Kompetitivne prednosti Srbije

dracena RSS / 24.12.2007. u 14:48

(ili šta mi možemo globalno ponuditi)

Autor teksta: Time Bandit

cimg0962_large.jpg

Naravno da Dracena i ja nemamo mogućnosti da kao vlada Srbije eksperimentišemo uživo, takodje ne moramo da gledamo kroz naočare domaćih, polustranih a i stranih privrednika - jer im ništa ne dugujemo, i na kraju ne moramo da sledimo političke lidere i nejake Uroše i objašnjavamo ili produbljujemo njihove vizije.

Zbog toga možemo probati da zajedno sa vama napravimo model koji će nam pomoći da shvatimo naše mogućnosti (naše zemlje), mane i potencijalne šanse kao i šta dalje da radimo sa time. Vi imate to znanje, a i vaše mišljenje je sasvim dovoljno - vi znate šta je dobro za vas, šta može da vam godi, a šta svakodnevno nervira i smeta...

Bez obzira na izvestan put zemlje ka EU, to putovanje će potrajati i ne možemo ga prespavati. Sadržaj našeg kofera i realne mogućnosti zemlje će odrediti našu sudbinu u tom udruženju. Pogledajmo malo izbliza sa čim raspolažemo i šta možemo da ponudimo u svom bližem a i nešto daljem okruženju kao i na globalnom tržištu. Možda je moguće da pretresemo taj inventar na vreme i izbacimo drangulije i nepotrebne stvari, a sve da bi napravili mesta za korisne i pametne predmete koji će nam tamo negde u bližoj ili daljoj budućnosti pomoći da se bolje snadjemo.

 

Kako do predloga rešenja?

Prvo se postavlja se pitanje umemo li mi uopšte da diskutujemo o ozbiljnim stvarima?

Naravno da umemo. Mi diskutujemo mnogo i dobro. Medjutim, nije dovoljno samo diskutovati. Potrebno je iz diskusija izvući i zaključke i predloge koji bi bili upotrebljivi za budući razvoj društva.

Da bismo naše diskusije učinili što preglednijim, efikasnijim i korisnijim, biće nam potrebne odredjene smernice koje će nas voditi ka koncentrisanju ideja, odnosno sprečiti rasplinjavanje i razvodnjavanje. Za ove svrhe najpodesniji je Porterov tzv. Diamond model, ne baš sasvim nov i svež, ali zato mnogo puta isproban i potvrdjen u praksi mnogih zemalja i strateškom promišljanju njihovog razvoja. Istina je da je ovaj model pretrpeo dosta opravdanih kritika, jer se zasnivao na rezultatima dobijenim prilikom analize razvijenih zemalja, pa je ponekad bio nepodesan za primenu u nerazvijenim zemljama. Razume se da je jednostavnije raditi sa razvijenim i uspešnim zemljama, koje su vrlo slične, nešto kao srećne porodice. Nerazvijene zemlje su nesrećne svaka na svoj način, pa i metodi koji se primenjuju moraju malo da se prilagode svakoj od njih. Zato ćemo i mi Porterov model malo prilagodjavati našim potrebama.

 

Porterov Diamond model

Iako smo mi jedna od pomenutih nesrećnih porodica sa skromnim rezultatima i neizvesnom budućnošću, iste zakonitosti vladaju jednako u razvijenom svetu i kod nas, bilo da su nam one poznate ili ne. Zato će nam koristiti da se odmah upoznamo sa Porterovim principima koji razjašnjavaju upravo ove opštevažeće zakonitosti. On će i inače biti sve prisutniji u našim životima, kako se budemo približavali EU, pa ćemo pre ili kasnije morati da počnemo da razmišljamo na način sličan ovom, ako hoćemo da se uspešno takmičimo u bližem a i u daljem okruženju (EU) da ne kažemo globalno. Drugi nas već odavno ocenjuju ovakvim instrumentima, samo što nam to nisu rekli.

Porterov Model (zovu ga i Diamond) se sastoji od sledećih elemenata (preduslova za izgradnju kompetitivnosti neke privrede):

a) Bitni uslovi (Factor conditions) Bitni uslovi za proizvodnju ili ponudu usluga / servisa su: radna snaga, zemlja, prirodni resursi, kapital i infrastruktura.

Porter smatra da su ključni uslovi proizvodnje (specialized factors) kao sposobna (iskusna i obrazovana) radna snaga, kapital, i infrastruktura, ali da oni nisu nasledjeni već moraju biti kreirani. Njihovo kreiranje iziskuje velike i dugoročne investicije. Vrednost ključnih uslova proizvodnje je u vrlo teškom kopiranju (zahteva velika ulaganja), ali su nužni, jer su osnovni generator stvaranja kompetitivne prednosti.

Nasuprot njima, uslovi koji nisu ključni, nekvalifikovana radna snaga (bez iskustva, znanja, obrazovanja) i čiste sirovine, a koji mogu biti angažovani od bilo koje kompanije, ne mogu kreirati održivu kompetitivnu prednost.

b) Uslovi Potražnje (Demand Conditions). Može se reci da je sofisticirani domaći market (market koji tražnjom kvalitetnih proizvoda stimuliše industriju, dakle, ono što se kod nas pojednostavljeno naziva zahtevnim ili probirljivim tržištem) vrlo važan u proizvodnji nacionalne kompeticije. Firme koje su izložene sofisticiranom domaćem tržištu po pravilu proizvode vrlo dobre proizvode, jer tržiste traži kvalitet, a i neposredna blizina kupca im omogućava da bolje shvate njihove potrebe i želje.

c) Povezanost i grupisanje srodnih industrija (Related and Supporting Industries) Mreža srodnih i vrlo povezanih industrija je vrlo važna u kreiranju nacionalne kompeticije (npr. poljoprivredna industrija -proizvodi kvalitetno povrće, industrija za pakovanje - pakuje u kvalitetne i zdrave staklene posude, Kupac-tržište traži proizvod bez dodataka i tačno definisanog kvaliteta što na kraju i dobija po povoljnoj ceni. I na kraju kvalitet i povoljna cena prelaze granice sopstvenog tržišta putem izvoza i postaju kompetitivni proizvod na drugom tržištu).

d) Strategija firmi, struktura i konkurencija (Firm Strategy, Structure and Rivalry) Domaća strategija proizvodnje i kapital koji je obezbedjuje je odredjen dužinom ciklusa od proizvodnje do plasmana. Obično se barata sa kraćim i dužim ciklusima (investicije na kraće i duže vreme). Zemlje sa kraćim ciklusom (short-run outlook kao USA) su više kompetitivne u industrijama sa short-term ulaganjima, nasuprot Švajcarskoj, čija su ulaganja više dugoročna u kompetitivnim industrijama - farmaceutskoj.

Struktura firmi, njen upravljački deo - Management, je različita od industrije do industrije. Medjutim, neke zemlje su više okrenute ka specifičnom tipu strukture u firmama i stilu menadžmenta. Te zemlje, ako su struktura i stil menadžmenta vešto prilagodjeni, ispoljavaju više kompetitivnosti u tom tipu industrija.

Intenzivna konkurencija u industrijama radja inovacije i pronalaske, i samim tim kreira kompetitivnu prednost.

 

Kako nam moze Porterov model koristiti?

Odličan primer je baš danas osvanuo - zaokružavanje ideje o turističkom kompleksu "Stara Planina", pogledajmo kako to izgleda sa stanovista predstavljenog Porterovog modela:

a) Radna snaga postoji, ali ne na tom mestu nego u obližnjim većim gradovima, takodje neprofilisana (da ne kažemo nekvalifikovana ili neuka) za ugostiteljsko turističke delatnosti

b) Zemljište na kome bi se gradio ski kompleks postoji, ali ne sa toliko snega da bi služio toj nameni više od 120 dana godišnje

c) Prirodni resursi na tom području, stanište retkih životinja i biljnih vrsta biće ugroženi, a mnogi zakoni o šumama i prirodnoj okolini biće prekršeni ili poštovani u manjoj meri.

d) Kapital planiran za ski kompleks (treba dodati našu efikasnost, minimalno +30% od planiranog) nije moguće prikupiti u zemji i prvenstveno se teži stranom kapitalu (koji će biti privučen mogućom zaradom i olakšicama)

e) Infrastruktura je nedovoljna i nerazvijena, mreža puteva nepostojeća, a i udaljenost i opremeljenost aerodroma (prvenstveno onog u Nišu, kao i u Sofiji, ako se računa na strane turiste) može predstavljati problem. 19092004133_large.jpg

Jasno se vidi da od bitnih uslova postoji samo zemlja - prirodni resursi, a da je udeo domaćeg kapitala u investicijama potrebnim za realizaciju ideje minimalno (petina predvidjenih troškova). Takodje i ostali bitni uslovi kao radna snaga i infrastruktura postoje u manjoj meri ili uopšte ne postoje.

 

A kako stoje stvari sa ostale tri tačke Porterovog modela:

Da li tržiste u Srbiji traži još jedan ski kompleks?

Da li od planiranih blizu 30 hiljada posetilaca tokom sezone domaći skijaši mogu učestvovati sa 50%.?

Da li nivo usluge i skijanja može zadovoljiti njihove zahteve?

Da li će predvidjeni kvalitet i cena privući i skijase iz inostranstva?

Šta je sa srodnim industrijama koje mogu pomoći razvoj ovog ski-centra (prehrambena industrija i sportska oprema)?

Pošto je ovo long-run investicija kako će se finansirati taj poduhvat kad proradi (a još ne donosi zaradu)?

Da li u Srbiji ima specijalno obučenih i sposobnih menadžera i upravljačkog kadra koji mogu da vode ovake komplekse?

Da li će konkurencija izmedju već postojećih ski-centara i ovog planiranog stvoriti bolji kvalitet usluga i prihvatljivije cene?

 

Dracenine "Mrvice"



Komentari (64)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

schweppes schweppes 15:36 24.12.2007

kompetitivne prednosti

možda ste mislili na komparativne prednosti? Više je u duhu posta.
Time Bandit Time Bandit 16:03 24.12.2007

kompetitivne prednosti

Radi se o kompetitivnoj ili u slobodnom prevodu takmicarskoj prednosti nacije, jedna od njenih komponenti je i komparativna (uporedna).

Takmicimo se da bi pobedili ili ostvarili dobar rezulatat a u skladu sa nasim ambicijama i mogucnostima.
Ko se takmici da bi ucestvovao obicno koristi komparativni pristup...
TIMELESS TIMELESS 19:15 24.12.2007

Re: kompetitivne prednosti

Time Bandit
Radi se o kompetitivnoj ili u slobodnom prevodu takmicarskoj prednosti nacije, jedna od njenih komponenti je i komparativna (uporedna).Takmicimo se da bi pobedili ili ostvarili dobar rezulatat a u skladu sa nasim ambicijama i mogucnostima.Ko se takmici da bi ucestvovao obicno koristi komparativni pristup...

Oprostite, nisam razumeo u čemu se takmičite? Na šta mislite kada kažete "dobar rezultat" takmičenja. Biće da je termin "takmičenje" (kako ga vi koristite) samo metafora za postizanje određenog cilja, jasno postavljenog, što isključuje "kompetitivnost" u doslovnom smislu te reči. Naročito kada pominjete potpuno apstraktan i prilično besmislen pojam "nacionalne kompetitivnosti". Dalje, logički je potpuno nekorektna tvrdnja da je "komparativna prednost" jedna od komponenti "kompetitivne prednosti". Stvar je potpuno suprotna. Komparativne prednosti podrazumevaju sve pojedinačne prednosti, među kojima može biti i vaša (nesrećno ustanovljena) kompetitivna prednost.
Termin "komparativna prednost" se ne koristi u svrhu opisivanja "takmičarskih" potencijala, jer takmičarski kriterijum je jedan a ostale prednosti koje nisu vezane za taj kriterijum su u situaciji takmičenja potpuno irelevantne.
"Komparativna prednost "podrazumeva isticanje onih kriterijuma, uslova, potencijala koji integrisani sa ostalim mogu dovesti do postizanja određenog cilja, ne rezultata, kako vi to nazivate.
Time Bandit Time Bandit 20:54 24.12.2007

Re: kompetitivne prednosti

Procitajte gornji tekst jos jednom, a ako tada ostanete na sopstvenim stavovima ne vidim nacina kako bih Vas razuverio...
Brooklyn Brooklyn 14:01 25.12.2007

Re: kompetitivne prednosti

define comparative advantage: The ability to produce a good at lower cost, relative to other goods, compared to another country.

define competitive advantage: The strategies, skills, knowledge, resources or competencies that differentiate a business from its competitors.
Time Bandit Time Bandit 16:45 25.12.2007

Re: kompetitivne prednosti

Zasto ne probate da prevedete ove dve "malo modifikovane recenice". Imam neki osecaj da su mnogi izvadili Politiku iz desnog dzepa i sada koriste google.

Uostalom ovde se ne radi o osvajanju proizvodnje po niskim cenama (mada je jedna od koponenti d, i konkurencija). Jednostavno receno autor modela je pokusao da ispita zasto su razvijene zemlje ( Nemacka, Francuska, USA, Japan, itd...) tamo gde jesu i sta su ucinile da bi tamo dosle. Zakljucio je da proizvodi dobrog kvaliteta na domacem trzistu, a usavrseni kroz traznju zahtevnog (sofisticiranog) trzista mogu biti ponudjeni globalno (kreirane su i druge vrednosti specificno znanje o procesima, kvalifikovana radna snaga i upravljacka struktura). To je u stvari takmicarska (kompetitivna) sposobnost nacije da ponudi proizvode iz jedne ili vise industrija globalno.

Npr. BMW, Mercedes, i Audi (svakako ne po niskoj ceni) su prevashodno nastali za domace trziste jer takve proizvode trazi narod tamo. Ove savrsene tehnicke stvari nije bilo tesko ponuditi na bilo kom trzistu.Neki od USA proizvodjaca automobila poceli su da zaposljavaju nemacke strucnjake da bi unapredili svoju proizvodnju.

Npr. nisam cuo da Francuzi piju buckuris od vina (kao kupci u Srbiji) a da najbolje izvoze. Oni svakako piju najbolja vina na svom trzistu. Kultura i usavrsena procedura pravljenja i kontrole kvalitetnih vina je lako bila prenesena ka globalnom trzistu.

Zemlje kao Srbija postaju samo trziste ili korisnici usluga, nesposobne da razviju dobar i kvalitetan proizvod prvenstveno za domace trziste a da bi ga kasnije ponude negde drugde gde kvalitetom i cenom moze da konkurise.

MSF

Naravno da umemo. Mi diskutujemo mnogo i dobro. Medjutim, nije dovoljno samo diskutovati. Potrebno je iz diskusija izvući i zaključke i predloge koji bi bili upotrebljivi za budući razvoj društva.


To se zove konstruktivna diskusija/debata. Zivim u zemlji koja ima duugu tradiciju iste.
jednom prilikom sam predlagala da se u interesu zemlje uvede ocenjivanje svih politicara po UK modelu (MSF- MultiSystem Feedback). To bi bilo nezavisno od kompetentnosti, a imalo bi funkciju monitoringa i unapredjivanja komunikacije.
Svaki politicar bi trebalo da ima svog mentora sa kojim bi se susretao jednom godisnje (ie straiji kolega). Do tada bi mentor trebalo da dobije 12 popunjenih formulara koje politicar po zelji distribuira ljudima na raznim funkcijama (sekretaricama, kolegama, protivnicima, cistacicama) koji u tajnosti popune upitnik i posalju direktno mentoru. Mentor sumira rezultate i razgovara o potencijalnim problemima, dobrim stranam i nacinima za poboboljsavanje situacije...
Evo uzoraka formulara:
http://www.jrcptb.org.uk/assessment/performance/Documents/MSF%20Form.pdf
http://www.jrcptb.org.uk/assessment/performance/Documents/MSF%20Form%20Summary%20Table.pdf
http://www.jrcptb.org.uk/assessment/performance/Documents/MSF%20Form%20Raters.pdf
http://www.jrcptb.org.uk/assessment/performance/Documents/MSF%20Form%20Feedback%20and%20RITA%20Summary.pdf
Time Bandit Time Bandit 16:17 24.12.2007

Re: MSF

Dobar je to predlog Ana, a u nasem slucaju mozda treba insistirati i na kompetentnosti (strucnosti) a pre nego takvi stignu do mentora.

Ovi nasi deluju kao skup fizicara kojima nisu jos najasniji Njutnovi zakoni...

Re: MSF

Za kompetentnost treba da postoji posebna procena.
U medicini postoji nesto sto se zove DOBS (directly observed procedure) kad mentor ili bilo koji iskusniji kolega posmatra kandidata kako obavlja neku prakticnu proceduru (lumbarnu punkciju, stavljanje drena, paracenteza, stavljanje centralne venske linije) pa ga posle ocenjuje popunjavanjem formulara (4X godisnje) i MiniCEX sto predtavlja proveru kompetentnosti u slucaju da nije ukljucena nikakva prakticna procedura (4x godisnje)
Kad bi samo mogla da doprem do nekog iz Srpskog lekarskog drustva da im predlozim ovaj metod procene...
Na politicare bi, u principu, ovo moglo da se primeni sa izvesnim modifikacijama
Gorstak Gorstak 17:52 24.12.2007

Dobar pravac, a i smer

Ja se taman navikoh na dvojac Dracena - Jaril kad ono Time Bandit.
Rekoh u sebi ovo dvoje kao Iljf i Petrov. Sad ne znam sa kime da vas uporedim i koliko vas, u stvavri, ima. Blog je čudo.
Izvinjavam se ako te je bilo u ranijim Postovima Dracene. Nisam čitao rane radove. Eto, priznajem:( Ispraviću grešku.

Nisam stručan, ali mislim da bi mi trebali da se služimo funkcijom copy paste. Gledajući npr. Slovence. Bio sam tamo skoro i bejah oduševljen kako su dobro uredili zemlju. Lepše od Austrije ili Nemačke. Stekao sam utisak da je svaki pojedinac stavio prst na čelo i doooOoobro razmislio, a šta sad da radi. Promenila se pravila igre. Nema više SFRJ, CK, MZ...sad treba biti preduzimač i svi krenuše neštomalo da samoprivređuju. Bio sam oduševljen kako su svaku mogućnost za posao cedili ko Kraljević Marko suvu drenovinu.
Svaki potok su proglasili nacionalnim dobrom i izletištem za turiste. U Mariboru ima neko brdo Pohorje i ajd što su stavili žičaru i hotele za skijaše tu ispod brda za predivno zimovanje nego je to puno i tokom leta. Žičara uredno radi, a lepo iznajmiš skije za travu!?! i uraaa! Iznajmljuju se i štapovi za planinarenje. To im je nacionalni sport. Kad dođe vikend svi se razmile i kao uživaju pentrajući se do vrha i nazad. To im je neka 4h aktivnosti i njima super. Ja to ne preferiram, ali ako je njima strava...
Svaka uličica ima po jednu dve privatne fabrikice koje nešto sitno, nešto krupno proizvode.
Stručnjaka su obezbedili poodavno jer se njihove škole računaše u najbolje još u vreme Tita.
Dobrosad, možemo da se osvrnemo i na istoriju pa da se prisetimo iseljavanja fabrika iz Srbije (istok SFRJ-a) u zapadne delove pod izgovorom invazije od SSSR-a. Kad Srbija padne da ostatak funkcioniše!!!?!???!!!. Možemo da se setimo i sankcija koje imadosmo kao otežavajuću okolnost, pa bombardovanja i sve tako nešto, ali dobar fudbaler se nikad nije žalio na teren što je loš ili ga sudija mrzi. Ćuti, trči i daje golove. Mi imamo dobrih sportista kolicna smo zemlja.
dracena dracena 18:06 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Ima nas, ima.
Pokušavam na svom primeru da pokažem da treba biti otvoren ka tudjem korisnom znanju, dati mu prostor i priliku, pomoći mu da se ispolji i da bude prihvaćeno od drugih. Takodje se trudim da afirmišem timski rad kao kvalitet. Sve je to deo kulture znanja za koju se već dugo iz sve snage zalažem.

Što se strategije kopiranja tiče, potpuno se slažem sa tobom. Pisala o tome, ali malo prerano, pa interesovanje nije bilo naročito. Na svu sreću stvari se u tom pogledu dosta brzo menjaju.
Gorstak Gorstak 19:01 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Pokušavam na svom primeru da pokažem da treba biti otvoren ka tudjem korisnom znanju


Dubok naklon za lični primer. Retkost.

Sad sam pročitao Post i preporučio. Slažem se sa svime, a i primenio na ličnom primeru.
Globalizacija, kao fenomen, je uveliko preplavila Sloveniju kad sam bio tamo neke, mislim, 99.
Kod nas sankcije samo tako, a Slovenci teraju dalje.
Interesantno mi bilo što kod njih skoro da nema zastupničkih firmi. Većinom predstavništva. Došli veliki kupci, uzeli velike firme i ne pada im na pamet da kupuju robu od tamo nekog Slovenca preprodavca. Sve rade direktno sa proizvođačima jer je Globalizacija. Tu se Slovenci dosete i prodaju priču proizvođaču(ima) kako je bolje da otvori kancelariju u Ljubljani (i tom prilikom zaposli Janeza sa celom vamilijom) nego da njegov agent obilazi Alpe. Ovaj razmisli (sa kalkulatorom) i složi se s tim što mu dade da obrađuje celu bivšu SFRJ. I tako nam sad sve neki Slovenci prodaju austrijsko nemačku robu. Mislite o tome. Ništa nemam protiv Slovenaca. Daleko bilo (da se neko ne nađe uvređen). Pre će biti sam opčinjen njihovom pragmatičnošću i realnošću. Nemoj da se i na ovo neko uvredi.

A sad da se vratim na temu: Beograd, ma koliko to bilo izvikano i istrošeno, jeste bio (a i biće) prirodni centar regiona. Dve velike reke (za razliku od Ljubljane, Sarajeva, Zagreba, Skoplja, Sofije), autoputevi kroz ravnice (za razliku od Ljubljane, Sarajeva ili Podgorice). Svi navedeni glavni gradovi na manje od 500km od BG-a što je kolima 4-5h vožnje (ako je loše vreme). To znači da možeš da skokneš gde god, obaviš posao, i vratiš se u istom danu (ako nema viza:).
Sad sledi, opet, sportska metafora.
Kasno smo krenuli sa starta, ali imamo da trčimo po dobroj - kraćoj stazi i najboljoj šljaci, za razliku od konkurenata koji trče po spoljnom delu staze i betonu.
dracena dracena 20:02 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Pre će biti sam opčinjen njihovom pragmatičnošću i realnošću. Nemoj da se i na ovo neko uvredi.

Što bi se neko uvredio? Mislim da je jako dobro imati dobre primere pred očima i da ih se uvek treba prisetiti i kopirati ih maksimalno. To jako štedi energiju i sve ostalo.

Da, prijatelju, i ja mislim da bi Beograd u budućnosti mogao biti naš "zlatni rudnik" (naravno u našim razmerama, da neko ne pomisli da se nadam da će Beograd preuzeti ulogu Pariza, Ženeve, Londona itd., daleko bilo).
Pre svega kao čvorište. Jedino što je potrebno jako mnogo ulaganja u jako veliki broj vrsta infrastrukture. Nema šta nam nije potrebno. Sad, kapitala u svetu ima koliko hoćeš. Ne znaju ljudi šta će sa njim. Ali infrastruktura koja je nama potrebna nije od najprofitabilnijih (počev od vodovoda i kanalizacije, preko električne mreže koja takodje mora da se obnovi, a priv. kapital nema pristupa elektroprivredi, bar koliko ja znam, onda broadband, a onda dodju
jedna "luksuzna" marina i najmanje jedna velika luka, pa železnica, ne znam kako stoje stvari sa aerodromom, pa putevi i ulice, pa regulisanje zemljišta.... milion problema) Beograd je sladak zalogajčić, ali nas tu tek čeka strašno veliki posao. To je moje mišljenje.
nikola svilar nikola svilar 20:28 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Ja se taman navikoh na dvojac Dracena - Jaril kad ono Time Bandit.


Ima nas, ima.
Pokušavam na svom primeru da pokažem da treba biti otvoren ka tudjem korisnom znanju, dati mu prostor i priliku, pomoći mu da se ispolji i da bude prihvaćeno od drugih. Takodje se trudim da afirmišem timski rad kao kvalitet. Sve je to deo kulture znanja za koju se već dugo iz sve snage zalažem.


nemam reci hvale za tebe dracena, sjajnog jarila i "time bandita" koji se tako "raspistoljio" da me glava "zabolela" (naravno u napozitivnijem mogucem smislu) tj. drugim Večima - bravo vremenski lopove! :)
Gorstak Gorstak 20:35 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Jedino što je potrebno jako mnogo ulaganja u jako veliki broj vrsta infrastrukture


Izvini, ali BG je već počeo da pokazuje svoje lepo lice.
Odmah primeri:
1. Na naplatnoj rampi pored Pećinaca su već izgrađeni veliki cargo centri. Velike međunarodne korporacije se već koriste tim skladištima kao centralnim za ovaj deo, ajd nazovimo, Evrope. Prvo robu dovezu u ta uskladišta, a onda, da upotrebim stručniji izraz, odatle obezbeđuju kapilarni razvoz do krajnjih korisnika.
2. Pa pored fabrike Galenika. Veliko gradilište. Kažem ja da je to prirodno da veliki igrači sami shvate situaciju i dođu sami. Još, ako se neko seti da ih pozove u goste eto njemu posla.
3. Čujem da će onaj MUP bombardovani pored Gazele da pretvore u hotel. Već je prodato i uskoro će umesto ruševine biti neki strava hotel (blizu aerodroma, žel stanice, luke, centra grada i autoputa za Niš, pa dalje Skopje, Prištinu ili Sofiju). Kad bih mogao (znao kako) odmah bi sve pare koje imam dao u akcije za taj hotel.
Ma uzeo bih i kredit da uložim u akcije.
Nema teorije da ti pare propadnu. I ovo je poverljiva informacija. Nikom ne govori.
4. Pa Arena. Šta više reći sem Arena. Od kako je otvorena sve bolji od boljih dolaze na koncerte.
5. Pa Delta City. E ovo sam namerno naveo da zasolim na kraju, a i da ti skoči čitanost. Nek mrzi Miškovića ko kolko oće, al cene kvadrata u kraju su skočile nakon otvaranja Delta City-a. To je najrealniji pokazatelj vrednosti investicije.
dracena dracena 20:42 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Hvala, hvala, služimo narodu. :))

Znaš kako, Nikola. Nije da se hvalim, ali imam poseban nos za talente. To ne znači da jednako dobro prozirem i ljudske mane tj. karaktere, niti da baš uvek otkrijem svakog sposobnog čoveka, ali kad ocenim da je neko sposoban, mogu biti sto posto sigurna da sam u pravu, čak i ako mi svi oko mene kažu suprotno. Ne znam kako, ali sposobnosti ljudi nanjušim na kilometar, a da ne moram da uložim ni trunku napora. Doduše, na ovom blogu je toliko pametnih ljudi, da je teško pogrešiti, ali to kod mene funkcioniše i u realnom životu.

(Jaril će u sredu objaviti još jedan mnogo važan tekst, pa si srdačno pozvan na žurku.:))
dracena dracena 20:52 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Slažem se potpuno, Gorštače. Nego sam rekla da veliki deo infrastrukture nije profitabilan, a i ako je profitabilan, to je tek niska profitabilnost, tj. investicije su dugoročne, pa se ne može očekivati brz RoI (povraćaj investicija). Zato za razvoj i korišćenje Beograda kao kompetitivne prednosti treba puno veštine i znanja. Moj je utisak da mi generalno imamo nedovoljno znanja, ali ne mogu da tvrdim da je ista takva situacija i u gradskim strukturama.

I ja bih kad bih imala novca uvek ulagala isključivo u beogradske uslužne organizacije i ranije pomenute rehabilitacione centre tj. banje, ali u njih samo pod uslovom da imam većinsko vlasništvo, tj. da ja mogu donosim odluke i da se oslobodim samoupravljačkog stila upravljanja i rada.
nikola svilar nikola svilar 21:53 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

(Jaril će u sredu objaviti još jedan mnogo važan tekst, pa si srdačno pozvan na žurku.:))


naravski, toliko mi je zanimljiv da sam protagonistu nazvao po njemu :) sjajan lik.
radnja u (5/X) se odvija na nebu, veliki srpski arhitekt nikola dobrović i minoru yamasaki divane... :)))
ja domovini jedino mogu pomoći svojim uvrnutim pričicama... videćemo i kako.
dragoljub dragoljub 23:09 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Izvini, ali BG je već počeo da pokazuje svoje lepo lice.

a

e) Infrastruktura je nedovoljna i nerazvijena, mreža puteva nepostojeća, a i udaljenost i opremeljenost aerodroma (prvenstveno onog u Nišu, kao i u Sofiji, ako se računa na strane turiste) može predstavljati problem.

da primaknemo balkan beogradu ima bolji aerodrom i sela infrastruktura je bolja pa što da ulažemo bilo gde po srbiji beograd je važan
Gorstak Gorstak 23:25 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

pa što da ulažemo bilo gde po srbiji beograd je važan


A Lipolist?
dragoljub dragoljub 23:35 24.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Gorstak
pa što da ulažemo bilo gde po srbiji beograd je važanA Lipolist?

A Lipolist?


kad kažeš
Time Bandit Time Bandit 04:45 25.12.2007

Pravicemo i vestacke turiste

ako treba, a bice izgleda neophodno, a posle realizacije (ako do nje dodje) ovako megalomanske ideje o ski-centru. Promasene investicije nisu samo nas skroman doprinos, imaju ih i drugi, a u nasem slucaju se postavlja pitanje da li Srbija moze da izdrzi tako veliki promasaj.

RE: dragoljub
Da igram sah najverovatnije bih igrao sam sa sobom. Pisuci delove ovog kraceg i vise informativnog teksta gore, a u saradnji sa Dracenom, napisao sam i par stranica odgovora na potencijalne komentare (razmera u odnosu na tekst je jedan na prema pet) svestan da svaka eventualna nejasnoca ili nedorecenost moze bitii pogresno tumacena. Izvinjavam se dragoljubu jer moja percepcija nije ukljucila i pitanje o beogradizaciji ideje o ski-centru. Bilo kako bilo Dragoljube pogledajte potencijalna pitanja i odgovore, vezane za ski-centar (zbog velikog interesovanja ne bih ukljucivao pitanja u vezi Porterovog modela), mozda cete u njima naci nesto vise

Komentar:
Meni se svidja ta ideja o ski – centru, ulozeni novac je ionako strana invensticija.

Odgovor:
U vecini slucajeva strane investicije su se svodile na ulaganja “domacih” kroz razne ostrvske investicione fondove.
Takodje ne mala sredstva iz budzeta se planiraju - prvenstveno za infrastrukturu. Pitanje je opravdanosti ulaganja tih sredstava, mozda bi na drugom mestu imala pozitivniji / bolji efekat i posluzila brzem razvoju zemlje.

Komentar:
Ima dosta nas kojima bi to bila odlicna destinacija za skijanje. Zasto da taj novac ostavimo u inostranstvu?

Odgovor:
A koliko bi kostalo to zadovoljstvo? Za sedam dana od 500 do 1000 eura po osobi. Ne sumnjam da 5% populacije moze da plati zimovanje. Ali zasto da 95% ostalih moraju to da su-finansiraju.

Komentar:
Bilo kako bilo ski-centar ce zaposliti veliki broj ljudi u tom inace nerazvijenom kraju.

Odgovor:
To je tacno, ali ne odmah i ne tako masovno. Najverovatnije vecinom niskokvalifikovanu radnu snagu. Management struktura bi bila uglavnom “strana”.

Komenatar:
Aerodromi u okolini (Nish i Sofija, potencijalno Pristina) najverovatnije ce biti dovoljni da prime charter letove iz Evrope.

Odgovor:
Najverovatnije da, ali aerodrom u Nish nije opremljen da primi / servisira takve letove.
Investicije da se to unapredi su znacajne, I postavlja se pitanje njihove opravdanosti obzirom na ograniceno trajanje zimske sezone.

Komentar:
I ostale zemlje prvenstveno Alpskog podrucja imaju ski centre, zasto to nije dobrodoslo u Srbiji?

Odgovor:
Mnoge od tih zemalja su pocele sa razvojem svojih zimskih kapaciteta pre stotinka godina. Kroz taj razvoj su akumulirali znanje u tim usluznim delatnostima I prilagodili kapacitete traznji.

Komentar:
Ideja o ski-centru je dobra jer nam otvara mogunost da konkurisemo sa Bugarskom za zimske olimpijske igre.

Odgovor:
Sigurno je da mozemo da konkurisemo, sami ili sa Bugarima, ali blizina i trajanje "situacije" oko KiM nisu bas za preporuku…

Komentar:
Ideja sa vestackim snegom, a da bi se produzila sezona ili nadomestio manjak snega, nije losa. Takodje i najavljeni cetvorosed za zicaru je super…

Odgovor:
OK ako treba napravicemo i vestacke turiste.
Time Bandit Time Bandit 06:14 25.12.2007

Re: Dobar pravac, a i smer

Nikola, hvala na trudu oko zaposljavanja Jarila (kod Vas je vec je poceo da leti i to ne sam). Vase price i nisu tako uvrnute obzirom na okolino u kojoj obitavate, svakako da i to moze pomoci domovini... videcemo kako :))
dragoljub dragoljub 11:12 25.12.2007

Re: Pravicemo i vestacke turiste

ali aerodrom u Nish

ja se vama izvinjavam zbog moje emotivne reakcije na samo jednu vašu tvrdnju da niški aerodrom nema kapaciteta što je verovatno tačno, e sad dolazimo do onog "ali" (uvek ima neko ali koje devojci sreću kvari)
taj aerodrom je takav kakav je zbog stalnog kočenja od strane JAT-a i sad da ne počnem da ličim na nikolu šećeroskog i da vadim papire(koje nemam) ali zadnja kap je zabrana svim prevoznicima koji su hteli da lete iz Niš(a) pod izgovorom da ćeJAT da uvede linije i tako to i onda posle godinu dana ukine skoro sve letove pa šta je to drugo nego opstrukcija, i sad smo ispali krivi što smo nerazvijeni pa molim vas...e sad da pričam o mikroelektronici ... i
i šta sad
neulaže se jer nemamo infrastrukturu a nemamo je jer nema ulaganja pa to je pat pozicija.mislim da je ovo dovoljno da svatite moju reakciju
što se tiče samog projekta jedino mi smeta megalomanstvo da mi moramo da previmo sve NAJ,lično sam pesimista ko zna kako će to sve da se uradi koliko će novca se ukrade (verovatno mnogo) sve ostalo prevazi
lazi imoje sposobnosti i nebi da se mešam jedino vas molim da mi ne kažete "nemogu da te zaposlim jer nemaš pare da platiš autobus kojim bi došo na poso" ja i hoću da radim jer mi trebaju pare da bi mogo da ga platim



Time Bandit Time Bandit 17:03 25.12.2007

Re: Pravicemo i vestacke turiste

E pa Dragoljube ako hocete da radite, nema problema za mesecnu povlasticu Staroplaninskog shatla (vlada predvidja 2400 takvih za 2000 zaposlenih). Nego recite sta najbolje znate da radite, da to stavimo u preporuku...
Ako i niste iz te struke (recimo doktor ili magistar) imacete dovoljno vremena za prekvalifikaciju :)
dragoljub dragoljub 19:25 25.12.2007

Re: Pravicemo i vestacke turiste

najbolje znate da radite,

zar ste stvarno mislili da to što upotrbljavam prvo lice mislim na sebe....
Time Bandit Time Bandit 19:40 25.12.2007

Re: Pravicemo i vestacke turiste

Odgovor se i ne odnosi na Vas, nego na sve Dragoljube i Dragoljubice koji bi potencijalno mogli dobiti posao u takvom ski-centru napravljenom na javasluku i mitu a u svrhu "razvoja nerazvijenih podrucja".
dracena dracena 19:16 24.12.2007

Jedan moj stari san

Iako ideja nije ni nova, ni originalna moja, da započnem ovu diskusiju jednim svojim starim snom. Trudiću se da sledim smernice koje daje Porterov model, a ti ćeš mi, Time, nadam malo pomoći ako bude potrebno.

Turizam je jedna od prilično profitabilnih grana privrede. Ako računamo na standardni turizam, nemamo mnogo izgleda na uspeh jer nemamo dovoljno prirodnih resursa. Ni u kulturnom turizmu ne možemo biti naročito konkurentni (pogotovu zbog blizine Grčke, koja je uz Italiju metropola kulturnog turizma).
Ali postoji jedna mala niša u turizmu u koju bismo se mi mogli udobno smestiti i polako raduckati. Ako ne bi curilo, bar bi kapalo, a nama siromašcima i to mnogo znači. To je banjski i medicinski turizam.

Dakle:
1. Prirodni resursi: imamo ih (mineralne vode, blata itd.)
2. Infrastruktura do već postojećih banja postoji. Nije neka naročita, ali je nešto bolja nego što je prosek Srbije. I inače je potrebno jako veliko ulaganje u infrastrukturu u Srbiji. Kad se ona bude gradila, može se posebna pažnja obratiti na banje i rehabilitacione centre.
3. Kompetentnu radnu snagu bi trebalo da imamo. Ministar zdravlja je pre par godina čak zatvorio medicinski i srodne faktultete za specijalizacije zbog navodne hiperprodukcije visoko i najviše obrazovanog med. kadra.
S druge strane, u inostranstvu radi jako mnogo naših vrhunskih lekara, od kojih bi se neki rado vratili. Ali ne treba se odreći ni onih koji žele da ostanu u inostranstvu, već bismo mogli da izgradimo e-mrežu medicinskih kompetencija koju bi zaposleni u ovim objektima mogli da koriste po potrebi.
4. Domaće tržište postoji. Ono nije baš probirljivo kao globalno, ali je ipak probirljivije nego u drugim granama.
Konkurencija postoji i ona ipak pokreće na stalno unapredjivanje standarda usluga. Što se kvaliteta med. usluga tiče, ovde nije tržište jedino koje ima dobar uticaj, već i ministarstvo zdravlja i razne inspekcije mogu da odigraju vrlo značajnu ulogu.
5. Potrebe za medicinskim uslugama (lečenje, oporavak, rehabilitacija, fitness itd.) su traženi i u okruženju. Evropa stari, ovakve usluge mogu imati perspektivu, pod uslovom da odnos kvalitet usluge/cena budu povoljni.
6. Investicije nisu enormne. Postojeća oprema u pojedinim banjama jeste dotrajala, ali objekti postoje. Osim toga, pretpostavljam da ima i onih banja koje su relativno pristojno opremljene. Najveća će ulaganja biti potrebna u dalju obuku zaposlenih na svim nivoima, koja je neophodna za dostizanje vrhunskog kvaliteta usluga.
6. Mreža komplementarnih grana bi trebalo da je manje-više uspostavljana, ali bi morali da se zaključe novi ugovori sa daleko višim zahtevima u pogledu kvaliteta proizvoda i usluga.

Šta misliš, Time, da li bi ovo po Porteru moglo da uspe?


Re: Jedan moj stari san

Da se umesam. One godine kada sam ja diplomirala cuveni Prof Cutovic je uveo predmet za apsolvente - balneo klimatologiju. Osim sto je cela godina o trosku partije 7 dana bancila i pijancila po banjama i rehabilitacionim centrima Srbijice (bilo je neophodno za potpis i overu godine), ne znam da li je bilo nekih drugih tekovina ovog poduhvata. Po meni, ovo treba da se uci u okviru fizikalne medicine i rehabilitacije.
Sve u svemu, dobra ideja.
Gorstak Gorstak 20:21 24.12.2007

Re: Jedan moj stari san

Da se umešam i ja.
U nekom selu, mislim Lipolist da se zove, termalni izvor je na sred puta.
To znači: Ima infrastrukture (nalazi se na putu), nadomak je sela, neiskorišćen resurs, lep kraj...
Inače, u tom selu je jedan preduzimač počeo da gaji i prodaje sadnice ruža. Krenuo biznis i došlo do toga da prodaje neke, sad veoma čuvene, plave (ili crne) ruže kupcu u Holandiji. Taj kupac to lepo prepakuje, stavi etiketu i vrati nazad našim kupcima u Srbiji. I sad se te ruže fino prodaju na Đermu. Cijena prava sitnica što bi rekao Sir Oliver.
Malo sam skrenuo sa teme, a najinteresantnije mi je bilo što je celo selo povučeno svetlim primerom počelo da privređuje na isti način tj da gaje sadnice. Uopšte in ne ide loše. Šta loše? Najlepše selo u kraju!
Eto Dracena. Možeš da otvoriš finu banju sa ružama i internet pristupom, naravno. I ravnica je:) Mačva.
Treba samo da smuvaš tamo nekog investitora (Nemca, logično) i eto. Nas blogere imaš kao goste.
Ja sa vamilijom garant:)
dracena dracena 20:27 24.12.2007

Re: Jedan moj stari san

To znači: Ima infrastrukture (nalazi se na putu)

Dakle, sve se steklo? :))) Srećne smo ruke, pa to ti je. Uspeh nam ne gine.:)))
Time Bandit Time Bandit 05:54 25.12.2007

Re: Jedan moj stari san

Zanimljiva ideja Dracena, medjutim to smo vec probali i nismo navatali nesto mnogo devizne turiste a sve na lekovito blato, sumpornu i drugu mineralnu vodu. Tvoja postavka gore vise ukazuje na popravku vec postojeceg stanja. Ne sumnjam da ce neka od ovih banjskih mesta imati vrlo dobre banjsko / medicinske uslove i za domace a i za strane turiste (ali to ce biti vise sporadicno).

Ako bi ta mesta bila "oporavljena" i ako bi iz gradova koji gravitiraju tim mestima, stanovnistvo odlazilo preko vikenda i praznika, a i ostali iz zemlje tokom godisnjih odmora, to bi ukazivalo da kvalitet i cene postaju prihvatljive za gradjane Srbije. Ostvareni kvalitet i solidna van-pansionska ponuda (kuturno / umetnicka) bi onda mogla biti kompetitivna prednost Srbije i biti ponudjena na stranom trzistu. Npr. ranijih godina vrlo cesto smo isli vikendom i praznicima u Arandjelovac, proveli tamo prijatno vreme i napunili baterije. Danas to je siv i prljav grad sa ocajnom uslugom i ponudom, ljudi koji tamo zive nemaju osecaj da im je buducnost ugostiteljstvo. Svi se nadaju uspensoj prodaji hotela i sopostvenih kapaciteta jer ne znaju sta i kako sa time.

Primer 2. - i Indijanci su naucili
Jedan od kasina Seneka indijanaca u okolini Atlante ima 30 hiljada posetilaca dnevno, pripadajuci hotel ima 2500 soba. Indijanci nemaju blato, sumpornu i mineralnu vodu u okolini kompleksa, a sem prostranog parkinga nema istorijsko/gradjevinskih ili drugih lokaliteta. Vise od 95% procenata posetilaca su "domaci" privuceni zabavom i lakom kockom. Usluga, hrana, i ostali kulturni sadrzaji su na nivou...
Ako cemo u ciframa, ovaj casino profitom visestruko nadmasuje zemlje tipa Crne Gore (200 mil eura godisnje od turizma).
dracena dracena 15:29 25.12.2007

Re: Jedan moj stari san

Nisam sigurna da smo pokušali na pravi način, Time, a takodje nemam podatke zašto nismo uspeli. Čini mi se da nikad nismo savladali kvalitet usluga, a nismo, jer nije bilo sinhronizacije na tom planu, čak mi se čini ni jasne odluke da se ti centri zaista podignu na noge. Kao i sva društvena imovina pre privatizacije, i ovi centri su, izgleda, u proteklim decenijama još više zapušteni, svejedno da li namerno ili zbog lošeg upravljanja. Koliko sam videla, i dalje je glavni problem neobučena radna snaga, tj. nedostatak različitih vrsta znanja i inovativnosti. Kvalitet usluga treba da se standardizuje. To moraju da učine ministarstvo zdravlja i min. turizma prvo na papiru, a zatim da njihovu primenu kontrolišu preko svojih inspekcija. Tu nema gledanja kroz prste.

Odmah zatim dodje ključni zadatak: obuka osoblja svih nivoa. Čistačica mora da se odvikne da paradira pred gostima u vreme ručka sa kofama i džogerima, šef sale da u restoranu okuplja svoje pajtaše, sestra da nosi klompe koje lupaju, lekari da ostavljaju pacijente da čekaju, o menadžmentu da ne govorim, on tek ima šta da nauči. Namerno sam navela samo "sitne" zamerke. O higijeni, kvalitetu medicinskih usluga, udobnosti soba i prostorija za druženje neću ni da govorim. To se podrazumeva, bar se nadam.

Osim toga, u sav taj biznis treba uneti i malo ljubavi. Nemojte se smejati. Ozbiljno mislim. Najbolje utiske sam ponela iz hotela u kojim su mi pokazivane sitne pažnje, po kojim sam videla da osoblje misli o mojim potrebama. Jedni su znali kad će mi trebati taksi i naručivali ga pre nego što sam im to tražila. Drugi su mi poštom poslali jednu stvar koju sam zaboravila kod njih u hotelu, treći donosili poruke u sobu "pritisnute" čokoladnom bombonicom itd. Iako deluje nelogično, ali ovaj odnos prema gostu se takodje stiče kroz obuku. Osoblje uči da svoju uslugu gleda očima gosta, a ne svojim očima. To se stručno naziva "orijentisanost na korisnike". Sve što osoblje radi mora biti u funkciji osećanja udobnosti, sigurnosti, blagostanja, dobrobiti gosta. Ono što ne služi tome, a pogotovu ono što je suprotstavljeno tom cilju, mora biti uklonjeno iz ponašanja osoblja. Obuka osoblja uključuje i ovu dimenziju. Čim osoblje počne ozbiljno i predano misliti o potrebama gostiju, ono je već na pragu onog što sam gore nazvala ljubavlju. Najvažnija komponenta ljubavi je po meni briga o potrebama druge osobe, pa zato kažem da ozbiljan biznis uvek uključuje bar malo ljubavi da bi imao izgleda na uspeh.

U samoupravnoj organizaciji, u centru interesovanja je bio zaposleni, g-din samoupravljač. Zbog njega je preduzeće osnovano i oko njega se vrteo svet. Ko te pita kako se oseća korisnik usluga. Važno je da je samoupravljač zadovoljan. Sad našem osoblju nije lako da napusti ovu udobnu poziciju. Zato, čak i najbolje, najstručnije i najodgovornije osoblje mora da prodje kroz seriju kurseva na kojim će postepeno prihvatiti ove nove navike, što će reći nove standarde kvaliteta usluga.
Time Bandit Time Bandit 18:25 26.12.2007

Re: Jedan moj stari san

Dracena, moze se krenuti i tim pravcem, jednom anketom koja bi prikupila misljenje, potrebe i zelje potencijalnih turista / posetilaca. Prikupljeni podaci bi pomogli u profilisanju usluga i ponuda. A drzava bi mogla da pomogne u popravljanju ili uspostavljanju infrastrukture, finansirajuci "Turisticke informativne centre" i kontrolisuci i davajuci licence ugostiteljima. Mozda bi se moglo poceti od regija sa vecom koncentracijom (vecom gustinom) vec postojecih kapaciteta, i u svakom slucaju ugraditi taj element u lokalne strukture vlasti.
d j o l e d j o l e 21:28 24.12.2007

Domace trziste kao

poligon za razvoj dobrih proizvoda.
Može se reci da je sofisticirani domaći market (market koji tražnjom kvalitetnih proizvoda stimuliše industriju, dakle, ono što se kod nas pojednostavljeno naziva zahtevnim ili probirljivim tržištem) vrlo važan u proizvodnji nacionalne kompeticije. Firme koje su izložene sofisticiranom domaćem tržištu po pravilu proizvode vrlo dobre proizvode, jer tržiste traži kvalitet, a i neposredna blizina kupca im omogućava da bolje shvate njihove potrebe i želje.
Da, ali ova prica u potpunosti tek ima smisla ako ovakvi proizvodi, isprofilisani na domacem trzistu, nadju put ka stranim tržištima. Takodje, mislim da je jedan od preduslova da se formira iskusna i obucena radna snaga onaj elementaran - da postoji dublje trziste radne snage, koje moze da omoguci bolju i laksu cirkulaciju izmedju vise razlicitih radnih mesta u istoj struci ... sto ce za posledicu imati i akumulaciju znanja i iskustva ali i akumulaciju radne snage (manje će ljudi odlaziti napolje).

Plašim se da za ovako nešto nije dovoljno samo domaće tržište, i da nisu dovoljni neki domaći ultramega projekti. Potrebni su, pre svega, i projekti nekog nižeg i srednjeg intenziteta, pogotovo zbog mladjih stručnjaka koji tek treba da krenu u neko usavršavanje, kroz odgovarajuće projekte. A za tako nešto potrebna je saradnja sa firmama u inostranstvu (sa manjim i srednjim firmama) ... tu bi, naprimer, mogla da pomogne država sa odgovarajućom regulativom, a mogli bi da (pre svega iz ličnih interesa) pomognu i ljudi iz inostranstva.
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 22:26 24.12.2007

Re: Domace trziste kao

U lipollistu je bagrem star 350 god, koji se pocepao skoro na pola ali još uvek lista! Topalovićeve ruže i ostalo cveće u lipolistu je u fantastičnom stanju godinama. Zašto ? Sve što je u privatnim rukama i gde je pojedinac gazda to se održalo jedino. Dracena mislim da ne bi bilo loše da napravite neki redosled po nekim stavkama ili po granama radinosti i kako bi to bilo recimo u turizmu, poljoprivredi... Treba polako da ulazimo u te principe, ali svakodnevno. Ja bih recimo naveo jedan od primera a to je zanatske radnje u privatnim rukama zadnjih 30, 40 i više godina! Recimo u Sremskoj Mitrovici ima stolarsko tapetarska radnja Davidović koja super radi preko tridesetak godina, IAKO JE u tom gradu takođe bio i F.U.D.I.N. prvi novembar1 (fabrika unutrašnje dekoracije i nameštaja) Fudin je propao pre destak i više godine prodavali ga radnici iz te fabrike koji su pare delili sa vlastima i između sebe. Radnici ostali bez ičega Fudin, sa preko hiljadu radnika sa svim mašinama je propao, sa nekoliko hiljada kvadrata površine radnog prostora. A jedan mali Davidović je duplo ojačao, zaposlio još radnika i radi za hotele, luksuzne kafiće, restorane itd. Šta nam ovo govori, a koliko je Davidovića u našoj Srbiji, i koliko je fabrika razgrabljeno. Mi moramo prvo poraditi na našoj svesti, moramo shvatiti da treba svi da žive a ne samo pojedinci. Da li mi imamo snage da se promenimo da shvatimo da treba da budemo kulturni i civilizovani u tom pogledu, (recimo kao slovenci) ili ćemo po starom?
Veoma teška i diskutabilna tema. Mislim da nam fali početak, imamo ga mi, odnosno mi sve imamo ali budimo realni KO SMO MI? Moželi nas neko iskreno opisati....
Gorstak Gorstak 22:44 24.12.2007

Re: Domace trziste kao

U lipollistu je bagrem star 350 god, koji se pocepao skoro na pola ali još uvek lista!


Slika bagrema će biti u logou Dracenine banje, a doktorka Ana će gostovati povremeno kao expert iz UK i dovoditi bogate Engleze u goste. Mi već imamo rezervisan sto u (internet) kafe baru.
Ja mogu svoje piće da odradim kao



A Vidomir Pavlovic može da bude turistički vodič. Evidentno je poznavanje kraja i prirodnih bogastava:)
Vozimo turiste kroz Sr. Mitrovicu (ja sam i šofer) preko savskog mosta, a iz zvučnika autobusa se čuje:
,,Sa vaše leve strane imate, ovaj nemojte to da gledate, nego sa desne strane je, ... ni to"

Pojašnjenje: Piše da je neki nacionalni park a ono deponija!?!



Nego što se to selo ne zove Bagremlist?

Imaju bagrem od pre Karađorđa, a guraju brend lipe.
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 23:24 24.12.2007

Re: Domace trziste kao

Moj kum je iz Lipolista zaboravio sam ko je posejao taj bagrem, ali znam da je neka čuvena ličnost i to čini mi se na neki svetac. Bagrem je na pola puta i prave zaobilaznicu oko njega, onako metar dva sa strane? Mada mislim da neće biti još dugo ovako dobar.
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 23:27 24.12.2007

Re: Domace trziste kao

Od Šekspira do Aznavura

Među mnogobrojnim vrstama ruža neke se izdvajaju po neobičnim imena. Tako u Lipolistu rastu ruže koje nose imena "šarl de gol", "don žuan", "viljem šekspir" i "žak prever". Tu su i glumice "šarlota rempling" i "ingrid bergman", ali je na plantažama najviše "muzičara". Tako u Lipolistu cvetaju "johan štraus", "vivaldi", "nikolo paganini", "pol makartni", "marija kalas" i "šarl aznavur"...
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 23:30 24.12.2007

Re: Domace trziste kao



DOPISNICA





Drvo starije od sela




Krivi bagrem
Najlepše mačvansko selo, Lipolist, svoje neobično i romantično ime duguje stoletnim lipama koje su u njemu rasle oduvek. Ko je i kada doneo i zasadio u centar sela drvo mirisnog cveta, simbol slovenstva, ne zna se. Verovatno stari Sloveni! Kako god bilo, one i danas ovde rastu na svakom koraku, lepo doterane i umivene, nekada suncem, nekada kišom. Ima ih nekoliko hiljada. One najstarije platile su danak prosperitetu: pokopane su kada je zidana nova škola.
Ipak, i pored tolikih lipa, a u poslednje vreme i ruža, najveći ugled u ovom selu ima jedno drvo obične sorte - bagrem. Svi ga zovu, a tako ga pišu i u vojnim kartama, Krivi Bagrem. Da, baš tako, velikim slovima! Jer on nije ni običan bagrem, ni obično kriv. O njemu su ispredane bajke, priče, anegdote, pesme, legende... Pa se prešlo na istoriju. Ona je pod njim stvarana, a on je bio strpljivi posmatrač.
Ušao je u svaku kuću, u život, u govor meštana ovog sela. Kad nekoga od njih pitate ko je za nešto kriv, postoje samo dva odgovora: ‘’Kriva je levča’’ ili ‘’Krivi Bagrem’’. Đaci su o njemu pisali i pismene zadatke i priče i pesme. Godine 1956, jedan je zapisao: ‘’Na kraju Dugog šora / bagrem stariji od sela / Iskrivio se onoga dana / kada je devojka momka srela’’. I to nije slučajno. Od pamtiveka pod njim su se okupljali momci i devojke. Tu su igrali kola uz frulu i dvorednu harmoniku, palila se drva i pozder, pekli purenjci, da bi prelo trajalo duboko u noć. Verovatno ne postoji ni jedan stanovnik Lipolista čiji brak nije vezan za ovo drvo. Najstariji su se obično tu sreli, a svatovi svakog od njih morali su obići Krivi Bagrem. Taj običaj postoji oduvek i živi i danas.
Ko i kada posadi ovo drvo? Niko ne zna. Deda Ljuba pre skoro sto godina reče: ‘’Niko živi ne zna ko je zapatio ovo drvo. Meni je deda govorio da je njemu deda rekao da je oduvek taki i toliki!’’ Lipolištane, kao vrsne izdanke čivijaške sorte ne pitajte koliko je star Krivi Bagrem! Dobro ste prošli ako dobiljete odgovor: ‘’A koliko bi mu ti dao?’’, Koliko i Karađorđev dud, pa još toliko’’, ‘’Ne pita ni on tebe za godine!’’ Sve do onog: ‘’Popni se na njega, pa dokle vidiš‘’, koji ima stosmisleno značenje. Tako doteraše do oko četiri stotine godina, kada je neki vojnik nosio bagrenje za zasad, pa mu otežalo i tu spustio jedan. A zašto se iskrivi? ‘’Da bi se razlikovao od drugih’’, ‘’I ti bi se iskrivio da se toliko godina na tebe svaka šuša naslanja’’, ‘’Krivo mu bilo pa se iskrivio’’. Jedan postariji meštanin, u ona nezgodna vremena, zamalo ne zaglavi u aps kad je ljutit rekao: ‘’U ovom selu država štiti jedino Krivi Bagrem!’’
Odavno je Krivi Bagrem pod zaštitom države, pa se uvek strepelo od onih koji dolaze u selo i gledajući u kartu traže ovo drvo. Eto neke vojske, govorilo se. Kada je pre nekoliko godina Lipolist upisan u turističke karte Srbije, jedan šaljivdžija reče: ‘’Taman da se otarasimo Krivog iz karti, a oni ubaciše celo selo! Nema nam spasa!’’
Mnoge lepe i čudne priče vezane su za ovaj Bagrem. Najlepše su one o vilama koje u lepršavim haljinama, boje breskvinog cveta, u ponoć pod njim igraju kolo, a potom jašu najbolje konje, kojima upletu grivu da se nikada ne može razmrsiti. Legende o Stepi Stepanoviću i njegovom čadoru prepliću se sa istorijskim istinama. A dokumenta kažu: ‘’Vrhovni komandant, Nj. V. prestolonaslednik, nekoliko dana po svršetku Cerske bitke, 20 avgusta (3. septembra) podario je đeneralu Stepi najviši čin u vojsci - čin vojvode, i lično u Lipolistu čestitao mu taj veliki čin.’’ Mesto na kome je boravila vojska i gde se sve to odigralo i danas se zove Logor, a prestolonaslednik i vojvoda ‘’pozdravili’’ su Krivi Bagrem, prolazeći pored njega.
Priča i dogodovština o devojkama i momcima ima na pretek. Kažu da je neki deda Miloje pitao dvoje što stalno tu stoje, a oni rekli ‘’Eto ‘nako!’’ Sutradan deda napisao na dasci i zakovao natpis: Zabranjeno ovde stajati ‘nako! Sada se sličan natpis može naći u ovdašnjim kafićima, samo se odnosi na sedenje.
Ako vas put nanese u ovo selo, obavezno obiđite krivi bagrem. Valja se! Videćete, nakrivio se prema izlasku sunca. Kako i ne bi, tolike godine dočekuje ga svako jutro. Iako suv, ostaće on dugo još tu, na raskrsnici pod Cerom. Novi, mladi bagrem već je nikao iz njegovog korena. Meštani već imaju suštinsku zamerku: Nije kriv!
Iskriviće se, ima vremena. A đaci će i dalje pisati pesme o njemu i završavati ih kao onaj dečak sa početka priče, rečima: ‘’Lipe su ime Lipolista / Njihovog mirisa nigde nema / Al’ svako od nas kad nekud ode / seća se Krivog Bagrema.’’ Tomislav Ž. Popović
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 23:35 24.12.2007

Još samo ovo drvo




Izvinjavam se ako sam malko preterao ...., ali evo ga!
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 23:38 24.12.2007

Re: Domace trziste kao

vidomir pavlovic
Od Šekspira do AznavuraMeđu mnogobrojnim vrstama ruža neke se izdvajaju po neobičnim imena. Tako u Lipolistu rastu ruže koje nose imena "šarl de gol", "don žuan", "viljem šekspir" i "žak prever". Tu su i glumice "šarlota rempling" i "ingrid bergman", ali je na plantažama najviše "muzičara". Tako u Lipolistu cvetaju "johan štraus", "vivaldi", "nikolo paganini", "pol makartni", "marija kalas" i "šarl aznavur"...

Gorstak Gorstak 23:47 24.12.2007

Re: Još samo ovo drvo

:)))

Pa kažem ja lepo da je čovek rođen za vodiča, a vi mi ne verujete.
Biće to jedno čudo od SPA.
Samo Dracena da smuva bogatog Nemca. Da investira. Ne znam šta ste vi mislili.
E da, trebaće nam i neki pravnik da nas iščupa iz brda propisa jer korišćenje termalnih voda ne sme biti u privatne svrhe dok se zakon ne ispravi. To je i sad razlog zašto niko ne koristi zlatni rudnik.
A kad prođeš putem obavezno uključi brisače pa i po najboljem vremenu. Sve se zamagli.

Sad se ja setih možemo da zovemo i one blogere u hotel što nešto pominju partizane i četnike. Lipolist je imao istaknutog vojvodu u vreme dešavanja.

Trol, trol nije lav
Ne boji ga se ko je zdrav
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 00:49 25.12.2007

Re: Još samo ovo drvo

Ha ha ha strašan si stvarno, al mi se sviđa, dogovorićemo se....
Valjda se dracena neće naljutiti samo sam probao pomoći u dočaravanju istine...o lepotama naše države...
Gorstak Gorstak 01:12 25.12.2007

Re: Još samo ovo drvo

strašan si stvarno

Nisam ja strašan. On je:


A u tom duhu Dracenina nova SPA može da se zove ,,Poni koji se propinje"
Ima veze sa ratarskom Srbijom, a opet privlači blogere:)
dracena dracena 14:07 25.12.2007

Re: Još samo ovo drvo

VIdim, Gorštače, da si nas sve lepo izorganizovao, za svakog si pronašao neko zgodno mestašce, čak i za bogatog Nemca. Jedino na sebe nisi ič mislio. Šta ćeš ti? Ili sam se prevarila? Možda si za sebe ostavio neku važnu fotelju, npr. gradonačelnika ili ministra turizma? :))) Ako nisi, pod hitno da to uradimo.:)))
Gorstak Gorstak 13:41 26.12.2007

Re: Još samo ovo drvo

Možda si za sebe ostavio neku važnu fotelju

Lift boy je extremno važna funkcija u svakom hotelu i svi bi hteli to da budu (zbog veoma slobodnog odnosa sa sobaricama:)). Ja bih to.
A predložio sam da budem i šofer autobusa gde Vidomir Pavlović kao tur. vodič objašnjava prirodne lepote Mačve i Pocerine.
Prvo te, možda bi neko pomislio, male funkcije, a onda, kad steknem iskustva, ću da se učlanim u partiju pa, opa bato, ministar turizma. Sve u svoje vreme.
dracena dracena 13:55 26.12.2007

Re: Move, move, move!!!

Ma idi! Kakvo iskustvo! Kome to još treba? Zar ne vidiš šta se dešava? Ma ti ne pratiš aktuelna politička zbivanja uopšte, vidim ja. Važna je samo volja za moć, što bi rekao jedan pametan čovek. :))) Samo sebe svrstaš u gospodare i hop, eto tebe u ministarskoj, a možda i većoj fotelji. K'o mačka (i k'o neki...). Kakvo mački iskustvo treba za fotelju? Nikakvooo. Eee, molim lepo...:)))
Gorstak Gorstak 14:38 26.12.2007

Re: Move, move, move!!!

Ma idi! Kakvo iskustvo!

Pa jes vala. Potpuno se slažem, a i već mi dosadio posao lift boy-a u tamo nekoj mačvanskoj SPA.
Da li ima neki oglas za ministra? Infostud? Ja sam to pratio pa nešto i nema. Možda treba da se istaknem u nekoj kafani? Mislim, ja to mogu, samo ne znam gde je mesto okupljanja. Plata je pristojna 100%, a i nema šta da se radi. Slikaš se na sednicama prethodno okupan i isfeniran.
Mnogo me interesuje - kako do fotelje? Da li ima neki priručnik? Nisam bio na partijskim okupljanjima (samo ono Titov pionir što se sad i ne računa). Možda se tamo vode razgovori tipa: Ovako - od januara Dracenu postavljamo za pomoćnika ministra, a Gorštak će biti njen savetnik koji će imati svoj tim savetnika sastavljen od ekipe sa basketa. Nemaju posao, ali su mnogo dobri drugari. E sad, ministar je do sada bio Time Bandit. Njega ćemo na ono naše drugo ministarstvo, a ovo moramo da ustupimo ekipi iz susedne kavane. Tako su tražili, ali administracija ostaje naša. Dogovor se poštovati mora. Jaril će biti sekretar. Pa ko bi drugi? Ajd pa svako na svoj radni zadatak.
Volim i ja vas!
Gorstak Gorstak 14:55 26.12.2007

Re: Move, move, move!!!

Samo sebe svrstaš u gospodare

Zaboravih da dodam:
Ovo svrstavanje u gospodare si mislila u Gospodar Jevremovoj da iznajmim stan ili šta? Ima jedan naš istaknuti gospodar u toj lepoj ulici živi i radi (ili Gospodar Jovanovoj) pa rekoh da pitam da li sam dobro razumeo.

Ako su svi stanari ulice Gospodar Jevremove gospodari šta su onda meštani Velikog Sela?
dracena dracena 15:58 26.12.2007

Re: Move, move, move!!!

Nema na Infostud. Tamo su samo privremeni i povremeni poslovi. A funkcijonerske fotelje su doživotno (da ne kažem konačno) rešenje.

Kako do ministarske fotelje? Lako. Iz nekoliko poteza. Ali to je tajna receptura, koja se čuva u mojoj porodici već generacijama. :))) Izvoli obrati se mojoj agenciji pa će se dogovorimo. :))) Dobićeš i popust na količinu ako osim kursa "Kako postati i ostati ministar" upišeš i krus nekog stranog jezika i džudo. :)))

Eto vidiš kako je ovaj blog dobar za biznis. :))) Skoro k'o kafana. :)))

babola babola 23:25 25.12.2007

Kompetitivne prednosti Srbije

Bavim se već godinama elektronskom trgovinom ovde u Americi, i kao vlasnik radnje i kao konsultant. Već izvesno vreme pokušavam da donesem srpske proizvode iz tzv. lifestyle branše u SAD-e a da ih prethodno prilagodim američkom tržištu. Što ovde kažu, ide ko vađenje zuba ali, ako sam nešto ponela iz Srbije, to je inat... Elem, moj je stav da se jako puno toga može uraditi na individualnom nivou.

Zahvaljujući pre svega Internetu, moguće je povezati se sa svetom direktno, umesto čekati da neko tamo "odozgo" reši stvari. Ono što sam primetila na forumima i blogovima je da se uglavnom pretresaju "velike" teme a da se vrlo malo govori o konkretnim koracima ma kako mali bili. Pitanja marketinga, brendinga, Interneta, itd. se gledaju kroz neku idealizovanu, stranu prizmu koja nema mnogo veze sa stvarnošću ni u tom "svetu" a kamoli kod nas. Stvari su mnogo prostije, s jedne, i mnogo komplikovanije sa druge strane. Ono što nama treba je da znamo kako da razdvojimo fikciju od realnosti i kako da najbolje iskoristimo datu situaciju.

Da skratim priču, imam blog na engleskom o tome šta mi to radimo i kako radimo koji služi za ovdašnje promocione potrebe The Participator The Participator Pripremam i srpsku verziju sa malo drugačijim tekstovima ali ne mogu da se otmem utisku da će to biti jedno kolosalno gubljenje vremena. Šta vi mislite? Ima li potrebe za razmenu informacija iz prve ruke, sa vrlo konkretnim planovima i programima, koja bi pre svega razvijala jedan preduzetnički duh?
dracena dracena 00:26 26.12.2007

Re: Kompetitivne prednosti Srbije

Draga/i Babola,

Na istoj smo liniji, vidim. Otkad pišem na ovom blogu, pokušavam upravo da ponudim najkonkretnije i najpragmatičnije instrumente koji bi nam pomogli da se nekako snadjemo u ovom komplikovanom svetu nakon decenije potpune izolovanosti. U početku je bilo jako teško, mnogo puta mi je dolazilo da dignem ruke od svega, ali mislim da se stvari u poslednje vreme, bar na ovom blogu, a vidim i u realnom životu i drugim medijima, polako menjaju. I ovaj Timeov tekst je imao taj cilj, kao što i sama možeš videti.

Takodje, isto kao i ti, verujem u značaj aktivnosti pojedinca. Jedan čovek sa nekim malim podatkom, nekom idejicom ili dobrim primerom može jako mnogo da učini. Ako svako učini nešto malo, ali konkretno i korisno, neće proći mnogo vremena, a mi ćemo naše probleme početi da rešavamo. Zato ne bih rekla da je gubljenje vremena, mada tako često izgleda. Samo je ovo teška faza, kad treba da se prihvati nova filosofija života i rada, svet treba gledati drugim očima, a u svemu tome nam jako smeta previše emocija nasledjenih u "nepreradjenom" obliku iz prošlosti. Ovako teški i mučni procesi uvek zahtevaju vreme za "varenje". Ali izgleda da ćemo uspeti da ih svarimo.

Pogledala malo tvoj blog. Kažeš da će sledeća godina po kineskom horoskopu biti godina pacova. Uraaa!
Gradjani Srbije i svi ostali koji ovo čitate, navalite na bogaćenje, jer ako je verovati Kinezima, nema bolje godine za zgrtanje velikih para od godine pacova! (To je jedino što znam o kineskom horoskopu. :))) Naravno, činite to lepo pažljivo, obzirno i uz uvažavanje svih odličnih saveta koje vam je Babola ostavila na svom blogu.
Time Bandit Time Bandit 00:52 26.12.2007

Re: Kompetitivne prednosti Srbije

Hej Dracena,

mislio sam da ste u banji i da razvijate taj posao pa da se i mi ostali prikljucimo kao "strateski partneri" kroz dokapitalizaciju.

Salu na stranu jedna od boljih ideja kako drzava pomaze razvoju malih i srednjih preduzeca a misleci pri tome i kako da kvalitetne proizvode plasira u svetu je Izralel. Finansirajuci dugorocnim kreditima i dajuci druge olaksice farmama koje su nastale prakticno u pustinji. Te farme proizvode zdravu hranu i druge proizvode (npr. mlecne - sireve). Njihova ideja je da ovladaju proizvodnjom specificnih sireva, kao Francuska, i da kada postignu kvalitet i cenu to ponude na svetskom trzistu (po proracunu trebace im 15-tak godina).

Ono sto je ovde interesantno je da i mi gledajuci ovaj model malih porodicnih pogona a udaljenih od matice mozemo napraviti pilot projekat i finansirati jedan broj povratnika u bivse zemlje SFRJ. U bivsim zemljama SFRJ situacija nije sjajna, nezaposlenost je problem, a prvenstveno je izrazena medju povratnicima. Takodje njihova imanja (mahom su ljudi sa seoskih podrucja) su unistena i da pokrenu bilo kakvu poljoprivrednu delatnost treba im pomoci. Takodje bili bi finansijski nezavisni jer bi im trziste pretezno bilo u matici, a ako bi usavrsili proizvodnju i postigli kvalitet mogli bi bar u zdravoj hrani da konkurisemo na svetskom trzistu.
babola babola 01:15 26.12.2007

Re: Kompetitivne prednosti Srbije

Hvala na podršci, Dracena, lakše je kad znaš da to što radiš ima nekog smisla...Jeste, nije lako svariti sve ono čime su nas kljukali decenijama ali mislim da je vreme da se uzme soda bikarbona pa da se krene ispočetka.
Ja već godinu i po dana nudim program tipa programa iz Izraela koje Time Bandit pominje, sve urađeno u detalje, ali me od institucija samo zabolela glava i jedino što je dalo nekog rezultata su bili neposredni kontakti sa voljnim pojedincima. Ako neko još ima nekih ideja nek mi se javi preko bloga [url=http://www.theparticipator.com][/url], pa možda nešto i uradimo ako bude bilo "kritične mase". Isto tako, javite se za varijantu na srpskom.
znikolic znikolic 00:45 26.12.2007

Skijaški centri

Kada je u pitanju skijaški centar na Staroj planini, mislim da Srbiji nedostaje par stvari:

1. Domaće tržište

Svi skijaški centri se oslanjaju dobrim delom na domaće tržište. U Srbiji je ono jako malo. Ne radi se samo o kupovnoj moći, nego i o popularnosti zimskih sportova kao takvih. Planinarenje, koje tokom letnjih meseci obogati ponudu u alpskim centrima takođe nije popularno. Konačno, Srbija je sama po sebi malo tržište.

2. Aerodrom

Niški aerodrom nije dovoljno opremljen, beogradski je predaleko.

3. Saobraćajna infrastruktura

Autoput od Niša do skijaških terena na Staroj planini je neophodan.

Pre izvesnog vremena sam pročitao nešto i na temu skijaškog centra na Rudniku. Ideja naišla na negativne reakcije javnosti. Međutim, mislim da bi se o tome moglo razmisliti. Ako "Veljin" auto put pređe preko Rudnika, to će biti na manje od sat vožnje od Beograda. Osnovni nedostatak je sneg, ali skijaški tereni se mogu pokriti veštačkim snegom.
Rudnik nije lokacija na koju bi dolazili stranci, nije možda ni atraktivna lokacija za zimovanje. Radi se o lokaciji koja je dovoljno blizu Beograda da može da se ode posle posla, na noćno skijanje, ili preko vikenda.
Time Bandit Time Bandit 01:09 26.12.2007

Re: Skijaški centri

Eh, nedostatak snega i nije neki problem, pogledajte one ski-komplekse u Saudiskoj Arabiji. Ako mogu oni mozemo i mi. Takodje pocinju uskoro sa gradnjom zgrade visine skoro 4km, pribojavam se da ako ovi nasi to vide pokusace nesto slicno ovde a sve na totalno nemogucoj lokaciji. U svemu tome ima samo jedna mala razlika - seici koriste sopstvena sredstva.
znikolic znikolic 07:05 26.12.2007

Re: Skijaški centri

Nema potrebe da se gledaju skijališta u Saudijskoj Arabiji, treba pogledati kako rade mali američki skijaški centri koji su na sat vremena vožnje od velikih gradova. Njih nisu gradili bogati šeici, neki od njih su na ispod 1000 metara nadmorske visine, veliki broj njih zavisi od veštačkog snega. Ono što im je zajedničko je da su veoma blizu gradova, omogućuju dnevne, noćne i kratke vikend varijante. Rade na čisto komercijalnoj osnovi, da ne donose prihode verovatno bi bili zatvoreni.

U Beogradu imate dva miliona stanovnika od kojih dobra većina nisu nikada stali na skije. Sada od njih očekujete da će da odu na zimovanje na Staru planinu, pet sati vožnje od grada, i tamo provedu najmanje sedam dana da bi taj odlazak imao smisla? Da ostavimo po strani kupovnu moć...

U tom smislu bi skijalište u blizini Beograda imalo više smisla. Zadovoljilo bi potrebe onih koji tek trebaju da stanu na skije, ali i onih koji nemaju vremena ili para za sedam dana zimovanja. Ili jednostavno hoće da se pripreme za zimovanje...

Stara planina ima puno veće šanse za turistički razvoj sa bugarske strane granice. Sofija, sa više od milion ljudi, je na 50 km. Na to se može dodati i aerodrom u Sofiji, kao i izvesan ulazak u Šengen za par godina.



Time Bandit Time Bandit 17:54 26.12.2007

Re: Skijaški centri

Ako pogledate moj komentar na dracenin "Jedan moj stari san" videcete da se nesto slicno predlaze i tamo.
Svi mi bi voleli da postoji infrastruktura po celoj Srbiji, pa na kraju i aerodromi u svim regionalnim centrima. Takodje da imamo nisku stopu nezaposlenosti i da stanovnistvo moze da trosi visak novca u ski-centrima, planinskim i banjskim odmaralistima.

Medjutim, ovde se radi u vladinoj ideji razvoja ski-turizma na nacionalnom nivou, koji moze da konkurise evropskim ski-centrima, a delimicno finansiranog iz budzeta. Zbog toga i mi mozemo da kazemo rec-dve o takvoj ideji i rizicima koji postoje. Ja neznam da li je ta ideja dobra dok je ne ispitam, a korisceni Porterov model (razvijen na nacionalnom nivou da objasni takmicarsku / strucnu prednost nacije) mi ukazuje da od bitnih elemenata u ovom slucaju postoji samo jedan - zemlja. Sve ostalo ne postoji, ili postoji u manjoj meri koja nije znacajna. Posto se radi, da ponovim, o ulaganju koje finansiraju svi gradjani Srbije, potencijalni debakl ce takodje osetiti svi.

U samom tekstu gore ne pominju se dva bitna elementa (nadao sam se da ce neko od google istazivaca to izvuci) koji bitno uticu i na kraju kompletiraju Porterov model u smislu jacanja nacionalne prednosti, a to su potencijalne sanse i razvojna politika vlade. Ski-centar takodje stoji vrlo slabo gledan kroz prizmu ova dva elementa. Mozda ce ovo biti tema za sledeci post...

Uostalom hteli mi to ili ne principi koji vladaju u svetu, trendovi i zakonitosti, polako nalaze svoj put i kod nas.
Jedan od primera je Novo Pazarska industrija tekstila, nastala prvenstveno privatnom inicijativom a koja danas snabdeva region odevnim predmetima. Bitan elemenat je regiionalno grupisanje u industriji (veliki broj slicnih / srodnih proizvodjaca) takodje znanje u procesu izrade su usavrseni ( a i radnici postali "iskusni", a i shvatanje segmentacija trzista je na zavidnom nivou.
"Pametna" vlada bi finansirala u infrastrukturu i servise tamo jer bi to imalo smisla s obzirom na potencijalni dobitak...
babola babola 17:52 26.12.2007

Američko lifestyle tržište izbliza

Evo i prvih prevoda na srpski a očekujte izveštaje o tome šta nam radi neposredna konkurencija: kako su Bugari plasirali svoju turšiju a Mađari konoplju (industrijsku da ne bude zabune) i sl.
Srpska varijanta Učesnik, na engleskom The Participator
Time Bandit Time Bandit 18:50 26.12.2007

Re: Američko lifestyle tržište izbliza

Lepo ste predstavili potencijalne mogucnosti na Ucesniku. Ali treba pogledati kako to radi, jer prakticno nije moguce uspostaviti brend recimo srpskog sira na nekom od tako velikih trzista kao USA. Ponovo, svi globalni proizvodi (francuska vina i sirevi, nemacki automobili, svajcarska cokolada) su bili kvalitetni i uspesni na njihovim domacim trzistima i nisu napravljeni samo za potrebe izvoza kvalitetno. Druga stvar je, a to su tri stvari: ponuda, potraznja i cena. Npr. ako hocete da kupite ajvar cene su: bugarski ajvar 3.00, turski 2.70, makedonski 3.20 i na kraju srpski 5.00. Bugarski i makedoski su kvalitetniji, a turski i srpski nesto slabiji. Sta cete kupiti, srpski samo zbog brenda ili?

Naravno da postoji i ideja da se shodno potrebama nekog trzista razvije i usavrsi proizvod u Srbiji, a da bi se prilagodio tom trzistu i bio tamo uspesno plasiran. Sto je proizvod manji (cenovno) to je i zarada manja, i javlja se problem proizvodnih kapaciteta i odrzavanja kvaliteta. Shvatam da Vi citavom lepezom proizvoda nastojite da umanjite rizik.
babola babola 19:44 26.12.2007

Re: Američko lifestyle tržište izbliza

Naravno da je zapadna roba na takvom glasu zato sto je prave i usavrsavaju vec stotinama godinama. Zato i kazem da im je reputacija danas ogromna prednost na americkom trzistu ali je cinjenica da ni njihova roba nije ono sto je nekad bila jer se dobrim delom pravi u Kini. Mi ne mozemo i ne treba da se merimo sa Kinom i Indijom u masovnoj i jeftinoj proizvodnji jer ih nikada u tome necemo nadmasiti. Nasa sansa je u veoma malim serijama, vrlo specijalizovano trzsiste koje moze da podnese vise cene, pa korak po korak... Mi vec prodajemo nase peskire na Bon Savon i kupci su veoma zadovoljni. Ono sto nam treba je prosirenje asortimana da bi imali poseban sajt i tako se jos vise prilagodili kupcima na Internetu. Sto se ajvara tice, i Bugari su morali od necega poceti pa valjda mozemo i mi. Ako i ne mozemo da ih dostignemo u toj "nauci" zvanoj brending ajvara, nek kupe od nas papriku - ponestace im kad -tad. To su Slovenci oduvek radili sa vocem iz Srbije i drvetom iz Bosne a zasto, zato sto su bili samo malo vestiji u obradi i pakovanju. Samo, valjda necemo opet na tome ostati.
Time Bandit Time Bandit 20:31 26.12.2007

Re: Američko lifestyle tržište izbliza

Preporuka za Vas pristup i nacin plasmana na drugim trzistima. Proizvodnja u malim serijama za specijalizovana trzista zahteva drugaciji pristup od masovne proizvodnje i svakako je treba je imati u vidu sa razvojne tacke jedne nacionalne ekonomije. Mislim da cemo postaviti par postova samo o tome a gde cemo moci zajedno sa Vama da analiziramo u detalje prednosti i mane takvog nacina poslovanja i plasmana.

Dracena i ja smo zapoceli ovaj "serijal" prakticno od "glave" tj. od mogucnosti nacionalne ekonomije, znanja i nacionalnih resursa. Pitanje je vrlo jednostavno - Zasto su uspesne zemlje uspesne, i sta su to ponudile na globalnom trzistu sto ih je odrzalo i dodatno razvilo? Primer ski-centra je vise usputan, a da otvori mogucu raspravu u smislu koriscenja budzeta u neke druge pametnije svrhe koje mogu pomoci razvoju zemlje. Mozda je pametnije razvijati mali i srednji proizvodni biznis upravo sa proizvodima o kojima Vi pricate. Mozda je moguce naci regionalni centar (kao u slucaju Novog Pazara pomenutog gore) gde ce se grupisati proizvodjaci i tako lakse obezbediti infrastrukturu i pomoc drzave.

Mi strahovito kasnimo, proizvodi bivsih istocno evropskih zemalja su postali nedostizni u kvalitetu u poredjenju sa nasom ponudom. Svako ima ono sto zasluzuje, Slovenci takodje, medjutim cinjenica je da samo posedovanje sirovina nije dovoljno (izostaviti primer Rusije - gas i nafta) jer svako moze da ih obezbedi. Prema tome samo posedovanje sirovina bez kvalitetnog proizvoda (rezultat rada, i znanja) nemoze biti nasa prednost u slucajevima - mi imamo papriku i sl.
babola babola 21:18 26.12.2007

Re: Američko lifestyle tržište izbliza

Odlicno! Vi radite od glave a ja ću od "repa"... Stvar je u tome da razliciti oblici razvoja mogu paralelno da postoje. Mali koraci na više različitih strana znače mnogo.
Evo vam jedan primer kako bi se moglo raditi:
nasla sam bila ovde u jednoj diskont radnji (Ross za upucene) koja drzi robu s koca i konopca, zaostalu od boljih robnik kuca, šerpu koju nas Metalac iz Valjeva pravi. Odlična šerpa, emajlirana, ne mož biti bolja. Dodje mi moja svekrva amerikanka u goste i oduševi se šerpom. Gde sad da nadjem istu takvu? Na sajtu Metalca vidim da izvoze u Ameriku ali ne kažu kome, ima neki broj predstavnika, zovem, ostavim poruku, niko mi se ne javlja već nedeljama. Elem, Metalac je ozbiljna i velika firma za naše uslove, već izvoze ovde, pa šta bi im falilo da urade prodajni sajt i da prodaju posuđe direktno ovdašnjim kupcima. Pa i da prodaju tri šerpe za mesec dana u početku, isplati im se da drže sajt zbog čistog PR-a i širenja brenda.
Problem je što većina ljudi razmišlja u fazonu kamioni/avioni/milioni a vrlo dostupne šanse se propuštaju.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana