Politika

Politizacija etničke strukture Crne Gore

Goran Nikolić RSS / 12.03.2011. u 20:04

Opet su se malo zategnuli odnosi između Crne Gore i Srbije kada je Vlada Crne Gore demaršom reagovala na novu strategiju Srbije o Srbima u regionu i dijaspori. Sporan je bio deo o konstitutivnosti Srba u Crnoj Gori, jer bi to narušilo građanski koncept te države (nema većinskih i manjinskih naroda: faktički svi su konstituensi), po tumačenju vlasti u Crnoj Gori. Vlast u Beogradu je po, svemu sudeći, reagovala oportuno minimalno menjajući strategiju da bi izašla u susret vlasti u Podgorici (možda i na zahtev nekih zapadnih zemalja) pokušavajući da joj ne dozvoli da istrumentalizuje to pitanje pred popis u aprilu ove godine.
Inače, popis u Crnoj Gori, koji počinje za dvadesetak dana prvorazredno je političko pitanje u toj zemlji. Vlast i opozicija, predstavnici praktično svih nacionalnih grupa u toj multietničkoj zemlji u nekoj su vrsti kampanje da bi ohrabrili svoje sunarodnike da se izjasne ''slobodno'', odnosno onako kako bi to ko želeo. Međutim, postavlja se pitanje da li je etnička struktura Crne Gore baš tako fluidna kako se često misli, ili se pak partije i razne nevladine organizacije ''bore za svaki promil''. Po svemu sudeći, dosta kvalitetne ankete CEDEM-a (koji je faktički pogodio rezultate i popisa 2003, i referenduma 2006, kao i praktično svih izbora) ukazuju na relativno malu fluktuaciju nacionalnog osećaja među stanovnicima Crne Gore, pa čak i među narodima sa malom etničkom distancom (kakvi su Crnogorci i Srbi).
Na osnovu anketa političkog javnog mnjenja koje kvartalno ili nešto ređe vrši CEDEM moguće je određenim korekcijama doći do procene rezultata popisa, kada je u pitanju njegov etnički aspekt, koji se održava u aprilu 2011. u Crnoj Gori.
Poći ćemo od poslednjeg istraživanja CEDEM-a, iz decembra 2010, koje je izvršeno na slučajnom uzorku od 1033. Poststrafikacija je pokazala da je ocena udela etničkih grupa u uzorku sledeća: Crnogorci 45,3%, Srbi 33,6%, Muslimani 8,2%, Bošnjaci 4,2%, Albanci 5,6%, Hrvati 1,6%. Svaki od navedenih udela ima svoju standardnu grešku pripadnosti toj grupi (budući da je uzorak slučajan) od 3,05% (dakle, ne 3,05 procentnih poena!). To bi značilo da bi npr. udeo Srba mogao varirati od 32,6% do 34,6%. Pretpostavljamo da se uzorak dovoljno frekventno obnavlja, što je jedan od zahteva za pouzdanije ocene. Budući da stratifikacija nije apriorna, procenti koji pokazuju pripadnost etničkim grupama (poststrifikacija) mogu se posmatrati i kao istraživanje etničke strukture populacije.
Ipak, ovaj uzorak ima određene nedostatke. To se, pre svega, odnosi na udele bošnjačke i muslimanske populacije (koji drastično odstupaju od popisnog stanja 2003.), ali koji ne remete rezultate istraživanja političkog javnog mnjenja usled sličnih političkih preferencija dva naroda (i CEDEM takav uzorak verovatno koristi iz vrlo praktičnih razloga). Pošto je stoga vrlo teško proceniti udeo Bošnjaka i Muslimana ponaosob, računaćemo njihovo zbirno učešće.
Potom, ono što se više tiče Crnogoraca i Srba je to da CEDEM na uzima u obzir broj ''nepoznatih'' i neizjašnjenih na sledećem popisu (što opet ne utiče na kvalitet istraživanja političkog javnog mnjenja). Čini se da je i blago potcenjen udeo Bošnjaka i Muslimana (za verovatnih 0,5%), koji je verovatno posledica inercije u toku prethodnih sedam godina (kada je visok prirodni priraštaj ova dva naroda povećao njihovo učešće u ukupnom stanovništvu Crne Gore, i to po, svemu sudeći, za više od jednog procentnog poena). Valja uzeti u obzir i to da će doći do rasta udela RAE populacije (pre svega, usled očekivanog dvostruko češćeg izjašnjavanja Roma, Aškalija i Egipćana kao pripadnika tih naroda), koja bi mogla da bude zastupljena sa najmanje 1% u ukupnom stanovništvu, što opet smanjuje udeo ostalih nacija.
Na tabeli je data naša procena rezultata predstojećeg popisa (Crnogorci 43,8%, Srbi 32,5%, Bošnjaci i Muslimani 13,1%, Albanci 5,1%, Hrvati 1,5%, RAE 1%, dok smo udeo grupe: ostali-neizjašnjeni-nepoznato procenili na 3%, što je, čini se, donja granica).
Budući da je u toku snažna politička pretpopisna kampanja moguće je da bi ona mogla blago uticati na promenu etničkih preferencija manjeg dela populacije (teško je proceniti udeo neizjašnjenih, posebno u svetlu donekle suprostavljenih stavova političke elite Crne Gore i MONSTAT-a). Vrlo je moguće da bi efekti kampanja mogli da se faktički potiru, odnosno da u zbiru ne dovedu do bitnijih promena nacionalnih preferencija.

Atačmenti



Komentari (67)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

krkar krkar 20:36 12.03.2011

Metodološka greška


Mislim da je pogrešno govoriti o nekakvoj stabilnosti etničkog identiteta u CG i očekivati da se ta stabilnost održi, makar i u relativno širokim okvirima, kad podaci pokazuju izrazitu nestabilnost tog izjašnjavanja. Uporedi rezultate popisa iz 1981. i 1991. i princip je jasan.

Dakle, ako je jednom stanovništvo bilo toliko mobilno u izjašnjavanju - zašto ne bi bilo ponovo?
Goran Nikolić Goran Nikolić 21:26 12.03.2011

Re: Metodološka greška

Koliko je meni poznato u poslednjih najmanje dvet godina, a verovatno i znatno više, nema značajnijih pomeranja u nacionalnom opredeljnu (izuzetak je prereferendumski periodu kada je realan broj Srba bio između 35% i 36%; tj. CEDEM minus 1%). Sva istraživanja govore o 31%-34%
krkar krkar 22:38 12.03.2011

Re: Metodološka greška

Koliko je meni poznato u poslednjih najmanje dvet godina, a verovatno i znatno više, nema značajnijih pomeranja u nacionalnom opredeljnu (izuzetak je prereferendumski periodu kada je realan broj Srba bio između 35% i 36%; tj. CEDEM minus 1%). Sva istraživanja govore o 31%-34%


Mislim da suština priče nije u tome KOLIKO je stanovnika CG koji se izjašnjavaju kao Srbi nego ŠTA pokreće tu potencijalnu mobilnost, tj. šta je pokretač tog mehanizma i koliki je impuls potreban da bi se realizovao taj šift. Samo razumevanjem tog mehanizma mogut se predvideti buduće tendencije.

Meni se čini da je taj mehanizam čisto politički. Crnogorskom mentalitetu izraženo prija da bude na pobedničkoj strani. Dakle, kako se CG bude više učvršćivala kao država i kako bude više napredovala u odnosu na Srbiju - predviđam da će tako i rasti preopredeljivanje trenutnih Srba u Crnogorce. Mislim da će proces biti stabilan u jednom smeru i prilično ireverzibilan, jedino ne umem da procenim kojom će se brzinom odvijati.
Goran Nikolić Goran Nikolić 22:41 12.03.2011

Re: Metodološka greška

verujte mi, i ja sam očekivao isto posle 2006,
međutim to se nije desilo.
automatic automatic 23:11 12.03.2011

Re: Metodološka greška

Crnogorskom mentalitetu izraženo prija da bude na pobedničkoj strani.

Zbog toga su uvek bili uz Srbiju.
Dakle, kako se CG bude više učvršćivala kao država i kako bude više napredovala u odnosu na Srbiju - predviđam da će tako i rasti preopredeljivanje trenutnih Srba u Crnogorce.

Za razliku od nekih novopečenih nacija, srpska nacija postoji već vekovima. Moguće je da će nekakva kriminalna vlast putem kriminalne administracije izvestan broj Srba popisati kao pripadnike neke druge nacije.
krkar krkar 23:26 12.03.2011

Re: Metodološka greška

verujte mi, i ja sam očekivao isto posle 2006,
međutim to se nije desilo.


Nije realno očekivati te promene odmah. Generalno, verujem da je izrazito teško da se u istoj generaciji dva puta preskoči na drugu stranu. Osim toga, sigurno je potrebno neko vreme da se uvere da im takozvane srpske stranke ništa ne donose. Ali siguran sam da će trend biti stalan i stabilan od S prema CG i čak će se možda i ubrzavati.

Inače, kako bi bilo da malo raščistiš ove kretene?
automatic automatic 23:32 12.03.2011

Re: Metodološka greška

Inače, kako bi bilo da malo raščistiš ove kretene?


Pa da ti čika krki polako objasni principe okupacije i asimilacije srBskog življa na prostoru Balkana.
princi princi 01:06 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Ali siguran sam da će trend biti stalan i stabilan od S prema CG i čak će se možda i ubrzavati.

На дуже стазе изгледа да је најстабилнији тренд од ЦГ према некој трећој страни: укупан број Црногораца, Срба, Југословена и Хрвата у ЦГ популацији једва да расте (заправо, скоро стагнира са неких 2% раста за 10 година између 1981. и 1991.- хрватска популација чак и опада). Учешће Муслимана и Албанаца, с друге стране, доживљава прави бум: у истом периоду пораст од чак 12% (и то чак иако се ради о попису 1991. који је рађен у тренутку врло неповољном за Муслимане).
Пошто је учешће Муслимана и Албанаца у ЦГ популацији већ негде око 25% са великом извесношћу се може очекивати да Црна Гора негде између 2040. и 2050. постане претежно муслиманска земља.

Склоности и преференције локалног становништва типа
Crnogorskom mentalitetu izraženo prija da bude na pobedničkoj strani.
могу само убрзати трендове.
krkar krkar 01:37 13.03.2011

Re: Metodološka greška

На дуже стазе изгледа да је најстабилнији тренд од ЦГ према некој трећој страни: укупан број Црногораца, Срба, Југословена и Хрвата у ЦГ популацији једва да расте (заправо, скоро стагнира са неких 2% раста за 10 година између 1981. и 1991.- хрватска популација чак и опада). Учешће Муслимана и Албанаца, с друге стране, доживљава прави бум: у истом периоду пораст од чак 12% (и то чак иако се ради о попису 1991. који је рађен у тренутку врло неповољном за Муслимане).


To crnogorskim vlastima može samo da bude razlog za zadovoljstvo - da je država toliko stabilna u smislu odnosa među nacijama da se toliki broj ljudi slobodno izražava kao pripadnici manjinskih nacija.

Situacija srpske manjine time se pokazuje kao vrlo specifična: očigledno je da postoje uticaji sa strane da se ona koristi kao remetilački i destabilizujući faktor. Pretpostavljam da bi/će se shvatanjem da srpska manjina u CG služi Srbiji (tačnije određenim lokal-imperijalističkim ideolozima u Srbiji) i sloboda izbora nacionalnog identiteta odnosno mobilnost S-CG povećati.

Пошто је учешће Муслимана и Албанаца у ЦГ популацији већ негде око 25% са великом извесношћу се може очекивати да Црна Гора негде између 2040. и 2050. постане претежно муслиманска земља.


Nisam razumeo je li to nešto dobro ili loše?


princi princi 02:05 13.03.2011

Re: Metodološka greška

To crnogorskim vlastima može samo da bude razlog za zadovoljstvo - da je država toliko stabilna u smislu odnosa među nacijama da se toliki broj ljudi slobodno izražava kao pripadnici manjinskih nacija.

Овде се о црногорским властима пише као о некој константи, неким Господарима, Хајлендерима, који опстају независно од догађања око њих. Ако је то до сада можда и било тако, ако се власт до сада и одржавала некаквим трибалним механизмима, не верујем да је то одрживо на дужи рок, поготову не у модерном свету и поготову не у светлу промена о којима сам писао.
Nisam razumeo je li to nešto dobro ili loše?

Не разумем питање. Оно о чему сам писао је (врло вероватна) чињеница, никако вредносни суд.
krkar krkar 12:07 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Овде се о црногорским властима пише као о некој константи, неким Господарима, Хајлендерима, који опстају независно од догађања око њих. Ако је то до сада можда и било тако, ако се власт до сада и одржавала некаквим трибалним механизмима, не верујем да је то одрживо на дужи рок, поготову не у модерном свету и поготову не у светлу промена о којима сам писао.


Ovde se o crnogorskim vlastima piše kao o onima koji vrše određene državne i političke funkcije u CG (i stvaraju određenu političku i demokratsku klimu) i ništa više. Nisam ničim u ovo uvodio nadmorsku visinu niti tribalne mehanizme - niti primećujem neke tribalne mehanizme u Crnoj Gori.

Prostim uvidom u politički diskurs CG u poslednjih 20 godina očigledno je da je on prilično različit od onoga u SR. Na štetu Srbije gde je nivo vrlo nizak i primitivan, gde ne postoji neophodna doza samopoštovanja. Najjednostavniji primer: uporedite snimak bilo koje sednice parlamenata SR i CG u bilo kojem periodu - 1991. ili 2001. ili 2011. Postoji razlika. U CG postoji konsenzus svih učesnika da je potrebno da vrhunsko telo predstavničke demokratije ima određeno poštovanje pa i ono u svom ponašanju pokazuje neki dignitet. Srbijanska skupština vrlo često liči na vašar.

Jednostavan test: pokaži svojoj babi ili nekoj iz komšiluka snimke dveju skupština i pitaj je kakav je utisak stekla. Probao više puta, rezultat uvek isti.


Не разумем питање. Оно о чему сам писао је (врло вероватна) чињеница, никако вредносни суд.


Ne čini mi se moguća ni kao činjenica i voleo bih da mi kažeš koji si model i koje projekcije koristio.

Nisam se detaljno bavio demografskim projekcijama Crne Gore ali jesam Srbije pa ću napraviti direktnu paralelu:

Procenat stanovnika islamske veroispovesti ili islamske tradicije u CG sličan je procentu stanovnika albanske nacionalnosti u Srbiji i na Kosovu po poslednjem kakvom-takvom popisu iz 1991. i relevantnim procenama. (Stopa nataliteta i stopa rasta Al. u SR+KO daleko je veća nego odgovarajuće stope za "sve vrste" muslimana u CG - ali da aproksimiramo za potrebe ove računice i da uzmemo da je ta stopa jednaka onoj AL u SR+KO).

1996. sam za potrebe jedne studije o demokratizaciji Srbije izračunao da bi po svim projekcijama regrutni kontingent u SR+KO postao većinski albanski između 2025. i 2040.

Razlika od 15 godina nastaje zbog mogućnosti da albansko stanovništvo Kosova raste po 3 modela, prema studiji SANU (Demografski zbornik SANU, Knjiga 1, ur: Miloš Macura). Prvi je model neometanog rasta (dakle bez intervencije države, prema prirodnim trendovima), drugi je model političke i ekonomske destimulacije i treći model prisilne redukcije, po modelu Indire Gandi koji ne isključuje ni prisilne sterilzacije itd. (Inače, zbornici radova sa 2 "naučna skupa" o demografiji iz 1989. i 1992. (ili 93.) eklatantan su primer dokumentovanog srpskog etnofašizma, pod okriljem "najveće naučne nacionalne institucije".

Dakle, tvrdim da ne postoji ni jedan poznati demografski model koji bi potvrdio tvoj navod da će
већ негде око 25% са великом извесношћу се може очекивати да Црна Гора негде између 2040. и 2050. постане претежно муслиманска земља.


Slobodno me demantuj podacima i matematikom.
princi princi 13:55 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Prostim uvidom u politički diskurs CG u poslednjih 20 godina očigledno je da je on prilično različit od onoga u SR. Na štetu Srbije gde je nivo vrlo nizak i primitivan, gde ne postoji neophodna doza samopoštovanja. Najjednostavniji primer: uporedite snimak bilo koje sednice parlamenata SR i CG u bilo kojem periodu - 1991. ili 2001. ili 2011. Postoji razlika. U CG postoji konsenzus svih učesnika da je potrebno da vrhunsko telo predstavničke demokratije ima određeno poštovanje pa i ono u svom ponašanju pokazuje neki dignitet. Srbijanska skupština vrlo često liči na vašar.


Ја ћу ипак мало мање о фолклору и форми, а мало више о суштини. Какве везе има на шта личи парламент? Већ неких 150 година, сваке среде британски премијер одговара на питања опозиције тако што се то претвара у циркус, Punch and Judy show, у коме једна и друга страна размењују увреде. Пре неки дан је једна млада Торијевка спикеру британског парламента добацила да ли је потребно да му уради blow job да би јој најзад дао реч. Да ли то нешто деградира демократичност британског парламента или друштва?

Црна Гора је атавистичко, племенски уређено, застарело, патријархално, неразвијено и дубоко недемократско друштво, изузетно склоно ауторитарним решењима друштвеног уређења и ту снимци из парламента мало могу променити. Држава и народ неспособни да створе нешто ново, заробљени су измишљањем још веће и још лепше прошлости. То је држава у којој се политичке несугласице још увек решавају пиштољима, убиствима, хапшењима (видети обрачун Ђукановић- Маровић). Оно што је за демократију много важније од парламента- слободна критичка јавност- у Црној Гори, практично, не постоји. Постоје срамни листови попут Побједе (то је, отприлике, на нивоу Борбе из 1947.), и Вијести чији је уредник тотална будала и, вероватно управо због тога, омиљени опоѕиционар- и то је, отприлике, то.

Ne čini mi se moguća ni kao činjenica i voleo bih da mi kažeš koji si model i koje projekcije koristio.

Nisam se detaljno bavio demografskim projekcijama Crne Gore ali jesam Srbije pa ću napraviti direktnu paralelu:


Чему брига? Ако је то нека асимптота којој тежи црногорско друштво, зашто се због тога бринути?

Не знам чиме се ти бавиш али демографски модели су изузетно сложена ствар и ту је практично немогуће обухватити све утицаје старости популације, историјских и културних вредности, катастрофалних промена (ратова), миграција...Човек не треба да се крије иза демографских модела и малтузијанских пројекција: ако једна популација има тренд раста од 11 промила годишње а друга једва 2, ту је ситуација јасна: словенска популација у Црној Гори (без обзира на налепницу Црногорац, Србин, Хрват, Југословен) је очигледно достигла свој врхунац и сада је у паду. Муслиманска и албанска популација је, с друге стране, млађа, промовише изузетно експанзиону политику рађања (поменуо си Косово, оно је добар пример) и потпуно је блиско памети да ће оно што је јаче и виталније истиснути оно што је труло и склоно пропадању.

Из неког теби знаног разлога си превише фокусиран на то да докажеш некакву измишљену супериорност Црногораца у односу на Србе, али изгледа да слабо схваташ да су разлике између две популације у нијансама (ако чак и тога има) и да су и једна и друга популација у дуготрајном пропадању.
mlatisa mlatisa 14:04 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Srbijanska skupština vrlo često liči na vašar.


Prvi put čujem za ovu skupštinu.

Ako ste mislili na Narodnu Skupštinu Republike Srbije, tvrđenje je verovatno tačno.

Pitam se, kakvo li je stanje u Hrvatskijanskoj skupštini?

automatic automatic 14:30 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Не знам чиме се ти бавиш

Gotovo da ne postoji oblast kojom se on ne bavi, na nivou eksperta, naravno...
Из неког теби знаног разлога си превише фокусиран на то да докажеш некакву измишљену супериорност Црногораца у односу на Србе,

Razlog nije samo njemu znan... Njemu je bitno da Srbe prikaže kao inferiorne, nije mu toliko bitno ko će u takvom poređenju biti prikazan kao superioran.
mikimedic mikimedic 14:34 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Pitam se, kakvo li je stanje u Hrvatskijanskoj skupštini?


i u crnogorijanskoj

mikimedic mikimedic 14:35 13.03.2011

Re: Metodološka greška

on


u pitanju je mnozina. oni.
krkar krkar 19:54 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Не знам чиме се ти бавиш али демографски модели су изузетно сложена ствар и ту је практично немогуће обухватити све утицаје старости популације, историјских и културних вредности, катастрофалних промена (ратова), миграција...Човек не треба да се крије иза демографских модела и малтузијанских пројекција: ако једна популација има тренд раста од 11 промила годишње а друга једва 2, ту је ситуација јасна: словенска популација у Црној Гори (без обзира на налепницу Црногорац, Србин, Хрват, Југословен) је очигледно достигла свој врхунац и сада је у паду. Муслиманска и албанска популација је, с друге стране, млађа, промовише изузетно експанзиону политику рађања (поменуо си Косово, оно је добар пример) и потпуно је блиско памети да ће оно што је јаче и виталније истиснути оно што је труло и склоно пропадању.


Pročitao sam tvoje govorenje o ničemu, iz čiste pristojnosti.

Sad da te podsetim da posle ovih ispraznih floskula i dalje čekam odgovor na jednostavno pitanje:

voleo bih da mi kažeš koji si model i koje projekcije koristio.


Dakle, tvrdim da ne postoji ni jedan poznati demografski model koji bi potvrdio tvoj navod da će

већ негде око 25% са великом извесношћу се може очекивати да Црна Гора негде између 2040. и 2050. постане претежно муслиманска земља.



Slobodno me demantuj podacima i matematikom.

krkar krkar 19:59 13.03.2011

OBAVEŠTENJE

Prvi put čujem za ovu skupštinu.

Ako ste mislili na Narodnu Skupštinu Republike Srbije, tvrđenje je verovatno tačno.

Pitam se, kakvo li je stanje u Hrvatskijanskoj skupštini?


Obaveštavam decu, kretene i decu-kretene da na budalaštine ne odgovaram, sa idiotima ne komuniciram, ne obazirem se na svrzislova, džibere, dizelaše, polupismenjake, primitivce i polusvet.


Ovo obaveštenje ću povremeno ponavljati.
mikimedic mikimedic 20:27 13.03.2011

Re: Metodološka greška

o ničemu


ni o cemu.
princi princi 23:37 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Pročitao sam tvoje govorenje o ničemu, iz čiste pristojnosti.

Чему ватрирање? Зашто је толико битна вероисповест већинске Црне Горе? Зар Црна Гора није грађанска држава? Навео сам 2040. и 2050. као провокацију и све ми се чини да си ти на ту провокацију очигледно насео.

Још једном population growth модели су варљиво једноставни: потребно је знати смртност, стопу рађања, нето стопу имиграције и, барем по теби, у Црној Гори неуобичајено високу стопу конвертита (Crnogorskom mentalitetu izraženo prija da bude na pobedničkoj strani. што је, заправо, еуфемизам за надпросечну превртљивост. Стопе смртности и рађања је релативно лако утврдити. Нето стопу имиграције нешто теже (на Косову се дуго баратало цифром од 2 милиона Албанаца, иако их, по свему судећи, тамо није стално настаљено више од 1.3 милиона- није тешко замислити какву демографску буру би у Црној Гори изазвала нето имиграција од само 100К Албанаца, а коју бу, судећи на основу историјског искуства, било могуће спровести у року од пар месеци) али је стопу црногорске преврљтивости, у томе се потпуно слажем с тобом, ипак, некако најтеже квантификовати. Искрено, мени се чини да још не пронађена логистичка једначина која би могла да хендлује толику стопу конверзије.

Јер, подсетимо се, ради се о народу који је са великим одушевљењем и још већим процентом учествовали у "догађању народа", којима је Косово било "зеница ока и најсветија реч", који су са великим полетом учествовали у "ослободилачким" злочинима и пљачкама у околини Дубровника, источној Херцеговини, поглавито Билећи, чији су припадници у Ловћијенцу, Војводина, вадили пиштољ на свакога ко би зуцнуо нешто против њиховог Слободана, који су били најгорљивији браниоци васколиког српства, најратоборнији учесници догађања народа- Новак Килибарда, посебно комичан случај- да би безмало непуну деценију касније исти људи причали о "великосрбијанском зулуму, шовинизму и фашизму" и сличним стварима. Да се разумемо, та преврљтивост никако није одлика само "националистичке" Црне Горе- и многи "грађани" су променили стране па су тако од горљивих критичара трулих социјалистичких тековина и заступника "грађанских" опција постали одушевљени настављачи дела Веселина Ђурановића и сл.

Да поновим, у таквој популацији тешко је утврдити дугорочне трендове, па тако моју горњу процену најпре схвати као пре свега, по свему судећи, недуховит и неуспео штос.
krkar krkar 23:49 13.03.2011

Re: Metodološka greška

Да поновим, у таквој популацији тешко је утврдити дугорочне трендове, па тако моју горњу процену најпре схвати као пре свега, по свему судећи, недуховит и неуспео штос.


Dakle veliko pisanije da bi se zakukuljeno priznao da ono što je šatro prikazano u formi nečega (prognoze, projekcije) zasnovanog na nečemu (podacima, trendovima, demografiji, matematici...) - u stvari ništa.

Nema veze, ima ko će u to da veruje. Verovanje je ključna reč.

Ne bih te više zamarao.
princi princi 00:11 14.03.2011

Re: Metodološka greška

Dakle veliko pisanije da bi se zakukuljeno priznao da ono što je šatro prikazano u formi nečega (prognoze, projekcije) zasnovanog na nečemu (podacima, trendovima, demografiji, matematici...) - u stvari ništa.

Пијан се хвата за бандеру, а будала за математику. Нема, Кркаре, у демографији и социологији егзактних метода. Ко ти је то рекао, много те слагао. Ту је ствари тешко и измерити, а камоли предвидети. Један много паметан човек рекао: If people do not believe that mathematics is simple, it is only because they do not realize how complicated life is. Тај чова се бавио компјутерима, инжењеријом- у социологији су ствари немерљиво компликованије. Социјални инжењеринг заборави- то не постоји и не ради. Пробали многи, али се опекли. Знам да твојој структури дубоко ауторитарног ума то може бити тешко да схвати, али реалност је резултанта многих случајних, према томе непредвидљивих појава. Историцизам, предвиђања, пројектовања, wishful thinking- то припада домену фашизма, марксизма, пубертетлијских фантазија- озбиљни људи то не раде.
krkar krkar 08:20 14.03.2011

Re: Metodološka greška

Нема, Кркаре, у демографији и социологији егзактних метода.


Neću se s tobom upuštati u ontološke rasprave. Izgubio si kredibilitet jer si pokušao da podmetneš, lagao si. Izneo si tvrdnju kojom si pokušao da opseniš čitaoce ovdašnje pretpostavljajući (vrlo glupo, samo da napomenem) da baš niko o temi pojma nema.

Pozvan si da objasniš kojim metodom si došao do navodne procene sa velikom izvesnošću - i trt! Te nije to bila procena nego provokacija, te statistika i demografija ne postoje... Trt, trt, trt!

Ovako izgleda grafikon demografske projekcije. Za svaku varijantu u svakom trenutku postoji očekivani broj.



Od tebe se samo očekivalo da kažeš: po varijanti toj-i-toj, to-i-to.

O osnovnim postavkama demografije možeš se obavestiti na Guglu i Vikipediji. Za ostale učesnike, evo jednog primera kako izgledaju, na čemu se zasnivaju i čime se bave malo ozbiljnija i kompleksnija demografska istraživanja: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-RA-07-021/EN/KS-RA-07-021-EN.PDF

Dobio si the benefit of the doubt, uprskao i bojim se da nema svrhe da dalje o ovome diskutujem sa tobom.

P.S.
Glede ove tvrdnje:
Историцизам, предвиђања, пројектовања, wishful thinking- то припада домену фашизма, марксизма, пубертетлијских фантазија- озбиљни људи то не раде.


Evo ti samo primer šta sve ozbiljni ljudi rade: korekcija projekcije uzimajući u obzir HIV/AIDS

Assumption about Mortality
Dyson and Hanchate have incorporated the effect of HIV/AIDS on the future mortality
rates in making their population projection for India. This hopefully would bring the
projected figures closer to reality as the country is witnessing a high incidence of
HIV/AIDS which is showing a steep rise in recent years. The methodology adopted by
these scholars is in line with that of a UN study which has empirically determined the
relationship between the prevalence rats of HIV/AIDS and the reduction in the life
expectancy(e0), using the data of only six countries where the prevalence rate was below
2.0 % (UN 1999). Based on this scanty data set, Dyson and Hanchate have assumed that
while the life expectancy will continue to increase in future, the actual achievement
during a period of about 15 years (starting from 1998 to that of 2011-16) will be less by
1.7 years over the projected figure for males. Similarly, actual life expectancy for females
during 2011-15 is taken to be less than the projected by 0.9 years.
It may be argued that the impact of HIV/AIDS incorporated in the model is somewhat on
the higher side. We have computed the life expectancy figures, as given in Table 3, based
on the values estimated by Natrajan and Jayachandra. Adjustments have nonetheless been
made in these values to take into consideration the impact of HIV/AIDS. However,
unlike Dyson and Hanchate, the decline has been assumed here to be somewhat less.
Male life expectancy is projected to decline by 1.7 years over a period of 25 years. It is
implied that the disease will bring down life expectancy by 0.34 years in every five year
from 2001 up to 2026 (0.34*5= 1.7). From 2026 to 2051, the decline would be 1.5 years
only, the five yearly decline being 0.3 years only (0.3*5=1.5). In case of females, too, the
values have been reduced at a lower rate (than Dyson and Hanchate), keeping in view
their lower status and prevailing family norms, which is responsible for lower spread of
the disease among women in India. It is assumed that AIDS will bring down life
expectancy at a flat rate of one year in every twenty years. These life expectancy figures
are given below in Table 3.
Table3
Projected values of life expectancy after incorporating the effect of HIV/AIDS
Year 2001 2006 2011 2016 2021 2026 2031 2036 2041 2046 2051
eo 62.9 62.9 66.5 66.5 68.9 68.9 70.7 70.7 72.3 72.3 73.5
Reduction
due to
HIV
0.34 0.68 1.02 1.36 1.70 2.00 2.30 2.60 2.90 3.20 3.50
Male
eo with
HIV
62.56 62.22 65.48 65.14 67.20 66.90 68.40 68.10 69.4 69.1 70.00
eo 64.9 64.9 69.7 69.7 73.5 73.5 76.3 76.3 78.5 78.5 80.4
Reduction
due to
HIV
0.25 0.50 0.75 1.00 1.25 1.50 1.75 2.00 2.25 2.50 2.75
Female
eo with
HIV
64.65 64.40 68.95 68.7 72.25 72.0 74.55 74.0 76.25 76.0 77.65
The lower impact of the epidemic can be justified in terms of growing awareness about
the disease, precautionary steps by the public and non governmental agencies and
considerable medical and food aid being provided to the affected people, as reported by
National Aids Control Organisation (NACO). Also, the higher impact as proposed by
Dyson and Hanchette, is based on the scanty data of a few countries that have
significantly larger proportion of reported cases. The spread is likely to be less during the
next decades also because the channel of communication through the clients of the
female sex workers to their family partners has not yet become alarming, as revealed by
the low proportion of females among the reported cases in India (Kundu 2004). All this
would justify our optimism with regard to slightly higer life expectancy than allowed in
the LH model. Further, it is assumed that life expectancy would stabilize after 2051.
Finally, we have taken UN model south Asian life table, which matches the pattern of
mortality in most of the countries of the region including India.
princi princi 12:02 14.03.2011

Re: Metodološka greška

Ovako izgleda grafikon demografske projekcije. Za svaku varijantu u svakom trenutku postoji očekivani broj.

Сад већ почињеш да трућаш глупости. Наравно да не постоји очекивани број него читав низ бројева. График на који се позиваш даје пројекције броја Британаца 2081. године од 63 милиона па до скоро 110 милиона. Безмало 2 пута! Шта значе такве пројекције? Хоће ли неко пројектовати британску инфраструктуру, обезбеђивати храну, стан и ресурсе 2081. године за 110 милиона или 64 милиона Британаца? Бесмислица. То је као да ти неко сад каже да ће Амера 2081. године бити или 300 или 600 милиона. Скоро као Милошевићево: "Срба ће бити или их неће бити". Овакве безвредне пројекције могу да нешто значе само блебетавим и приглупим примитивчугама беспомоћно фасцинираним бројевима а без трунке идеје шта они заправо значе и коју врсту информације преносе- искрено се надам да ти не припадаш таквима.
jinks jinks 20:39 12.03.2011

...

Crnogorci ...

Moglo bi da se kaže i Montenegrini
krkar krkar 20:40 12.03.2011

Re: ...

Može li neka tema da prođe bez idiota?
jinks jinks 22:14 12.03.2011

Re: ...

Što, ne razumem.

Ceo svet ih zove Montenegrini.
Davie Davie 22:31 12.03.2011

Re: ...

Što, ne razumem.


Kako bre nije jasno, a? Drug krkar sem sto je cist renesansni primerak blogera (razumiJe se u sve i svasta, svugde je bio, ortak je sa svim relevantnim likovima od Lamansa do Bajkala...) je i cist montenigers. Jel'sad jasno bre?
krkar krkar 22:41 12.03.2011

Re: ...

Očigledno ne može.
jinks jinks 22:46 12.03.2011

Re: ...

Pa vi objasnite.

Zašto ih ne bi zvali Montenegrinima, i njihov jezik nazivali montenegrinskim. Ne vidim u tome ništa loše.

Tako ih zovu Englezi, Francuzi, Španci ... Toliko je reči preuzeto iz ovih i drugih jezika, zašto ne bi preuzeli i gore pomenutu.
automatic automatic 23:00 12.03.2011

Re: ...

Zašto ih ne bi zvali Montenegrinima, i njihov jezik nazivali montenegrinskim. Ne vidim u tome ništa loše.

Nije junačko ime, a i zvuči pomalo gej...
jinks jinks 23:05 12.03.2011

Re: ...

i Italijani ih tako zovu
seceranac seceranac 23:21 12.03.2011

Re: ...

automatic
Zašto ih ne bi zvali Montenegrinima, i njihov jezik nazivali montenegrinskim. Ne vidim u tome ništa loše.

Nije junačko ime, a i zvuči pomalo gej...


zamisli da ih zovu "black highlanders", pa niko ne bi hteo da se druzi sa njima
jinks jinks 08:03 13.03.2011

Re: ...

Davie
Drug krkar sem sto je cist renesansni primerak blogera (razumiJe se u sve i svasta, svugde je bio, ortak je sa svim relevantnim likovima od Lamansa do Bajkala...)

Da se primetiti ... taština praznine.
legalizacijabg legalizacijabg 21:41 12.03.2011

u 100 evra

realno,uskoro će nestati problem srpske nacionalne manjine u CG.na popisu,naprasno će većina da se izjasne kao Crnogorci

edit:
sad sam video da i krkar govori u slicnom kontekstu.eto,opšte poznate činjenice o nestabilnosti srpskog identiteta ljudi u CG.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:34 12.03.2011

Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Ono što je vlada Srbije usvojila pod nazivom "Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu" je papir pun floskula i nebuloza koje direktno štete ugledu države Srbije kao savremene evropske države XXI a ne XIX veka, a Srbima ni u dijaspori, pogotovu u regionu ništa ne koristi.
Taj dokument može samo biti iskorišćen kao argumenat onim koji tvrde da se Srbija vratila nacionalističkom diskursu i sve više liči na početak 90-ih.
Čak i Vuk Drašković, kome se ne može prebaciti da je anacionalan i da nije poštovalac lika i dela ravnogoraca i Moljevića, otvoreno izražava neslaganje sa stavovima iznetim u Strategiji i ljut je na svog ministra koji vodi dijasporu a sada će i vere.
Stavovi izneti u dokumentu mnogo više korespondiraju sa nacionalističko-verskim i teritorijalnim nego demokratskim pristupom u brizi za položaj Srba van Srbije. Njime se Srbija postavlja kao hegemon i centar kojeg svi moraju da slušaju i iz kojeg dobijaju instrukcije.
Pa ni sa identitetom se nije baš načisto ni šta je ni kako ga definisati osim insistiranja na ćirilici i pravoslavlju.U samom dokumentu ćirilica se koristi i bukvalno, kao npr. де фацто ,кноw хоw, браин цирцулатион, цондитио сине qуа нон
Naše vlade čak se ne zna ni službeni naziv države u kojoj brinemo o svojoj dijaspori pa tako stoji « у Демократској Републици Аустрији,” iako se država zove Republika Austrija.
Uostalom, dovoljno je pročitati nekoliko stavova koje sam izdvojio pa videti da su i Zakon o dijaspori i Strategija suviše anahroni, a Srbija se samodevalvira kao neko ko ističe svoje zasluge za nove odnose u regionu i regionalnu stabilnost na savremenim evropskim a ne "onim drugim osnovama".




automatic automatic 23:39 12.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Stavovi izneti u dokumentu mnogo više korespondiraju sa nacionalističko-verskim i teritorijalnim nego demokratskim pristupom u brizi za položaj Srba van Srbije. Njime se Srbija postavlja kao hegemon i centar kojeg svi moraju da slušaju i iz kojeg dobijaju instrukcije.

Naravno da je tako, vidi naziv strategije...
"Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu"
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:50 12.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Strategija je malo obimnija, a evo samo nekih delova:
“СТРАТЕГИЈA
очувања и јачања односа матичне државе и дијаспоре и матичне државе и Срба у региону
“Однос према дијаспори и Србима у региону заснован је на члану 13. Устава Републике Србије, према коме Република Србија штити права и интересе својих држављана у иностранству и развија и унапређује односе Срба који живе у иностранству са матичном државом.
Овом стратегијом Република Србија настоји да обезбеди адекватне материјалне, социјалне и политичке услове за успешан развој и очување српског језика, ћириличког писма, културе и идентитета наших држављана и сународника који живе и раде изван граница Републике Србије.”…
….”Процењује са да ван граница Републике Србије живи између три и четири милиона припадника дијаспоре, што укључује и другу и трећу генерацију миграната српског порекла.
Посебно треба имати у виду да се под појмом "дијаспора", у складу са Законом о дијаспори и Србима у региону, подразумевају држављани Републике Србије који живе у иностранству и припадници српског народа, исељеници са територије Републике Србије и из региона и њихови потомци. Под појмом "Срби у региону", у складу са наведеним законом, подразумевају се припадници српског народа који живе у Републици Словенији, Републици Хрватској, Босни и Херцеговини, Црној Гори, Републици Македонији, Румунији, Републици Албанији и Републици Мађарској.”
…..” Према географским одредницама око милион и по наших људи живи у земљама Европе, док се још око милион налази у прекоокеанским земљама - у питању је претежно старо исељеништво (политичка емиграција после 1945) и њихови потомци, али и грађани Републике Србије који су емигрирали после 1990. године, углавном млади и високо образовни кадар. Распадом СФРЈ, број припадника српског народа који живи ван њених граница се повећао и та категорија становништва обухваћена је законском дефиницијом "Срби у региону" њих је близу два милиона.
Дакле, наша дијаспора представља огроман, а недовољно искоришћен људски, политички и економски потенцијал. “
….”Дијаспора је најбоље организована у оквиру црквено- школских општина. Од како су Срби почели да се расељавају широм света, па до данас Српска православна црква је окупљала наше људе. Српска православна црква има своје парохије у свим већим срединама где Срби живе широм света. Наш национални идентитет међу људима у дијаспори све до новијег времена претежно је обликовала Српска православна црква. Током 20. века она је била практично једина интегративна установа и мост између матичне државе и дијаспоре. Црква је чувала, поред вере, националну културу и језик Републике Србије.
С тога је намера Републике Србије да помогне дијаспори и Србима у региону, да се, с једне стране интегришу у локалне средине, а са друге, сачувају од асимилације, и по том питању очекује тесну сарадњу са Српском православном црквом. Тачније, Република Србија треба да Српској православној цркви пружи сваку логистичку подршку ради обављања њене верске мисије, али и културно - образовне улоге у дијаспори, коју де фацто и има”
…”Припадници дијаспоре и Срби у региону поседују различите нивое хуманог или културног капитала у смислу образовања, вештина, знања и кноw хоw. Програми се обично усмеравају на браин драин, дакле на припаднике елите
повратка стручњака, циркулације (браин цирцулатион)
Како је СФРЈ током шездесетих и седамдесетих година прошлог века подржавала и форсирала оснивање стотине клубова и удружења "гастарбајтера" у Савезној Републици Немачкој, Демократској Републици Аустрији, Француској Републици
…”Познавање и коришћење српског језика и ћириличког писма (и његово називање тим именом) представља цондитио сине qуа нон, на коме се темељи сав остали рад на сарадњи са дијаспором. “
“Држава Србија би требало да помогне у одржавању постојећих и формирању нових одељења и школа у оквиру Српске Православне Цркве, где би се уз већ постојећу верску наставу, спроводио јединствен стандард образовања деце наших емиграната дефинисаном у стратешком документу Министарства за дијаспору, Министарства просвете, Министарства културе и Министарства вера.”
….”Република Србија треба да изједначи своја финансијска улагања у Србе у региону и националне мањине на својој територији. Само тако ће на прави и истински начин омогућити развој различитости и разноликости на својој територији и у региону. Политика према Србима у региону не може бити успешно вођена само од стране једног министарства. Зато је потребно да, с обзиром на значај и историју овог питања, оно постане један о приоритета политике следећих министарстава: Министарства спољних послова, Министарства за дијаспору, Министарства просвете, Министарства културе, Министарства економије и регионалног развоја и Министарства вера.
Циљеви политике према Србима у региону морају бити уважени у конципирању осталих политика државе Србије. Економска политика Републике Србије у региону требало би да се темељи на стварању економских услова и оправданим улагањима у циљу подизања животног стандарда и економске моћи области у којима Срби живе. “

"ПОСЕБНИ ДЕО ПРОЈЕКЦИЈЕ ОЧУВАЊА И ЈАЧАЊА ОДНОСА МАТИЧНЕ ДРЖАВЕ И СРБА У РЕГИОНУ
Увод
Стратегија државне политике према српском народу у региону требало би да буде спровођена у континуитету, средствима која одговарају могућностима државе и саображена пракси развијених држава и суседа. Политика Републике Србије према српском народу у региону мора бити један од основних стубова наше спољне и значајан сегмент просветне и културне политике.
Специфични циљеви

Република Српска (БиХ)
Република Српска би требало да представља најважнију област интереса и један од државних и националних спољнополитичких приоритета Републике Србије. Више од половине српског становништва у региону (изван граница Републике Србије) живи у Републици Српској, а грађани Републике Србије пореклом из Републике Српске броје стотине хиљада. Уз залагање за доследно спровођење Дејтонског споразума, неопходно је помоћи и подстаћи напредак Републике Српске и њених институција. Министарство спољних послова требало би да на сваки начин дипломатски подржи напоре за опстанак Републике Српске и у заштиту узме њена права пред ЕУ, САД, СЕ, ОЕБС и УН. Неопходно је да надлежна министарства омогуће да сви грађани Републике Српске који то желе добију и српско држављанство.
Министарство економије и регионалног развоја требало би да подстиче улагања у областима Републике Српске, посебно у зонама са малим прираштајем (Херцеговина, Подриње, Мањача) и зонама од великог стратешког значаја (Брчко, Посавина, долина Уне).
Министарство просвете требало би да настави са процесом обједињавања двају просветних система.
Министарство омладине и спорта са Министарством за породицу, омладину и спорт Републике Српске у фебруару 2010. године потписало је Протокол о сарадњи у области спорта и омладинске политике, те треба активно наставити са применом тог протокола.
Министарство културе треба да посвети дужну пажњу унапређењу културе српског народа у Републици Српској и њеном повезивању са матичном државом.
Министарство вера требало би да настави финансирање и бригу о свештенству и монаштву ради њихове духовне мисије у функцији очувања националног идентитета, пружање помоћи верским, културним и образовним установама, издавачким пројектима, радио и ТВ станицама и обнови и санацији сакралних објеката (обнова сакралног наслеђа српског народа).
Ispade da nam je Republika Srpska 5 stub spoljne politike, što je samno zavaravanje naroda i tamo i ovde.
"Федерација Босне и Херцеговине (БиХ)
Република Србија требало би да се бави питањем положаја српског народа у Федерацији Босне и Херцеговине, имајући у виду да су Срби успостављени у Федерацији Босне и Херцеговине као конститутивни народ у овом ентитету, али и да је њихов положај неповољнији од положаја Бошњака и Хрвата у Републици Српској. Надлежна министарства Републике Србије требало би да редовним активностима помогну повратак и економски опстанак српског народа у Босни и Херцеговини. Посебно је важна помоћ у култури и просвети. Потребна је и помоћ развоју цивилног друштва, невладиног сектора, правног саветовања, рада у државној управи и локалној самоуправи како би се припадници српског народа обучили како и на који начин могу остварити своја права.
[b]Црна Гора [/b]
Република Србија требало би да после Босне и Херцеговине стави Црну Гору у средиште своје спољне и регионалне политике. Имајући у виду вишевековне историјске и цивилизацијске нераскидиве везе две државе и народа, важно је обезбедити српском народу равноправност и праведну заступљеност у државним установама, државној управи и локалној самоуправи. Неопходно је дати држављанство свим припадницима српског народа који то желе. Континуирана улагања у политичку, економску и културну еманципацију и развој српског народа од посебне су важности. Посебно је неопходно системски уредити и гарантовати стечено право на школовање на српском језику. Српски језик се не везује само за Србе у Црној Гори, него и за велики број Црногораца који и даље свој језик зову традиционалним, српским именом.”


krkar krkar 01:59 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Crni druže Karagaća, šta ti sve čitaš!!!

Ovo je baš jedna teška mrsomuđevina. Čist šovinističko-ekspanzionistički pamflet, na granici fašizma. I uz sve to i jako glup, polupismen, slabo zasnovan na činjenicama... Odmah se prepoznaju Koštunizmi, SANU-izmi, Matijizmi i kreativni rukopis klerofašiste Bogoljuba Šijakovića.

Prvi i suštinski priblem je potpuna pojmovna konfuzija. Šta je dijaspora? Jesu li to iseljeni Srbijanci ili su to Srbi koji nisu Srbijanci? To očigledno ni samim sačiniteljima ovog pamfleta nije jasno.

….”Процењује са да ван граница Републике Србије живи између три и четири милиона припадника дијаспоре, што укључује и другу и трећу генерацију миграната српског порекла.

Посебно треба имати у виду да се под појмом "дијаспора", у складу са Законом о дијаспори и Србима у региону, подразумевају држављани Републике Србије који живе у иностранству и припадници српског народа, исељеници са територије Републике Србије и из региона и њихови потомци. Под појмом "Срби у региону", у складу са наведеним законом, подразумевају се припадници српског народа који живе у Републици Словенији, Републици Хрватској, Босни и Херцеговини, Црној Гори, Републици Македонији, Румунији, Републици Албанији и Републици Мађарској.”


Po prvom pasusu dijaspora su iseljeni Srbijanci.

Po drugom takođe (vidi ZAREZ posle pripadnici srpskog naroda), čak se definiše da tu pripadaju i iseljeni Srbi koji nisu Srbijanci. A onda se mentalna konfuzija produbljuje pojmom Srbi u regionu koji obuhvata Srbe u Sloveniji (neautohtona manjina) da bi se zatim ređale autohtone manjine u bližem i daljem komšiluku Srbije.


Распадом СФРЈ, број припадника српског народа који живи ван њених граница се повећао


Još jedna ingeniozna formulacija: Raspadom SFRJ povećao se broj Srba koji žive van SFRJ. Ajde!



….”Дијаспора је најбоље организована у оквиру црквено- школских општина. Од како су Срби почели да се расељавају широм света, па до данас Српска православна црква је окупљала наше људе. Српска православна црква има своје парохије у свим већим срединама где Срби живе широм света. Наш национални идентитет међу људима у дијаспори све до новијег времена претежно је обликовала Српска православна црква. Током 20. века она је била практично једина интегративна установа и мост између матичне државе и дијаспоре. Црква је чувала, поред вере, националну културу и језик Републике Србије.


E tek je ovo kompendijum zvaničnog državnog i nacionalnog idiotizma!

Obaška pitanje jesu li Srbi u državi Kosovo dijaspora ili Srbi iz regiona (moraće se odgovoriti kad-tad), no naročito me veseli da za moju porezu kreteni tvrde da jedna nevladina organizacija Ustavom odvojena od države čuva srpski jezik!

Za neupućene i nepismene arčitelje moje poreze informacija da se ta anahrona parahrišćanska NVO uporno drži bajanja na nepostojećem i neživom jeziku a i kad koristi srpski unakažuje ga nekakvim svojim mantraškim kvazisrbizmima.

Zaista me mrzi da se dalje bavim ovom megaglupošću.
mikimedic mikimedic 02:58 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Prvi i suštinski priblem je potpuna pojmovna konfu


tacno.

ne postoje nikakvi srbijanci. postoje samo srbi, i naravno druge nacionalnosti u smislu etnicke pripadnosti, ili gradjani srbije.
Milan Karagaća Milan Karagaća 10:31 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

postoje samo srbi, i naravno druge nacionalnosti u smislu etnicke pripadnosti, ili gradjani srbije.

tačno.
ne postoje nikakvi srbijanci

za sve Srbe van Srbije Srbi u Srbiji su Srbi Srbijanci kao što postoje Srbi Ličani, Srbi Bosanci, Srbi Slavonci, kao što i u okviru Srbije ima podela na Srbe Šumadince,Ere itd
To što se tebi ne sviđa ili ne prihvataš ili hoćeš da promeniš je tvoja stvar.
Milan Karagaća Milan Karagaća 10:52 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Zaista me mrzi da se dalje bavim ovom megaglupošću.

Legendarni prof. Lukić reče na jednom predavanju da ništa nije beskorisno- čak ni primer gluposti.
A da sve bude još tragikomičnije odmah po usvajanju usledile su izmene pa još kažu sami se setili.
Slična glupost se događa i sa grbom i natezanjem oko toga koliko koja ptičurina treba da zine i da li ona kresiva treba više da liče na slovo s ili karafekalno između s i E.
Znači po onoj da dokom pop jariće krsti , a kod nas popovi izgleda vode nacionalnu politiku.
Zato imamo kohabitaciju republike i monarhije sa jakom kohezionom ulogom SPC, članovi krunskog veća i saveta su istovremeno i visoki državni dužnosnici, ministri, ambasadori, a moglo se lako desiti da ovaj što imitira Pašića bude i potpredsednik ili predsednik vlade.
A jesi oi primetio kako će Srbija da ulaže u nerazvijena područja Republike Srpske koju tretira bližom od Kuršumlije i Medveđe. Štos je u tome što je to samo priča za narod.
Interesantno je i kako se diferenciraju Srbi koji žive u RS i oni u Federaciji pa su jedni prvog reda i važan spoljnopolitički prioritet a ovi drugi onako. Pa ako je RS to što jeste valjda su oni u federaciji njena dijaspora.
Pa onda dolazi i pitanje čija su dijaspora Muslimani iz Raško-polimske oblasti a koji rade i žive širom Evrope a tek da ne pitam da li su i Albanci sa Kosova koji takođe bivaju u Z.Evropi dijaspora države Srbije.
Sve u svemu, Srbija se još ni teorijski, ni praktično ni politički nije istrgla iz nacionalističko-klerikalnog koncepta jer nacionalno i versko stavlja ispred i iznad demokratskog i modernog.
Eto u tu svrhu treba i gluposti pogledati pa se po ko zna koji put razočarati zašto ne možemo brže da postanemo kao sav normalan svet u kojem je u centru čovek i građanim sa apsolutnom garancijom svih njegovih individualnih pa i kolektivnih prava pa i nacionalnih i verskih.
Kod nas još uvek nisu shvatili da ne može biti bogat i srećan Srbin ako to nije kao radnik , stručnjak, građanin.Licemerno je da Srbija govori kako se brine o podizanju kapaciteta u Trebinju a u Srbiji 2000.000 nezaposlenih, gladnih na ivici siromaštva itd..
krkar krkar 11:21 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

a moglo se lako desiti da ovaj što imitira Pašića bude i potpredsednik ili predsednik vlade.


Za to ni po jada, nego što je dotični gimnazijalac koji ne ume email da pošalje sada po liniji komandovanja odgovoran za prodaju Telekoma. Dakle, on je taj koji treba da shvati šta stručnjaci misle o (silnim i izdašnim) ponudama za raskrčmljavanje državnog resursa...


Sve u svemu, Srbija se još ni teorijski, ni praktično ni politički nije istrgla iz nacionalističko-klerikalnog koncepta jer nacionalno i versko stavlja ispred i iznad demokratskog i modernog.
Eto u tu svrhu treba i gluposti pogledati pa se po ko zna koji put razočarati zašto ne možemo brže da postanemo kao sav normalan svet u kojem je u centru čovek i građanim sa apsolutnom garancijom svih njegovih individualnih pa i kolektivnih prava pa i nacionalnih i verskih.




Ovo je suština.

automatic automatic 11:38 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Još jedna ingeniozna formulacija: Raspadom SFRJ povećao se broj Srba koji žive van SFRJ. Ajde!

Naravno da se povećao, misli se na Srbe koji su morali da pobegnu od terora i progona koje su nad njima sprovodile nove nacionalističko-fašističke vlasti u nekadašnjim republikama SFRJ.
Za neupućene i nepismene arčitelje moje poreze

Porez je imenica muškog roda, to bi trebalo da zna svaki pismen čovek, čak i onaj koji nema veze sa
nevladina organizacija Ustavom odvojena od države čuva srpski jezik!

automatic automatic 11:56 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Sve u svemu, Srbija se još ni teorijski, ni praktično ni politički nije istrgla iz nacionalističko-klerikalnog koncepta jer nacionalno i versko stavlja ispred i iznad demokratskog i modernog.

Kakva tupost i neinformisanost. Srbiji su ugroženi nacionalni interesi, Srbi van Srbije su obespravljeni i prognani iz svojih kuća i proterani u Srbiju, Srbija je bombardovana, oduzet joj je deo teritorije, imovina na toj teritoriji, uključujući i crkvenu. Dakle, za one pismenije i bolje informisane, Srbija stavlja nacionalno i versko na prvo mesto upravo zbog toga što su nacionalno biće i vera u Srbiji najugroženiji. Dokaz za to može se naći i u komentarima nekih blogera koji ovde pišu po zadatku.
eli.lacrosse eli.lacrosse 12:06 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Srbija stavlja nacionalno i versko na prvo mesto

Kakva prefinjena upotreba personifikacije!!! Retko viđana! Još jedan dokaz da smo najbolji.
Milan Karagaća Milan Karagaća 12:27 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Kakva tupost i neinformisanost.

nema potrebe da se opisuješ
Srbiji su ugroženi nacionalni interesi,

koji?
Srbi van Srbije su obespravljeni i prognani iz svojih kuća i proterani u Srbiju

na prostorima van Srbije si su proterivali one druge.Valjda si toliko informisan.Uostalom, nije li i ona RSK bila svojevremeno etnički čista, koliko je neSrba proterano ili otišlo sa prostora današnje Republike Srpske, zašto ih Dodik sada javno poziva da se vrate.
Dakle, za one pismenije i bolje informisane, Srbija stavlja nacionalno i versko na prvo mesto upravo zbog toga što su nacionalno biće i vera u Srbiji najugroženiji.

Ova glupost može da se proda samo nepismenim i neinformisanim, a to i jeste ciljn agrupa onih koji je prodaju.
Milan Karagaća Milan Karagaća 12:31 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

eli.lacrosse
Srbija stavlja nacionalno i versko na prvo mesto

Kakva prefinjena upotreba personifikacije!!! Retko viđana! Još jedan dokaz da smo najbolji.

i narod koji pravi šale i na svoj račun.
Evo nekih aforizama:
Aforizmi o Srbiji
“Raspad Jugoslavije nejteže je pogodio Srbiju. Njoj je pripalo najviše Srba.”
“Amerikanci brane svoju otadžbinu gde god se ona pojavi.”
“Sve ima svoje granice. Osim Srbije. “
“Branićemo svaki pedalj naše zemlje. S posebnim osvrtom na onaj koji nam je preostao.” “Mi Srbi smo svaki čas dizali ustanak. I jači narod bi se iskilavio. “
“Srbija će postepe no ulaziti u Evropu: deo po deo.”
“Srbija treba da bude uređena zemlja. Da se ne brukamo svaki put kad nam dođe okupator. “
“Navalite na Srbiju! Još malo pa nestalo.”
“Granice Srbije stežu obruč oko Beograda.”
“Okupator će se pre ili kasnije pokajati. Niko se ovde nije usrećio.”
automatic automatic 12:35 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

eli.lacrosse
Srbija stavlja nacionalno i versko na prvo mestoKakva prefinjena upotreba personifikacije!!! Retko viđana! Još jedan dokaz da smo najbolji.

Na žalost, tako je, Srbija je prinuđena da u 21. veku vodi računa o potrebama nacionalnog bića, upravo iz razloga što to nacionalno biće ugrožavaju tek rođena nacionalna bića u njenom okruženju.

Kada zatekneš zmiju u svojoj kući, sigurno joj nećeš ponuditi da ostane.
Milan Karagaća Milan Karagaća 12:37 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Još jedan dokaz da smo najbolji.

Što bi rekao Stevan Dedijer Velika Srbija i mali glupi akademici
mikimedic mikimedic 12:38 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

za sve Srbe van Srbije Srbi u Srbiji su Srbi Srbijanci kao što postoje Srbi Ličani, Srbi Bosanci, Srbi Slavonci, kao što i u okviru Srbije ima podela na Srbe Šumadince,Ere itd
To što se tebi ne sviđa ili ne prihvataš ili hoćeš da promeniš je tvoja stvar.


naravno da nisu.

ta rec je prvo pogresna a zatim pezorativna.

sta su za madjare u novom sadu madjari koji zive u budimpesti?

madjarijanci?

srbija nije geografska odrednica kao sumadija, lika ili slicno.
Milan Karagaća Milan Karagaća 15:43 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

madjarijanci?

ne zove se ni država Mađarija
eli.lacrosse eli.lacrosse 16:15 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Srbija stavlja nacionalno i versko na prvo mesto

Kakva prefinjena upotreba personifikacije!!! Retko viđana! Još jedan dokaz da smo najbolji.

Na žalost, tako je, Srbija je prinuđena da u 21. veku vodi računa o potrebama nacionalnog bića, upravo iz razloga što to nacionalno biće ugrožavaju tek rođena nacionalna bića u njenom okruženju.

Kao i obično, nismo se razumeli. Postoji jedan deo u Remarkovom romanu "Na zapadu ništa novo" (što se mene tiče, prilično potcenjenom, verovatno zato što je popularan), u kojem vojnici pričaju o tome kako su zaratile Nemačka i Francuska, i jedan od njih primećuje (ovo po sećanju, mrzi me da tražim) kako brdo ne može da uvredi brdo, niti reka reku. U istom smislu, teško da Srbija može išta da stavi na prvo mesto (iako, primeti neko ovde, a mogao bih se složiti, bar u nekoj meri, "Srbija nije geografska odrednica" ).

"Stavljanje na prvo mesto" je nečija odluka u ime države Srbije (Republike Srbije, je l' da?), a ja, kao državljanin te države, ni na koji način nisam bio pitan da li nacionalno i versko treba da budu na prvom mestu. Da jesam, odgovor bi bio sasvim izvestan (pričamo li o demokratiji?).

Pojam "nacionalno biće" mi je potpuno nejasan. Je li to neko biće (kao čovek, pas, aždaja…), nešto nalik zbirnim imenicama (kao lišće, cveće, kamenje… jednina a množina, najgrublje rečeno), ili pripadamo tome samim rođenjem (uz dokaz u vidu izvoda iz Matične knjige rođenih), ili je nešto četvrto?
automatic automatic 16:55 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

"Stavljanje na prvo mesto" je nečija odluka u ime države Srbije (Republike Srbije, je l' da?),

Da, a taj neko je izabran na demokratskim izborima i predstavlja većinu u Srbiji.
a ja, kao državljanin te države, ni na koji način nisam bio pitan da li nacionalno i versko treba da budu na prvom mestu. Da jesam, odgovor bi bio sasvim izvestan (pričamo li o demokratiji?).

Bio si pitan, posredno, na izborima, ti si se izjasnio. Šta bi sada hteo, da tvoje mišljenje vredi koliko i mišljenje većine. Ako si punoletan, nemoj više da postavljaš ovakva pitanja, u suprotnom, sačekaj neki blog za juniore...
Pojam "nacionalno biće" mi je potpuno nejasan. Je li to neko biće (kao čovek, pas, aždaja…), nešto nalik zbirnim imenicama (kao lišće, cveće,kamenje… jednina a množina, najgrublje rečeno), ili pripadamo tome samim rođenjem (uz dokaz u vidu izvoda iz Matične knjige rođenih), ili je nešto četvrto?

Znaš sinak, postoji i nešto što je van tvog sadašnjeg interesovanja, to su stvari koje ćeš morati da prođeš kroz svoje zrelo doba, kada ne budeš mislio da se svet vrti oko tebe...
eli.lacrosse eli.lacrosse 17:10 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

"Stavljanje na prvo mesto" je nečija odluka u ime države Srbije (Republike Srbije, je l' da?),

Da, a taj neko je izabran na demokratskim izborima i predstavlja većinu u Srbiji.

A ko je, "izabran na demokratskim izborima i predstavlja većinu u Srbiji", "stavio nacionalno i versko na prvo mesto"?

Bio si pitan, posredno, na izborima, ti si se izjasnio. Šta bi sada hteo, da tvoje mišljenje vredi koliko i mišljenje većine. Ako si punoletan, nemoj više da postavljaš ovakva pitanja, u suprotnom, sačekaj neki blog za juniore...

Znaš sinak, postoji i nešto što je van tvog sadašnjeg interesovanja, to su stvari koje ćeš morati da prođeš kroz svoje zrelo doba, kada ne budeš mislio da se svet vrti oko tebe...

Ovo se zove argumentum ad hominem, i potpuno je neprikladan vid vođenja diskusije. Kada dođeš do toga da time zameniš argumentaciju, možda je bolje da umesto "Pregledaj" i "Objavi", klikneš na dugme "Odustani".
automatic automatic 17:15 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Ovo se zove argumentum ad hominem, i potpuno je neprikladan vid vođenja diskusije. Kada dođeš do toga da time zameniš argumentaciju, možda je bolje da umesto "Pregledaj" i "Objavi", klikneš na dugme "Odustani".

Hoću, evo probao sam već nekoliko puta i nikako da ti pošaljem odgovor.
eli.lacrosse eli.lacrosse 17:19 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima u regionu?

Hoću, evo probao sam već nekoliko puta i nikako da ti pošaljem odgovor.

Vidiš, već je bolje. Sada više ne pišeš o stvarima o kojima ne znaš baš ništa (na primer o mojoj zrelosti, i još ponečemu).



A čini mi se i da ti je raspoloženje bolje. Samo napred, odgovor je u razdraganosti i dugmetu "Odustani".
mikimedic mikimedic 20:39 13.03.2011

Re: Strategija o dijaspori i Srbima

ne zove se ni država Mađarija


ni srbija se ne zove srbarija.


za sve Srbe van Srbije Srbi u Srbiji su Srbi Srbijanci


a kako schjentinel, crnogorac sa bulevara saktadjilskog naziva mila djukanovica?

crnogorijanac?

sentinel26 sentinel26 11:53 14.03.2011

Popisna "analitika"

Načertanije (Garašanin ) --> Memorandum (SANU ) --> Strategija (Vlada )

Pretpopisna i popisana kampanja Srbije pred naredne popise u susjednim državama, kao sredstvo realizacije Strategije je dokaz da se Srbija nije odrekla Načertanija.

Ali je problem nastao još kada je skener u Hagu otkrio taj prtljag i sada u EU ne može da se čekira, pa ga treba nekako zamotati u drugačiju ambalažu uz poveliko potcjenjivanje Evrope i susjednih država.

Iz te kampanje izuzeto je Kosovo, ne samo znog preambule Ustava već zbog tekućih pregovora sa najnovijim susjedom - Kosovom.

Kako Srbija zamišlja saradnju sa susjedima. Može se i ljepše definisati.

Đe gođ nađeš zgodno mjesto tu srpstvo posadi,
a ono je blagorodno pa će da nagradi.

Zašto je Srbija iznenada veoma zabrinuta za rezultate predstojećeg popisa stanovništva u Crnoj Gori i šta je to muči?

Naizgled, to je očuvanje procenta koji je 2003.g. postignut dobrim dijelom falsifikatima uz pomoć opštinskih popisnih komisija od kojih su mnoge formirane od strane pro-srpskih partija u Crnoj Gori.

Tako više neće moći da se radi. Popisom će rukovoditi Statistika, uz nadzor svih državnih organa i nadzor posmatrača EU.

Srpski popisno-nacionalni analitičari su naprasno zaboravili rezultate popisa iz 1991.godine. Bilo bi dobro da njih malo proanaliziraju.

Šta su ciljevi ove kampanje Srbije iskazane paralelno polutajnoj „Strategiji“?
Formalni i željeni ciljevi:

1) Zalaganje za sticanje konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

2) Upoređivanje Crne Gore sa BiH i želja da se u Crnoj Gori formira još jedna „Republčika Srpska“ (hrvatska varinata doživjela fijasko uz velike žrtve, a i Srbi koji žive u Hrvatskoj je više neće ).

Ta njena želja nije nova i poznata je u Hrvatskoj, u Crnoj Gori i ovđe u Briselu.
Srbija takođe zna da su to nerealni ciljevi ali se nada da će uz upotrebu istih kao pomoćnih sredstava ostvariti neke druge ciljeve u čiju realnost mnogo manje sumnja.

To su:
1) Povećanje šansi za stvaranje „Republike Srpske“ na Sjeveru Kosova, po ugledu na "potez" N.Pašića - traži Segedin da bi dobio Suboticu („Dulićevo“ ).

2) Pošto Srbija nije pronašla čovjeka kapaciteta N.Pašića, uspjela je na nađe jednoga sa gimnazijom i bradom većom od Pašićeve (poznati cijenjeni brend kao zamjena za fakultetsko obrazovanje ).

3) Ometanje Hrvatske na putu ka EU i Crne Gore ka EU i NATO.

4) Odlaganje popisa u Srbiji do očekivanog sticanja statusa Srbije kao „kandidata za EU“ (odlaganje učinjeno a za status bumo vidli ).

Pokušaj kozmetičkih izmena, đe su promijenjeni samo neki nazivi a sadržina ostala ista su primjećeni i u Crnoj Gori i u EU i uslijediće nove reakcije.

A kada (u oktobru ) na red dođe odloženi popis u Srbiji, onda će među ozbiljnim i zainteresovanim posmatračima osim EU biti biti i Mađarska, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Kosovo, Bugarska, Turska i Rumunija.

Šta popisni političari i analitičari u Srbiji treba da znaju u vezi narednog popisa u Crnoj Gori?

Nikakav rezultat popisa :

1) Neće zaustaviti Crnu Goru na putu ka EU i NATO.
2) Neće biti novog referenduma i promjene statusa Crne Gore.
3) Neće biti povratka Crne Gore pod patronat Srbije.
4) Neće Crna Gora postati nacionalna država.
5) Neće biti promjena statusa pojedinih naroda u Crnoj Gori.
6) Neće se nacije proglašavati konstitutivnim, a po Ustavu Crne Gore konstitutivni su svi građani i tako će i ostati.
7) Neće biti brisanja crnogorskog jezika koji jeste i biće službeni jezik i njegove zamjene srpskim ili srpsko-hrvatskim, a srpski, bošnjački, hrvatski i albanski, kao jezici u službenoj upotrebi ostaju na cijeloj teritoriji Crne Gore.
8) Neće biti brisanja Crnogorske crkve, ona će ubrzo zauzeti mjesto koje joj je pripadalo od 1089. do 1920.godine, pored koje ima dovoljno mjesta i za srpsku i druge crkve koje hoće da budu crkve a ne političke ili nacionalističko-terorističke organizacije.
9) Nije i neće granica Crne Gore i Srbije biti problematična, iako je to Srbija napisala u odgovoru na Upitnik. Ta granica je utvrđena 1913.godine a korekcija koja je 1945.g. izvršena u korist Srbije za Crnu Goru nije i neće biti zanimljiva.
10) Neće biti promjene himne Crne Gore.
11) Neće biti promjene zastave Crne Gore.

12) Tako su odlučili konstitutivni građani Crne Gore 21.maja 2006.godine.

*********************
Onaj gospodin savjetnik predsjednika svih Srba što u šumsko - mileševskoj kancelariji daje instrukcije u vezi popisa i nezakonito troši pare poreskih obveznika radi to potpuno beskorisno (osim očuvanja svojeg radnog mjesta ).
Ako ovo nije tačno onda je Srbija vjerovatno:
- Uhapsila sve ratne zločince.
- Oporezovala a potom oduzela nezakonito stečenu imovinu svim ratnim profiterima.
- Uspostavila stabilnu ekonomiju i pravni sistem.
- Nahranila sve gladne i zbrinula nezbrinute.
- Izvršila sve pravosnažne i izvršne presude, pa će Sud u Strazburu ostati bez posla.
- Priznala konstitutivnost Albancima na Kosovu i šire.
- Boris Tadić, osim što je predsjednik svih Srba od Tokija do Milvokija, postao i predsjednik svih građana Srbije.


master.dragi master.dragi 13:34 14.03.2011

Re: Popisna "analitika"

2) Upoređivanje Crne Gore sa BiH i želja da se u Crnoj Gori formira još jedna „Republčika Srpska“ (hrvatska varinata doživjela fijasko uz velike žrtve, a i Srbi koji žive u Hrvatskoj je više neće ).

Ta njena želja nije nova i poznata je u Hrvatskoj, u Crnoj Gori i ovđe u Briselu.
malobrojni srbi koji zive u hrvatskoj sada vise nista i ne zele, to je i bio cilj hrvatskih vlasti.
mozda se nadas istom scenariju i u crnoj gori...

Šta popisni političari i analitičari u Srbiji treba da znaju u vezi narednog popisa u Crnoj Gori?

Nikakav rezultat popisa :

treba da znaju da jos uvek niste preboleli komplekse...
Ako ovo nije tačno onda je Srbija vjerovatno:
- Nahranila sve gladne i zbrinula nezbrinute.
bogumi, ne znam ima li jos koji crnogorac voljan da studira u bijograd, da dobije velik stan, direktorsku fotelju. ako ima, neka polazi odma, nije ni srbija ono sto je bila, sada ima i svojieh gladnih i bosih, ne moze vise tudju muku da resava...
jinks jinks 13:39 14.03.2011

Re: Popisna "analitika"

Da li će, na primer, Srbima u Crnoj Gori nakon popisa biti data ista prava koje pripadnici naroda i nacionalnih manjina (uključujući i Montenegrine) imaju u Srbiji.

Na primer:

- pravo da se školuju na svom jeziku,

- pravo na obeležavanje imena naselja i ulica na svom jeziku,

- pravo na informisanje na svom jeziku (otvaranje informativnih kuća i štampanih
medija ... sufinansiranih od strane države, što da ne),

- pravo na izbor Nacionalnih saveta,

- pravo na slobodu veroispovesti,

- pravo na slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti.

Da li je, na primer, vama bilo koje od ovih prava uskraćeno. Nije. Dajte ih onda i pripadnicima nemontenegrinskih naroda i nacionalnosti u MNE. Kakve to veze ima sa Načertanijem, SANU i ne znam čime još sve ne što ste pomenuli.

Radi se o elementarnim pravima zagarantovanim evropskim standardima.

mikimedic mikimedic 13:43 14.03.2011

Re: Popisna "analitika"

bogumi, ne znam ima li jos koji crnogorac voljan da studira u bijograd, da dobije velik stan, direktorsku fotelju. ako ima, neka polazi odma, nije ni srbija ono sto je bila, sada ima i svojieh gladnih i bosih, ne moze vise tudju muku da resava...


ma nece, oni dole su sad crnogorijanci.

Goran Nikolić Goran Nikolić 14:46 14.03.2011

Re: Popisna "analitika"

g. Sentinel
ovo sve što ste rekli da neće biti najverovatnije i neće biti.
Ali hajde na momenat, da zamislimo da i srpska i crnogorska Vlada i elite iskreno govore (ja bih želeo da je tako).
Onda proizilazi da je iskrena rečenica o Crnoj Gori kao građanskoj (multietničkoj)državi. To je za sada dovoljno. Sveo sotalo proističe iz fundamentalnih (evropski kodifikovanih) ljudskih prava. Ja kao Srbin ništa više ne tražim. Samo to.
sentinel26 sentinel26 17:09 14.03.2011

Re: Popisna "analitika"

Goran Nikolić
g. Sentinel
ovo sve što ste rekli da neće biti najverovatnije i neće biti.
Ali hajde na momenat, da zamislimo da i srpska i crnogorska Vlada i elite iskreno govore (ja bih želeo da je tako).
Onda proizilazi da je iskrena rečenica o Crnoj Gori kao građanskoj (multietničkoj)državi. To je za sada dovoljno. Sveo sotalo proističe iz fundamentalnih (evropski kodifikovanih) ljudskih prava. Ja kao Srbin ništa više ne tražim. Samo to.


Izuzetno mi je milo i drago što podržavate želje da Crna Gora ostane građanska država.
Budite ubijeđeni da će to tako i biti.

Vi ne možete previđeti da postoji ogromna razlika između onoga što Tadićeva vlada proklamuje pred MZ i onoga što ona preduzima u praksi.

Instrukcije koje savjetnici Tadićevi daju pojedincima iz Crne Gore (pošljednja u šumskoj kancelariji u Mileševi ) nijesu u duhu dobrosusjedstva iza kojeg navodno stoji Vlada Srbije.

Uloga i novac koji se daje SPC u realizaciji Strategije su dokaz da Srbija ne odustaje od iste, ali će se kao i svi prethodni i taj krčag razbiti.

U jednoj ruci Srbe u Crnoj Gori smatraju dijasporom a u drugoj povremeno mašu zahtjevima za konstitutivnosti Srba (skorašnje izjave Tadića, Jeremića i sl., kao i sadržaj Strategije ).

Crna Gora neće uraditi ništa u korist Srba a na štetu Albanaca, Bošnjaka, Muslimana i Hrvata u Crnoj Gori, niti će to dozvoliti nekome drugome.

Srbija se mora pomiriti sa time da je Crna Gora nezavisna država i da nije dužna da polaže račune Srbiji.

Nije Vlada Crne Gore "zauzela" nekakav stav o konstitutivnosti građana, to je gospodine zapisano i garantovano Ustavom Crne Gore.

Vi kao Srbin iz Srbije možete da imate stavove i da predlažete i jednoj i drugoj vladi šta želite, ali ne možete ništa da tražite od Crne Gore jer nijeste njen građanin.

sentinel26 sentinel26 17:27 14.03.2011

Re: Popisna "analitika"

jinks
Da li će, na primer, Srbima u Crnoj Gori nakon popisa biti data ista prava koje pripadnici naroda i nacionalnih manjina (uključujući i Montenegrine) imaju u Srbiji.

Na primer:

- pravo da se školuju na svom jeziku,

- pravo na obeležavanje imena naselja i ulica na svom jeziku,

- pravo na informisanje na svom jeziku (otvaranje informativnih kuća i štampanih
medija ... sufinansiranih od strane države, što da ne),

- pravo na izbor Nacionalnih saveta,

- pravo na slobodu veroispovesti,

- pravo na slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti.

Da li je, na primer, vama bilo koje od ovih prava uskraćeno. Nije. Dajte ih onda i pripadnicima nemontenegrinskih naroda i nacionalnosti u MNE. Kakve to veze ima sa Načertanijem, SANU i ne znam čime još sve ne što ste pomenuli.

Radi se o elementarnim pravima zagarantovanim evropskim standardima.


Na ovakve laži i bljuvotine nemam običaj da odgovaram.

Srbi u Crnoj Gori mogu u školi da uče srpski jezik, Crnogroci u Srbiji ne mogu.

U Crnoj Gori je samo jedan jezik službeni (ostali imaju status jezika u službenoj upotrebi ) i u Srbiji je jedan jezik službeni i obilježavanje ulica na dva jezika bi bila negacija prethodnog, odvelo na najmanje 5 jezika, čega nema ni u Srbiji.

Srbi u Crnoj Gori imaju informativne kuće, TV, radio i novine na srpskom jeziku, Crnogorci to u Srbiji nemaju.

Srbi u Crnoj Gori imaju Nacionalni savjet finansiran od strane Vlade Crne Gore, a Crnogorcima u Srbiji Vlada Srbije nije dozvolila konstituisanje savjeta, nije čak ni odgovorila (negativno ).

Srbi u Crnoj Gori imaju SPC koja se ponaša i kao paradržavna i paravojna organizacija, a Crnogorcima (koji su vjernici ) nije dozvoljena registracija Crnogorske crkve u Srbiji.

Smiješno je pričati o uskraćivanju prava na nacionalno izjašnjavanje u Crnoj Gori.
Po tom pitanju će Srbija vrlo brzo doći na tapet u EU, a ne Crna Gora.
Beogradska dioptrija ne dopire ni do Horgoša a kamo li do Brisela.

Za tebe i sve tvoje istomišljenike, mahsuz selam ili specijalni otpozdrav.

Nikad neće Crna Gora
Bit' obala srpskog mora.
jinks jinks 19:26 14.03.2011

Re: Popisna "analitika"

Na ovakve laži i bljuvotine nemam običaj da odgovaram.

O čemu vi pričate.

Pa postoje tačno definisani evropski standardi o načinu i uslovima pod kojima narodi i nacionalne manjine mogu da ostvare određena prava, kojih se MNE ne pridržava.

Nikad neće Crna Gora
Bit' obala srpskog mora.

Iskreno, grčko je mnogo lepše, bar meni.
buba_truba buba_truba 09:52 15.03.2011

Re: Popisna "analitika"

jinks
Iskreno, grčko je mnogo lepše, bar meni.

I meni. A tek hrvatsko!

Na crnogorsko ne idem ni kad mogu za dž - toliko o lepoti i ugođaju.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana