Nauka| Tehnologija| Život

God be with ye

Milan Novković RSS / 23.04.2011. u 20:38

CRAB.JPGPolitički, da popunjavam neki upitnik, ja bih verovatno pustio ruku da napiše „socijal demokrata". A da mi ruka otkaže poslušnost ne bi me iznenadilo da na papiru vidim „anarho-sindikalista".

Očigledno je da nisam jedini koji se osuo anarhijom po celom telu i da su mi povod za blog Bilijeva „Beška na Kvadrat", PPP, Draft.dodgerovi glasovi i Vesnini poletarci.

Razlozi idu dalje:

Ko pomisli da bi Srbija pod anarhijom procvetala bi verovatno brzo zaključio da je u krivu kad bi se osvrnuo na svo uvelo cveće posađeno poslednjih mnogo decenija, ali bi se i sa odobravanjem iznenadio povodom onoga što Harward Business Review, institucija od renomea, u trenutku kreativnosti kaže o menadžment ekipama koje vode velike firme (a te ekipe su obično pametnije on onih što vode razne države).

Parafraziram, proširujem i dekorišem: „Ako bi se rukovodstvo nasumice biralo, izvlačenjem iz šešira u kom su imena svih zaposlenih (ili građana ako se radi o državi), institucija bi, skoro sigurno, više i bolje napredovala". DiverAguilarCaravaggio06.JPGAko ponekad treba neobavezno verovati u nešto, bez obzira na religioznost i bez mnogo „analize", evo prilike.

Ne može više da prođe ni nedelja dana a da se ne pojavi vanredna vest iz nauke ili tehnike. U redu, „internet-of-things" daje skoro podjednako prostora svima, uključujući tako i kvazi-nauku pa, i kvazi-novinarstvo, treba oprezno čitati. Ali ni malo ili malo više pažnje nas neće sačuvati od vesti koje stvarno obećavaju i koje su sve učestalije. Po sećanju:

    Južna Koreja već razvlači Gigabit internet i obećava ga svim domaćinstvima za nekoliko godina.

    U nekoj drugoj laboratoriji upravo provukoše 100 Terrabita kroz optički kabal (to je download brzina od nekoliko hiljada DVD-jeva u sekundi)

    Danas mobilni telefon ima više procesosrske snage nego onomad prvi superkompjuter, Cray 1 (iako ja ne znam mnogo o istoriji super kompjutera)

    Vakcina protiv raka pankreasa ulazi u fazu probe na ljudima.

rrd630.JPG

    Hvale se da su izolovali protein koji je jedinstveno prisutan samo na površini ćelija raka, nema ga na površini zdravih ćelija, i da veruju da će umeti da nauče imuni sistem kod čoveka da sam radi proces lečenja - ubija nezdrave ćelije i ne oštećuje zdrave.

     ...itd, od nauke i tehnike i za očekivati, more „čudnih" vesti je oko nas, upali smo u neki naučno-tehnološki vir.

Balancing1.JPGMoj treći razlog za blog je najčudniji zato što priča o nečemu što svi mislimo da znamo, ali znanje je „tacit" prirode, neopipljivo i ne skreće toliko pažnju nepažljivom praktikantu u delanju na koje se znanje odnosi. Radi se o Internet kolaboraciji i social networkingu.

Pažnju skreće knjiga Charles Leadbeatera „We-think". Ja to što on piše „stvarno" sve „znam", to mi je „lebac", al čovek me već u otvaranju uhvati na par „fazona", ko poslednjeg pacera.

Naime, skreće nam pažnju na fenomen, i što više razmišljam sve je fenomenalnije, gde bi Wikipedija, na primer, trebala da bude mnogo haotičnija i neorganizovanija nego što jeste s obzirom na to da svako može da radi skoro šta hoće, dok je Wikipedija hijerarhijski ravnija od Bačke, tiša od Tihog Okeana.

Ne samo da se ne radi o nepodnošljivoj anarhiji na Wikipediji, nego skoro da je uopšte nema gledano iz perspektive jedne prosečne egzistencijalne živuljke, pozicije oko koje se većina nas nabila.

E sad, ono što je dodatno fenomenalno je da je ova činjenica zbunila skoro sve kojima je i posao da pametuju oko socijalnog i psihološkog, to skoro niko nije očekivao.

LaurenClowesRebeccaAllan.JPGDa bi nagovestio neke svoje zaključke Charles navodi social/content umrežene grupe ljudi gde je pokušano sa hijerarhijama. I, pogađate, kreativnost i entuzijazam naglo i tiho utihnu.

A nagoveštava da se radi o priprostom: mi želimo i volimo da kreiramo i dajemo, većina smo takvi, a potreban nam je respekt, prepoznavanje autorstva.

I to je to, nekoliko hiljada godina stara tajna. I ako je to to ko zna koje još odgovore na svakodnevno ume da nam da.



Komentari (202)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zoja444 zoja444 21:23 23.04.2011

mentalna blokada

fixxerus fixxerus 21:23 23.04.2011

juriš:.!

braćo?












jesen92 jesen92 23:45 23.04.2011

Re: fixer u poseti kod tome:.

...pa dobro kad si vec bio...jel se toma pricestio pre neki dan ili nije?...ili smo pogresno obavesteni...nije mi jasno posto vidim da amfilohije zove tomu da se sutra tj danas pricesti...anarhija neka i u SPC ili uveli neki novi obicaj pricescivanja svaki treci dan...a jos krofne izmedju dva pricesca, sacuvajmeboze..
Milan Novković Milan Novković 23:52 23.04.2011

Re: fixer u poseti kod tome:.

dobro, dobro je, aj braćo propustite ovoga



nsarski nsarski 11:35 24.04.2011

Re: fixer u poseti kod tome:.

Ja mislim da neke od fixxerusovih pesama treba da udju u redovnu skolsku lektiru...
fantomatsicna fantomatsicna 23:13 23.04.2011

Moram i ovde

Da napomenem da živimo sa zaista malo regulacija od strane države, a i onima koje postoje , kivi se umetnošću života i svoje slobode, koju cene vise od svega, otimaju i često vrlo uspešno.
Mi naprimer nemamo ovde obavezu da se prijavimo u opštini gradu, selu gdegod da smo se doselili,nemamo lične karte ,vozačke dozvole od pre nekoliko godina tek imaju sliku, poltiku ne pratimo osim kad treba da protestvujemo ako se spremaju na nešto što ugrožava bilo šta ili koga..tako da i kod nas je anarhija u blagom obliku.Neka poživi i cveta i dalje
Ribozom Ribozom 23:57 23.04.2011

Re: Moram i ovde

hehehe
a Srbijica...
Zemlja kapitalisticka u kojoj bi svi gradjani zeleli da rade u drzavnoj firmi.
No, vazno da imamo licne karte i zakone i regulative. I za to debelo placamo one koji nam ih uvode, jer boze moj, ne bi preziveli bez njih.

Jedan Pajtic 'ocistio Moravu' bez ikakve moci ili uticaja ovde, BEZ regulative sto rece gordanac gore.
dragan7557 dragan7557 12:15 24.04.2011

Re: Moram i ovde

hehehe
a Srbijica...
Zemlja kapitalisticka u kojoj bi svi gradjani zeleli da rade u drzavnoj firmi.

To je tendencija u svim državama Zapadne "Kulture":

Sigurnost, formirana kroz bezuslovnu poslušnost Šefu.
Odsutnost potrebe za razmišljanjem, sve naredbe sažvaka gore.
Isključenost potrebe za zdravim i bilo kojom formom razuma, čuti i budi poslušan.
Osećaj nadmoći nad smrtnicima.
Doživotno zaposlenje u vlasti, mogućnost avanzovanja bazirana na slepoj poslušnosti.
Mogućnost otkaza ne postoji (ako su ispunjeni gornji uslovi),
Korupcija kao dadatan carski izvor prihoda.

I jo mnogo toga.

cerski

hehehe...

sto bi rekao vladimir petrovic. vaistinu
antioksidant antioksidant 08:54 24.04.2011

Re: hehehe...

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
sto bi rekao vladimir petrovic. vaistinu
ваистину, ваистину...


Milan Novković Milan Novković 11:04 24.04.2011

Re: hehehe...

sto bi rekao vladimir petrovic

Anarhični Vladimir Petrović!

Pošto on voli da švrlja ko zna gde li je sad i šta premošćava

Re: hehehe...

gordanac gordanac 08:14 24.04.2011

jedinka & grupa...

...i zanimljive debate koje se vode u krugovima evolucionista, sociobiologa, matematičara i inih zainteresovanih za pitanje "odakle potiče altruizam jedinke, odakle potiče saradnja grupe i zašto su grupe koje sarađuju (ili pojedinci koji se "žrtvuju" ) - evolutivno uspešniji od onih koji to ne čine?".
Debatu i polemiku je letos pokrenuo Edward Wilson objavljivanjem u časopisu "Nature" članak "The evolution of eusociality" i njime "bacajuči rukavicu" zajednici koja već decenijama (prilično) čvrsto stoji na stavu da je "altruizam genskog porekla i da jedinka, žrtvujući sopstveni "interes", odnosno sebe samu, ustvari radi na opstanku i uspehu sebi sličnih i da je tako formirana "kin selection" teorija dokazala već svoju ispravnost".
Edward Wilson od letos smatra - drukče, kaže "nije jedinka ta koju je evolutivni mehanizam odabrao, već - grupe, grupe koje umeju da sarađuju imaju evolutivnu prednost nad grupama koje to ne čine (ili iz bilo kojih razloga - ne umeju)". Evolucija je, dakle, svoje KAKO se opstaje i poboljšava i osigurava opstanak, našla u grupama, ne u jedinkama.
Podigao je priličnu prašinu u naučnoj zajednici, 137 uglednih imena potpisnici su reakcije kojom se osuđuje i "Nature" što je uopšte objavio tako "makar šta" i smatraju da je to učinjeno samo zato što Wilson ima 81 godinu, nesporan uticaj i naučni autoritet (pa mu se, jel`da, može) i da izazivati "kin selection" teoriju predstavlja akt čistog besmisla.
Odgovor im je stigao kako od Wilson-a (koji citira Šopenhauera):
"...da svaka ideja prolazi tri faze: u prvoj se ideja ignoriše ili smatra sasvim blesavom, u drugoj izaziva bes i ogorčenje, a u trećoj svi tvrde da je "ta stvar bila očigledna" i to - oduvek..."
Tako i drugi odgovor od koautora, Martina Nowaka, matematičara, koji kaže:
"...Hamiltonova matematika koja je temelj "kin selection" teorije ne valja, ne radi, gledajte matematiku, manite biologije, evolucije i genetike..." (taj je mene, zainteresovao, naravno! :))))
O svemu na ovom linku, prilično dobar pregled argumenata i kontraargumenata:
"Where does good come from?"


jinks jinks 09:49 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

U prilog teoriji Evolution of sociality možda može da se doda i teorija o tome (kao odgovor na jedno od još neodgovorenih ili odgovorenih pitanja evolucije ... kada i kako se u evolutivnoj jednačini pojavljuje inteligencija) da je inteligencija nastala ne kao evolutivno oružje u smislu efikasnijeg opstanka, skupljanja hrane i borbe protiv evolutivne konkurencije, odnosno jedinki drugih vrsta, u najvećem broju evolutivnih slučajeva ...

... već upravo suprotno, da je inteligencija nastala u interakciji između jedinki iste vrste ... ha. In your face Darwin :) ... što bi rekao glavni junak filma Blistavi um. Da su se mozak i sva njegova znana i neznana čuda milionima godina razvijali i oformljavali kako bi što bolje razumeli, komunicirali sa i uskladili se sa jedinkama svoje vrste (gde se ovaj pojam svoja vrsta verovatno sa daljim razvojem svesti sve više širi i širi).

Jer čuveni matematičar Džon Neš (o kome govori film Blistavi um) upravo je i dobio Nobelovu nagradu za matematičku teoriju igara, odnosno šire i psihološku bihejviorističku teoriju, po kojoj se pojedinici ponašaju, a da toga neretko nisu ni svesni (gde to važi i za ljude i za druge vrste koje je ispitivao), optimizujući kriterijum korisnosti grupe u okviru koje se nalaze, a ne svoj lični. Tako da Nešova Nobelova nagrada u neku ruku potkrepljuje teoriju Vilsona o Kin evoluciji.

E sad, koji je to kriterijum korisnosti (odnosno dobrote), kolektivni, kojim se svi hteli nehteli po Nešu i Vilsonu upravljamo u svojim izborima i odlukama ... to je verovatno i jedno od osnovnih pitanja ovog bloga kao i vašeg komentara (tipa Where does the good come from i slično tome).
Milan Novković Milan Novković 10:07 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

... već upravo suprotno, da je inteligencija nastala u interakciji između jedinki iste vrste ... ha. In your face Darwin

Po mom mišljenju ništa ne leti Darvinu u lice

Co-evolucija, Stuart K.-ov Adjacent Possible i slično su stari koncepti i evolucioni su - zameniti u evolucionoj jednačini jedinku grupom kooperativnih jedinki i sredinom ne menja osnovnu evolucionu jednačinu.

To što evolucionari vole da se dele u grupe i koškaju je čista anarhija
jinks jinks 10:26 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Po mom mišljenju ništa ne leti Darvinu u lice


Ako ne Darvinu, onda onima koji su ga protumačili na način da je u osnovi Evolucije borba jedinke da plasira svoje gene.
Milan Novković Milan Novković 10:44 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Ako ne Darvinu, onda onima koji su ga protumačili na način da je u osnovi Evolucije borba jedinke da plasira svoje gene.

Ovakvo postavljanje osnova evolucije uopšte ne menja situaciju!

Tome kao osnovama evolucije udruživanje i korišćenje okoline dođu kao "sredstva".

Da bi se efikasno udruživao potrebni su ti favourable geni, pa isto tako i za efikasnije "korišćenje" okoline.

Plasiranje mojih gena nije u kontradikciji sa sličnim naporima moga prijatelja ili prijateljice koja mi nije partner.

Pojedinac-velikagrupa je veštačko gledanje na stvari kao crno-bele - ako sam napadaš veliku grupu žena koje imaju toljage neka mrzovoljna žena može da ti razbije glavu, ok, u grupi si tu jači.

Ali ako vas desetorica napadate jednu ženu onda može neki mrzovoljni muškarac da ti razbije glavu (a i blizanci gde su očevi različiti se retko dešavaju)
jinks jinks 11:07 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Ovakvo postavljanje osnova evolucije uopšte ne menja situaciju!

Tome kao osnovama evolucije udruživanje i korišćenje okoline dođu kao "sredstva".

...

Plasiranje mojih gena nije u kontradikciji sa sličnim naporima moga prijatelja ili prijateljice koja mi nije partner.


Kada sam napisao komentar, pao mi je na pamet odgovor tipa "sredstvo" koje ste pomenuli kao jedan od mogućih.

Ali šta onda podrazumevate pod udruživanjem (sem udruživanja koje se podrazumeva da bi se geni predali u budućnost).

I šta je sa onim milijardama nerođenih ili žrtvovanih u raznim društvenim procesima koji su takođe ugrađeni u taj proces prosleđivanja gena. Hoćete da kažete da su oni samo gubitnici u evoluciji ... ili su možda jednako sastavni deo evolucije kao i oni koji su kako kažete prosledili svoje gene.

Možda odgovor na ovo pitanje leži u onih po biologiji 95% neaktivnih delova genetskog materijala ... možda se taj kolektivni algorigam čuva u tih 95% gena, oslikavajući napore i svih onih koji su u igri prosleđivanja naizgled izgubili ... kao i možda i nečeg drugog što predstavlja neki opšti kriterijum uređenja o kome i govorite u blogu.

Prirodna selekcija objašnjava 5% aktivnih gena (koji svojim aktivnim dejstvom i manifestuju osobine koje pomenjete u

Da bi se efikasno udruživao potrebni su ti favourable geni, pa isto tako i za efikasnije "korišćenje" okoline.


Ali, onih preostalih 95% dela gena za sada se ne mogu opisati samo tim aktivnim favourable formama 5% aktivnih gena. Možda je u tih 95% algoritam koji donekle ide in somebodies face u smislu objašnjivanja svega samo prirodnom selekcijom ili okupljanjem oko favourable gena.
jinks jinks 11:22 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Jedno pitanje ... da li se po saznanjima genetike procenat biološki (odnosno u unutarćelijskim procesima hemijski) neaktivnih delova DNK niza smanjuje kako se ide uz evolutivnu lestvicu, ili se smanjuje (ili ostaje isti).

Odnosno, da li je procenat neaktivnih delova DNK niza isti i kod čoveka i kod amebe.
Milan Novković Milan Novković 12:06 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Ali, onih preostalih 95% dela gena za sada se ne mogu opisati samo tim aktivnim favourable formama 5% aktivnih gena. Možda je u tih 95% algoritam koji donekle ide in somebodies face u smislu objašnjivanja svega samo prirodnom selekcijom ili okupljanjem oko favourable gena.

Ponekad, kad su sve indikacije da nešto opisujemo na razuman način, mi pogrešno klasifikujemo stvari u ontološkom smislu.

Zato što je to nemoguće, stvari su isprepletene, kompleksnost nije nešto što ćemo mi dokučiti algoritamski, samo da nam je moćnijih kompjutera, manje drugih briga i više vremena.

Značaj mnogih gena se gubi u kompleksnosti, u vrlo kompleksnim, biohemijskim putevima i procesima gde ima mnogo učesnika a mnogi učesnik, gledano iz naših algoritamskih očiju, radi svoj posao na zakukuljen i ograničeno jasan ili nejasan način.

O uticaju leptira na klimu smo čuli, tako da mi ne znamo šta rade mnogi geni.

Te brojke koje navodiš nemaju mnogo smisla u kontekstu u kom ih navodiš, ali zamisli u tih 95% nekih 10,000 gena.

Koliko samo nekoliko njih može imati uticaja navodi ovaj misaoni eksperimenat:

1. Gen koji nam je skratio ruke
2. Ovaj nam je produžio noge
3. Ovaj nam je smanjio broj i dužinu dlaka po telu
4. Ovaj povećao mozak
5. Ovaj skratio vilicu

6. Joker: pomogao nam da propričamo

Radi se o efektu poluge. 6 može da bude značajnije od 10,000, a da bude nevidljivo (ovaj primer sam ovako konstruisao, tendenciozno, nije bitno keje gene sad "razumemo" a koje ne).

Pa onda imamo te indirekcije, poluge na poluge, koje posle nekoliko koraka toliko zamute vodu da više nema prostora za intelektualnu dekonstrukciju, razumevanje procesa.

Ne pomaže ni periferija :) - isključiš ili uključiš gen pa posmatraš šta se dešava zato što mnogi geni rade u grupi - 30 gena je preko 1,000,000,000 kombinacija.

Za svakih 10 gena dodaj, odoka, 3 nule - ne radi to tako, naravno, ali nije ni loša ilustracija probelma pri malom broju gena - samo 100 gena je preko:

1,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000 kombinacija.

A 100 je mali broj u odnosu na desetine hiljada.
Milan Novković Milan Novković 12:17 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

neaktivnih delova DNK

U reči "neaktivno" u genetici ima previše proizvoljnog:

- Mnogi ti geni su kondicionalno akctivni, verovatno solidna većina

- Primer: neki geni su nekativni dok žena ne ostane u drugom stanju, a nema zimi adekvatnu odeću, na ivici je smrzavanja. I tako oni uglavnom čuče neaktivni i mi nemamo nekog lakog načina da dokažemo njihov značaj.

- Uopšte, organizam pod sresom ume da naglo postane "pametniji" i počne da aktivira genetski code za koji smo mi mislili da je "junk", đubre.

A koncept stresa - mi ne primetimo neke stvari kao stres, napad na naš integritet, na koji geni reaguju (smrzavanje je primer za žake prvake) - mi smo još uvek relativno "glupi" za razumevanje kompleksnosti, ali pre nego što nam je dala ovu višu pamet evolucija nam je ispolirala "hardware"
jinks jinks 12:22 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Ja sam razumeo da je dokazano da tih 95% (ili koji god da je broj) eksplicitno ne učestvuju u hemijskim procesima u ćeliji.

Pa sam postavio pitanje, da li možda učestvuju u nekoj drugoj instanci i nekom drugom procesu, koji nije direktno povezan za ispoljavalnje favourable osobina (koji se po saznanju nauke realizuje preko hemijskih procesa u ćeliji) na osnovu kojih se vrši prirodna selekcija. Možda taj proces ima veze sa tim nekim drugim algoritmom sa druge strane ogledala evolucije koji slično konvergenciji Vikipedije, i ne znam temperature Svemira, utiče i na konvergenciju ponašanja i odluka ljudi, i drugih stvorenja.

A možda i nema veze sa genima uopšte.
jinks jinks 12:23 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Super, hvala, nisam znao ovo za selektivnu i vremenski promenljivu aktivaciju gena ... kao da postoji neka inteligencija koja aktivira genetsku memoriju u zavisnosti od okruženja.
Milan Novković Milan Novković 12:32 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Ja sam razumeo da je dokazano da tih 95% (ili koji god da je broj) eksplicitno ne učestvuju u hemijskim procesima u ćeliji

Naravno da učestvuju, i koje dokazivanje, iako su rezultati impresivno ovo je još uvek kameno doba.

Razmišljaj evolutivno: da je većina genetskog materijala đubre koje se ne koristi, to bi nam bio ozbiljan minus - više šanse da se ćelija ne podeli uspešno, da dobijemo karcionm, da se desi loša mutacija koaj se prenogi na potomstvo i smanjuje mu "kondiciju" itd.

Znači, da 95% genetskog materijala ništa ne radi, odavno bi ga evolucija pročistila.

Od naučnika koji se počeše po glavi zato što ne razume 95% pa do novinara koji sve što ne razumemo proglase nepotrebnim đubretom imamo primer "genetic fading" procesa - degradiranje informacije kopiranjem pa kopiranjem kopija.

A i naučnici su ljudi, ne mogu u svakom trenutku da paze šta i kako kažu, a umeju i da zalutaju
jinks jinks 12:33 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

A da li je moguće da naš razum ili šire um ume da piše po genima svog tela u kome se nalazi (preslikavajući na taj način u gene ko zna kakve sve ne i na kakve sve ne načine sistematizovane i organizovane informacije o okruženju i o samoj jedinki), i da i na taj način formira genetsku memoriju i genetski kod te jedinke ... sa kojim se posle dešava šta se dešava.

Da li se zna kako se opšte menjaju geni ... ili su oni fiksni, ili za svaki postoji diskretan broj mogićih varijanti ... ili se samo menja algoritam aktivacije kod pojedinih jedinki ... ili je kombinacija promenljivih algoritama aktivacije i diskretnog skupa različitih vrednosti određenog gena (izvinite, ovo su možda srednjoškolska pitanja ... bilo je davno pa se i zaboravilo :)
nsarski nsarski 12:40 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Da li se zna kako se opšte menjaju geni ... ili su oni fiksni, ili za svaki postoji diskretan broj mogićih varijanti ... ili se samo menja algoritam aktivacije kod pojedinih jedinki ... ili je kombinacija promenljivih algoritama aktivacije i diskretnog skupa različitih vrednosti određenog gena (izvinite, ovo su možda srednjoškolska pitanja ... bilo je davno pa se i zaboravilo :)


Zna se, prilicno precizno.

Ovo nisu srednjoskolska pitanja - kad si ti isao u srednju skolu o ovome se nije predavalo jer se nije mnogo znalo o njima. Genetika se poslednjih godina brzo menja. Pored toga, postoji i epigenetika, itd.
jinks jinks 12:41 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Znači, da 95% genetskog materijala ništa ne radi, odavno bi ga evolucija pročistila.

Možda je baš suprotno od ovoga ... zato sam vam i postavio pitanje u vezi sa procentom "neaktivnih" gena kod čoveka i kod amebe.

Možda evolucija upravo to i radi ... možda polako konvergentno traži savršene gene. Krenula je od 0% posto neaktivnih na primer, kod nekih virusa i slično (lupam, ne znam šta bi to moglo da bude) i onda polako ... gen po gen. Kada izkonvergira savršenu varijantu ona je hemijski deaktivira (gde je aktivna na neki drugi za sada nepoznat način) i tako dalje.

Sada je evolucija došla do još 5% gena koje treba da razluči kroz dalju evoluciju, koji su još nedefinisani ili potrebno promenljivi u odnosu na još neke neizoptimizovane spoljašnje varijable.

Gde će i taj broj 5% polako da se smanjuje u tom procesu usavršavanja materijalnog u odnosu na ne znam šta.

Čisto nagađam, ništa drugo.
Milan Novković Milan Novković 12:53 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

nisam znao ovo za selektivnu i vremenski promenljivu aktivaciju gena

A tu kompleksnost tek počinje, to je tek ključ u nešto što vrlo ograničeno razumemo (zamisli da ti neko da ključ za stan u zapadnoj hemisferi, a ne kaže ti adresu dalje od toga).

Geni imaju nadesetine, pa i stotine hiljada baznih parova koji nešto rade. Zamisli da kodiraju jedan protein.

A protein - ko zgužvana alu folija, na delu naelektrisan, a na delu ne, ponekad više u "vodenoj okolini" ponekad među mnogo masnoća, i oko njega supa drugih proteina, svega, sve zgužvano na različit način.

A tek oni imaju "pathways", ove poluge.

Onako, iz zabave, da bi osetio kompleksnost koja se znoji od rada, odnos gena i proteina možeš da zamisliš kao odnos lične karte, te male knjižice, i samog građanina.
Milan Novković Milan Novković 13:02 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Možda evolucija upravo to i radi ... možda polako konvergentno traži savršene gene

Proces je mnogo kompleksniji, co-evolutivni, i traje (izbaciš gen sad i za 15 generacija se ugasi linija - pojavi se neki mutirani virus i svi bez gena pomru).

Plus se radi o co-evoluciji, ovo je značajno i ne sme se zaboraviti - interesantno je da neki primitivniji organizmi imaju kompleksnije genome od čoveka - mi smo evoluirali tako da podešavamo svuju sredino da nam bude zgodna.

Recimo, morski jež ima dramatično kompleksniji imuni sistem.
Ima manju pokretljivost i moć nad okolinom od nas pa tako preživljava - i nikad ne zna kakvi će otrovi ili antigeni teći oko njega za 30 godina, pa bi mu bilo glupo da odbaci neke uspavane gene. Tj može da ih izgubi, alis e ta linija onda zatre posle nekoliko decenija, npr.

A mi imamo pamet, ok, ponekad diskutabilnu, da moderiramo, manje ili više, evoluciju sredine oko nas, pa tako coevoluciju gde smo i mi, pa tako našu evoluciju.
jinks jinks 13:20 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

mi smo evoluirali tako da podešavamo svuju sredino da nam bude zgodna.

To je najvećim delom verovatno zahvaljujući onoj pojavi inteligencije u evolitivnom lancu. Ali, neki naučnici kažu da inteligencija nije nastala iz potrebe da se podešava sredina oko sebe već da se komunicira i uskladi sa pripadnicima iste vrste.

Kao da se u tom trenutku evolucija iz materijalnog sveta ... koja se može tumačiti odnosom sa okruženjem (slično morskom ježu o kome govorite) i posledičnim uticajem na njega ... prebacila u evoluciju unutar apstraktnog sveta odnosa sa jedinkama iste vrste. A tek tada je, po pričama pojedinih naučnika, dobijena i moć da se delimično podešava okruženje sebi a ne sebe okruženju.

Zvuči kao neka uzročno-posledična neusklađenost, kojoj fali još neka varijabla ili konstanta, da bi se dodatno uredila jednačina.
gorran2 gorran2 13:42 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Možda evolucija upravo to i radi ... možda polako konvergentno traži savršene gene.

Imam "instinktivan" otpor prema svakom pokušaju da se evolucija opiše teleološki.
To je najvećim delom verovatno zahvaljujući onoj pojavi inteligencije u evolitivnom lancu. Ali, neki naučnici kažu da inteligencija nije nastala iz potrebe da se podešava sredina oko sebe već da se komunicira i uskladi sa pripadnicima iste vrste.

Verovatno je istinito i jedno i drugo. "Inteligencija" (verovatno prilično zavodljiv koncept) predstavlja komlet vrlo raznovrsnih alata, povezanih i uvezanih na razne načine. Mnoga stvorenja raspolažu "inteligencijom" pomoću koje steknu neka znanja i veštine, a da pri tom uopšte ne raspolažu sredstvima, ili mogu ne biti u stanju, da ta znanja i veštine saopšte drugim jedinkama.
jinks jinks 14:26 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Imam "instinktivan" otpor

Možete možda da gledate "automatičarski", što bi se reklo u lokalnom dijalektu.

Kad imate stabilan sistem sa zatvorenom povratnom spregom on će iskonvergirati ka jednom stacionarnom stanju, za zadate uslove.

Neće naći rešenje u jednom koraku (mada postoje i takvi sistemi), ali će ga naći u određenom broju koraka.
gorran2 gorran2 14:36 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Neće naći rešenje u jednom koraku (mada postoje i takvi sistemi), ali će ga naći u određenom broju koraka.

Pod uslovom da raspolažete neograničenom zalihom "potrošivih" rezervnih delova.
Čini mi se da upravo u ovoj metaforičkoj upotrebi teleološkog govora leži koren nekih zabluda, poput one da se "ekonomske slobode" mogu postaviti kao osnovni princip društvene organizacije.
jinks jinks 15:03 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Pod uslovom da raspolažete neograničenom zalihom "potrošivih" rezervnih delova.

Ustvari upravo ste definisali ono što sisteme koji rešavaju regulacioni problem u jednom koraku razdvaja od onih koji to čine u više koraka.

Sistemi čije prelazno stanje traje jednu iteraciju zahtevaju u tehničkim relacijama u suštini beskonačnu energiju bilo u fizičkom ili metaforičkom smislu (kako kažete neograničenu zalihu potrošivih rezervnih delova na primer, za sistem o kome govorite).

Što je ta zaliha rezervnih delova ograničenija (ili neki drugi resursi, u zavisnosti o čemu se radi) ... ustvari, što je opseg i brzina delovanja upravljačke komande regulacionog sistema manji brzina njegovog odziva se smanjuje ... potrebno je više iteracija da bi se došlo do rešenja.

Ali, ako je sistem stabilan i ako je izvršni organ u odgovarajućem radnom opsegu ... rešenje će se naći i sistem će iskonvergirati. Interesantno, da u tom procesu ono što dobijate postaje sublimat onoga čime regulišete uključujući i okruženje u kome se to dešava.

Tako da nije neophodno da imate neograničenu zalihu rezervnih delova ... dapače, što bi se reklo. Dobro projektovan konvergentni regulacioni sistem vam upravo i omogućava da upravo sa itekako ograničenom zalihom rezervnih delova iskonvergirate.
gorran2 gorran2 15:12 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Dobro projektovan konvergentni regulacioni sistem

Bojim se da se evolucija ne uklapa u ovaj opis

Često nastaje konfuzija između "ciljeva" evolucije i čovekovih ciljeva. Pošto je ona "postigla" toliko mnogo, može nam se učiniti da su nam "interesi", odnosno ciljevi isti.

Međutim, nisu. Štaviše, evolucija uopšte nema cilj. U pogledu funkcionisanja u konkretnim uslovima, mi (ljudi) smo najvećim delom odbacili njene metode. Ona na primer "smatra" da je da je prihvatljivo da izumre devet desetina populacije, a da preostala desetina razmnožvanjem popuni preostali prostor. Mi ne smatramo tako.

Evolunija "smatra" da čovek-pojedinac ima samo relativnu vrednost, i predstavlja samo fazu u prenošenju naslednog materijala. Za nas čovek-pojedinac ima neponovljivu, suštinsku vrednost.

U kontekstu debate na ovom blogu, jedan konretan "misaoni primer" zašto koncept teleologije u evoluciji nije dobar. Na primer, evolucioni "generator slučajnih kombinacija" može kreirati populaciju inteligentnih bića sa razvijenom empatijom. Pa zatim ta populacija - koja bi inače imala potencijal da kreira visokorazvijenu civilizaciju - bude istisnuta od strane bučnijih, glasnijih, krupnijih i agresivnijih primeraka, sposobnijih da se u jednoj fazi - dok ovi pametni još nisu razvili svoj svet - reproduktivno nametnu. A ta pobednička "galamdžijska populacija", nasuprot poraženoj, može biti suštinski nesposobna da stvori održivu civilizaciju.

Uostalom, evoluciji je potpuno svejedno ko je pobednik - visokointeligentno biće ili ameba. Jedino je bitno da je prošlo sve kapije.

Nama međutim nije svejedno.
jinks jinks 15:26 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Bojim se da se evolucija ne uklapa u ovaj opis

Često nastaje konfuzija između "ciljeva" evolucije i čovekovih ciljeva. Pošto je ona "postigla" toliko mnogo, može nam se učiniti da su nam "interesi", odnosno ciljevi isti.

Ustvari sve što ste napisali u komentaru.

Međutim, nisu. Štaviše, evolucija uopšte nema cilj.


Možda je tako i bilo dok se nije pojavila inteligencija (kod čoveka, a možda i kod nekih drugih vrsta). Možda je bez inteligencije evolucija bila jednosmerni selektivni proces koji je ljuljao tamo vamo u zavisnosti od zakrivljena Zemljine ose, promena magnetniih polova, klime i osunčavanja ... dok se nije pojavila inteligencija preko koje je zatvorena povratna sprega koju pominjem (na primer preko inteligentnih uticaja na okruženje, bilo materijalno bilo apstraktno u međuljudskim i drugim odnosima).

Na primer, evolucioni "generator slučajnih kombinacija" može kreirati populaciju inteligentnih bića sa razvijenom empatijom. Pa zatim ta populacija - koja bi inače imala potencijal da kreira visokorazvijenu civilizaciju - bude istisnuta od strane bučnijih, glasnijih, krupnijih i agresivnijih primeraka, sposobnijih da se u jednoj fazi - dok ovi pametni još nisu razvili svoj svet - reproduktivno nametnu.

A ta pobednička "galamdžijska populacija", nasuprot poraženoj, može biti suštinski nesposobna da stvori održivu civilizaciju.


Dali ste najlepši primer zašto bi inteligencija trebalo da utiče na evoluciju, ili zašto to možda upravo i čini.
gorran2 gorran2 15:35 25.04.2011

Re: jedinka & grupa...

Dali ste najlepši primer zašto bi inteligencija trebalo da utiče na evoluciju, ili zašto to možda upravo i čini.

Pa dobro - pojam evolucije može se rastegnuti do te mere da pokriva i čovekove, društvene i civilizacijske samosvesne inteligentne aktivnosti (ako se dokaže da takve postoje )

Samo nisam siguran da od toga ime neke koristi. Naprotiv, izgleda mi kao stvaranje konfuzije.

Ali, vrlo je moguće i da nisam u pravu.
Voja Radovanović Voja Radovanović 08:42 24.04.2011

blog

Zanimljivo razmišljanje...svideo mi se blog...pozz Milane...
Milan Novković Milan Novković 10:43 24.04.2011

Re: blog

Hvala Vojo,

Neka je i tebe sa srećom anarhija, sad kad ti sve procveta, prolista i počne da džiklja u bašti
docsumann docsumann 09:22 24.04.2011

Petar Kropotkin




Svoju odluku da se odrekne društvenih privilegija koje su mu pripadale kao plemiću i renomiranom naučniku, i okrene se neizvjesnoj političkoj borbi, PK je objasnio ( u "Zapisima" ):

“Али какво сам ја имао право на ове највеће ужитке, када су свуда око мене само беда и борба за плесњиво парче хлеба; кад све што потрошим да би омогућио да живим у том свету виших емоција мора бити одузето од самих уста оних који сеју жито и немају довољно хлеба за своју децу?”


i jedan odličan anarho-pank bend :



Importing oil exporting blood
We'll take their barrels of oil by the barrel of a gun
Importing capital, exporting death
We'll keep dropping our bombs until there's none of them left
Milan Novković Milan Novković 15:19 24.04.2011

Dazed and ...

i jedan odličan anarho-pank bend :

...consfused anarhija

docsumann docsumann 15:58 24.04.2011

Re: Dazed and ...

...consfused anarhija


, pa ti sjedi

Re: Dazed and ...

hockney
AlexDunja AlexDunja 10:58 24.04.2011

...

I to je to, nekoliko hiljada godina stara tajna.

Milan Novković Milan Novković 11:08 24.04.2011

Secret code of ...

I to je to, nekoliko hiljada godina stara tajna.

... anarchy

jasnaz jasnaz 11:30 24.04.2011

параФРАзираМ

Milan Novković Milan Novković 12:09 24.04.2011

Siluete ....

параФРАзираМ

.... anarhije

Vidi ovo dole, nigde boje, nighde prave linije, jedva su skuckali lovu za odeću, ko zna šta se u tami iza dešava ....

Šta li oni samo parafraziraju da mi je znati!

AlexDunja AlexDunja 12:23 24.04.2011

Re: Siluete ....

Milan Novković
параФРАзираМ

.... anarhije

Vidi ovo dole, nigde boje, nighde prave linije, jedva su skuckali lovu za odeću, ko zna šta se u tami iza dešava ....

Šta li oni samo parafraziraju da mi je znati!



si video ovu divotu?

Milan Novković Milan Novković 12:54 24.04.2011

Re: Siluete ....

AlexDunja

si video ovu divotu?

Potpuna anarhija među delovima tela, ne zna se ni ko pije ni ko plaća
jasnaz jasnaz 15:18 24.04.2011

: : : :





Milan Novković Milan Novković 15:31 24.04.2011

Sezona leto ...

jasnaz

... jesen 2011

jasnaz jasnaz 15:42 24.04.2011

: Sezona leto ...

Milan Novković
jasnaz

... jesen 2011




očekuju se štrafte,

i stihovi o gavranu. :) .
AlexDunja AlexDunja 21:46 24.04.2011

Re: Siluete ....

Potpuna anarhija među delovima tela, ne zna se ni ko pije ni ko plaća

kirov, baj d buk,
pa razoren. ona je savršena.
a bila je tinejdžerka...
docsumann docsumann 15:44 24.04.2011

"ANARCHY"

Roseanne Jones

jinks jinks 09:39 25.04.2011

...

Naime, skreće nam pažnju na fenomen, i što više razmišljam sve je fenomenalnije, gde bi Wikipedija, na primer, trebala da bude mnogo haotičnija i neorganizovanija nego što jeste s obzirom na to da svako može da radi skoro šta hoće, dok je Wikipedija hijerarhijski ravnija od Bačke, tiša od Tihog Okeana.


Postoji još jedan valjda svež primer u astronomiji ekvivalentan ovom psihološkom efektu uređenosti na nivou enormnih brojeva koji pominjete u kvotovanom delu teksta.

I odnosi se na rezidualnu radijaciju univerzuma na osnovu koje se meri raspodela temperature čitavog svemira. Po svim mogućim pretpostavkama (slično pretpostavci o anarhičnosti i divergenciji sistema velikih brojeva kakav predstavlja Vikipedija) svemir bi trebalo da ima neravnomernu i najblaže rečeno neuniformnu temperaturu.

Ali merenja Nase govore sasvim suprotno ... da je po čitavom Univerzumu, gledano globalno (gde temperaturni ekscesi tipa zvezda predstavljaju samo kapljicu u moru ... u ovom slučaju u zelenom moru po Nasinoj nomenklaturi) temperatura svemira je uniformna, odnosno ravnomerno raspoređena u svim pravcima, odnosno ... jednaka (što predstavlja jednu od najvećih misterija moderne nauke, da ne kažem apsurda ... nauke).



Mapa temperature univerzuma ... link na tekst.

Ustvari, što se tiče stabilnosti konvergencije i Svemira i Vikipedije ... možda se oba slučaja ustvari ostvariju u skladu sa ... odnosno u zavisnosti od ... onoga Nomen est omen ... i možda se i na taj način ispoljava ono da je u početku nečega stvarno reč, odnosno možda ime toga nečega.

Ne znam da nisu Wikipediju nazvali tako (What I know encyclopedia) već Write what ever you want encyclopedia možda i ne bi izkonvergirala, već bi divergirala kao neki drugi internet fenomeni

p.s.

Da li se po ovim merilima Fejsbuk smatra konvergentnim ili divergentnim?
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 07:02 26.04.2011

ja

apspolutno obožavljem što ti kao kreneš o nečemu i što reče gosn čer, pa bude o 'ničemu'.
slidž:

.
Milan Novković Milan Novković 09:08 26.04.2011

Re: ja

Misliš moj Forrest Gump instinkt

Nešto mi često pada na pamet u poslednje vreme, mora da sam i ja zaboravio zašto trčim.

A i gledao sam The Ladykillers ponovo nedavno, nadam se da veza ide samo preko Tom Hanksa
jasnaz jasnaz 09:32 26.04.2011

: kap.po.kap

snezana mihajlovic

slidž:



Milan Novković Milan Novković 09:59 26.04.2011

Re: : kap.po.kap

jasnaz

snezana mihajlovicslidž:

Na kap-po-kap temu:

Kaže Charles L. kako je velika, anarhična grupa ne samo efikasna, nego brutalno efikasna uz neočekivano mali rizik na putu realizacije posla i neočekivano male turbulencije.

Ali, ima i ali

To je tako na poslovima gde postoji jasno definisan, opipljiv cilj. Ostaje fascinacija činjenicom da nije potreban menadžer, grupa se samo-organizuje na način koji može da bude raznoliko i vrlo fluidan, a efikasan

Ali, ako je Consensus Seeking prominentan deo osnovnog posla tu, odjednom, efikasnost dramatično opada

Primer (hipotetički, naravno):

- Kažeš treba da se očisti Južna Morava i sve lepo radi
- A samo sitna promena definicije posla tipa "...treba prvo odlučiti sa koje strane krenuti" ... i stvar počinje naglo da se komplikuje.
jasnaz jasnaz 10:22 26.04.2011

: : kap.po.kap

Milan Novković
jasnaz

snezana mihajlovicslidž:


.. samo sitna promena definicije posla tipa "...treba prvo odlučiti sa koje strane krenuti" ... i stvar počinje naglo da se komplikuje.


uvodiš novu temu:



može da pomogne. ako je veština podele odgovornosti jednako razvijena, a to je teško moguće u adhoc okupljenoj grupi..


antioksidant antioksidant 10:33 26.04.2011

Re: : kap.po.kap

i stvar počinje naglo da se komplikuje.

osim ako mašinci nisu uključeni
Milan Novković Milan Novković 10:40 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

a to je teško moguće u adhoc okupljenoj grupi

I velikoj grupi, bar dvoje neće da popuste

Što nas opet vraća na fenomen da odjednom nestanu ti ljudi što talasaju kad je cilj jasan i nema mnogo kondicionalnosti u poslu.

Možda je opet u pitanju sluđen sistem vrednosti - odlučiti sa koje strane počinjemo sa čišćenjem je "pamet", "genije", a samo čišćenje "posao" koji se mora uraditi pa nije težak !
antioksidant antioksidant 10:43 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

odjednom nestanu ti ljudi što talasaju kad je cilj jasan i nema mnogo kondicionalnosti u poslu.



Milan Novković Milan Novković 10:48 26.04.2011

Re: : kap.po.kap

osim ako mašinci nisu uključeni

U SOA (Service Oriented Architecture) maniru u IT-ju bi to igledalo otprilike

1. Ja uđem u grupu
2. Pa se predstavim: Ja sam zupčanik (service) Z, podržavam protokol P (te od rđajućeg "čelika" Č0 sam, ili nerđajućeg Č1, umem da se vrtim brzinom B (odgovaram na pitanja)
3. Pa počnem haotično da se muvam po grupi dok ne odradim neki coupling (ne znam ovo na književnom srpskom)

...
Milan Novković Milan Novković 10:50 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

antioksidant
...

A svi, kobajagi, pevamo o nekoj slobodi - dok smo najopušteniji i najefikasniji kao robovi.

Ropstvo kolektivu nam očigledno prija, mi, u stvari, možda preziremo mnoge lične slobode
antioksidant antioksidant 10:54 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

Ropstvo kolektivu nam očigledno prija, mi, u stvari, možda preziremo mnoge lične slobode

poslednjih dana (meseci ipak) posmatran sličan proces ovde (politički) - kako se u ljudima budi želja za diktaturom (niko je tako ne zove ali "red" se priziva)
neću više o tome (politici) - mnogo ti lep blog da ga time začinim(o)
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 11:08 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

Ropstvo kolektivu nam očigledno prija, mi, u stvari, možda preziremo mnoge lične slobode



poslednjih dana (meseci ipak)


ovaj gore milan mi ote misao

a ovaj dole AO mi ote komentar. samo je moj imao i dodatak - godina.

sloboda je z. stvar. ište od i iz tebe maksimum. a ljudi bi samo da se, nakon teškog dana, opuste.

ps.
milanče, znaš ti dobro da, kad sam napisala 'ničem' nisam mislila na foresta gampa, mada da ti kažem - u ovako regulisanom svetu, biti forest gamp je kompliment, tako da: i nisi mnogo pogrešio.

:)
antioksidant antioksidant 11:09 26.04.2011

Re: : kap.po.kap

dok ne odradim neki coupling (ne znam ovo na književnom srpskom)

spajanje? povezivanje?... zaludjivanje?
antioksidant antioksidant 11:10 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

samo je moj imao i dodatak - godina.

vreme je relativno

edit:
sloboda je z. stvar. ište od i iz tebe maksimum. a ljudi bi samo da se, nakon teškog dana, opuste.

neke stvari imaju svoju cenu koju neki ljudi nisu spremni da plate...

jeste zajebana stvar (ako si na to mislila - ako si mislila "zelena" - može i to)

Milan Novković Milan Novković 11:31 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

u ovako regulisanom svetu, biti forest gamp je kompliment, tako da: i nisi mnogo pogrešio

Naravno, kažem malopre Vučku na skajpu, iako on to zna - kako ja dosta lupetam po blogu, slobodan sam u izražavanju, da se fino izrazim

Znam da će IT kolege reći - "nema problema".

Za ostale: kopjuteri su glupe naprave, program od milion ASCII karaktera ume potpuno da prestane da radi, "umre" bukvalno, ako mu se promeni jedan karakter.

A ja otrčao u programiranje - volim posao, a potpuno neprimerno mom karakteru.

I, voleo ili nevoleo posao on na kraju zamori - za mene je smrt ako moram da pregledam svoj komentar pre nego što pritisnem return (iako sam počeo sve češće da hvatam sebe kako to radim) baš zato što ako ne pregledam deo koda u programu znam da neće da radi, pa ako ne pregledam imam problem koji moram da rešavam.

Ja sad sve više, bez zezanja, mislim da smo u svetom trojstvu tela, duha i intelekta pogrešno rsporedili zaduženja gde i naj intelekt osobe koja zna stvarno mnogo više od mene (a takvih ima more na svaku temu, baš svaku), kad malo zagrebeš ispod površine, često nađemo čisto, nepatvoreno palamuženje.

Naravno, ni ovo nije moja misao, iako sam opet "dekorisao", još onomad sam u starom blogu naveo značajnu osobu koja kaže da je između svakodnevnog života i kvalitetnog filozofiranja samo tanka membrana.

Prozračna poprilično.

E sad, to što je meni i većini ta membrana često zamućena samo govori o kvalitetu našeg palamuđenja.

Al ako je dobar fun, dobro zezanje, što da ne
Milan Novković Milan Novković 11:39 26.04.2011

Re: : kap.po.kap

spajanje? povezivanje?... zaludjivanje?

Ja sam se ponadao da mašinci imaju specijalnu reč koja kaže da su se dva zupčanika uzupčaničila (Lektorka bi ovde pomogla, ali ja mislim da ona ne izlazi iz novosadskih kafana, sudeći po FB fotkama gde su joj i nos i obraščići još crveniji nego pre
antioksidant antioksidant 11:44 26.04.2011

Re: : kap.po.kap

ona ne izlazi iz novosadskih kafana

uzupčili su se (mislim da se tako kaže) ali "kuplung" je kvačilo - tu do spajanja dolazi trenjem... što se izraza tiče - ima još jedan lep - "prezupčiti" (viđam prezupčene ljude često - pa i u ogledalu )




jasnaz jasnaz 11:48 26.04.2011

: : : kap.po.kap

Milan Novković

Al ako je dobar fun, dobro zezanje, što da ne


dok god SVI shvataju kao fun. al ako 1 vikne: zamnom?
eto nas 'u problemu' tvog bloga -- jednom od.. (= smajli koji k'o da teško guta!)




Goran Vučković Goran Vučković 11:58 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

sloboda je z. stvar. ište od i iz tebe maksimum. a ljudi bi samo da se, nakon teškog dana, opuste.


a zapravo mozak prirodno tezi da minizuje razmisljanje (koje je nepozdano, naporno i sporo) i sustini svede sto veci broj mentalnih operacija na percepciju (koja je brza, laka i pouzdana). i to nema nikakve veze sa skolom, nego je takav proces ucenja - automatizacija misljenja i njegovo svodjenje na pamcenje. zbog toga i ova njegova prica o divergentnom misljenju ne stoji - kresanje divergentnog misljenja je nuzno i prirodno, i takodje nema nikakve veze sa skolom.


Milan Novković Milan Novković 15:03 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

Goran Vučković
sloboda je z. stvar. ište od i iz tebe maksimum. a ljudi bi samo da se, nakon teškog dana, opuste.
a zapravo mozak prirodno tezi da minizuje razmisljanje (koje je nepozdano, naporno i sporo) i sustini svede sto veci broj mentalnih operacija na percepciju (koja je brza, laka i pouzdana). i to nema nikakve veze sa skolom, nego je takav proces ucenja - automatizacija misljenja i njegovo svodjenje na pamcenje. zbog toga i ova njegova prica o divergentnom misljenju ne stoji - kresanje divergentnog misljenja je nuzno i prirodno, i takodje nema nikakve veze sa skolom.

Mišljenje, ja mislim, radi na mnogo kompleksniji način. Ja verujem, pa da ovako odmah priznam sve fallacies i zahtevam da mi se pola oprosti

1. Mozak radi non-stop, u krug - Jedan autor kojeg ja obaška respektujem je Douglas Hofstadter, znaš ga sigurno po Pulicerovoj nagradi za Gödel, Escher, Bach, a baš mu je cool i I am a Strange Loop pa Fluid Concepts and Creative Analogies (ukratko, don't worry, I ja dovlačim kući knjige ko hrčak, brzinom četvrorostrukom, od prilike, u odnosu na brzinu čitanja, čisto da kažem da volim knjige i pored Kindlea)

Njegove knjige su raj za programerski mozak, po mom mišljenju.

2. Ali ako bih ja stavio glavu fMRI mašinu, naravno, Željka je potpuno u pravu, mozak bi se "upalio" kako mi spomeneš sladoled, a utihnuo na neke druge teme.

Samo, kako se upale jedni drugi delovi, drugi utihnu, i obrnuto.

Ti što utihnu kad bilo šta mislimo su interesantni, zovu se default network, odgovoni sa sanjanje i sanjarenje.

E sad, osim ako nisam jogi letač i skoro ništa me ne interesuje što pored mene prolazi kako prestanem da razmišljam o drugome uključuje se default network i počinje vredno da radi. Teorija drugih u koju ja verujem: režira situacije da ovo što smo upravo proživeli može da se odradi u what-if maniru da se vidi da li ide u stalnu memoriju ili ne.

3. A kad nešto voliš, pa se još napališ da radiš, morak uopšte "procveta".

Ja mislim da strast za nečim i to cvetanje idu direktno protiv teze o lenjom mozgu koji bi da minimizira razmišljanje.

Strast za nečim što počinje da nas preokupira nam, naravno, smanjuje količinu vremena za druge stvari, pogotovo one koje nam i dok smo imali vreme nisu bile toliko interesantne.

Ali ja mislim da su nam misaona lenjost i letargija širokog spektra strani.

U glavi je tek anarhija, naravno, i ja bih prešao granicu dozvoljenu laiku da to pokušam da objasnim, ali ako ima luđe ekipe od skupa raznih regiona u našim glavama ja bih voleo da je vidim.

Nekad nam je smešno kako se preganjamo s drugom osobom, u četiri oka, preko telefona ili interneta, nećemo da priznamo kad nismo u pravu i nikako da smirimo iracionalno u sebi.

Ali ako je to čudno koliko je tek čudono kad te druge osobe zapravo i nema. Tj ako je i ima situaciju i dijalog smo mi izmislili, izmislio je taj mali režiser u glavi koji u ime default mreže kreira situacije da bi mozak radio nešto, da nam se genije ne uspava

I, jbg, ja sam dovde već potpuno zaboravio šta si ti rekao, pa nemam pojma da li sam skrenuo s teme, raspalio po čoveku od slame ili slično - sve što znam je da je mojim default network konjima već solidno trgla pena na usta(hajde što se neko upljuje dok priča, ja se upljujem dok pišem)

Goran Vučković Goran Vučković 15:22 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

I, jbg, ja sam dovde već potpuno zaboravio šta si ti rekao, pa nemam pojma da li sam skrenuo s teme, raspalio po čoveku od slame ili slično - sve što znam je da je mojim default network konjima već solidno trgla pena na usta(hajde što se neko upljuje dok priča, ja se upljujem dok pišem)

Provokativna tema
Milan Novković Milan Novković 21:52 26.04.2011

Re: : : kap.po.kap

Provokativna tema

Fascinantna !

Da vidiš koliko je tek knjiga napisano recently o plastičnosti mozga - da se smrzneš šta je sve moguće samo da svakom detetu nađemo po jednog Jezuita
docsumann docsumann 19:23 26.04.2011

hehe ...

opet taj suludi Gedel



i još neneormalniji Escher

vishnja92 vishnja92 21:13 26.04.2011

Re: hehe ...

doc, vidi mu sestar!
Kazezoze Kazezoze 21:32 26.04.2011

Re: hehe ...

vishnja92
doc, vidi mu sestar!

gde ti vidiš šestar?
Milan Novković Milan Novković 21:50 26.04.2011

Re: hehe ...

gde ti vidiš šestar?

Ja ovakvim pitanjima najviše sluđujem svoju ženu, i imaju žene pravo ponekad što tvrde da smo mi muškarci pali s Marsa

(šestar se vidi s neba, naravno, ali nisam ga ni ja primetio dok vas dvoje ne uletešte sa komentarima (gledao sam ribe kako uplivavaju i isplivavaju iz singulariteta
vishnja92 vishnja92 21:51 26.04.2011

Re: hehe ...

:))))))))
pa vidi mu polozaj saka i ona dva... pravca koji proizilaze iz njih, to je improvizovani sestar. kada imas oslonacku tacku, ma kako finu (tako meni izgleda ono deblje), onda mozes slobodno da radis onim drugim delom, na zeljenom rastojanju naravno.

ako lupam, nema veze. ionako mi je reklo da nemam pravo da pricam dok ne procitam linkove i reference pa nije ni bitno.

ja bih volela da je sestar
Kazezoze Kazezoze 22:04 26.04.2011

Re: hehe ...

vishnja92
:))))))))
pa vidi mu polozaj saka i ona dva... pravca koji proizilaze iz njih, to je improvizovani sestar. kada imas oslonacku tacku, ma kako finu (tako meni izgleda ono deblje), onda mozes slobodno da radis onim drugim delom, na zeljenom rastojanju naravno.

ako lupam, nema veze. ionako mi je reklo da nemam pravo da pricam dok ne procitam linkove i reference pa nije ni bitno.

ja bih volela da je sestar

u desnoj ruci mu je slikarski štap koji mu služi kao oslonac za ruku kojom slika, a to je leva jer u njoj drži kist.

edit: milan vidi šestar s neba :))))
Milan Novković Milan Novković 22:10 26.04.2011

Re: hehe ...

edit: milan vidi šestar s neba :))))

Ne vidim više, ode ko da ga nikad nije ni bilo
vishnja92 vishnja92 22:14 26.04.2011

Re: hehe ...

pa jedina dva akcenta na fotki su on i slika, normalno je da pocnes da zuris u ono izmedju :)
u desnoj ruci mu je slikarski štap koji mu služi kao oslonac za ruku kojom slika, a to je leva jer u njoj drži kist.

lepo kazem, sestar

Kazezoze Kazezoze 22:21 26.04.2011

Re: hehe ...

vishnja92
pa jedina dva akcenta na fotki su on i slika, normalno je da pocnes da zuris u ono izmedju :)
u desnoj ruci mu je slikarski štap koji mu služi kao oslonac za ruku kojom slika, a to je leva jer u njoj drži kist.

lepo kazem, sestar



može da posluži i kao šestar, ali više služi da se ne naslanjaš na sliku dok je vlažna, a treba ti oslonac za precizne linije.
vishnja92 vishnja92 22:29 26.04.2011

Re: hehe ...

ali oslonac ti u odnosu na platno nije nekakva duz nego ta tacka, jel tako?
i onda se kreces oko nje, sa nekim epsilon krivudanjem i slobodnom voljom.
daklem, kad iskljucimo nebitne detalje: sestar.


(smajli koji moze ovako do sutra :)))))
Kazezoze Kazezoze 22:57 26.04.2011

Re: hehe ...

Milan Novković
edit: milan vidi šestar s neba :))))

Ne vidim više, ode ko da ga nikad nije ni bilo

ne bi ga video ni prvi put da ti nije s godinama znatno skresano divergentno mišljenje, pa vidiš šta ti se kaže da vidiš.
Milan Novković Milan Novković 23:12 26.04.2011

Re: hehe ...

pa vidiš šta ti se kaže da vidiš

Povodljiv samo tako, godine treninga

A i inženjerska mašta, lepa je ideja šestara koji crta spiralu !
vishnja92 vishnja92 23:20 26.04.2011

Re: hehe ...

kaz
aj dobro, pobedio si ... za sad.

dooooc?

edit - obrisala post scriptum o Vedama da se ne brukam bezveze
docsumann docsumann 04:45 27.04.2011

Re: hehe ...

kaz
aj dobro, pobedio si ... za sad.

dooooc?


sori, ali kaz je u pravu
vishnja92 vishnja92 05:32 27.04.2011

Re: hehe ...

znam, zato te i zovem :))))))))
vishnja92 vishnja92 07:25 27.04.2011

Re: hehe ...

A i inženjerska mašta, lepa je ideja šestara koji crta spiralu !

ha!
a znas li da se u nacrtnoj geometriji spirala i crta sestarom, kao iznudjeno resenje (ali neophodan alat)? sa dva puta po dva centra. i naravno, veze blage nema sa pravom spiralom (zanimljivo je sto tako crtana spirala u kosoj projekciji deluje ubedljivije od ortogonalne).

nego
podsetio si me opet - moj profesor s faksa, the Grujic Strasni, jednom je na predavanju putem nacrtne geometrije dokazao da se dve paralelne prave seku u beskonacnosti. bila sam zapanjena! nemam pojma kakav je trik izveo, a posle nisam umela da rekonstruisem postupak (jednom sam pitala nsarskog o tome pa nismo stigli nigde)
taj dokaz - tj, taj nastavnicki potez - sam htela negde ranije na ovom blogu da upotrebim kao argument za... vec nesto, ali mi je promaklo. sad se vise ne secam.

meni je fascinantno kako je neko od puke alatke (sto nacrtna jeste) ocas posla napravio carobni stapic za podrsku Lobacevskom i ostalim omiljenim prevarantima :))
to je vredelo, sve i da je igrao s obelezenim kartama.


edit - nije spirala nego elipsa
i nije Lobacevski nego Euklid

qq
Goran Vučković Goran Vučković 07:43 27.04.2011

Re: hehe ...

podsetio si me opet - moj profesor s faksa, the Grujic Strasni, jednom je na predavanju putem nacrtne geometrije dokazao da se dve paralelne prave seku u beskonacnosti.

Za to je potrebna nešto veća tabla, računam
vishnja92 vishnja92 07:56 27.04.2011

Re: hehe ...

:))))))))

mislis - neposredno iskustvo kao dokaz? vucko, dosegao si zen :)
antioksidant antioksidant 07:59 27.04.2011

Re: hehe ...

Goran Vučković
podsetio si me opet - moj profesor s faksa, the Grujic Strasni, jednom je na predavanju putem nacrtne geometrije dokazao da se dve paralelne prave seku u beskonacnosti.

Za to je potrebna nešto veća tabla, računam

ili okrugla

4krofnica 4krofnica 08:18 27.04.2011

Re: hehe ...

u nacrtnoj geometriji spirala i crta sestarom


i još ponesto ne-krugoliko. šestar nego šta.

evo ekipe:)


(brr, kako h-ladno izgledaju, kao da su izvadjeni iz torbice gospodina Trboseka)
Goran Vučković Goran Vučković 08:23 27.04.2011

Re: hehe ...

ili okrugla

To bi onda pre bio Rimanov prostor
jasnaz jasnaz 08:25 27.04.2011

/

vishnja92 vishnja92 08:33 27.04.2011

Re: /

200
cucnulo

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana