 19:01 21.02.2011

Re: Falinke

suvajdzinm
PLC+SCADA+programiranje je definitivno skuplje od 4000e, ali ne previse. Sto se ostalog tice ne moze se bas sve resiti samo transportnim trakama, potrebni su dozatori (vibro uglavnom) koji nisu navedeni u proracunu. Dodatni troskovi su i odrzavanje sistema, koji ne moze odrzavati radnik sa istim znanjem sa kojim je odrzavao prethodnu liniju. Treba dodati i troskove otpremnine za dva radnika viska. Pa na kraju ispadne da je na srednji rok jeftinije placati radnike, umesto automatizovati liniju. Dugorocno u Srbiji ne moze niko nista da planira.

Automatizacija je definitivno dobra, ali u Srbiji nije izdvojena kao nacionalni interes. Cilj drzave je da se smanji nezaposlenost i za svakog novo zaposlenog daje subvencije (bilo preko programa prva sansa ili novo otvorenog radnog mesta). Kada dobijate pare da zaposlite radnike, necete ih drazati besposlenim, a kada oni vec nesto radi nema potrebe za automatizacijom.

Losa stvar kod zanemarivanja automatike je losiji proizvod, manji obim proizvodnje i veci troskovi proizvodnje na duzi rok.




Naravno da se moze ici vibro dozatorima ili puzevima, ovo je maksimalno uposcena verzija. U punoj verziji bi se islo i na frekventnu regulaciju doziranja.
plc + skada programiranje za ovako mali sistem siguran sam, moze da se nadje za pare koje sam sponuo gore i u prethodnom komentaru. To naravno ne znaci da se velika fabrika stocne hrane sa mnogo vise senzora, silosa i linija radi za tu lovu. Ali ta fabrika takodje nema dva radnika. Kazem ponovo, ono je hipoteticka situacija.
To si u pravu da automatizacija nije nacionalni interes i da je kratkorocno (mozda ne cak ni srednjerocno, ali to bi smo morali i definisati pre toga) jeftinije bez automatike, ali to je sramota.
mikimedic mikimedic 20:53 21.02.2011

Re: Falinke

To si u pravu da automatizacija nije nacionalni interes i da je kratkorocno (mozda ne cak ni srednjerocno, ali to bi smo morali i definisati pre toga) jeftinije bez automatike, ali to je sramota.


ovo je tacno - sindrom 'tisina, sad malo ona'. bojim se da ce ovakvi blogovi ostati bez mnogo komentara bas zbog tog sindroma.


poz al i preporuka za blog.
mirelarado mirelarado 21:19 21.02.2011

Re: Falinke

Losa stvar kod zanemarivanja automatike je losiji proizvod, manji obim proizvodnje i veci troskovi proizvodnje na duzi rok.


Самим тим ништа од развоја и новог квалитетног запошљавања. Недопустива кратковидост у дефинисању националног интереса.


alselone alselone 21:23 21.02.2011

Re: Falinke

mikimedic


Hvala miki. ;-)

alselone alselone 21:27 21.02.2011

Re: Falinke

mirelarado

Самим тим ништа од развоја и новог квалитетног запошљавања. Недопустива кратковидост у дефинисању националног интереса.


Apsolutno tako. Stanje u kom se je jednostavnije drzati 5 ljudi i placati ih (neredovno) bruto 250 evra nego unaprediti proizvodnju, poboljsati energetsku efikasnost, JIT biznisovati, nije odrzivo duze od sledecih izbora.

Out of Beirut Out of Beirut 21:00 21.02.2011

pitanje

Zasto SAD nisu automatizacijom konkurencija Kini?

Zasto se fabrike u SAD zatvaraju vec dugi niz godina?

Je l' su i oni glupi kao Srbija?
Goran Vučković Goran Vučković 21:13 21.02.2011

Re: pitanje

Zasto SAD nisu automatizacijom konkurencija Kini?

Možda zato što ono što ne može da se automatizuje neće da rade za $150 mesečno?
alselone alselone 21:28 21.02.2011

Re: pitanje

Out of Beirut


Pretpostavljam da mislis da je Kina i svemirsku agenciju, rakete i satelite napravila srpom i cekicem...
alselone alselone 21:29 21.02.2011

Re: pitanje

Goran Vučković

Možda zato što ono što ne može da se automatizuje neće da rade za $150 mesečno?


Ti odma' pucas na menadjersku platu.
Goran Vučković Goran Vučković 21:35 21.02.2011

Re: pitanje

Ti odma' pucas na menadjersku platu.

Pa ono jes - oni manje srećni rade za $100 i manje - vidi ovo (do duše malo je bajato - sa vrha "mehura".
alselone alselone 22:03 21.02.2011

Re: pitanje

Goran Vučković

Pa ono jes - oni manje srećni rade za $100 i manje - vidi ovo (do duše malo je bajato - sa vrha "mehura".


Bas zanimljiv konveksni oblik kretanja plata.
dragan7557 dragan7557 10:40 22.02.2011

Re: pitanje

Goran Vučković
Zasto SAD nisu automatizacijom konkurencija Kini?

Možda zato što ono što ne može da se automatizuje neće da rade za $150 mesečno?

NEĆE ili im takav rad ne obezbeđuje ni prostu reprodukciju fizičke snage a za shranu je potrebno višestruko više?

cerski
Goran Vučković Goran Vučković 11:14 22.02.2011

Re: pitanje

NEĆE ili im takav rad ne obezbeđuje ni prostu reprodukciju fizičke snage a za shranu je potrebno višestruko više?

Ili to. Tek u Kini je trenutno $150 mesečno "bolja" plata u industriji, koliko vidim statistike - sa takvim "uslovima privređivanja" je nekako logično da preuzmu deo posla na sebe.
dragan7557 dragan7557 11:26 22.02.2011

Re: pitanje

Goran Vučković
NEĆE ili im takav rad ne obezbeđuje ni prostu reprodukciju fizičke snage a za shranu je potrebno višestruko više?

Ili to. Tek u Kini je trenutno $150 mesečno "bolja" plata u industriji, koliko vidim statistike - sa takvim "uslovima privređivanja" je nekako logično da preuzmu deo posla na sebe.

Diktatura Proletarijata je naravno ovozemaljki Raj. Mada je Kina specifičan slučaj zbog mnogoljudnosti.

Uostalom ako pogledaš aktuelnu aferu oko Apple, i drugih pravih vlasnika ovog Raja onda stvar postaje jasnija.

cerski
docsumann docsumann 21:34 21.02.2011

Nezaobilazna

ličnost u teoriji sistema automatskog upravljanja je ruski matematičar i fizičar Aleksandar Ljapunov.

Kada je grupa američkih naučnika iz Santa Kruza, sedamdesetih godina prošlog vijeka ) pokušala da razvije matematički algoritam za određivanje uslova pri kojima će ponašanje nekog dinamičkog sistema biti stabilno ( neće samo od sebe težiti divergaciji u odnosu na željeno ravnotežno stanje ), susrela se (na svoje poprilično zaprepašćenje i razočarenje ) sa Ljapunovim radovima u kojem je se preko vrijednosti nula frekventne karakteristike sistema određivao oblik negovih atraktora (putanjama vektora stanja koje sistem sam od sebe zauzima).
Ljapunov je pokazao da sitemi čije se nule (Ljapunovi eksponenti) frekventne karakteriostike nalaze na lijevoj strani kompleksne frekventne ravni u odnosu na ordinatu, zauzimaju privlačno stabilno stanje prepušteni sami sebi.
Takođe je odredio uslove za pojavu " čudnih atraktora " koji je npr. dobio Edvard Lorencu u onim svojim pionirskim kompijuterskim simulacijama stanja nelinearnog dinamičkog sistema atmosferskog vremena, a u kojima je začeta teorija haosa. Ti sistemi imaju bar jedan Ljapunov eksponent na desnoj strani dijagrama.

I dan danas se sjećam priče profesora Bučevca o Ljapunovu - Bio je to briljantan naučnik i divan čovjek, ubio se.
alselone alselone 22:28 21.02.2011

Re: Nezaobilazna

Ljapunov jeste svakako jedan od najvecih u oblasti teorije sistema automatskog upravljanja. Nisam znao da se ubio, upravo citah o tome. Tanka je linija...

Ovde bi smo morali spomenuti i Nikvista, Ciglera i Nikolsa, Bodea...
docsumann docsumann 06:13 22.02.2011

Re: Nezaobilazna

Ljapunov jeste svakako jedan od najvecih u oblasti teorije sistema automatskog upravljanja. Nisam znao da se ubio, upravo citah o tome. Tanka je linija...

Ovde bi smo morali spomenuti i Nikvista, Ciglera i Nikolsa, Bodea...


i još malo Rusa - Jakubovič, Popovljev.

Inače, da malo pojasnim Ljapunovljev koncept - on je kao ključan parametar stabilnosti posmatrao vektor stanja u relativnim koordinatama ( razliku željenog od stvarnog stanja sistema). Na taj način zahtjevana vrijednost (relativnog) vektora stanja, odnosno odstupanja, je uvijek 0. Ako sitem iz svakog svog početnog stanja , prepušten sam sebi, pređe u nulto ravnotežno stanje, onda je on asimptotski stabilan u cijelom.
Postoje (tehnički) sistemi koji se konstruišu kao nestabilni, a u zahtjevani eksploatacioni režim se dovode samim upravljanjem (imaju visoku upravljivost, tj. dobar odziv na upravljačke signale).
Takav je recimo vojni avion Su-27, koji ima vrlo nestabilnu aerodinamiku, ali se pomoću snažnih motora i pomičnih krajeva izuvnika savršeno kontroliše u vazduhu.
alselone alselone 07:04 22.02.2011

Re: Nezaobilazna

docsumann

Takav je recimo vojni avion Su-27, koji ima vrlo nestabilnu aerodinamiku, ali se pomoću snažnih motora i pomičnih krajeva izuvnika savršeno kontroliše u vazduhu.


Hvala docs na super primerima.

A je l' znas mozda (ili neko drugi) sta je fora sa Su-47 i "obrnutim" oblikom krila. Deluje ludo dobro!
alselone alselone 07:10 22.02.2011

Re: Nezaobilazna

docsumann
(imaju visoku upravljivost, tj. dobar odziv na upravljačke signale).


Omiljeni izrazi iz sau - kontrolabilnost, opservabilnost, stabilizabilnost...
luka.laban luka.laban 08:23 22.02.2011

Re: Nezaobilazna

ima ovde oko obrnutih krila

docsumann docsumann 05:30 23.02.2011

Lorentz-ov "čudni" atraktor

Edward Lorentz je 60-tih godina prošlog vijeka vršio kompjuterske simulacije atmosferskih promjena vremena, služeći se uproštenim matematičkim modelom, sastavljenim od svega nekoliko nelinearnih diferencijalnih jednačina koje su u obzir uzimale uticaj temperature, pritisaka, vlažnosti vazduha ... Tom prilikom je kao sliku odziva sistema dobio dijagram koji je izgledao nekako ovako:



Robert Stetson Šo,Vilijem Berk,Edvard Špigel su u svojim istraživanjma 1977. -1978. "naletili" na Ljapunove radove (stare skoro osamdeset godina) u kojima su detaljno objašnjeni uslovi pri kojima se on pojavljuje.

nask nask 00:02 22.02.2011

Komparativne prednosti

I onda ti državni neprijatelji uvale Stuxnet koji ti razjebe PLC i od takve stočne hrane dobiješ lude krave.
Krave treba da pasu, takođe i druge domaće životinje. Tehnološko zaostajanje ima i svojih prednosti, da parafraziram najvećeg (živog) holandskog filozofa Johana Krojfa (u svakoj neprilici postoji prilika). Živela ekološka Srbija.

PS A gde će ti duša za ona dva radnika
alselone alselone 07:01 22.02.2011

Re: Komparativne prednosti

nask

PS A gde će ti duša za ona dva radnika


A poslednja recenica:
Radnici se zapošljavaju na povećanju obima proizvodnje.

Ovo su mnogo stabilnija radna mesta.
jinks jinks 00:39 22.02.2011

Interesantno

da li neki general purpose PLC (na koje verovatno i mislite kada izvodite računicu) može da radi neku iole složeniju regulaciju ... tipa sistema sa transportnim kašnjenjem, višestrukih spregnutih regulacionih petlji i slično, adaptivni sistem regulacije, prediktivni sistem regulacije.

Tu je opcija neki PLC mnogo skuplji od cene koju ste naveli ili neki custom tailored hardware i software kombinacija ... ili neka industrial PC based aplikacija.

p.s.

Neko je gore pomenuo Ljapunova ... interesatni su pokušaji da se njegov kriterijum stabilnosti (koji najčešće služi upravo samo za to ... za dokazivanje stabilnosti) koristi i kao kriterijumska funkcija prilikom projektovanja regulatora ...
alselone alselone 11:07 22.02.2011

Re: Interesantno

Naravno da moze, to su posebno zanimljivi problemi koji traze kreativna resenja. PLC bi u tom slucaju morao da bude za klasu skuplji, sto zbog procesorske snage, sto zbog povecanog broja ulaza i izlaza.


Lepi primeri za ovo su samoporesavajuci PI(D) regulatori, neuronske mreze, genetski algoritmi...

Na primer: U kriticnim delovima procesa neuronska mreza "slusa" zvuk rada motora i odredjuje rizik od otkaza. Predikcije potrosnje energenata ili sirovina, ili na primer, predikcija potrosnje struje i odredjivanje potrebnog broja generatora u elektroprivredi - hot rezerve, ali ovo je vec neki Level III, nije PLC nivo.

Sto se tice industrial PC based aplikacija tu su posebno interesantni DCS-ovi.
jinks jinks 12:35 22.02.2011

Re: Interesantno

Predikcije potrosnje energenata ili sirovina, ili na primer, predikcija potrosnje struje i odredjivanje potrebnog broja generatora u elektroprivredi - hot rezerve, ali ovo je vec neki Level III, nije PLC nivo.

Ustvari, to se tako i zove - tercijalni nivo regulacije u elektroprivredi. Postoje jos i sekundarni (na nivou regulacije napona i ucestanosti sistema) i primarni (regulatori napona iliti pobude, kao i turbinski regulatori) ...

Inace, sto kazete, daleko je od PLC nivoa ... mada pitanje je sta sve sada i moze da se nazove PLC-om (postoje platforme koje omogucavaju i jedno i drugo ... PLC koncepciju i custom platform koncepciju ... sa sve pratecim opcijama o kojima ste govorili (nadogradjena Skada, distribuirani konktorlni sistem ...)

Sto se tice dijagnostike ispravnosti rada motora, to je oblast u kojoj se sve vise koriste najsavremenije i hardverske i algoritamske tehnike i tehnologije.

p.s.

Genetski algoritmi u automatici ... zvuci interesantno
alselone alselone 13:05 22.02.2011

Re: Interesantno

jinks

Ustvari, to se tako i zove - tercijalni nivo regulacije u elektroprivredi. Postoje jos i sekundarni (na nivou regulacije napona i ucestanosti sistema) i primarni (regulatori napona iliti pobude, kao i turbinski regulatori) ...

Inace, sto kazete, daleko je od PLC nivoa ... mada pitanje je sta sve sada i moze da se nazove PLC-om (postoje platforme koje omogucavaju i jedno i drugo ... PLC koncepciju i custom platform koncepciju ... sa sve pratecim opcijama o kojima ste govorili (nadogradjena Skada, distribuirani konktorlni sistem ...)

Sto se tice dijagnostike ispravnosti rada motora, to je oblast u kojoj se sve vise koriste najsavremenije i hardverske i algoritamske tehnike i tehnologije.

p.s.

Genetski algoritmi u automatici ... zvuci interesantno


Primarna regulacija u EES-u je zanimljiva ali je to samo prvi vid "odbrane" od nestabilnosti, nosi gresku u ustaljenom stanju, pa se tu u pricu ubacuje sekundarna. Dok su regulatori pobude cesto i generatori nestabilnosti ako se pravilno ne konfigurisu.
Sekundarna regulacija je dobar primer naprednih tehnika upravljanja. Spaja u jedan sistem PID regulaciju sa predikcijom potrosnje (ako postoji ekonomsko "savetovanje upravljanja" - Economic Dispatch. Sta vise, regulacija u EES-ovima zahteva i koordinaciju vise disrtibucija i prenosnih sistema - u slucajevima weak transportnih puteva moguce su velike oscilacije izmedju sistema, pa ako ih imamo tri, na primer, onaj srednji sistem se ponasa kao kondenzator. Na primer, ako osciluju nasa i slovenacka mreza izmedju sebe, hrvatski EES je na ivici stabilnosti. U elektroprivredama za upravljanje cesto se koriste RTU-ovi, slicni PLC-ovima ali sa realtime operativnim sistemom.


alselone alselone 13:44 22.02.2011

Re: Interesantno

jinks

Genetski algoritmi u automatici ... zvuci interesantno


Na primer:
A common practice is to design a controller by plant observations (i.e. experiments) and to optimize some of its parameters by trial-and-error. This paper proposes a genetic algorithm for the automation of the search procedure and its implementation on a programmable logic controller (PLC). The details of this implementation are discussed, along with an example one carried out for the control of a plant simulation problem introduced by Eastman Chemical Co. The advantage of such an approach consists of automating the search for a good solution. Moreover, the genetic algorithm can be easily programmed in the PLC and reused for different plants with the only need for string encoding and fitness evaluation reprogramming

IEEE
jinks jinks 09:48 23.02.2011

Re: Interesantno

Primarna regulacija u EES-u je zanimljiva ali je to samo prvi vid "odbrane" od nestabilnosti, nosi gresku u ustaljenom stanju, pa se tu u pricu ubacuje sekundarna. Dok su regulatori pobude cesto i generatori nestabilnosti ako se pravilno ne konfigurisu.


Au, nisam ni pomislio da cu na Blogu ikada diskutovati o svom poslu . Pobudama se bavim vise godina :)

Bogami pred pobudu se stavljaju dobrani zahtevi sto se tice stabilnosti sistema. Sto se tice greske ustaljenog stanja, pitanje je sta podrazumevate pod ustaljenim stanjem, sa stanovista sistema. Na primer, pobuda radi sa nultom greskom napona statora u odnosu na zadatu referencu, kada radi u rezimu regulacije napona (isto vazi i za rezim regulacije struje rotora, gde je steady-state greska 0). Takodje, sa nultom greskom se radi i u rezimu regulacije reaktivne snage ili kosinusa ugla snage.

E sad, sekundarna regulacija, koliko sam razumeo, mada se time nikada nisam bavio (ukoliko se grupni regulatori snaga elektrane ne racunaju kao sekundarna regulacija) prevashodno radi korekciju sa stanovista ucestanosti sistema. Bas sam razgovarao sa kolegama sistemasima koliko se na sekunadrnom nivou vrsi regulacija tokova reaktivne snage (odnosno preraspodela napona na nivou sistema) ali sam dobio odgovor da tu prica (odnosno sekundarna regulacija) tesko da moze da se centralizuje na slican nacin kao sto je to slucaj kod ucestanosti sistema (odnosno ucestanost vam je jedinstven parametar koji vam jednoznacno govori i stanju sistema). Gurnete frekvencmetar u steker u dnevnoj sobi ... i sve vam je jasno
alselone alselone 09:59 23.02.2011

Re: Interesantno

jinks

E sad, sekundarna regulacija, koliko sam razumeo, mada se time nikada nisam bavio (ukoliko se grupni regulatori snaga elektrane ne racunaju kao sekundarna regulacija) prevashodno radi korekciju sa stanovista ucestanosti sistema. Bas sam razgovarao sa kolegama sistemasima koliko se na sekunadrnom nivou vrsi regulacija tokova reaktivne snage (odnosno preraspodela napona na nivou sistema) ali sam dobio odgovor da tu prica (odnosno sekundarna regulacija) tesko da moze da se centralizuje na slican nacin kao sto je to slucaj kod ucestanosti sistema (odnosno ucestanost vam je jedinstven parametar koji vam jednoznacno govori i stanju sistema). Gurnete frekvencmetar u steker u dnevnoj sobi ... i sve vam je jasno


Grupni regulatori elektrana se racunaju u sekundarnu regulaciju.
Load Frequency Control, LFC, moze da vrsi sekundarnu regulaciju frekvencije tako sto proracunavaju set pointe aktivne snage generatora ili grupa generatora (grupni regulatori). Frekvencija je globalna velicina u sistemu, a pod sistem podrazumevam sve oblasti koje su povezane naizmenicnim vodovima i rade na 50Hz. Frekvencija je, manje-vise (postoje oscilacije), jednaka ovde i u Francuskoj. Posto je frekvencija jednaka i "cuvaju" je veliki generatori, ako bi nama ispao ceo djerdap odjednom ne bi nam pala frekvencija u drzavi nego bi smo povukli snagu spolja. Da, reaktivna snaga nikako nije globalna velicina, nego prilicno lokalna - kompenzacija Q na nivou jedne fabrike ili kondenzatorske baterije na nivou velikih fidera.



jinks jinks 10:22 23.02.2011

Re: Interesantno

Interesantna je i prica sta se na nivou sistema radi kada, na primer, iz jedne zemlje zelite da izvezete struju u drugu zemlju. Kako se uopste (sto rece jedna autorka na blogu) regulisu slobodni tokovi struja iz jednog sistema u drugi ... i sa stanovista tokova aktivne i reaktivne snage. Svasta novo moze da se cuje od kolega koji se bave elektroenergetskim sistemima.
Inace i ja kazem "zivela kraljica automati.."
alselone alselone 11:27 23.02.2011

Re: Interesantno

jinks
Interesantna je i prica sta se na nivou sistema radi kada, na primer, iz jedne zemlje zelite da izvezete struju u drugu zemlju. Kako se uopste (sto rece jedna autorka na blogu) regulisu slobodni tokovi struja iz jednog sistema u drugi ... i sa stanovista tokova aktivne i reaktivne snage. Svasta novo moze da se cuje od kolega koji se bave elektroenergetskim sistemima.


Najlakse je dobiti zeljeni tok snaga tako sto se kod njih obara a kod nas podize proizvodnja i petlja se zatvara preko merenja na interkonektivnim vodovima.
jinks jinks 11:53 23.02.2011

Re: Interesantno

Tako su mi otprilike objasnile i kolege koje sam pitao ... inace, cela je prica krenula od jedne energeticarske izreke "reaktivna snaga je ambalaza u koju se pakuje aktivna snaga koja se isporucuje korisnicima" (ako se izuzmu veliki konzumenti Q-a, motori i slično).
dexter92 dexter92 00:59 22.02.2011

Mala digresija

Sta je sa sintetickom hranom? To je 'izmisljeno' pre 50ak godina u NASA-i!
Koji su dometi danasnje hemije?
Da li nesto mora da se gaji pa ubije da bi covek imao sta da jede?
alselone alselone 11:09 22.02.2011

Re: Mala digresija

dexter92
Sta je sa sintetickom hranom? To je 'izmisljeno' pre 50ak godina u NASA-i!
Koji su dometi danasnje hemije?
Da li nesto mora da se gaji pa ubije da bi covek imao sta da jede?


Koliko sam upoznat (a nisam mnogo) ovo je posebno zanimljiva nanotehnologija ali mislim da smo i dalje daleko od sinteticke ishrane zbog onoga sto se naziva "nepoznate hranljive materije".
dexter92 dexter92 13:16 22.02.2011

Re: Mala digresija

Ja mislim da su hemijski sastavi proteina, ugljenih hidrata, vitamina, masti itd dobro poznati. Postoje i proizvodi na trzistu koji se daju uglavnom bolesnicima samo ne znam da li se takvi preparati mogu danas dobiti recimo iz nafte ili neke druge organske smese ili opet preradom hrane.
alselone alselone 13:41 22.02.2011

Re: Mala digresija

dexter92
Ja mislim da su hemijski sastavi proteina, ugljenih hidrata, vitamina, masti itd dobro poznati. Postoje i proizvodi na trzistu koji se daju uglavnom bolesnicima samo ne znam da li se takvi preparati mogu danas dobiti recimo iz nafte ili neke druge organske smese ili opet preradom hrane.


Saglasan ali... moje laicko misljenje o tome je sledece - mi poznajemo gradju osnovnih hranljivih supstanci. Izvestan deo njih nije poznat kao ni potrebni kolicinski odnosi izmedju njih.
Najlakse je objasniti ovako - da bi se sintetisala komponenta X u ogranizmu, potrebno je da ishrana sadrzi komponentu Y i komponentu Z. Nije isto pojesti jabuku i multivitaminsku tabletu.
dexter92 dexter92 15:21 22.02.2011

Re: Mala digresija

Ranije sam citao neki clanak kako su u NASA-i eksperimentalno hranili grupu ljudi 6 meseci nekim zeleom koji je smesa hranjivih sastojaka i nije bilo nikakvih negativnih posledica.
Hocu da kazem da je mozda buducnost covecanstva u sintetickoj hrani. Barem bi neki obroci to mogli da budu. Sinteticka hrana bi mogla da bude laksa za proizvodnju, brze se pripravlja/konzumira i potencijalno zdravija jer ne bi sadrzavala stetne tvari kao npr. ono sto danas nazivamo junk food-om.
Mislim da to nije toliko tehnoloski neostvarivo, vise se radi o ljudskim navikama u ishrani.
Postoji mozda i antikampanja da je sve sto je "vestacko" neminovno i lose.
U sustini ljudi cesto hranu procenjuju na osnovu ukusa, a ne njenog sastava, zato danas imamo mnogo gojaznih ljudi.
"Konvenconalna ishrana" takodje cesto sadrzi komplikovane obroke koje nas sistem organa za varenje ne moze pravilno da svari itd..
nikvet pn nikvet pn 12:32 23.02.2011

Re: Mala digresija

u NASA-i eksperimentalno hranili grupu ljudi 6 meseci nekim zeleom koji je smesa hranjivih sastojaka i nije bilo nikakvih negativnih posledica.
Hocu da kazem da je mozda buducnost covecanstva u sintetickoj hrani.

Dugo već postoji jako velika kontrolna grupa na apsolutno veštačkoj ishrani - psi. Bez posledica.

Ako konzumentima kulturološki aspekt ishrane postane nebitan onda je sintetička prehrambena budućnost čovečanstva sasvim izvesna.
docsumann docsumann 16:18 23.02.2011

Re: Mala digresija

Hocu da kazem da je mozda buducnost covecanstva u sintetickoj hrani. Barem bi neki obroci to mogli da budu. Sinteticka hrana bi mogla da bude laksa za proizvodnju, brze se pripravlja/konzumira i potencijalno zdravija jer ne bi sadrzavala stetne tvari kao npr. ono sto danas nazivamo junk food-om.


i nema ubijanja životinja, a što će na dugoročni rok uticati na način na koji mi sami sebe podsvjesno percepiramo.
usvajanje humanih principa djelovanja od strane neke zajednice može na nju samo blagotvorno da utiče.

feminizam + vegetarijanstvo = harmoničniji svijet
veronika_kojen veronika_kojen 17:19 23.02.2011

Re: Mala digresija

docsumann


feminizam + vegetarijanstvo = harmoničniji svijet






(a sad odoh da jedem pljeskavicu od njusvi)
docsumann docsumann 19:40 23.02.2011

Re: Mala digresija

(a sad odoh da jedem pljeskavicu od njusvi)


izbaciš tih 15% svinjetine iz sastava pljeskavice i ti si vegetarijanka
veronika_kojen veronika_kojen 19:46 23.02.2011

Re: Mala digresija

docsumann
(a sad odoh da jedem pljeskavicu od njusvi)


izbaciš tih 15% svinjetine iz sastava pljeskavice i ti si vegetarijanka


mzezam se, ne jedem zaista meso. a i feministkinja sam
docsumann docsumann 20:21 23.02.2011

Re: Mala digresija

mzezam se, ne jedem zaista meso. a i feministkinja sam


e pa onda
veronika_kojen veronika_kojen 10:12 22.02.2011

:)

Ja lupila preporuku. Pojma nemam o čemu piše, al zvuči pametno.
mikimedic mikimedic 11:14 22.02.2011

Re: :)

Ja lupila preporuku. Pojma nemam o čemu piše, al zvuči pametno.


veronika vidi, dosao je i cika cerski

alselone alselone 11:22 22.02.2011

Re: :)

veronika_kojen
Ja lupila preporuku. Pojma nemam o čemu piše, al zvuči pametno.



dragan7557 dragan7557 11:28 22.02.2011

Re: :)

veronika vidi, dosao je i cika cerski

Samo u prolazu.

cerski
veronika_kojen veronika_kojen 16:06 22.02.2011

Re: :)

mikimedic
Ja lupila preporuku. Pojma nemam o čemu piše, al zvuči pametno.


veronika vidi, dosao je i cika cerski



Veronika videla. A vide li ti kako tebe gotive moderatorke kod lambrosa na blogu? Ne mogu da skinu oka s tebe...

kjs

mikimedic mikimedic 21:18 22.02.2011

Re: :)

Ne mogu da skinu oka s tebe...




rsjbih
alselone alselone 10:04 23.02.2011

Re: :)

veronika_kojen



mikimedic



mikimedic mikimedic 11:38 23.02.2011

Re: :)

dragan7557 dragan7557 10:37 22.02.2011

Re: dijagnoza

Dva radnika (2 x 400EUR bruto = 800EUR) mogu da pređu na druge poslove ili da budu proglašeni za višak.

I naravno padnu na teret ostatka ne/zaposlenog društva ili kako to "moderni" Milonisti kažu dobiju besplatan ručak od ....
Radnici se zapošljavaju na povećanju obima proizvodnje.

Ovo je jednostavno netačno jer povećan obim proizvodnje u modernim sistemima ne uslovljava i povećanje zaposlenosti.
P.S. Kako sve to posle naplatiti, to ne spada u domen inženjerstva nego magije, tu zvati Krugolinu ili, možda još bolje, strongmena.

možda bi bilo bolje da autor u pomoć prizove recimo

Richard L. Daft

"Organization Theory and Design"

Vanderbilt University

edicije 1-7 kako bi izašao iz domena inženjerstva i primetio da ono što on naziva:
Radna snaga:

- vozač utovarivača,

- pomoćni radnik na silosima i transportnom putu

- pomoćni radnik na doziranju i mešanju

- električar i bravar za održavanje

nisu ništa drugo do ŽIVI LJUDI, koji moraju ponekad i da jedu a imaju i potrebu za drugim, za kapital i profit, čisto trivijalnim gubljenjem vremena, prostora i sličnim idiotizmima.

Naravno, postoji i mogućnost da se ovi, kako ih jedan srpski ministar nazva 'lenji radnici' nateraju na SNALAŽENJE!

Preporuka za pokušaj davanja priloga inovaciji.

cerski
alselone alselone 11:28 22.02.2011

Re: dijagnoza

dragan7557

I naravno padnu na teret ostatka ne/zaposlenog društva ili kako to "moderni" Milonisti kažu dobiju besplatan ručak od ....]
Ovo je jednostavno netačno jer povećan obim proizvodnje u modernim sistemima ne uslovljava i povećanje zaposlenosti.


Sta je bolje, da ostanu da rade u nekonkurentnom preduzecu i da opstanu jos neko vreme ili da proizvodnja stoji na zdravim temeljima i da preostala dva radnika imaju stabilniji posao pa da se sansa za ostale trazi u necemu drugom?
Molio bih da odgovor ne sadrzi kritiku civilizacije i modernog drustva jer je to prosto tako i resenje bi trebalo da radi u postojecim uslovima. Povecanje obima proizvodnje naravno da dovodi do povecanja zaposlenosti - povecan obim sirovina, transporta, usluga, energije...



dragan7557

edicije 1-7 kako bi izašao iz domena inženjerstva i primetio da ono što on naziva:
nisu ništa drugo do ŽIVI LJUDI, koji moraju ponekad i da jedu a imaju i potrebu za drugim, za kapital i profit, čisto trivijalnim gubljenjem vremena, prostora i sličnim idiotizmima.

Naravno, postoji i mogućnost da se ovi, kako ih jedan srpski ministar nazva 'lenji radnici' nateraju na SNALAŽENJE!

Gde ih ja nisam nazvao ljudima i gde sam negirao potrebe koje vi navodite?
dragan7557 dragan7557 12:07 22.02.2011

Re: dijagnoza

Sta je bolje, da ostanu da rade u nekonkurentnom preduzecu i da opstanu jos neko vreme ili da proizvodnja stoji na zdravim temeljima i da preostala dva radnika imaju stabilniji posao pa da se sansa za ostale trazi u necemu drugom?

Pošto sam ideološki protivnik konkurencije, kao uostalom i mnogi drugi napredniji delovi društva u kome živim, smatram da konkurenciju treba zameniti kooperacijom. Kooperacija ne zahteva nikakvu utakmicu=konkurenciju, pa u takvim uslovima ne postoje nekonkurentna preduzeća.

Uzgred proizvodnja materijalnih dobara, o kojoj raspravljamo, je uvek na zdravim temeljima jer je po definiciji uslov fizičkog opstanka društva i jedinke.
Povecanje obima proizvodnje naravno da dovodi do povecanja zaposlenosti - povecan obim sirovina, transporta, usluga, energije...

Makroekonomsko povećanje proizvodnje, koje doživljavamo je uslovljeno seljenjem kapitala za profitnom stopom i sniženjem troškova proizvodnje, na transnacionalnom planu a ne u lokalnim uslovima o kojim predstavljen hipotetički primer govori.

Konkretno u Srbiji je očekivan dolazak "turističkog kapitalizma" koji je izostao (Ministar Bubalo i dr.: "Srbija će biti ekonomski Tigar" jer je proizvodnja materijalnih dobara (i usluga) uzrokovana visinom profitne stope u ovom slučaju u proizvodnji, za koju strani kapital nije imao interesa.

Na drugoj strani monetarna politika je stvorila (putem visokih kamata) povoljne uslove za plasman neaktivnog kapitala koji se oplođava ležeći na bankovnim računima i kao takav nije zainteresovan za investiranje u privredu. O dizastroznim posledicama ovoga (Mlađen dr. Kovačević)
povecan obim sirovina,

Obim sirovina (pogrešno rečeno) radi se o kvantumu sirovina je mondijalno data količina koja je po svim saznanjima strogo ograničena i nije je moguće menjati, osim ako ne zauzmemo ili otmemo neku od postojećih planeta.

Molio bih da odgovor ne sadrzi kritiku civilizacije i modernog drustva jer je to prosto tako i resenje bi trebalo da radi u postojecim uslovima.

Nije u pitanju kritika civilizacije već neodrživog sistema kapitalističkog i komunistikog modela ekonomije, a reći da "je to prosto tako" znači mirenje sa (u tom slučaju) nepostojećom budućnošću ili pak propašću same civilizacije (ako se ovo može nazvati civilizacijom).

Inovacija koju predlažete,
Preporuka za pokušaj davanja priloga inovaciji.

govori o težnji za promenama koja težnja je svakako vredna hvale.

cerski
alselone alselone 12:17 22.02.2011

Re: dijagnoza

Pošto sam ideološki protivnik konkurencije, kao uostalom i mnogi drugi napredniji delovi društva u kome živim, smatram da konkurenciju treba zameniti kooperacijom. Kooperacija ne zahteva nikakvu utakmicu=konkurenciju, pa u takvim uslovima ne postoje nekonkurentna preduzeća.


Bili protivnik ili ne, konkurencija ocigleno postoji i "jede" ono malo industrije sto imamo. Da li cemo se prilagoditi ili necemo, na nama je.

Uzgred proizvodnja materijalnih dobara, o kojoj raspravljamo, je uvek na zdravim temeljima jer je po definiciji uslov fizičkog opstanka društva i jedinke.

Zastava (na primer) je bila na zdravim temeljima?


Obim sirovina (pogrešno rečeno) radi se o kvantumu sirovina je mondijalno data količina koja je po svim saznanjima strogo ograničena i nije je moguće menjati, osim ako ne zauzmemo ili otmemo neku od postojećih planeta.

Moja greska, pogresno je receno. Hteo sam da kazem - povecanje obima proizvodnje (u okviru jedne grane privrede) dovodi do porasta broja zaposlenih u celoj drzavi, sto u istoj grani, sto u ostalim granama privrede. Generalizacija o kojoj vi pricate, teorija drustva i civilizacije, sirovine na planetarnom nivou i slicno, nije tema ovog bloga. Tema ovog bloga je kako pomoci malom "igracu" da podigne svoju konkurentnost i opstane na trzistu - konkretno kroz automatizaciju procesa proizvodnje te smanjenja proizvodnih troskova uz povecanje obima proizvodnje i kvaliteta finalnog proizvoda.

Inovacija koju predlažete,
Preporuka za pokušaj davanja priloga inovaciji.

govori o težnji za promenama koja težnja je svakako vredna hvale.

Hvala.
dragan7557 dragan7557 12:18 22.02.2011

Re: dijagnoza

Gde ih ja nisam nazvao ljudima i gde sam negirao potrebe koje vi navodite?

Radna snaga:

Pojam je preuzet (u Političkoj Ekonomiji i dr.) iz načertanija "Kapital" i nema dodira sa aktivnostima živih ljudskih bića.

U kasnijem periodu Nacional Socijalizam je dodao i tvrdnju: "Arbeit macht Frei."


cerski
alselone alselone 12:21 22.02.2011

Re: dijagnoza

dragan7557

Pojam je preuzet (u Političkoj Ekonomiji i dr.) iz načertanija "Kapital" i nema dodira sa aktivnostima živih ljudskih bića.
U kasnijem periodu Nacional Socijalizam je dodao i tvrdnju: "Arbeit macht Frei."
cerski


OK, prihvatam.
Smatrajte da sam koristio "ljudski resursi", jer je moje uverenje takvog karaktera.
dragan7557 dragan7557 12:43 22.02.2011

Re: dijagnoza

Zastava (na primer) je bila na zdravim temeljima?

Zastava kao i razvoj teške industije je čist primer praćenja ideologije zvane Marksizam koja je već sada istorijsko đubre, ili bolje rečeno ideološko đubre koje je zamenjeno još većim đubretom.

Srbiji kao ni Švajcarskoj nije bila potrebna autoindustrija, razlika je samo u tome što su Švajcarci bili trezveniji.
Da li cemo se prilagoditi ili necemo, na nama je.

Da bi se jedno društvo (zatvoren sistem) prilagodilo novm konceptu je potrebnan dug vremenski period, a ako tome dodate i namerno neizvedenu društvenu tranziciju, onda je rezultat ovakav kakav je.

Tema ovog bloga je kako pomoci malom "igracu" da podigne svoju konkurentnost i opstane na trzistu - konkretno kroz automatizaciju procesa proizvodnje te smanjenja proizvodnih troskova uz povecanje obima proizvodnje i kvaliteta finalnog proizvoda.

Slažem se pa da odmah počnemo i sa prevođenjem:

"PRODUCTION AND OPERATIONS MANAGEMENT
Manufacturing and Services"

Richard B. Chase
University of Southern California

Nicolas J. Aquilano
University of Arizona

A pošto imamo posla i sa "radnom snagom":


"HUMAN RESOURCE MANAGEMENT"
George T. Milkovich
John W. Boufreau

Cornell University


Bilo koja edicija.

Onda da najurimo studente da to nauče a posle toga nove manađere novog Businesa da naučeno primenjuju u praksi (koje nemaju).

Zadatak nije težak a spada pod obećanu društvenu tranziciju koja je eto silom pprilika nešto okasnila.

Pozdrav,

cerski
dragan7557 dragan7557 12:50 22.02.2011

Re: dijagnoza

John W. Boufreau

Treba da stoji:

John W. Boudreau.

Moje izvinjenje zbog disfunkcije opcije "izmeni."

cerski
mikimedic mikimedic 21:51 22.02.2011

Re: dijagnoza


verooooooooonika, pa jel sam ti pricao?

vidi cika cerski u punom sjaju



Kooperacija ne zahteva nikakvu utakmicu=konkurenciju,


to se danas tako zove?

a juce bila dogovorna ekonomija?

sad ce karagaca da nam razjasni



mikimedic mikimedic 21:55 22.02.2011

Re: dijagnoza

Zastava kao i razvoj teške industije je čist primer praćenja ideologije zvane Marksizam koja je već sada istorijsko đubre, ili bolje rečeno ideološko đubre koje je zamenjeno još većim đubretom


Pošto sam ideološki protivnik konkurencije, kao uostalom i mnogi drugi napredniji delovi društva u kome živim, smatram da konkurenciju treba zameniti kooperacijom. Kooperacija ne zahteva nikakvu utakmicu=konkurenciju, pa u takvim uslovima ne postoje nekonkurentna preduzeća.




Srbiji kao ni Švajcarskoj nije bila potrebna autoindustrija, razlika je samo u tome što su Švajcarci bili trezveniji.


srbiji nije, ali komunistima izgleda jeste... (hint: pitati druga k.)

dragan7557 dragan7557 19:13 23.02.2011

Re: dijagnoza

mikimedic

verooooooooonika, pa jel sam ti pricao?

vidi cika cerski u punom sjaju



Kooperacija ne zahteva nikakvu utakmicu=konkurenciju,


to se danas tako zove?

a juce bila dogovorna ekonomija?

sad ce karagaca da nam razjasni




Šta je bre milisave, opet ti deca otela klikere?

cerski
mikimedic mikimedic 20:30 23.02.2011

Re: dijagnoza


Šta je bre milisave, opet ti deca otela klikere?


meni deca klikere, a tebi krkar avion

uta ta uta ta

disident79 disident79 12:10 22.02.2011

Odlican blog

Blog je odlican, mada daje samo vrlo grube procene.
Konkretniji je svakako od stalnih prica o radnim mestima i izvoznoj privredi. Pre svega zato sto govori i KAKO nesto uraditi, a ne samo da treba nesto da sa uradi(zakljuci na nivou 2+2 je 4, dan je kad sija sunce...). Ono sto je mislim u logici autora manjkavo je sto se oganicava na postojecu proizvodnju. Treba razmisljati o novoj proizvodnji - "malim" fabrikama koje bi uz pravu kreditnu podrsku(+ male kamate, subvencije, oslobodjenje od odredjenih poreza prvih godina...) sigurno unapredile postojecu privredu. Takodje izlazak iz crne i sive zone rada. Dakle subvencija po radnom mestu populisticki ima logiku, ali nije svejedno da li ce delatnost za koju se daje subvencija u buducnosti doneti radnike koji primaju 150EUR ili 500EUR.
alselone alselone 12:25 22.02.2011

Re: Odlican blog

Pre svega zato sto govori i KAKO nesto uraditi


To je bila i ideja. Hvala.

disident79
. Ono sto je mislim u logici autora manjkavo je sto se oganicava na postojecu proizvodnju. Treba razmisljati o novoj proizvodnji - "malim" fabrikama koje bi uz pravu kreditnu podrsku(+ male kamate, subvencije, oslobodjenje od odredjenih poreza prvih godina...) sigurno unapredile postojecu privredu. Takodje izlazak iz crne i sive zone rada. Dakle subvencija po radnom mestu populisticki ima logiku, ali nije svejedno da li ce delatnost za koju se daje subvencija u buducnosti doneti radnike koji primaju 150EUR ili 500EUR.


Da, procene su jako gube, cisto da oslikaju da ima "mesa" za razmisljanje i kalkulacije.
Male fabrike i nove tehnologije, pogotovo u hemijskoj industriji i tehnologiji proizvodnje hrane pa i "zelene" tehnologije proizvodnje energije su svakako odlicne i dobrodosle za blogovanje. Na primer, bakterije koje od smeca prave plastiku, crvi koji od viska iz pivarske industrije prave visokoproteinsku hranu za zivotinje, mikrohidro turbine, biogoriva...
dragan7557 dragan7557 12:57 22.02.2011

Re: Odlican blog

Re: Odlican blog

Pre svega zato sto govori i KAKO nesto uraditi



To je bila i ideja. Hvala.

Umesto: "Farmi, Dvora, Svadbi, Velike Braće i sl."
Edukacija je i Raja izašla.

cerski
dexter92 dexter92 13:37 22.02.2011

Re: Odlican blog

Mislim da je Srbiji pre svega potrebna jedna objektivna analiza sta je to sto ovde moze da se proizvodi. Najlogicniji odgovor je da u Srbiji treba proizvoditi ono za sta postoji i trziste u Srbiji.
Iako se medju nasim ekonomistima kao mantra ponavlja da treba povecati izvoz mislim da niko nema ideju kako se to moze uraditi.
Od vremena kada smo bili iole znacajan proizvodjac i izvoznik vremena su se promenila pojavili su se novi globalni igraci koji su zbrisali mnoge pred sobom, pre svega Kina (gde su sad oni koji su tvrdili da je komunizam nekonkurentan).
Suma sumarum, kome je do proizvodnje taj ide u Kinu, ne u Srbiju. A kad i dodje u Srbiju to je neka Jura.
tom tom 13:26 23.02.2011

kad bi se

kad bi se državna uprava makar malo automatizovala, to bi bila prava stvar...
fra_mustafa_alahic fra_mustafa_alahic 20:51 23.02.2011

vreme

Šta reći da sam radio kao ing u jednoj tad "uspešnoj" firmi u Srbiji (Balkan Belt Suva Reka) . Iz mašina sam vadio sledeče delove
memorija sa magnetskim jezgrama (to je 1996 godina) , Vard leonardova grupa za regulaciju brzine na ponekim mašinama . Standardno upravljanje sa stotinama releja. nije bilo kompenzacije jalove snage, maksigraf probija nebesa ( i mesečno nabije 5-6 hiljada maraka viška) hrpa starih istosmijernih motora, mikser dozira glavni proizvod preko bušene kartice . A na moj predlog da bar negde uvedemo asinhronu regulaciju, da optimiziramo upuštanje velikih strojeva svi se smiju. na ideju da se relejni ormari prebaca na plc ( navijam za Omron ili Siemens) govore mi da je Končarev CN10 dobar kontaktor ( ima ih 800 u jednom ormaru i svi reda veličine 50 maraka)
Naravno država ih je stalno "subvencionirala"
rešenje je jednostavno , smanjit porez industriji, privatizirat državne firme i omogućit konkurenciju a ne štitit i to je to .
Kao šegrt sam 80tih išao na praksu u jednoj firmi u hrvatskoj koja je imala najnoviji pogon baziran na ABB uređajima , tad je bio "vrh brate" , svejedno je propao, privatizirali hercegovci pa jbga
fra_mustafa_alahic fra_mustafa_alahic 21:00 23.02.2011

šta treba automatizirat

Ono u šta Srbija treba uložit pare u "automatici" je optimizacija,regulacija i tarifiranje korištenja energije iz gradske toplane, kompletan NBG izolitat sa min 15cm kamene vune, kalorimetre po stanovima ( i mogućnost isključivanja jednog stana ako ne plaća) troslojna stakla i KNX u upravljanju zgradom mislim da sa sadašnjom potrošnjom energenata može da se isplati za 5 godina .
O IT javne uprave ne treba ni govorit , 70 posto treba odpustit odmah . Mislim da je zgradarstvo trenutno najlakše, najisplativije i najviše je od javnog interesa da se tehnološki unapredi
alselone alselone 21:24 23.02.2011

Re: šta treba automatizirat

fra_mustafa_alahic


Klasicna i cesta prica iz nasih kompanija. Situacija se malo popravlja ali ne dovoljno. Secam se da sam jednom pitao zasto pale dva 500 kilovatna motora istovremeno da su mi rekli - ma, daaaa, sve je u redu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana