- najduža revolucija i kako su parole građanskih revolucija važile prvo samo - za muškarce (a posle više nije tako bilo) -
Danas, 8.marta, za dve je godine više od 100 godina od prvih masovnih demonstracija ženskih i radničkih pokreta koje su američke (a odmah potom i evropske) žene organizovale kao borbu za svoja radnička, ženska i politička prava.
Nosile su parolu:
"HLEBA; MIRA I RUŽA"
koja je bila simbol za "hoćemo posla, hoćemo bezbednost i sigurnost i hoćemo - solidarnost".
Sto godina je prošlo, a parola nije izgubila na aktuelnosti, slično kao ni čuvena parola francuske revolucije "Egalite, fraternite, liberte" - jednakost, bratstvo, sloboda. Reči koje su temelj modernih društava. Reči kojima su osvojena građanska prava, reči kojima je dato - opšte pravo glasa, ali - samo muškarcima. Žene su se za to isto pravo borile još sledećih stotinak i više godina, od Novog Zelanda gde su ga osvojile krajem XIX veka do prve decenije XXI veka (kada su ga osvojile u nekim zemljama bliskog istoka). Ni jednostavnije poruke, ni sporijeg i težeg ostvarivanja. I - neodustajanja.
Ceo jedan vek žene su morale osvajati prava koja im, ustvari, sasvim prirodno pripadaju:
- da slobodno idu u škole
- da se zaposle i budu jednako plaćene za jednake poslove kao i muškarci
- da imaju pravo na imovinu, pokretnu i nepokretnu, pravo na nasleđivanje
- da slobodno odlučuju o svom životu u braku i porodici
- da slobodno odlučuju o rađanju
- da imaju pravo glasa i kandidovanja, pravo zastupljenosti na mestima odlučivanja u društvu
- da imaju pravo da ih društvo štiti od nasilja, da imaju pravo - na život BEZ nasilja
Ima li šta prirodnije za bilo koje ljudsko biće nego da uživa sva ova prava?Ima li šta prirodnije nego jednakost ljudskih bića u dostupnosti pravima, u jednakosti u šansama, u pravu da se, bez obzira na svoj pol, smatra i tretira - sasvim jednako?I kako i zašto to nama ljudima pol kao biološka razlika uspeva da napravi i ogromne razlike u društvenim modelima namenjenim ženama i muškarcima, društvenim rodnim modelima nejednakosti i neravnopranvosti kojim se čini šteta i muškarcima i ženama?
I nije to jedini slučaj, samo obuhvata najveći mogući broj ljudi - polovinu čovečanstva različitu po polu od druge polovine kojoj je to jedini razlog da se - naprave modeli, hiljadugodišnj,i kojima samo zbog toga što su žene, žene nemaju prava koja imaju muškarci samo zato što su muškarci
Ta naša, ljudska "volja i sklonost" da na međusobnim razlikama pravimo društvene modele kojima se čini šteta svima, iskazuje se jasno i u slučajevima kada su u pitanju i manje grupe od žena kao polovine čovečanstva, i kada su u pitanju grupe koje istovremeno čine i žene i muškarci, pa smo tako jako dugo imali prihvatljive, a neravnopravne modele robova, "vlasništva ljudi kao robe" u društvu, jako dugo, zatim modele koje kao sasvim različite, društvo namenjuje svojim pripadnicima (i muškarcima i ženama) samo zato što su različiti po poreklu, imovinskom statusu, rasi, religiji, naciji, drugačijoj kulturi, jeziku,...spisak razlika koje ljudima budu "opravdanje" za nepravde, nejednakosti i zajedničke nevolje je neverovatno, neverovatno dug.
I - skraćivanje tog spiska, smanjivanje nepravdi i nejednakosti je ono što najčešće zovemo - progresom i napretkom.
Žene se moraju boriti za neka prava koja im nisu društveno data - samo zato što su žene, njihov pol određuje i njihov rod, odnosno model koji im društvo u kojem se rode namenjuje samo zato što su - žene.
I bez obzira na dokumente Ujedinjenih nacija, na Povelje o ljudskim i građanskim pravima, na zapisane Mileninjumske ciljeve, na zakonodavstva koja svojim zakonima i u njima zapisanim članovima zabranjuju ponašanje zasnovano na diskriminaciji, na izazivanju i stvaranju nepravdi, bez obzira na jasno izraženu deklarativnu volju da se prostor ravnopravnosti stvori, da se društveno modeli menjaju i učine jednakim (jer jednaki pred društvom i zakonom ustvari prirodno jesmo i moramo biti) - bez obzira na ogroman napredak i promene koje su stotine hiljada i milioni žena ostvarile za poslednjih sto godina, još uvek i na mnogim i raznim mestima - ženska ljudska prava se "dočekuju" podsmehom, omalovažavnajem, obeshrabrivanjem, i ne tako retko i svojevrsnim oblikom "mržnje" koja se iskazuje prema ženama time što ih se ućutkuje i "stavlja na njhovo mesto", time što se unošenjem "viška licemerja" pokušava braniti mišljenje i stav da je "sva ta borba za ženska ljudska prava" jedna izmišljotina i potpuno nepotrebna stvar koju su pokrenule i vode "već zna se kakve žene...". Je`, paz` da nije.
Zato često govorim i o dugu koje mi, današnje žene, imamo prema svojim bakama i prabakama, prema svim onim ženama koje su se borile i stradale da bi mi, današnje žene, imale bolji i kvalitetniji društveni model. Moja baka nije imala ništa od prava koje ja danas smatram prirodnim i "oduvek prisutnim", o njenoj baki i da se ne govori. Gledjaući u isti vremenski tok, prava muškaraca su se takođe menjala na bolje, ali s mnogo manje razlika. Dug koji imamo prema ženama koje su živele pre nas, vraća se tako što ćemo učiniti nešto dobro za žene koje dolaze posle nas, nešto dobro i za žene i za muškarce koji dolaze posle nas, za naše ćerke i sinove, za naše unuke i praunuke i dalje...
Kako je moguće učiniti da se promene na bolje dešavaju?
Postoji jedan sasvim jednostavan način:
- ako imate ćerku - kažite joj "ćerko", ne zovite je "sine"
Kad god pitam roditelje kako se obraćaju svojoj ženskoj deci, kad ih ne zovu imenom, ogromna većina kaže : "pa, ne znam, kažem - sine...", a na pitanje "zašto?" odgovor je da se tako "tepa" detetu. A da li i sinu "tepate", pa ga zovete "ćerko"? Onda se smeju, naravno. Zašto bi se tako tepalo - muškom detetu?
Pa - zato.
Eto i mog predloga za obeležavanje ovog svečanog, osmomartovskog dana - kažite svojim ćerkama "ćerko" kad god je ne zovete - imenom.
Bićete zajedno prijatno iznenađeni - međusobnim reakcijama.
post scriptum:
svim bogerkama i blogerima koji odluče da čitaju i komentarišu ovaj tekst upućujem izvinjenje što tokom dana ne mogu da budem "prisutna" i da odgovaram, posao je opravdanje i objašnjenje, rano večeras - biću tu, a želim svima da današnji dan provedu ugodno, da im se desi štogod neuobičajeno lepo i da se za trenutak sete - ČEMU ustvari služi današnji praznik i ŠTA obeležavmo, zajedno - i žene i muškarci...
Novoizabrani predsednik Srbije Tomislav Nikolić pružio je uveravanja predsedniku Rusije Vladimiru Putinu da će saradnja...
Predsednik Crvene zvezde Vladan Lukić istakao je da je ponosan na izbore koje taj klub organizuje i da mu je žao što nema...
Književno regionalno okupljanje koje otklanja dosadu i letargiju, ili skraćeno festival “Krokodil” ove godine...
Anglo-holandska naftna kompanija Rojal Dač Šel možda će se pridružiti inicijativi ruskog Gasproma za vađenje gasa iz...
A gunman in Finland opened fire from a rooftop in the early hours of this morning, killing two people and wounding seven...
Počevši od najnovijeg modela 301, Peugeot uvodi nov sistem obeležavanja svojih vozila. Od sada, sve oznake automobila...
Nedavno istraživanje pokazalo je da žene varaju češće od muškaraca. Da li je zaista tako?...
Dan zaljubljenih je doba godine kada trošite malo bogatstvo na cveće i romantične vikende; možda je najbolji način da...