UN: Međunarodna godina astronomije 2009

Milan M. Ćirković RSS / 24.12.2007. u 00:47

Evo jedne svetske servisne informacije - i sa dubokom ličnom nadom moje malenkosti kao iskrenog globaliste da će takvih vesti biti sve više. U senci drugih događaja i iščekivanja u i oko Ujedinjenih nacija, bez ikakve pažnje - a šta bi ko drugo mogao i očekivati? - u našim politiko-centričnim i uz časne izuzetke anti-naučnim medijima prošla je i sledeća vest: 62. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je u četvrtak, 20. decembra 2007. godine, proglasila 2009. godinu Međunarodnom godinom astronomije. Rezoluciju je, iz očiglednih razloga, predložila Italija, a čitavu inicijativu su prethodno podržali Međunarodna astronomska unija (MAU, najvažnija stručna organizacija u oblasti astronomije i srodnih nauka) i UNESCO koji je još 2005. godine doneo deklaraciju o svetskoj godini astronomije.

Povod Međunarodne godine astronomije je, naravno, 400 godina od početka teleskopske ere, odnosno od trenutka kada je otac savremene nauke, Galileo Galilej, 1609. prvi put usmerio nešto pre toga izumljeni instrument - teleskop - ka nebu. Treba naglasiti da Galilej nije lično pronašao teleskop, to se desilo u Holandiji koju godinu pre toga, ali je bio prvi kome je palo na pamet da novootkriveni gadget primeni u posmatranju nebeskih pojava. Praktično odmah, u roku od svega nekoliko meseci 1609-1611, on je učinio više epohalnih otkrića od svih astronoma u prethodnih više hiljada godina: Venerine mene, četiri džinovska Jupiterova satelita (koje je u čast svojih pokrovitelja nazvao "Medičejskim zvezdama", a danas ih znamo pod imenima Io, Evropa, Ganimed i Kalisto), Saturnove prstenove, planine i kratere na Mesecu, zvezdanu prirodu Mlečnog puta, Sunčeve pege... Svoja prva otkrića opisao u je u proleće 1610. godine u kratkom spisu poetskog naslov Sidereus Nuncius ("Zvezdani glasnik"). Svako od ovih otkrića pojedinačno bilo bi dovoljno da zauvek proslavi bilo kog naučnika, a pomalo je ironično da je istorijski i kulturološki najznačajnije bilo ono koje je široj javnosti najmanje poznato: otkriće da Venera prolazi kroz faze ("mene") slično Mesecu, te da se ponekad može videti kao tanak srp, a ponekad kao veći ili manji deo diska. Naime, ovo otkriće bilo je jedino koje se ni na koji način nije moglo pomiriti sa starim aristotelovskim pogledom na svet i Ptolomejevim geocentričnim kosmološkim modelom u kome su se Sunce i sve planete okretale oko Zemlje, a koji je imao jasnu podršku rimokatoličke Crkve. Ovo je otkriće snažno potvrdilo Galilejevo prethodno formirano shvatanje - da je šezdesetak godina ranije objavljena teorija Nikole Kopernika o Zemlji koja se, zajedno sa ostalim planetama, okreće oko Sunca jedina koja može uspešno objasniti kretanja svih nebeskih tela. Naravno, ovo je bilo revolucionarno shvatanje koje je kasnije Galileja skupo koštalo (umro je 1642. godine u kućnom pritvoru u koji ga je devet godina ranije, nakon zloglasnog suđenja, stavila Inkvizicija).

Ali iz toga je proizašlo ono što se naziva kopernikanskom revolucijom (a što se danas koristi kao sintagma za bilo koji drastični i potpuni preokret nekog shvatanja ili rušenje ustaljene dogme u ma kojoj oblasti ljudske delatnosti). Iz kopernikanske revolucije proizašao je čitav moderni svet i to ne samo naučni - sva tehnologija, privreda, umetnost, uključujući sve u našem svakodnevnom načinu života, pa i ove računare, Internet i slično, duguju ključni početni impuls upravo Galilejevom skromnom teleskopu.

Galilejev teleskop
Galilejev teleskop
Valja reći nešto detaljnije i o još jednom ključnom Galilejevom otkriću: raščlanjivanju Mlečnog puta na zvezde. Mada danas retko ko, zbog veoma snažnog svetlosnog zagađenja neba u urbanim krajevima (što je, inače, još jedna od tema kojom će se baviti Međunarodna godina astronomije!), lično ima prilike da posmatra Mlečni put, u ranijim epohama ljudske istorije to je bila jedna od najspektakularnijih i najčudesnijih pojava na nebu. Svojim jednostavnim empirijskim otkrićem - da je ta beličasta traka zapravo skup hiljada i miliona zvezda koje su pojedinačno suviše slabog sjaja i suviše blizu na nebu da bi se mogle pojedinačno videti - Galilej je potvrdio slutnje i spekulacije koje je u antici iskazao Demokrit, a u srednjem veku nekoliko arapskih astronoma, poput Omara Hajama. Ovo otkriće je utrlo put Tomasu Rajtu i Imanuelu Kantu koji su vek nakon Galileja sugerisali da je čitava materija u svemiru organizovana u ogromne zvezdane sisteme, "ostrvske svemire" kako ih je nazvao Kant u svojoj doktorskoj disertaciji. Danas ih nazivamo galaksijama.

Uzgred, Galilejev prvi teleskop od par centimetara od koga se danas može kupiti bolji optički instrument za par desetina evra bio je dovoljno moćan da 1612. veliki Toskanac vidi i planetu Neptun - osim što je nije prepoznao kao takvu! S obzirom na ogromnu udaljenost Neptuna, njegov položaj se na nebu menja izuzetno sporo, tako da ga je po kretanju ekstremno teško prepoznati kao planetu. U Galilejevoj beležnici on je prikazan kao zvezda malog sjaja, ničim posebna u odnosu na druge zvezde u vidnom polju. S obzirom na istorijsku činjenicu da je Neptun kao planeta otkriven tek 1846. godine kao posledica proračuna Irbena Leverijea, a na osnovu poremećaja koje izaziva u kretanju u međuvremenu pronađene planete Uran, zanimljivo je spekulisati kako bi izgledala istorija astronomije Sunčevog sistema da je Galilej prepoznao osmu planetu našeg planetskog sistema. Recimo, da li bi pre empirijskog otkrića neko bio u stanju da teorijski predvidi postojanje Urana - na osnovu poremećaja u putanju udaljenijeg Neptuna?

Logo MGA2009
Logo MGA2009

Slično kao i tokom nedavne Svetske godine fizike (2005, povodom veka od Ajnštajnovih revolucionarnih radova na Braunovom kretanju, fotoefektu i specijalnoj teoriji relativnosti), Generalna skupština UN je odredila UNESCO kao glavno telo za koordinaciju i vođenje globalnih aktivnosti na realizaciji programa Godine (zvanična engleska oznaka IYA2009, a srpska MGA2009) u saradnji sa MAU. MGA2009 je pre svega aktivnost namenjena svim građanima planete, ponajmanje samim profesionalnim astronomima. Stoga će aktivnosti biti skoncentrisane na popularizaciju astronomije i brojnih srodnih disciplina (astrohemije, astrobiologije, atmosferskih nauka, geo-nauka, astronautike, nebeske mehanike, klimatologije, i dr.) koje se danas munjevito razvijaju, podizanje nivoa obrazovanja u ovim oblastima i prirodnim naukama uopšte, povećanje vidljivosti ovih nauka, podsticanje interdisciplinarnog i interkulturnog dijaloga sa drugim naukama i umetnostima, te podstrek regionalnoj i globalnoj saradnji. Jedan od ključnih ciljeva je prenošenje uzbuđenja ličnog otkrića i zadovoljstva proizašlog iz razumevanja najdubljih znanja o univerzumu i mestu čovečanstva u njemu. Upravo stoga je za zvanični moto ove globalne manifestacije uzeta veoma lična poruka Na tebi je da otkriješ svemir! (Najzaslužnija za ovaj prevod, srpski logo i druge lokalne aktivnosti je Mr Nataša Stanić, koja obavlja poslove koordinatora MAU za Srbiju u povodu ovog projekta, inače sjajna ličnost, naučnica, pesnikinja i popularizatorka nauke kakvih nam više treba.) Do sada je 99 država i 14 međunarodnih organizacija prijavilo svoje projekte vezane za obeležavanje ovog značajnog jubileja; među njima je i Srbija.

Danas, daleki potomci Galilejevog teleskopa - uređaji nove generacije na tlu i u svemiru - istražuju nebeska tela 24 časa dnevno, 365 dana godišnje, na svim talasnim dužinama i na svim geografskim širinama i dužinama. Dramatična otkrića veka koji smo ostavili za nama - struktura zvezda i galaksija, širenje svemira, nastanak materijalnog sveta u Velikom prasku i stotine planeta van Sunčevog sistema, da pomenem samo neka od najspektakularnijih - tek su uvod u ono što se može očekivati tokom ovog, 21. veka. Rečima predsednice MAU, dr Katarine Cesarski, Godina astronomije omogućuje građanima svih nacija da u većoj ili manjoj meri učestvuju u istinskoj saznajnoj i tehnološkoj revoluciji čiji smo savremenici.

MGA2009 će naglašavati globalnu saradnju u miroljubive i plemenite svrhe - traganja za našim kosmičkim poreklom i zajedničkim nasleđem koje povezuje sve građane naše tako sićušne planete Zemlje. Već milenijuma su astronomi radili zajedno, prevazilažeći sve granice, geografske, verske, kulturne, i druge, usled opštečovečanske prirode njihove misije. U svojoj rezoluciji, sama Generalna skupština svetske organizacije je naglasila kako je astronomija upravo klasični primer kako fundamentalna nauka može doprineti unapređenju međunarodne saradnje.

O svemu ovome, naravno, najviše se može pročitati na zvaničnom sajtu www.astronomy2009.org, gde se nalaze i linkovi ka brojnim sajtovima koji opisuju pripreme za nacionalne i regionalne aktivnosti. Srpski sajt posvećen domaćim aktivnostima ovim povodom je u pripremi i uskoro će biti promovisan u medijima. Očekujemo da će se i domaća javnost uspešno uključiti u ovu istinski globalnu manifestaciju. Jedna od stvari koja može biti od velikog lokalnog značaja jeste inicijativa Društva astronoma Srbije koja traje već nekoliko godina za povratkom astronomije kao predmeta u srednje škole - nešto što je ukinuto jednim despotskim ediktom iz poznate kuhinje izvesne drugarice Mire Marković početkom nesrećnih 1990-tih, a što je svakako dalo svoj doprinos sramotnom spektaklu skrivanja od pomračenja Sunca u avgustu 1999... - što su sve veoma teške i složene teme kojima ću gledati da se vratim u nekom od narednih tekstova.

Atačmenti



Komentari (45)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ivana23 ivana23 00:51 24.12.2007

Astronomija

Moj sin, maturant, ima predmet astromija. Ne znam kada je ponovo uveden, ali svakako je u nastavnom planu za IV razred gimnazije.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 00:53 24.12.2007

Re: Astronomija

ivana23
Moj sin, maturant, ima predmet astromija. Ne znam kada je ponovo
uveden, ali svakako je u nastavnom planu za IV razred gimnazije.

Ali je verovatno u Matematickoj gimnaziji u BG-u ili onoj u Novom Sadu, zar ne?
ivana23 ivana23 00:56 24.12.2007

Re: Astronomija

Prva beogradska gimnazija, prirodni smer.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 01:06 24.12.2007

Re: Astronomija

ivana23
Prva beogradska gimnazija, prirodni smer.

A, to pretpostavljam prof. Lujic drzi, cuo sam da je ona veliki entuzijasta. I vrlo lepa vest za mene - ja znam da se na tome dosta radilo poslednjih par godina, ali doskoro nije bilo mnogo uspeha. Nadam se da junioru ok ide! ;o)
AlexDunja AlexDunja 01:12 24.12.2007

Re: Astronomija

Milan M. Ćirković
ivana23
Prva beogradska gimnazija, prirodni smer.

A, to pretpostavljam prof. Lujic drzi, cuo sam da je ona veliki entuzijasta. I vrlo lepa vest za mene - ja znam da se na tome dosta radilo poslednjih par godina, ali doskoro nije bilo mnogo uspeha. Nadam se da junioru ok ide! ;o)

i moji sinovi su imali neku varijantu samoinicijativnog prekrajanja
programa, u okviru fizike.:))
ali su u cetvrtom gimnazije imali astronomiju.
ivana23 ivana23 14:20 24.12.2007

Re: Astronomija

Milan M. Ćirković

ivana23Prva beogradska gimnazija, prirodni smer.A, to pretpostavljam prof. Lujic drzi, cuo sam da je ona veliki entuzijasta. I vrlo lepa vest za mene - ja znam da se na tome dosta radilo poslednjih par godina, ali doskoro nije bilo mnogo uspeha. Nadam se da junioru ok ide! ;o)

Da, prof. Lujic predaje astronomiju. Junior kaze da je sjajan predavac i da je steta sto se nije posvetila naucnom radu jer je vidljivi kapacitet. On je inace zaljubljenik u prirodne nauke, pa i iz astronomije ima 5, ali je njegova ljubav hemija, tako da ce upisati HF.
carly carly 02:45 25.12.2007

Re: Astronomija

Postoji i u Kraljevu Astronomija na prirodno matematickom u regularnoj gimnaziji. Barem je bilo pre 5 godina. Doduse predmet je drzan 1 cas nedeljno na casu fizike.
Fela Fela 15:04 25.12.2007

Re: Astronomija

Po programu, sve prirodno - matematicke gimnazije, imaju u IV godini u okviru fizike - Astronomiju. Znam, imao pre 14-15 god.
Izgleda da je individualna stvar profesora koliku ce paznju da posveti tom delu gradiva.
nsarski nsarski 01:01 24.12.2007

Zaista mi je drago!

Vreme je da se posveti ozbiljnija paznja svetu oko nas. Da promenimo tacku gledista, makar malo, i makar za tren.

Nedavno sam video ovakav bumper sticker:
Copernican revolution: shift happens!

Ziveli:)))
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 01:11 24.12.2007

Re: Zaista mi je drago!

nsarski
Vreme je da se posveti ozbiljnija paznja svetu oko nas. Da promenimo tacku gledista, makar malo, i makar za tren.

Nedavno sam video ovakav bumper sticker:
Copernican revolution: shift happens!

Ziveli:)))

Ziveo ti meni jos dugo i veselo & hvala! Shift se sigurno desava, sad da li dovoljno brzo ili ne, to jedino mozemo da diskutujemo, ali srednjerocno gledano ja sam optimista...

BTW, nek ovaj tekst bude poziv i za sugestije, predloge, ideje sta bi se od recenih aktivnosti (tipa popularizacija, public outreach, itd.) moglo organizovati u 2009 uz neka razumna (za Srbiju, tj. =skromna) sredstva! Prenecu nadleznima sve interesantne ideje sa velikim zadovoljstvom.
nsarski nsarski 01:38 24.12.2007

Re: Zaista mi je drago!

Neverovatno, a bas sam juce na poklon dobio pristojan Meade digitalni teleskop! Ovde, naravno, nemam gde da ga koristim, ali imam neke planove za njega za godinu astronomije 2009.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 01:56 24.12.2007

Re: Zaista mi je drago!

nsarski
Neverovatno, a bas sam juce na poklon dobio pristojan Meade digitalni
teleskop! Ovde, naravno, nemam gde da ga koristim, ali imam neke
planove za njega za godinu astronomije 2009.

Cestitam na odlicnom poklonu! Javi sve planove (at your convenience, naravno).
AlexDunja AlexDunja 01:05 24.12.2007

sjajno, zaista !



maglina leptir:))
pozz za aristokla, thanx , my friend:)
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 01:15 24.12.2007

Re: sjajno, zaista !

AlexDunja


maglina leptir:))
pozz za aristokla, thanx , my friend:)

you're welcome, as always ;o) Divna slika.

Sto me navodi na razmisljanje. E bar na ovim blogovima ako je nesto dobro odradjeno (posebno NSarski, imenjak Novkovic i jos nekolicina, pa ponekad i moja malenkost) - to je ukazivanje na estetske aspekte nauke; toga je bas bilo dosta i cini mi se kao jako dobra stvar...

bronx bronx 02:11 24.12.2007

Re: nista nije sjajno, zaista !

da li mi se sve to pricinjava il sam bez razloga stvarno zabrinuta
tamo kod onog gordanca sam stavila i ovu sliku koja prdestavlja stvarno vrhunac kosmicke svesti
i lepo pokazuje ceo univerzum kao bice
a neko je izbrisao pa mi e krivo......sad mi krivo sto sam uopste nesto stavljala lepo sad da mogu sve bi izbrisala
mozda je sve sto sam trebala da stavim nesto ruzno.......kao sto je neko stavio onu sliku coveka sa brkvima



tesko mi da priznam ali mi je jasno da su ovakve slike toliko apstraktne cak i ovde ... a ne tamo..
....pa sta.... na kraju ne dolazimo svi iz istih skola kojih mozda ima malo vise nego sto bi obican covek mogao da shvati
nsarski nsarski 02:14 24.12.2007

Re: nista nije sjajno, zaista !

Ova tvoja lepa slika je bila na drugom blogu, bronx, ali je misteriozno nestala. Lepo je da si je stavila i ovde.
bronx bronx 02:20 24.12.2007

Re: nista nije sjajno, zaista !

nsarski
Ova tvoja lepa slika je bila na drugom blogu, bronx, ali je misteriozno nestala. Lepo je da si je stavila i ovde.

pa kazem da je bila kod gordanca pa sam stvarno upset
bronx bronx 03:29 24.12.2007

Re: nista i dalje !

The field of cosmic imagination, inclusive of all past and future memories across infinite fractal dimensions of probabilistic manifestations, exists right here & now. The dimensionality of this fundamental reality is so great that its presence cannot be directly perceived through the physical modes of sensory perception, nor through the mental modes of analytic thought forms. Although subtle and elusive, the experience of this mystery is potent and accessible, and can be realized by awakening the inner eye of one's higher self.

This uncountably infinite dimensional basis of the cosmic superdynamic is the singular momentary illumination of All That Is, and originates beyond all fields of time-space. Indeed, self reflections of this infinite source, cast along various dimensions of being, generate the very fabric of reality and the structure of time-space. The reflections echo in fractal waves creating a resounding projection of dynamic interference patterns. The memory of the holomovement's entire evolutionary transformations are coded nonlocally throughout the landscape of mental fields and subsequent manifestations of time-space. The transformation of the basin of greatest attraction, in time, generates the morphogenetic chreodes of noospheric landscapes. The choice of direction, existence, and dimension of temporal flux is optional.
gordanac gordanac 06:58 24.12.2007

----

@bronx
nisam brisala nijedan komentar
niti ću
----------
Dobra priča o putovanju ka zvezdama
Carolyn Porco: Fly me to the moons of Saturn
Dobra priča o putovanju u obrnutom pravcu - ka centru Zemlje
Bill Stone: Journey to the center of the Earth ... and beyond!
Dobra priča o putovanju između zvezda i Zemlje
Bob Thurman: Becoming Buddha -- on the Web


bronx bronx 09:20 24.12.2007

Re: ----

@bronx
nisam brisala nijedan komentar
niti ću
----------

ok gordanac...
bronx bronx 21:41 24.12.2007

Re: ----hehehe bob

Bob Thurman: Becoming Buddha -- on the Web

evo ga mali inser iz nekog njegovog predavanja.
btw bob je profa na colimbiji za budhisam
WHEN YOU BECOME A BUDDHA, YOU'RE NO LONGER JUST A BEING INSIDE THIS SKIN...
SO FOR EXAMPLE, I'M A TEACHER, AND I HAVE TO GO TO SOME CRAPPY COLUMBIA CLASSROOM...
...AND I GOTTA TALK IN A MICROPHONE, AND YOU STUDENTS SIT IN SOME CRAPPY CHAIRS,
BUT IF I WAS A BUDDHA, THE CHAIRS WOULD TEACH YOU, THE ROOM. THE SHOES, THE CLOTHES, EVERYTHING!
I WOULD SURROUND YOU WITH PEDAGOGICAL DEVICES. DO YOU KNOW WHAT I'M SAYING?! ahaaahaaaha
(urnebes) kad bi i u ovoj zemlji moglo da se raspreda recimo o univerzalnosti xrista gledano iz pojedinih tacaka pravoslavlja kao sto to moze ovde in the good old usa
mislim ova zemljai(srbijica) bi vec bila u evropskoj uniji,
mila mila 01:44 24.12.2007

damar

Obožavam momente kada nauka i umetnost barem na trenutak postanu jedno.
Damar. Možda je ta reč.
U magnovenjima susretanja, egzaktnog i kreativnog osetim ponekad to pulsiranje.
Ipak se okreće : )
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:31 24.12.2007

Đordano, Galilej, Kopernik,...

Predlažem da glavni donator obeležavanja MGA bude Crkva, npr. Katolička. I druge Crkve bi mogle da daju svoj doprinos. Da ne objašnjavam zašto. Nekako mi izvinjenje posle par stotina godina izgleda baš nedovoljno.
Znam da imaju para. Doniranje u novcu bi im bilo lakše nego da pišu dugačka srceparajuća objašnjenja.
Npr. Opremanje Astronomske opservatorije. I na vratima tabla:
Našim dragim naučnicima želimo mnogo sreće u budućem radu sa novom opremom. AD 2007
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 11:40 24.12.2007

Re: Đordano, Galilej, Kopernik,...

KRALJMAJMUNA
Predlažem da glavni donator obeležavanja MGA bude Crkva, npr.
Katolička. I druge Crkve bi mogle da daju svoj doprinos. Da ne
objašnjavam zašto. Nekako mi izvinjenje posle par stotina godina
izgleda baš nedovoljno.
Znam da imaju para. Doniranje u novcu bi im bilo lakše nego da pišu dugačka srceparajuća objašnjenja.
Npr. Opremanje Astronomske opservatorije. I na vratima tabla:
Našim dragim naučnicima želimo mnogo sreće u budućem radu sa novom opremom. AD 2007

Bogami, Katolicka crkva dosta ulaze u astronomiju, organizuju verovatno najbolje svetske konferencije iz oblasti kosmologije, a Vatikanska opservatorija je cuvena po meteoritici i jos ponecemu. Verujem da ce se ukljuciti i u MGA, bez sumnje. Za nasu crkvu, pak, nekako sumnjam... :(
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 12:50 24.12.2007

Re: Đordano, Galilej, Kopernik,...

Milan M. Ćirković

KRALJMAJMUNAPredlažem da glavni donator obeležavanja MGA bude Crkva, npr.Katolička. I druge Crkve bi mogle da daju svoj doprinos. Da neobjašnjavam zašto. Nekako mi izvinjenje posle par stotina godinaizgleda baš nedovoljno. Znam da imaju para. Doniranje u novcu bi im bilo lakše nego da pišu dugačka srceparajuća objašnjenja. Npr. Opremanje Astronomske opservatorije. I na vratima tabla:Našim dragim naučnicima želimo mnogo sreće u budućem radu sa novom opremom. AD 2007 Bogami, Katolicka crkva dosta ulaze u astronomiju, organizuju verovatno najbolje svetske konferencije iz oblasti kosmologije, a Vatikanska opservatorija je cuvena po meteoritici i jos ponecemu. Verujem da ce se ukljuciti i u MGA, bez sumnje. Za nasu crkvu, pak, nekako sumnjam... :(

Naučio sam nešto. Nisam znao. Zahvaljujem.

Re: Đordano, Galilej, Kopernik,...

Sad samo ostaje da i pravoslavna crkva sledi katolicki primer...
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:07 25.12.2007

Re: Đordano, Galilej, Kopernik,...

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
Sad samo ostaje da i pravoslavna crkva sledi katolicki primer...

eh, da je samo u tome, lako bi bilo... Ali reformatorske tendencije (i pracenje duha vremena) su definitivno jace u rimokatolickoj crkvi nego u vecini drugih hriscanskih konfesija.
Građanin Kejn Građanin Kejn 11:17 24.12.2007

Pa lepo,


Nego beše lep serijal prošle godine na TV Studio B, pod nazivom "Kvark".

Mogli bi tu emisiju da ponove i ove godine, a ne samo Agape koju takođe rado gledam.

Recimo u novom Kvarku bi se moglo diskutovati o novoj tezi Stivena Hokinga vezano za svemir, ili za mnogo svemira kako on navodi, neki sa crnim rupama neki bez njih.
Nije li čudno da nema burne rasprave u naučnim krugovima među fizičarima o toj novoj tezi, ili je oni ignorišu i listom odbacuju.
Vi ste gospodine Ćirkoviću elegantno izbegli odgovor na tu temu na prošlom vašem blogu.
Ako je pitanje teško, onda se izvinjavam.


Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:34 24.12.2007

Re: Pa lepo,

Građanin Kejn

Nego beše lep serijal prošle godine na TV Studio B, pod nazivom "Kvark".

Mogli bi tu emisiju da ponove i ove godine, a ne samo Agape koju takođe rado gledam.

Recimo u novom Kvarku bi se moglo diskutovati o novoj tezi Stivena
Hokinga vezano za svemir, ili za mnogo svemira kako on navodi, neki sa
crnim rupama neki bez njih.
Nije li čudno da nema burne rasprave u naučnim krugovima među
fizičarima o toj novoj tezi, ili je oni ignorišu i listom odbacuju.
Vi ste gospodine Ćirkoviću elegantno izbegli odgovor na tu temu na prošlom vašem blogu.
Ako je pitanje teško, onda se izvinjavam.

Cujte, ne smatram se kompetentnim za te teorije kvantne gravitacije, koje ionako nemaju bas mnogo veze sa stvarnim svemirom i empirijski dostupnim fenomenima. To je razlog zasto Vam nisam odgovorio, obaska sto bi odgovor - cak i sasvim subjektivnog karaktera kakav bi morao biti - valjalo da bude tehnicke prirode, a to bas i nije za ovaj relaksirani medij, zar ne? Inace, burne rasprave nema iz istog razloga iz kojeg, recimo, nema burne rasprave o elektricnim svojstvima BaTiO4 - crne rupe (u onom smislu u kome ih razmatra Hoking) su veoma mala i ogranicena, usko specijalizovana oblast (uglavnom teorijske) fizike, kojom se bavi veoma mali broj ljudi, mozda pedesetak u celom svetu, sto nije ni izdaleka dovoljno za neku "burnu raspravu", slozicete se...

Inace, veliko hvala na lepim recima za Kvark -- dace Bog i sreca junacka pa cemo realizovati jos koji takav projekat u buducnosti!
Fela Fela 15:54 25.12.2007

Re: Pa lepo,

Inace, Kvark, je, po mom misljenju, jedna od boljih emisija kod nas u poslednjih 7-8 god. I po temama koje je obradjivala, po gostima... Nikada necu prezaliti sto sam par emisija propustio. Tipican primer kako za jednu dobru emisiju nisu potrebna ogromna sredstva.
Dilan Dog Dilan Dog 11:35 24.12.2007

Kopernikanski obrt

Ali iz toga je proizašlo ono što se naziva kopernikanskom revolucijom (a što se danas koristi kao sintagma za bilo koji drastični i potpuni preokret nekog shvatanja ili rušenje ustaljene dogme u ma kojoj oblasti ljudske delatnosti).


Kao sto je u staroj slici kosmosa, u kojoj se Sunce okretalo oko Zemlje, nastao obrt, posle kojeg se Zemlja,
okrece oko Sunca, u Kantovoj filozofiji kopernikanski obrt, koji je pokrenuo Dekart, tice se procesa saznanja: priroda objekta nije nezavisna od subjekta koji ga spoznaje, naprotiv:
«Do sada se pretpostavljalo da se sve naše saznanje mora upravljati prema predmetima... Zbog toga, neka se jednom proba da li u problemima metafizike nećemo bolje uspevati ako pretpostavimo da se predmeti moraju upravljati prema našem saznanju...» kaze Kant.


new mexican new mexican 13:20 24.12.2007

okamova oštrica

Koliko se sećam, Okamova oštrica je bila protiv Galileja još par stotina godina, dok većine fizike nije izmenjena tako da se ono što je Galileo video (ili mislio da je video - pošto ako se dobro sećam, npr njegovi crteži kratera i planina na Mesecu su bili potpuno pogrešni) našlo bilo kakvu potporu u teoriji... U Galileovo vreme, ljudi su se pitali zašto ako se predmet baci sa visokog tornja on padne u podnožje tornja, a ne malo levo ili desno (zavisno gde se Zemlja kreće), ili zašto predmeti padaju na zemlji (po Aristotelu zato što imaju inherentnu osobinu da padaju nadole) - problem koji kako shvatam još nije rešen (tj rešen uvođenjem pojma gravitacije, pa tako rešen po definiciji).. takođe, ako se dobro sećam, M.M.C će me ispraviti pošto verovatno bolje zna, Kopernikov sistem nije uopšte tako savršen i nije davao bolje objašnjenje za tadašnje observacije kao što su odstupanja u orbiti Merkura, već je zamenio jedan skoro-dobar sistem sa drugim skoro-dobrim sistemom ... itd..

Drugim rečima, mislim da je pravilnije reći da je Galileo bio ludak, ludak protiv kojeg bi se danas isti naučnici koji ga veličaju borili i nazivali kvazi-naučnikom i šarlatanom ... A crkva je tamanila sve što je bilo protiv nje: jeretike, muslimane, pagane... naučnici nisu bili ni prvi ni poslednji ...
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:28 24.12.2007

Re: okamova oštrica

new mexican
Koliko se sećam, Okamova oštrica je bila protiv Galileja još par
stotina godina, dok većine fizike nije izmenjena tako da se ono što je
Galileo video (ili mislio da je video - pošto ako se dobro sećam, npr
njegovi crteži kratera i planina na Mesecu su bili potpuno pogrešni)
našlo bilo kakvu potporu u teoriji... U Galileovo vreme, ljudi su se
pitali zašto ako se predmet baci sa visokog tornja on padne u podnožje
tornja, a ne malo levo ili desno (zavisno gde se Zemlja kreće), ili
zašto predmeti padaju na zemlji (po Aristotelu zato što imaju
inherentnu osobinu da padaju nadole) - problem koji kako shvatam još
nije rešen (tj rešen uvođenjem pojma gravitacije, pa tako rešen po
definiciji).. takođe, ako se dobro sećam, M.M.C će me ispraviti pošto
verovatno bolje zna, Kopernikov sistem nije uopšte tako savršen i nije
davao bolje objašnjenje za tadašnje observacije kao što su odstupanja u
orbiti Merkura, već je zamenio jedan skoro-dobar sistem sa drugim
skoro-dobrim sistemom ... itd..

Drugim rečima, mislim da je pravilnije reći da je Galileo bio ludak,
ludak protiv kojeg bi se danas isti naučnici koji ga veličaju borili i
nazivali kvazi-naučnikom i šarlatanom ... A crkva je tamanila sve što
je bilo protiv nje: jeretike, muslimane, pagane... naučnici nisu bili
ni prvi ni poslednji ...

OK, ovo je prilicno slozeno, tako da cu samo pokusati da dam par naznaka. Prvo, to sto je Okamova ostrica primenjivana protiv Galileja mi se cini pre kao problem sa Okamom nego sa Galilejem. Jer Galilej je evidentno imao znatno bolje empirijske nalaze od svojih prethodnika i aristotelovaca poput, recimo, Kristofera Klavijusa koji je bio znacajni astronom koji je radio u toj staroj tradiciji. Inace, ja licno mislim da je Okam itekako precenjen, ako vec ne najcesce i zloupotrebljavan (posebno od strane nadobudih filozofa, ali to je sad jedna posebna tema... ;o))

Drugo, crkva nije bas bila, posebno ne u XVII veku, takva institucija koja je po svaku cenu sprecavala prodor znanja. Treba se prisetiti da su svi najveci umovi Evrope tog doba (ukljucujuci samog Kopernika) bili ljudi crkve, kojima na pamet nije padalo da sad ruse ugled Crkve ili da se bore za nekakvu agnosticku istinu. Posebno je to vazilo u ranijim vekovima - inkvizicija je jednostavno pojava svog vremena i treba je sagledavati istorijski, sine ira et studio (i imala je, nota bene, daleko manje zrtava nego sto su imale "moderne" inkvizicije, tj. totalitarizmi 20. veka).

Konacno, da li je Galilej bio lud? Pa, ima nekih nezavisnih svedocenja da je imao izvesnih problema - ali ne odista znacajno vise od svih genijalnih ljudi u svim vremenima. Daleko manje, rekao bih, od recimo Njutna, Gedela ili Van Goga...
Epicurus Epicurus 14:35 24.12.2007

Re: okamova oštrica

Drugim rečima, mislim da je pravilnije reći da je Galileo bio ludak, ludak protiv kojeg bi se danas isti naučnici koji ga veličaju borili i nazivali kvazi-naučnikom i šarlatanom ... A crkva je tamanila sve što je bilo protiv nje: jeretike, muslimane, pagane... naučnici nisu bili ni prvi ni poslednji ...



Besmisleno je na Galilejev rad gledati sa stanovišta današnje nauke. Njegov život i delo moraju se gledati u okviru vremena i drustvenog sistema, verovanja i znanja koja su tada vladala da bi se stekla prava slika i ocenio njegov rad. Inace, Galilej je sa svojim ipak se okrece pomerio nauku iz nekog vida instrumentalistickog shvatanja koje je tada vladalo. Naime, Katoličaka crkva nije odbacila Kopernikovu teoriju, dokle god se na nju gledalo kao na instrument koji služi za jednostavniji proračun, bez težnje daobjašnjava stvarno stanje stvari, već više kao koristan alat.
Galilej napušta ovakav način gledanja na nauku, i sa te strane postaje prekretnica, tako da se nauka od njega daljim napretkom polako otire od ovakvog instrumentalističkog stanovištva. Danas, pogotovu sa razvojem kvantne mehanike opet postaje prilično aktuelan instrumentalistički pogled na nauku, različit od Galilejevog pogleda, iako toga verovatno većina fizičara nije toliko svesna, ali to je već neka druga priča...
Što se tiče odstupanja Merkura, ono je uspešno objašnjeno Ajnštanovom teorijom relativnosti. Ako bi se stvari gledale istrgnute iz istorijskog konteksta, onda bi se posmatrano sa današnjeg stanovištva i sam Njutn mogao ubrojiti u ludake, što bi bilo naravno više nego nepravedno, ili bi se recimo Ptolomej mogao osuditi za povredu autorskih prava, iako ona u njegovo vreme nisu postojala.
new mexican new mexican 15:06 24.12.2007

Re: okamova oštrica

Galilej napušta ovakav način gledanja na nauku, i sa te strane postaje prekretnica, tako da se nauka od njega daljim napretkom polako otire od ovakvog instrumentalističkog stanovištva. Danas,


Nisam siguran šta je instrumentalistično stanovište, ali složio bih se da ono što je doprinos Galileja je u stvari inspiracija i status heroja nauke koji treba da nadahne mlade današnjice da se bave naukom, više nego neki konkretni izum, ili teorija..

Da se vratim na svoju temu, dobro, ako nije okamova oštrica, šta je onda formalni princip nauke? Opovrgnjivost (falsifiability) - Galilejova teorija je za to vreme bila veoma opovrgljiva, prosto zato što se nije uklapala u paradigme (npr primer koji sam naveo sa visokim tornjem)... Ili je njegov genije u tome što je zastupao teoriju koja je bila opovrgljiva, koja je išla protiv okamove oštrice, i koja je protiv ustaljene slike o svetu - drugim rečima koja je bila dobra isto koliko bilo kakvo pagansko stanovište... a pored svega toga na kraju ispala "istinita" ... jel to ono što ga čini zanimljivim?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:28 25.12.2007

Re: okamova oštrica

new mexican

Da se vratim na svoju temu, dobro, ako nije okamova oštrica, šta je
onda formalni princip nauke? Opovrgnjivost (falsifiability) -
Galilejova teorija je za to vreme bila veoma opovrgljiva, prosto zato
što se nije uklapala u paradigme (npr primer koji sam naveo sa visokim
tornjem)... Ili je njegov genije u tome što je zastupao teoriju koja je
bila opovrgljiva, koja je išla protiv okamove oštrice, i koja je protiv
ustaljene slike o svetu - drugim rečima koja je bila dobra isto koliko
bilo kakvo pagansko stanovište... a pored svega toga na kraju ispala
"istinita" ... jel to ono što ga čini zanimljivim?

Mnogo je to slozeno -- recimo da je Kuhn u istoimenoj knjizi (The Copernican Revolution) zastupao nesto slicno Vasem stanovistu, dakle ideju da je preokret bio vodjen prevashodno uopstenijom slikom sveta vise u kontaktu sa razlicitim razvicima u razlicitim oblastima ljudskog saznanja, od kojih su Galilejeva posmatranja bila samo deo. Medjutim, to kunovsko stanoviste se moze kritikovati -- Galilejeva teorija je bila opovrgljiva, ali nije bila i opovrgnuta. On je otisao korak dalje u sakupljanju i sredjivanju znanja o svetu - ispostavilo se da je taj pomak (skupa sa onima Keplera, i docnije Hajgensa, Huka i Njutna) bio znacajniji bilo sta slicno u istoriji misli.

O Okamu je stvar mnogo slozenija nego sto to ovaj medij dozvoljava - ne treba njega odbacivati, nego treba analizirati detaljnije uslove pod kojima se primenjuje. Osnova korektne primene Okamove ostrice je ono sto se obicno zaboravlja - a to je da se nacelo primenjuje ceteris paribus, dakle kad su druge stvari identicne. A kad su one doista identicne, ako se radi o slozenim teorijama? To je jako tesko i delikatno pitanje.
Dejan I. Dejan I. 15:18 24.12.2007

Evropski svemirski program

Kada će vesti iz astronomije biti udarne na našim televizijama (uključujući B92), a ne na poslednjem mestu iza sporta i vremenske prognoze? Kada će se Srbija priključiti evropskom svemirskom programu?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 00:28 25.12.2007

Re: Evropski svemirski program

Dejan I.
Kada će vesti iz astronomije biti udarne na našim televizijama
(uključujući B92), a ne na poslednjem mestu iza sporta i vremenske
prognoze? Kada će se Srbija priključiti evropskom svemirskom programu?

E ovo su mnogo teska pitanja - i ja bih voleo da znam odgovor! ;o(
d j o l e d j o l e 16:15 24.12.2007

Kada je

Ovo otkriće je utrlo put Tomasu Rajtu i Imanuelu Kantu koji su vek nakon Galileja sugerisali da je čitava materija u svemiru organizovana u ogromne zvezdane sisteme, "ostrvske svemire" kako ih je nazvao Kant u svojoj doktorskoj disertaciji. Danas ih nazivamo galaksijama.
prvi put teleskopom uocena neka druga galaksija izuzev M. puta, da li pre ili posle Kanta.

Koliko i na koji nacin , uopste, galaksije medjusobno interaguju ... da li su stvarno toliko medjusobno udaljene da, kao sto je Kant nagovestio, uistinu funksionisu kao ostrvski svemiri, izolovani jedni u odnosu na druge i vremenom i prostorom ... jedino sto jedne drugima ukrasavaju nocno nebo.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:35 25.12.2007

Re: Kada je

d j o l e
prvi put teleskopom uocena neka druga galaksija izuzev M. puta, da li pre ili posle Kanta.

Pa sad, Andromedina maglina i Magelanovi oblaci (pretpostavljamo, nema zapisa sa juzne hemisfere) su bili uoceni od strane drevnih posmatraca golim okom, tako da se u nekom smislu moze tvrditi da su to prva vangalakticka posmatranja, mada naravno nisu prepoznata kao takva.

Teleskopom su vec Hajgens i Njutn uocili mnostvo spiralnih i ovalnih maglina, samo sto ni oni nisu imali nikakve predstave o njima. Dakle, to je bilo pre Kanta. Otprilike u isto vreme sa Kantom, Hersel je u Engleskoj prvi sistematski istrazivao vangalakticke magline, i dalje, naravno, bez razumevanja njihove prave prirode - mada je on bio naklonjen hipotezi o "ostrvskim svemirima".

d j o l e

Koliko i na koji nacin , uopste, galaksije medjusobno interaguju ... da
li su stvarno toliko medjusobno udaljene da, kao sto je Kant
nagovestio, uistinu funksionisu kao ostrvski svemiri, izolovani jedni u
odnosu na druge i vremenom i prostorom ... jedino sto jedne drugima
ukrasavaju nocno nebo.

Interaguju one ponekad, mada je to relativno slabo ako nisu u bliskoj grupi ili jatu. Npr. Mlecni put interaguje sa Magelanovim oblacima i zapravo je u procesu gutanja ovih malih galaksija koje ce se relativno brzo u astronomskom pogledu stopiti sa nasom galaksijom. Istinski spektakularni sudari i stapanja ("mergers" galaksija se vidjaju samo u gustim jatima i to relativno retko, ali su to vrlo interesantni i znacajni astrofizicki fenomeni.
Građanin Kejn Građanin Kejn 20:15 24.12.2007

U vezi vaših pitanja



Ima dosta odgovora, odnosno dosta teksta na sajtu
www.space.com

Čitajte pažljivo o galaksijama, i da one mogu međusobno i da interaguju odnosno njihovi delovi.

Mislim da čak ima i slika međusobne interakcije dve galaksije.

Pozdrav.


Dilan Dog Dilan Dog 22:39 24.12.2007

Kopernik, Galilejeva podrska i jos ponesto

Trebalo bi reci da je heliocentricna teorija Nikole Kopernika posluzila kao seme jedne nove slike
o svetu koja je zamenila srednjevekovni pogled na svemir. Ali, Kopernikov pogled na svemir uopste nije
bio goruci problem tadasnjeg drustva sve do pocetka XVII veka. A to je vise od 50 god. od objavljivanja
njegovog remek-dela O kruzenju nebeskih orbita (1543.). S druge strane, obrazovani ljudi tog vremena
znali su za njegovu misao i pre objavljivanja navedene knjige. Martin Luter ja 1539. god rekao za Kopernika:

"Ova luda hoce da perokrene citavu nauku astronomije; ali Sveto pismo nam kaze da je Isus
naredio Zemlji da stoji mirno, a ne Suncu. "


Tek posle sedamdeset godina od objavljivanja dela O kruzenju..., odnosno 1616. god., Katolicka crkva je
stavila to i druga dela koja su pripisivala Zemlji kretanje na Indeks zabranjenih knjiga [/b. , plaseci se da bi
takav pogled mogao biti jos jedan adut u rukama protestanata...

A [b]Tomas Kun
, istoricar nauke smatra da je upravo taj novi (Kopernikanski) pogled na svemir postavljao
nova pitanja:

-ako je Zemlja udaljena od centra svemira sta ce biti sa covekom?
-ako je svemir beskonacan, gde je onda Boziji presto?
-i kako tek onda covek da ga pronadje, kad ne moze ni ovako?...


Skidanje Zemlje s prestola, odnosno iz centra svemira, duboko je uzdrmalo tadasnjeg coveka- njegovo
osecanje sigurnosti. Shvativsi o cemu se radi, Blez Paskal je bio uznemiren: "vidim te zastrasujuce
prostore svemira......uplasen sam, i ja sam zapanjen zasto sam ovde, a ne tamo; jer nema razloga zasto
ovde a ne tamo, zbog cega sada, a ne onda."



Medjutim, Galileo Galilej pruzio je podrsku Koperniku kritikujuci katolicke vlasti zbog toga sto su
pokusavale da suzbiju njegovu teoriju. Izmedju ostalog je rekao da
"delovi Biblije nemaju nikakav
autoritet kada se radi o pitanjima koja se odnose na prirodu...
i dodaje
"Kopernik nikada ne komentarise pitanja religije ili vere. U diskusijama o fizickim problemima ne treba pocinjati od odlomaka
iz Biblije, vec od culnog iskustva i neophodnih izvodjenja dokaza. "

Kardinal Belarmin naredio je Galileju da prestane da brani novu astronomiju...osudili su Galijeja na dozivotni zatvor.

U svakom slucaju, ono sto je ostalo kao ocigledno, to je da je osuda Galileja nanela crkvi ogromnu stetu, jer se u kasnijim generacijama kod obrazovanih ljudi pojavio neizbezan sukob izmedju religijske dogme i naucnog traganja
za istinom...





Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:38 25.12.2007

Re: Kopernik, Galilejeva podrska i jos pon

hvala na ovim prilozima! Da, Kuhnova knjiga o kopernikanskoj revoluciji je jako dobra - cak i ako mnoge zakljucke treba prihvatiti "sa zrncem soli".

E, a veoma ste u pravu i u pogledu stete koja je procesom naneta crkvi - no, nazalost, rekao bih ja naneta je steta i ozbiljnom dijalogu izmedju nauke i religije, sto je zadatak koji je i dalje pred nama...
Dilan Dog Dilan Dog 11:47 25.12.2007

Re: Kopernik, Galilejeva podrska i jos pon

Slazem se da je naneta steta dijalogu izmedju nauke i religije. Ne znam da li on uopste postoji!?

Verovatno da su najveci sporovi koji su postojali izmedju nauke i religije bili na nivou ideologije,
koju ju i jedna i druga neminovno proizvode. Odlican istorijski primer gde su ti
pogledi bili ostro suprotstavljeni, ali ne direktno, vec kroz prizmu politickih desavanja, moze se naci u XIX veku, kada je Papa Pije IX na Prvom Vatikanskom Koncilu (Saboru) 1869-70. g. snažno osudio racionalističke, liberalne i materijalističke koncepte društva. Tada je usvojena je i Doktrina o nepogrešivosti Pape. A to se desilo neposredno pre nestanka Papske drzave... Treba posmatrati dogadjaje u kontekstu...

Ali ima i drugi primer: antimodernistički karakter katoličkog aktivizma je ublažen, ako ne i doveden u pitanje, tokom pontifikata Lava XIII (1878 – 1903), koji je pokušavao da religiju izmiri sa naukom i duhom modernog vremena.
On je začetnik moderne katoličke socijalne misli, jer se u encikliki De Rerum Novarum (O novim stvarima) iz 1891. odredio prema najaktuelnijim društvenim tendencijama svog vremena, ukazavši na opasnosti koje dolaze i od komunističkog revolucionarnog egalitarizma i od neregulisanog kapitalizma, ali i na prava i dužnosti kapitala i rada. U tom periodu se na političkim scenama mnogih zemalja javljaju novi pokreti, koji se najčešće svrstavaju u hrišćansku demokratiju. Ovi pokreti, koji bi se načelno mogli opisati kao vrednosno i moralno konzervativni (elementi političke desnice), ali i skloni ublažavanju socijalnih razlika (elementi levice).

s56a s56a 21:56 27.12.2007

MAG2009

Sa velikim zakasnjenjem procitao ovu radosnu vest!

http://cubesat.atl.calpoly.edu/
Predlazem, da 2009 Srbija lansira svoj prvi pico-satelit u okviru jeftinog programa Cubesat.

Umesto astronomije smo uveli astrologiju u sve pore zivota

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana