Društvo| Politika| Religija

TRIBINA: "Uvod u političku teologiju"

Nikola Knežević RSS / 25.04.2011. u 10:19

Poštovani čitaoci i čitateljke bloga B92. Ovom prilikom želim da vas pozovem na Tribinu pod nazivom "Uvod u političku teologiju" koja će se održati u petak 29.04.2011, u Domu Omladine u Beogradu (Sala I sprat) sa početkom od 19.00h.

Naslovom želimo da osvetlimo osnovne pojmove i implikacije političke teologije u svetu, kao i njene implikacije unutar ravni ekumenskog dijaloga. Kakve implikacije politička teologija može imati u svetlu pravoslavne teologije i da li je ona pristutna u religiološkom diskursu na ovim prostorima, neka su od pitanja su na koje ćemo pokušati da odgovorimo.

Na tribini će učestvovati, o. Vukašin Milićević, teolog i prezviter SPC, glavni i i odgovorni urednik radija "Slovo Ljubve" i mr Nikola Knežević, teolog i predavač iz predmeta Politička teologija na Protestantskom teološkom fakultetu u Novom Sadu. Moderator: Sergej Beuk.

Evo nekoliko odlomaka kako bi nagovestio u kom će se pravcu kretati diskusija.

Politička teologija je poslednjih nekoliko decenija, predstavljala jednu od najuticajnijih bogoslovskih tema, kako u crkvenim, tako i u značajnim svetskim akademskim krugovima. Ova mlada naučna disciplina predstavlja težnju da hrišćanska tradicija pozitivno odgovori na izazove postmodernizma, odlike industrijalizacije, urbanizacije, nauke, tehnologije, tržišne privrede, državnih institucija kao i njenih različitih ideoloških činilaca - liberalizma i socijalizma. Politička teologija predstavlja diskurs koji putem različitih teorijskih pristupa želi da ispita mogućnosti i implikacije religijskih postulata unutar društvenog i političkog konteksta. Politička teologija je teologija polis-a, teologija koja se bavi društvenim strukturama, kulturnim pokretima, i ekonomskim filozofijama iz perspektive hrišćanske tradicije.

[...]

Bogoslovlje mora početi da govori jezikom postmoderne, da prevaziđe zamku iznova transcedentalnog, ahistorijskog, apatičnog i anahronog i postane imanentna kritička svest sa konkretnim situacijama i primenjivim idejama. Kritičko-polemička svest crkve i bogoslovlja mora da deluje dvosmerno, ad-intra i ad-extra. Sa jedne strane da opominje i redefiniše institucionalne sisteme crkve a sa druge društveno - političku realnost. Isključivo na taj način religija i bogoslovlje mogu da prevaziđu nivo pukog misaonog apstrahovanja pojmova, mitologije, estetizovanja i moralizovanja istorije bez istinske snage i potencijala za promene.

[...]

Zajednički jezik komunikacije teologije sa postmodernom i društveno - političkim sistemima možemo da nađemo upravo u diskursu političke teologije. Politička teologija ne predstavlja jednostavno vrstu etičke svesti političkog, političku etiku ili vrstu građanske religije već želi da ispita političku svesnost samog bogoslovlja, ona je dakle, erminevtička kategorija. Pojam političkog u političkoj teologiji ne može se definisati kao vrsta političke religije, gruba politizacija religije ili upotreba religioznih sistema u političke svrhe već kao svojevrsni kulturološki i lingvistički okvir koji je u stanju da oslobađajući narativ religijskog iskustva komunicira  u sekularnom kontekstu. To ne označava smrt meta-naracijama već naprotiv, njihovu aktualizaciju i afirmaciju, prilagođavajući ih jeziku i potrebama društva. Dakle, teologija onda postaje stvarni spiritus movens, postaje delatna teologija.

[...]

Bogoslovski diskurs koji oslikava široki spektar dijaloga sa društveno - humanističkim naukama i teorijama danas ne može i ne sme da se razvija nezavisno od konteksta i vremena u kojem nastaje, naprotiv, on mora da bude proizvod kritike društvenih procesa i okolnosti, da iznova kontekstualizuje i opominje, da bude imanentan faktor konkretnih i pragmatičnih rešenja. On mora da postane katalizator društveno - političkog kriticizma uvek kada običan čovek postane žrtva razvlašćivanja, demagogije i trgovine povlaštenih političkih elita, kada je ljudsko dostojanstvo ugroženo i obesmišljeno. Upravo onda treba bogoslovlje da postane rekcionarna snaga koja inspiriše i dovodi do promena. Pitanje kontekstualizovanja bogoslovlja kao forme političke teogije nije pitanje izbora , već nužnosti i mogućnosti da se prevlada apatija i transcedentalna dijalektika bezsubjektnog univerzalizma, koje o Bogu govori a svojom društvenom indolentošću i politčkom inertnošću zapravo postulira tezu etsi Deus non daretur....

http://www.domomladine.org/sr_RS/news/1916/17.html

Svi su dobrodošli!

Atačmenti



Komentari (26)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jinks jinks 10:46 25.04.2011

...

Da li su politika i religija spojive (bez ikakve primisli da se značaj prvog na bilo koj način umanjuje).

Zar nije rečeno "dajte caru carevo, a bogu božije" ... znači da i jedno i drugo postoje (politika i religija) ali da ne idu obavezno zajedno ... mislim mogu na primer da utiču jedno na drugo na nivou ličnih uverenja ... ali sistemski?
Nikola Knežević Nikola Knežević 11:23 25.04.2011

Re: ...

jinks
Da li su politika i religija spojive (bez ikakve primisli da se značaj prvog na bilo koj način umanjuje).

Zar nije rečeno "dajte caru carevo, a bogu božije" ... znači da i jedno i drugo postoje (politika i religija) ali da ne idu obavezno zajedno ... mislim mogu na primer da utiču jedno na drugo na nivou ličnih uverenja ... ali sistemski?


Pitanje je na mestu i ono je jedno od tema kojim se bavi politička teologija. Pre svega unutar diskursa pol. teologije ispituju se odnosi između hrišćanske tradicije i društveno - političkih teorija, odnosi religije i politike u akademskom diskursu u 20-tom veku (ovim se bavi savremena politička teologija). Dakle, od pravno-političke teorije Karla Šmita (koja nosi u sebi i dosta primesa kontrarevolucionarnih filosofa, Bonalda, De Mestra i Korteza, pa samim tim i filosofije Hobsa), pa preko teologa poput Karla Barta, rankfurtske škole - Adorna i Bendžamina, danas Habermasa, savremenih političkih teologa, Metza i Moltmanna, pa sve do Johna Milbanka, Miroslava Volfa itd... Dakle, jedan širok dijapazon društveno - političkog i bogoslovskog diskursa koji vodi dijalog već dugi niz godina.
jinks jinks 12:09 25.04.2011

Re: ...

Pitanje u kontekstu napisanog ... da li je Kajafa u svojim postupcima i odlukama delovao sa svetovnih ili duhovnih pozicija (ima jedan dijalog između njega i njegovog bliskog saradnika u kome kaže "naše porodice vladaju ovim narodom vekovima, šta misliš kome će narod da veruje - nama ili nekom drvodelji iz Nazareta". Takođe, na jednom mestu kada ugleda sina, Kajafa prokomentariše "bićeš i ti prvosveštenik kada porasteš" ... čisto glede mešanja politike i religije, i mogućih posledica tog procesa).
dragan7557 dragan7557 13:04 25.04.2011

Re: potpuno nerazumljivo


Zar nije rečeno "dajte caru carevo, a bogu božije"

A tebi što ostane.

I pored toga što me:
Vukašin Milićević, teolog i prezviter SPC,
neodoljivo podseća na izvesnog Miću Viteza evropskog dekana il' makar rektora smatram da:
Bogoslovlje mora početi da govori jezikom postmoderne, da prevaziđe zamku iznova transcedentalnog, ahistorijskog, apatičnog i anahronog i postane imanentna kritička svest sa konkretnim situacijama i primenjivim idejama. Kritičko-polemička svest crkve i bogoslovlja mora da deluje dvosmerno, ad-intra i ad-extra. Sa jedne strane da opominje i redefiniše institucionalne sisteme crkve a sa druge društveno - političku realnost. Isključivo na taj način religija i bogoslovlje mogu da prevaziđu nivo pukog misaonog apstrahovanja pojmova, mitologije, estetizovanja i moralizovanja istorije bez istinske snage i potencijala za promene.

bi ovaj tekst trebalo prevesti na svakodnevni jezik, pošto ovako kako je napisan izaziva prevrtanje u grobu Grgura Ninskog.

Može li Crkva uopšte da počne da govori normalnim jezikom svog stada, jer iako smo crkvene ovce ipak razumemo Srpski jezik današnjice.

Spominjati postmodernu i pri tome upotrebljavati narodu nerazumljiv jezik niti je prilično niti produktivno.


glavni i i odgovorni urednik radija "Slovo Ljubve"

I čudi me da ne stoji "Simvol Ljubve" mada još uvek nisam načisto šta znači Ljubva.

Čuvari oltara se izgleda odlikuju samo njihovim čuvanjem vere za sebe čineći je nerazumljivom za obične smrtnike, naglašavajući svoj povlašten položaj insajdera vere.

cerski
stari92 stari92 14:18 25.04.2011

Re: potpuno razumljivo

dragan7557

"ad-intra i ad-extra"
I čudi me da ne stoji "Simvol Ljubve" mada još uvek nisam načisto šta znači Ljubva.

Čuvari oltara se izgleda odlikuju samo njihovim čuvanjem vere za sebe čineći je nerazumljivom za obične smrtnike, naglašavajući svoj povlašten položaj insajdera vere.

cerski


looping looping 11:51 25.04.2011

Diskurs

Bogoslovski diskurs koji oslikava široki spektar dijaloga sa društveno - humanističkim naukama i teorijama danas ne može i ne sme da se razvija nezavisno od konteksta i vremena u kojem nastaje

Zbog cega bi se bogoslovski diskurs menjao u zavisnosti od vremena? Da li crkva treba da utice na drustveno-politicka zbivanja? Da li drzavna politika treba da utice na crkvenu politiku? Zbog cega se teologija bavi izucavanjem politicke teologije kada je politika promenljiva a religija bi trebalo da bude konstanta (barem po mom misljenju)?
Prilagodjavanje crkve drustvenim zbivanjima radi opstanka same crkve znaci (po mom misljenju) odstupanje od moralnih nacela.
maksa83 maksa83 12:15 25.04.2011

Re: Diskurs

Prilagodjavanje crkve drustvenim zbivanjima radi opstanka same crkve znaci (po mom misljenju) odstupanje od moralnih nacela.

Pa istorija Crkve je istorija fleksibilnosti po pitanju moralnih načela (npr. "7) 'Ne Ubij' (pa neformalni dodatak "osim ako si Krstaš, Inkvizitor, pripadnik Ustaša, ili Arkan, ili si se namerio na teritoriju Palestine, naftnu bušotinu u nečijoj zabačenoj prašnjavoj dolini, na pedera, Onog Drugog Vernika, ili imaš neki drugi baš baš dobar razlog koji je nama načelno okej" ). O zaštiti pedofila u sopstvenim redovima da ne govorimo, a o posvećenom skromnom bogobojažljivom životu najbolje svedoči skromna arhitektura Vatikana i ovdašnji popovi u džipovima.

Tako da ... fleksibilni su oni i sinhronizovani sa društveno-političkim kretanjima, ne bih ja brinuo.
looping looping 13:28 25.04.2011

Re: Diskurs

Licno, pravoslavni sam hriscanin, ali moja vera (hvala bogu) ne zavisi od uticaja savremene crkvene literature, verskih ustanova, popova u dzipovima i sl. Inace je odavno ne bi bilo. Definitivno crkvu treba rekonstruisati. Cisto zbog vizuelnog efekta. Jer onome ko veruje crkva nije neophodna.
maksa83 maksa83 13:32 25.04.2011

Re: Diskurs

Jer onome ko veruje crkva nije neophodna.

Rispekt.
Nikola Knežević Nikola Knežević 18:36 25.04.2011

Re: Diskurs

Zbog cega bi se bogoslovski diskurs menjao u zavisnosti od vremena? Da li crkva treba da utice na drustveno-politicka zbivanja? Da li drzavna politika treba da utice na crkvenu politiku? Zbog cega se teologija bavi izucavanjem politicke teologije kada je politika promenljiva a religija bi trebalo da bude konstanta (barem po mom misljenju)?
Prilagodjavanje crkve drustvenim zbivanjima radi opstanka same crkve znaci (po mom misljenju) odstupanje od moralnih nacela.


Politička teologija izučava odnose religije i politike, hrišćanske tradicije i društveno političkih teorija, ekonomije i sl... Dakle jedan sveobuhvatan naziv za interdisciplinaran diskurs koji prati odnose između teologije i srodnih humanističkih nauka.
niko_kao.ja niko_kao.ja 19:52 25.04.2011

Re: Diskurs

Nikola Knežević
Politička teologija izučava odnose religije i politike, hrišćanske tradicije i društveno političkih teorija, ekonomije i sl... Dakle jedan sveobuhvatan naziv za interdisciplinaran diskurs koji prati odnose između teologije i srodnih humanističkih nauka.


Da li to znači da su teologija i ekonomija srodne nauke?
Nikola Knežević Nikola Knežević 20:09 25.04.2011

Re: Diskurs

niko_kao.ja
Nikola Knežević
Politička teologija izučava odnose religije i politike, hrišćanske tradicije i društveno političkih teorija, ekonomije i sl... Dakle jedan sveobuhvatan naziv za interdisciplinaran diskurs koji prati odnose između teologije i srodnih humanističkih nauka.


Da li to znači da su teologija i ekonomija srodne nauke?


Pre svega tu mislim na filosofiju, sociologiju, politikologiju. Svakako da one imaju dodirnih tačaka. Npr. princip socijalne tržišne privrede. Ovde je značajno napomenuti ideju ulogu Vilhelma fon Ketelera. On koji je doprineo da se formira katolička socio-ekonomska doktrina trećeg puta iz koje su nastali i anglo-američki distributizam i nemačka socijalno-tržišna privreda.
looping looping 20:13 25.04.2011

Re: Diskurs

Nikola Knežević
Zbog cega bi se bogoslovski diskurs menjao u zavisnosti od vremena? Da li crkva treba da utice na drustveno-politicka zbivanja? Da li drzavna politika treba da utice na crkvenu politiku? Zbog cega se teologija bavi izucavanjem politicke teologije kada je politika promenljiva a religija bi trebalo da bude konstanta (barem po mom misljenju)?
Prilagodjavanje crkve drustvenim zbivanjima radi opstanka same crkve znaci (po mom misljenju) odstupanje od moralnih nacela.


Politička teologija izučava odnose religije i politike, hrišćanske tradicije i društveno političkih teorija, ekonomije i sl... Dakle jedan sveobuhvatan naziv za interdisciplinaran diskurs koji prati odnose između teologije i srodnih humanističkih nauka.


Da, slazem se, ali odakle proistice potreba za bilo kakvim odnosima izmedju religije i politike (ili hrišćanske tradicije i društveno političkih teorija) ?
Ako i postoji, crkva treba da se odrekne tog odnosa.
Zbog cega crkva postupa u suprotnosti sa osnovnim nacelima hriscanskog verovanja i pridaje (ma i najmanji) znacaj politickom zivotu, ekonomiji, novcu i sl? Jasno mi je da niko nije savrsen ali trebalo bi se drzati bar neke osnove. Inace svesce se na to da ce u crkvu ici samo biznismeni i politicari kao najveci "vernici".
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:26 25.04.2011

Re: Diskurs

looping

Koja su to načela koja odriču ekonomiju, državu, pa i politiku?

Prepoznatljivo je u javnom životu podređivanje, Crkve partijama, ili u kom strahu obrnuto, ili zamišljanje Crkve kao komunističkog "raja" uz odricanje imovine.
niko_kao.ja niko_kao.ja 20:48 25.04.2011

Re: Diskurs

Nikola Knežević

Pre svega tu mislim na filosofiju, sociologiju, politikologiju. Svakako da one imaju dodirnih tačaka. Npr. princip socijalne tržišne privrede. Ovde je značajno napomenuti ideju ulogu Vilhelma fon Ketelera. On koji je doprineo da se formira katolička socio-ekonomska doktrina trećeg puta iz koje su nastali i anglo-američki distributizam i nemačka socijalno-tržišna privreda.


Da ima dodirnih tačaka sigurno. Pre bi se moglo reci da postoji uticaj politike, ekonomij na hm, religiju ili teologiju. Da je to nauka nisam ubeđen.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 22:33 25.04.2011

Re: Diskurs

maksa83
Izvanredno poznavanje Biblije, istorije Crkve, i istorije u celosti!
maksa83 maksa83 22:46 25.04.2011

Re: Diskurs

srdjazlopogledja
maksa83
Izvanredno poznavanje Biblije, istorije Crkve, i istorije u celosti!

Izvanredno poznavanje poznavanja.

Da li da shvatim to kao "ne umem da pokažem prstom na nešto što je tamo netačno, ali moram nešto da dobacim pošto me nerviraš"?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 00:51 26.04.2011

Re: Diskurs

maksa83
Opciono je shvatanje.
docsumann docsumann 19:35 26.04.2011

Re: Diskurs

možeš da shvatiš, a možeš i da ne shvatiš

seceranac seceranac 13:11 25.04.2011

nauka?

Politička teologija je poslednjih nekoliko decenija, predstavljala jednu od najuticajnijih bogoslovskih tema, kako u crkvenim, tako i u značajnim svetskim akademskim krugovima. Ova mlada naučna disciplina


politika i teologija su dva oblika jednog te istog: manipulacije masama forsiranjem slatkorecive i/ili nerazumljive ideologije,

problem je da rec nauka nikako ne ide uz njih
maksa83 maksa83 14:42 25.04.2011

Re: nauka?

problem je da rec nauka nikako ne ide uz njih


Kako bre nije nauka, vidi ovo:

prevlada apatija i transcedentalna dijalektika bezsubjektnog univerzalizma,


$300

koje o Bogu govori a svojom društvenom indolentošću i politčkom inertnošću zapravo postulira tezu etsi Deus non daretur....


$250


Maljkoviću, vrati se, sve ti je oprošteno.
abraham_linkoln abraham_linkoln 18:24 25.04.2011

Tribina

za nas koji smo daleko - valjda će biti neki izveštaj :)
Nikola Knežević Nikola Knežević 18:37 25.04.2011

Re: Tribina

abraham_linkoln
za nas koji smo daleko - valjda će biti neki izveštaj :)


Svakako. U najmanju ruku audio snimak!
draft.dodger draft.dodger 21:17 25.04.2011

Re: Tribina

Nikola Knežević
Svakako. U najmanju ruku audio snimak!


Pravi je čas za jedno ironično JUPI!
antioksidant antioksidant 21:41 25.04.2011

Re: Tribina

Pravi je čas za jedno ironično JUPI!



izvolite

dilan_dog_93 dilan_dog_93 07:42 26.04.2011

Preporuka

Slusao sam nedavno Nikolu Knezevica na tribini koju je odrzao nedavno u Zrenjaninu i u tom smislu misljenja sam da treba poslusati njegovo predavanje,
jer ima sta da se cuje i nauci. A politicka teologija je, koliko znam, njegova uza specijalnost

Pozdrav

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana