Budućnost| Društvo| Istorija| Kultura

Dan pobede - poraz ideologije nacizma i fašizma i Dan Evrope

Milan Karagaća RSS / 08.05.2011. u 17:04

U Srbiji danas počinju dvodnevne svečanosti povodom Dana pobede 9. maja, koji se slavi i kao Dan Evrope, pa srećni  nam praznici  iako neki naši mediji uporno govore samo o Danu Evrope. U svakom slučaju srećan nam Dan pobede i Dan Evrope.

Širom sveta danas i sutra  će biti obeležena 66. godišnjica kapitulacije Hitlerovog

"Trećeg rajha" koja je označila veliku pobedu saveznika nad Silama osovine i kraj Drugog svetskog rata, najkrvavijeg sukoba u istoriji čovečanstva u kome je nestalo više od 80 miliona ljudi, od toga preko 50 miliona civila (tačne brojke nisu niti će biti utvrđene). Ovo je dvostruki praznik budući da je evropska zajednica zasnovana na tekovinama borbe protiv fašizma u Drugom svetskom ratu i principima mira, razumavenja, tolerancije i saradnje među narodima.

news_31876.jpgeu-flag.gif

To je jedan od najznačajnijih praznika u evropskom kalendaru kojim je definisan izgled Evrope budućnosti jer  od dana pobede nad fašizmom, 1945, postalo je moguće graditi Evropu kakvu danas znamo: od kontinenta podela, mržnje, ratova, razaranja, genocida  Evropa je, nadamo se,  postala kontinent jedinstva različitosti, mesto dijaloga i saradnje.I Srbija će, za razliku od nekih ranijih godina, dostojnije obeležiti Dan pobede:

- u čast Dana pobede večeras će  sa Savske terase beogradske tvrđave biti izvršena počasna paljba.

dan%20pobede.jpg 
- Centralna proslava Dana Evrope pod sloganom "Evropa otvoreno".počela je danas u u centru Beograda

-  Predsednik Republike Srbije Boris Tadić položiće venac na spomenik Neznanom junaku na Avali, a zamenik predsednika Skupštine Grada Beograda Zoran Alimpić na Spomenik sovjetskim veteranima, odajući poštu žrtvama nacizma.
- U okviru kompleksa Groblja oslobodilaca u Beogradu, biće održana svečana ceremonija u slavu palima u Drugom svetskom ratu.
- Uz najviše vojne počasti vence će položiti i poštu žrtvama odati predstavnici Vlade Srbije, Ministarstva odbrane, grada Beograda i ambasada Rusije, Ukrajine, Belorusije i Azerbejdžana.
- Na Dan pobede, diplomatski predstavnici Srbije položiće vence na srpske vojne memorijale i mesta stradanja u drugim državama.

- Dan pobede biće u  obeležen obrazovnim aktivnostima u osnovnim i srednjim školama, prigodnim svečanostima i okupljanjima na memorijalima i mestima stradanja u opštinama i gradovima Srbije.

- Na Dan Evrope, u ponedeljak, 9. maja, predsednica srpskog parlamenta Slavica Đukić Dejanović prirediće prijem u holu Doma Narodne skupštine, a ambasador Dežer će otvoriti izložbu fotografija:"Jugoistočna Evropa - ljudi i kulture".

A da se ne treba stideti svoje prošlosti bez obzira na ideološke razlike, već biti dostojanstven i ponositi se slobodarskim tradicijama i iskazivati dužno poštovanje prema svojoj zemlji, narodu i žrtvama pokazuje upravo Rusija.Brojnim manifestacijama i susretima veterana širom Rusije danas i tokom dva naredna dana biće obeležena 66. godišnjica pobede saveznika u Drugom svetskom ratu nad nacističkom vojskom.Prema najavama, očekuju se manifestacije u više od 5.300 gradova i mesta Rusije, sa više od 100 parada uz učešće vojne tehnike, a u svečanom obeležavanju pobede predviđa se učešće približno 14 miliona ljudi.MUP...

Srbija nema problem kada je u pitanju odnos prema nacizmu i fašizmu, ali ima problem da otvoreno prizna da je narodnooslobodilački- partizanski pokret  podneo teret pobede nad fašizmom,  što bi bilo istorijski i moralno korektno. Niko i ne traži da se pominju oni koji nisu hteli ili su hteli, a iz raznih razloga ipak se nisu borili protiv nacizma i fašizma, to je istorija. Nerazumno je, međutim,  da se zbog nezameranja njima Srbija samoisključuje iz antihitlerovske koalicije,a toga je u nekom peridu bilo. Srbija ima časno mesto u evropskoj porodici i antihitlerovskoj koaliciji, pa je prilično providna argumentacija u stilu da je posle 5. oktobra 2000. stvorena je realna mogućnost da se i Srbija priključi ujedinjenoj Evropi. A da li će, i kada će, do toga doći, zavisi i od toga kada će nam na pomen 9. maja prvo pasti na pamet Dan Evrope, a ne Dan pobede.”Da nije bilo Dana pobede ko zna da li bi  i kada bilo i kakvog Dana Evrope.

Zato nikada ne treba zaboraviti da je 9.maj pre svega Dan pobede pa onda Dan Evrope ali i da je Dan pobede istorija, a Dan Evrope budućnost.

Sećanje na Dan pobede poslužiće pametnima da sa više entuzijazma grade budućnost i nikada ne ponove prošlost, a samo malom broju budala kao inspiracija za ponavljanje mračne prošlosti. Upravo zbog velike većine normalnih i Dan pobede treba dostojno obeležavati.

Ovo se posebno odnosi na države nastale na prostoru bivše SFRJ  koje svoje istinsko zalaganje za ulazak u EU treba da pokažu upravo svojim odnosom prema narodnooslobodilačkoj borbi protiv fašizma i nacizma, a Dan ustanka i dan pobede su datumi koji to simbolizuju.

 



Komentari (348)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Milan Karagaća Milan Karagaća 13:01 09.05.2011

Re: Živeo Staljin!

Slava palim borcima!

Slava palim borcima, slava svim žrtvama fašističko-nacističkog zločina.
Onaj kome je do izrugivanja žrtvama sam govori o svom karakteru.
wukadin wukadin 13:23 09.05.2011

Re: Živeo Staljin!

Ja ne vidim da se ovde neko sprda.
E, da nam je sad ovakvih "prezentera" vesti.



(U majku mu najzad sam pronašao, i to slučajno. Ovo je izjava povodom oslobađanja Berlina, a ne Dana Pobede. Inače, tako su počeli koncert Kusta & Pušenje na Dan Republike... sve moćni Dani)

p.s. Berlin, a pre hiljadu godina Brlin, uopšte teritorija bivše DDR je bila slovenska zemlja. Sloveni na nju imaju prava koliko i Jevreji na Palestinu. Stvarno je Staljin uradio veliku stvar, a ona prodana duša Gorbačov je napustio svetu zemlju (videti: Pad Arkone)

tyson tyson 14:46 09.05.2011

Re: Živeo Staljin!


Sraman je vaš revizionizam Karagaća. Vi spremno odbacujete istinu zarad oportunističkog nasilnog prekrajanja istorije do kojeg je došlo u Jugoslaviji posle raskida sa zemljama narodne demokratije 1948. godine.

A zna se i ko je bio na čelu slavnog Sovjetskog Saveza, i ko je bio vrhovni komandant herojske Radničko-seljačke Crvene Armije tokom krvave borbe protiv fašističke nemani. Toj pobedi mi danas kličemo.

Kao što je i nepobitna činjenica, o kojoj se može čitati u prvim posleratnim izdanjima dela iz pera partizanskih komandanata i rukovodilaca, da je ime druga Staljina tokom narodno-oslobodilačkog rata i socijalističke revolucije bilo slavljeno pre i ispred svih drugih vođa antihitlerovske koalicije pa čak i maršala Tita, dok su se primeri sovjetske prakse iz vremena tog istog Staljina beskompromisno sledili kako u revoluciji tako i u izgradnji novog društva.

Umanjivanje zasluga Sovjetskog Saveza, Radničko-seljačke Crvene Armije, i druga Staljina u borbi protiv fašističkog zla na istoj je liniji buržoaskog revizionizna i kontrarevolucije kojima su besomučno bile izložene zemlje narodne demokratije decenijama posle Dana Pobede i trijumfalnog završetka Velikog Otadžbinskog Rata.

Kada tako nešto dolazi iz naših redova, onda se to po svim kriterijumima zove izdaja.



wukadin wukadin 14:18 09.05.2011

Историја погледа на историју

Уопштено (стварно је више досадно слушати колико се често чује реч "генерално" ) на овом блогу друг Карагаћа понавља исту причу као и на многим другим, посебно пригодним, блоговима. То само по себи није лоше. Не може се рећи да није доследан, а посећеност говори да је барем тема занимљива. Уводни текст колико ко чита... ионако знамо ставове.
Ти ставови се своде на ламент над две чињенице, по другу Карагаћи
1) Србија не слави Дан Победе колико је то радила некад Југославија
2) Србија не слави Дан Победе / Дан Европе колико то чини Европа.

Колико је то тачно? Препуштам реч историчару

Сваке године на овај дан крену самооптуживања да смо занемарили антифашистичку традицију. Заправо, у комунистичкој Југославији Дан победе уопште није био значајан празник. Наш тадашњи режим, који је свој легитимитет у великој мери градио на успеху у антифашистичкој борби, самозаљубљено је неговао ексклузивно самосвојан календар антифашизма. Тако је Дан победе био стешњен између Првог маја и Дана младости, мање обележаван од оба празника. Чак су и војне параде, све до шездесетих година, биле део првомајске прославе. Свега су три пута (1970,1975. и 1985) одржане велике војне параде 9. маја. Да не говоримо колико су већи били Дан Армије, Дан борца и републички датуми устанака од 9. маја.

Сетимо се, рецимо, шта је било државни празник у смислу нерадан дан, једином занимљивом...
А што се тиче просвештене Јевропе

Што се поређења у европским оквирима тиче, пре би ЕУ могла да се оптужи за занемаривање антифашистичке традиције од Србије. Међу екстремним ревизионистима у данашњој Европи су миљеници Брисела, на пример балтичке државе, које су изазивале дипломатске инциденте уништавањем споменика црвеноармејцима. У нашем суседству је занимљив пример Мађарске, земљи чија је војска поред Вермахта, пружила највећи отпор напредовању Црвене армије. За Будимпешту је пало отприлике исто војника као и за Берлин, а данашња Мађарска уредно обележава традиције своје војске из Другог светског рата.

Да ли ипак код нас има проблема са антифашистичком традицијом? Наравно да има збуњених људи, који после пада комунизма одбацују све комунистичке традиције, па и антифашистичку борбу. Међутим, и на другој страни, има тврдоглавог одбијања да се призна да је било могуће бити антифашиста а не бити у комунистичком покрету. Неке земље које су имале више антифашистичких покрета, као Грчка или Пољска, успеле су да после много проблема без идеолошке искључивости прихвате антифашизам са свим његовим вишегласјем.


Предраг Марковић


Milan Karagaća Milan Karagaća 15:44 09.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Предраг Марковић

objektivni istoričar i član državne komisije.
sentinel26 sentinel26 17:34 09.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Milan Karagaća
Предраг Марковић

objektivni istoričar i član državne komisije.


Neka taj "objektivni" istoričar izađe na TV i neka objasni serbskom narodu ko je bio "Karađorđev Arkan" i šta je radio noću 08/09 januara onoga čuvenoga ljeta.

Od kada nije opozicija, on tu priču više ne priča ni studentima ni političarima.

wukadin wukadin 07:40 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Milan Karagaća
Предраг Марковићobjektivni istoričar i član državne komisije.


Koliko istorija može biti objektivna. A šta je Prpa objektivnija? Ili ona Dubravka...
A jel' problem što je član državne komisije?! Pa vi ste stalno zato da se država bavi istorijom.
Vidim nemate šta zameriti njegovim rečima. Dobro.
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:30 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

A šta je Prpa objektivnija? Ili ona Dubravka..

po mom mišljenju jesu obe objektivnije jer Marković je pristrasan i pokazuje antikomunističku ostrašćenost.
gorran2 gorran2 09:51 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Предраг Марковић
Међутим, и на другој страни, има тврдоглавог одбијања да се призна да је било могуће бити антифашиста а не бити у комунистичком покрету.

Kakvo vešto zaobilaženje
Naravno, ne radi se o tome da neko "tvrdoglavo odbija da prizna da je bilo moguće biti antifašista, a ne biti u komunističkom pokretu".
To niko ne radi, i to je podmetanje.
A ono što treba da se podmetne je nešto drugo: da je bilo moguće biti antifašista i biti u ravnogorskom pokretu.

Štaviše, nešto mnogo jače od toga: da su oni koji su bili u ravnogorskom pokretu samim tim automatski i antifašisti.

(PS. Kakva gadost )
milisav68 milisav68 09:57 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

A ono što treba da se podmetne je nešto drugo: da je bilo moguće biti antifašista i biti u ravnogorskom pokretu.

Da li moguće biti antifašista, a ne biti pod komandom partije?
gorran2 gorran2 10:07 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Da.

Ono što je sporno je:

Biti antifašista i

- predavati zarobljenike Nemcima i Italijanima
- prihvatati koncept velike Srbije koja graniči sa Slovenijom
- zastupati "čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata"
- vršiti organizovane masakre nad pripadnicima druge vere, ubijajući sve, čak i decu u kolevkama
- primati oružje, municiju, hranu, odeću, obuću i platu od Italijana i Nemaca, stanovati u njihovim garnizonima i boriti se zajedno s njima
wukadin wukadin 11:35 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

"tvrdoglavo odbija da prizna da je bilo moguće biti antifašista, a ne biti u komunističkom pokretu"


Partizani su od kraja 1941. objektivno samo (ili skoro samo) komunistički pokret. Tako da, ko god je tu bio, hteo ne hteo, bio je u komunističkom pokretu. I ako lično nije bio komunista.
E sad, ako isključimo ravnogorce, ostaje... Hmm... možda je neko u domobranima bio intimno antifašista, ali ne znam da je imao neku akciju protiv tih... Na kraju su svejedno i jedni i drugi i treći dobili partizanske (tada samo partizanske) spomenice. Uostalom, domobrani uglavnom nisu bili na toritoriji Republike Srbije, u istoj od početka 1942. pa do leta 1944. nije bilo ni mnogo partizana. A nekima je bitna samo Republika Srbija, videsmo na ovom blogu. Tako da...
wukadin wukadin 11:37 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

- prihvatati koncept velike Srbije koja graniči sa Slovenijom


- britanski antifašisti su tokom rata bili za opstanak Imperije, za to su se (između ostalog) borili.
- sovjetski antifašisti zadržali su sve dobitke na osnovu pakta Ribentrop-Molotov
- ... goranne, lakše ćeš se ti setiti, ti si neki istoričar.

Ergo, ako su Hrvati stali uz Sile Osovine, što bi bilo loše naplatiti im ratnu dividendu?!?
wukadin wukadin 11:39 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

I kad se već javljaš Gorane...
Šta misliš o argumentaciji Markovića da ni SFRJ nije preterano cenila Dan Pobede, kao da ni Evropa sada nije baš toliko antifašistička?!
milisav68 milisav68 11:41 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

gorran2
Da.

Na primer?
wukadin wukadin 11:42 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Milan Karagaća
A šta je Prpa objektivnija? Ili ona Dubravka..po mom mišljenju jesu obe objektivnije jer Marković je pristrasan i pokazuje antikomunističku ostrašćenost.


Reče nešto Dejv Li Rot (i ne samo on) da je mišljenje nešto kao donji deo leđa... ajd neću sad da vas psujem s rokeri, stariji ste čovek.
Eto, meni je Predrag Marković kul. Za razliku od Peščanik-istoričarki.
gorran2 gorran2 11:43 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

wukadin

Ne radi se toliko o pojedinim stavkama, koliko o sticaju svih ili većine nabrojanih stavki.
Ergo, ako su Hrvati stali uz Sile Osovine, što bi bilo loše naplatiti im ratnu dividendu?!?

Iskreno, te teritorijalne kombinatorike me ne zanimaju, i mislim da nisu toliko bitne za status antifašiste. Ono što je mnogo bitnije, to su planovi za "čišćenje (tako zadobijene) državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata". To je ono što mi zvuči problematično za jednog antifašistu.
gorran2 gorran2 11:46 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

milisav68
gorran2
Da.

Na primer?

Postojalo je mnogo ljudi koji nisu pripadali ni jednom pokretu, a radili su korisne stvari za ometanje naci-fašističkih planova.
Na primar, sklanjali i sakrivali Jevreje i druge ugrožene.
kukusigameni kukusigameni 11:48 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Na primar, sklanjali i sakrivali Jevreje i druge ugrožene.

Americke pilote?
gorran2 gorran2 11:50 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

wukadin
I kad se već javljaš Gorane...
Šta misliš o argumentaciji Markovića da ni SFRJ nije preterano cenila Dan Pobede, kao da ni Evropa sada nije baš toliko antifašistička?!

Ništa posebno. Recimo da je to istina - pa šta? To ne mora da znači da u Jugoslaviji nije poštovan antifašizam.
Uostalom, u Jugoslaviji su borbe sa Nemcima trajale do 15. maja, a poslednje ustaško uporište u Posavini osvojeno je 26. maja.

Što se Evrope tiče, u njoj postoji veliki broj impulsa i tendencija, kako savremenih, tako i tradicionalnih, tako da je zaista teško reći nešto određenije.
wukadin wukadin 11:52 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Ono što je mnogo bitnije, to su planovi za "čišćenje (tako zadobijene) državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata".


Beše nekođ sila Nemaca na severu Srbije (ne volem reč Vojvodina). A i Mađara je bilo nešto više nego sada. Pa Poljaci u istočnim provincijama, Čečeni optuženi za saradnju s neprijateljem, Nemci u Češkoj...
wukadin wukadin 11:53 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Recimo da je to istina - pa šta?


Recimo onda da Drug Karagaća preteruje, pa i svi koji se slažu s njim.
gorran2 gorran2 11:54 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

kukusigameni
Na primar, sklanjali i sakrivali Jevreje i druge ugrožene.

Americke pilote?

Naravno, i to je od značaja.
Ipak, problem nastaje kad se to uporedi sa ostalim težnjama i dejstvima ravnogoraca. Ako je neko direktno povezan sa organizovanim masakrima po etničkom ili verskom osnovu, dobra dela to ne mogu poništiti.
gorran2 gorran2 11:58 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Beše nekođ sila Nemaca na severu Srbije (ne volem reč Vojvodina). A i Mađara je bilo nešto više nego sada.

To sa Nemcima je naravno prilična svinjarija o kojoj vredi posebno raspravljati.
Ja kao antifašista sam svakako protiv takvih dela i smatram da zaslužuju kaznu i osusdu.
milisav68 milisav68 12:31 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Ipak, problem nastaje kad se to uporedi sa ostalim težnjama i dejstvima ravnogoraca. Ako je neko direktno povezan sa organizovanim masakrima po etničkom ili verskom osnovu, dobra dela to ne mogu poništiti.

Ali ako je po ideološkom, onda je u redu.
gorran2 gorran2 13:06 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

milisav68
Ipak, problem nastaje kad se to uporedi sa ostalim težnjama i dejstvima ravnogoraca. Ako je neko direktno povezan sa organizovanim masakrima po etničkom ili verskom osnovu, dobra dela to ne mogu poništiti.

Ali ako je po ideološkom, onda je u redu.

Hehe, wukadin i ti otvarate poklopac ispod kojeg ima svašta.

Naravno, niko nije savršen. Britanci i Francuzi imali su veeliku gomilu svog kolonijalnog putra na glavi. To je nesumnjivo mrlja na njihovom antifašističkom statusu. Posle su Britanci i Ameri spaljivali gradove bez prihvatljivog razloga - ovi drugi i atomskim bombama. I sama borba imala je svojih mračnih uglova.

Staljin je danas jednodušno prihvaćen kao jedan od najvećih zlikovaca u istoriji. Vršio je ideološke progone i premeštao narode.

Ipak, naci-fašizam je bio toliko gori od svih njih da ih je naterao da nađu neku zajedničku platformu - antifašizam. Ova je, na deklarativnom nivou, bila super, i iz nje su posle rata proizašle mnoge korisne ustanove. Pomerila je civilizaciju unapred.

Članovi antifašističke koalicije, međutim, pristali su na sve te lepe principe sa prekrštenim prstima iza leđa. Naravno, nameravali su nakon pobede sve po starom. Međutim, to im nije sasvim prošlo - vreme se ne može vratiti unazad.

Dakle, svi su imali svoje mračne tajne i kosture u ormarima. Ipak, kad se sve sabere i oduzme, mislim da se može uspostaviti neka linija razgraničenja. Po mom računu, NOP je u toj kalkulaciji ipak uverljivo iznad crte, dok je ravnogorstvo ispod. P. Marković nastoji da ga prošverca među antifašiste samo putem toga što je čiča-Draža intimno bio protiv Nemaca, i što je dugo gradio svoju strategiju na pretpostavci Savezničke pobede. međutim, mislim da to nije dovoljno. Tokom tog vremena NOVJ se afirmisala kao glavna i značajna a-f snaga, a čiča-Draža i njegovi 90% dejstava i energije uložili su u borbu protiv njih. Vrlo često u saradnji i sadejstvu sa Nemcima, Italijanima i snagama NDH. Osim toga, imali su vrlo radikalne ideje etničkog i ideološkog čišćenja, i na primerima pokazali kako je to trebalo da izgleda u slučaju njihove pobede.

Što se tiče pokolja pobedničke strane po ideološkom osnovu, tu je priča složenija. Dobrim delom, ta priča je fabrikovana tokom poslednjih 20+ godina, paralelno sa glorigfikacijom ravnogorstva i ravnogorski definisanog srpstva.

Ipak, ne može se osporiti da su takvi slučajevi postojali. Posle silnih gađanja brojkama, Cvetković i Komisija sad su se zaustavili na oko 25.000 ubijenih van borbenih dejstava u Srbiji od strane pobednika. Najvećim delom, to su bili naoružani odmetnici i pripadnci kvislinškog režima. Ipak bilo je i onih - i to ne tako malo - koje bi svaka nepristrasna osoba označila kao civili.

Znači, ideološki obračun je postojao, i to je činjenica koja baca senku na NOP. Ipak, treba priznati sledeće: u stanju otvorenih ratnih trauma - među-nacionalnih, unutar-nacionalnih, pa čak i unutar-porodičnih - pobednici su uspeli da uspostave stanje koje je donelo etničku ravnopravnost, rastući stepen lične slobode, infrastrukturni, privredni i civilizacijski napredak.

Traume su zalečene i držane pod kontrolom. Tek višegodišnja otrovna propaganda zasnovana, između ostalog, i na manipulacijama istorijom, uspela je da otvori stare rane, oživi ustašku i ravnogorsku ideologiju i pripremi teren za krvave ratove.

Ravnogorstvo je upravo ona vezivna karika, i sadržajno i simbolički, koja povezuje ono što je, sa srpske strane, bilo loše u WW2, sa onim što je bilo loše u ratovima devedesetih.
milisav68 milisav68 13:52 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Ravnogorstvo je upravo ona vezivna karika, i sadržajno i simbolički, koja povezuje ono što je, sa srpske strane, bilo loše u WW2, sa onim što je bilo loše u ratovima devedesetih.

Pa nije baš tako.
Mnogi ljudi su devedesitih prisilno mobilisani i gurnuti u rat.
Da li su i oni bili fašisti?

Čiča-Draža , jeste napadao partizane, zato što je to bila partijska vojska, koja je htela da menja državni poredak, a ni partizani se nisu samo branili.Zato sam te gore pitao za primer antifašiste, bez komande partije.
Tu sam pre svega mislio na oružanu borbu.

Treba reći da za vreme 41-45, na prostoru ex-SFRJ, bio gradjanski rat pod okupacijom, i to versko-nacionalno-ideološki iz koga je Titova vojska (spletom okolnosti i većeg motiva/morala) izašla kao pobednik.
To je po meni najpoštenija definicija.




gorran2 gorran2 14:33 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Treba reći da za vreme 41-45, na prostoru ex-SFRJ, bio gradjanski rat pod okupacijom, i to versko-nacionalno-ideološki

Kako se to slaže sa činjenicom da je NOVJ uložila bar 90% svoje energije u borbe sa Italijanima, Nemcima i snagama NDH, dok je naprotiv JVuO uložio 90% energije u borbu protiv NOVJ,a samo mali deo u dejstva protiv Nemaca i ustaša?
gorran2 gorran2 14:36 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

milisav68
Ravnogorstvo je upravo ona vezivna karika, i sadržajno i simbolički, koja povezuje ono što je, sa srpske strane, bilo loše u WW2, sa onim što je bilo loše u ratovima devedesetih.

Pa nije baš tako.
Mnogi ljudi su devedesitih prisilno mobilisani i gurnuti u rat.
Da li su i oni bili fašisti?

Većina u JVuO su takođe bili prisilno mobilisani. Ako je pokret fašistički, ne znači da je svaki vojnik fašista. Ali, ako je već vojnik u fašističkoj vojsci, svakako ne može biti i antifašista.
tyson tyson 14:52 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју


Ih čoveče, pa ovde ima tema ne za novi blog ili raspravu, nego za knjigu.

Hajde, samo da se osvrnem na par stvari, ne mogu da odolim. Mada znam da ću zažaliti.

gorran2
Naravno, niko nije savršen. Britanci i Francuzi imali su veeliku gomilu svog kolonijalnog putra na glavi. To je nesumnjivo mrlja na njihovom antifašističkom statusu. Posle su Britanci i Ameri spaljivali gradove bez prihvatljivog razloga - ovi drugi i atomskim bombama. I sama borba imala je svojih mračnih uglova.

Staljin je danas jednodušno prihvaćen kao jedan od najvećih zlikovaca u istoriji. Vršio je ideološke progone i premeštao narode.

Ovo je klasična relativizacija i razvodnjavanje teme, ako smem da primetim. Nekako se uved desi da od rasprave na konkretnu temu, kada se dodirnu određene stvari koje ne idu komunistima/partizanima baš u prilog, krene se sa Francuzima, Englezima, indijancima, itd, itsl.

Ali dobro, i to su dozvoljeni trikovi u raspravama.


Ipak, kad se sve sabere i oduzme, mislim da se može uspostaviti neka linija razgraničenja. Po mom računu, NOP je u toj kalkulaciji ipak uverljivo iznad crte, dok je ravnogorstvo ispod.

OK, to je tvoje mišljenje. Ja se sa njim, recimo, ne slažem.

Oba pokreta su se pokazala "laka na prstu" od samog početka. Razlozi zbog kojih su ljude označavali kao mete su, u krajnjoj liniji, semantičke prirode; kad se podvuče crta cele grupacije ljudi bile su ili u stalnoj opasnosti od njih, ili su završile tragično.

Ako mene pitaš, komunisti su mi čak i gori od ravnogoraca, jer su 1) zbirno ubili više ljudi (znam, možemo samo da pretpostavljamo šta bi ravnogorci radili da su kojim slučajem bili u prilici, ali to je samo stvar pretpostavke. za komuniste pak na žalost znamo), i 2) komunisti su pri označavanju neprijatelja zahvatili širi spektar društvenih grupa od ravnogoraca. Da pojasnim: od komunista su stradali listom svi ideološki neistomišljenici, cele ekonomske grupacije, religijske grupe sumarno, i kompletne nacije u Jugoslaviji. Njihovo proganjanje i tamanjenje je bilo deo doktrine, a ne slučajnost ili hir.

Što se tiče same borbe protiv okupatora, partizani su tu daleko efikasniji i tu nema nikakvog spora. Zašto je to tako, i kako su se u tri godine ravnogorci od nepriznavanja kapitulacije Jugoslavije našli otvoreno pomognuti od Nemaca, o tome možemo raspravljati. Ali jednu stvar ne treba zaboraviti: obe grupe su umesto da pokušaju da nastave da vode kakav-takav normalni život pod okupacijom izabrale da se odmetnu u šumu i uzmu oružje u ruke.


Tokom tog vremena NOVJ se afirmisala kao glavna i značajna a-f snaga, a čiča-Draža i njegovi 90% dejstava i energije uložili su u borbu protiv njih. Vrlo često u saradnji i sadejstvu sa Nemcima, Italijanima i snagama NDH.

Stoji. Ono što ja hoću da kažem se da ti ljudi nisu uzeli pušku u ruke sa idejom da provedu ostatak rata rame uz rame sa Nemcima, Italijanima ili snagama NDH. Kako su tu završili kudikamo je komplikovana i interesantna (i tragična) tema.

Ne sme se ispustiti iz vida da su partizani vrlo jasno još od 1941. godine ravnogorski pokret označili kao svoj primarni cilj (neprijatelja), iz vrlo praktičnih i sračunatih razloga. Postoji niz objavljenih dokumenata koji to potvrđuju. Tako da stvari nisu baš tako jednostavne.

Takođe je interesantno zašto se partizanima daleko, daleko teže moglo desiti da sarađuju sa okupatorima (a odgovor je jednostavan), a i recimo pitanje da li su/bi i pod kakvim okolnostima i partizani bili spremni da uđu u ozbiljniji dogovor sa njima - mada i tu u velikoj meri ulazimo u sferu pretpostavki.


Osim toga, imali su vrlo radikalne ideje etničkog i ideološkog čišćenja, i na primerima pokazali kako je to trebalo da izgleda u slučaju njihove pobede.

Kao što znamo, u dlaku isto važi i za NOP, samo što su oni to i sproveli u delo.


Znači, ideološki obračun je postojao, i to je činjenica koja baca senku na NOP.

Joooj, kakva je ovo relativizacija! Čuj, "baca senku". Pa onda isto tako možemo reći da eto postoje neke stvari koje "bacaju senku" i na ravnogorski pokret. Ne razumem zašto 66 godina po okončanju Drugog svetskog rata stvari najzad ne bismo nazvali pravim imenom.


Ipak, treba priznati sledeće: u stanju otvorenih ratnih trauma - među-nacionalnih, unutar-nacionalnih, pa čak i unutar-porodičnih - pobednici su uspeli da uspostave stanje koje je donelo etničku ravnopravnost, rastući stepen lične slobode, infrastrukturni, privredni i civilizacijski napredak.

Traume su zalečene i držane pod kontrolom. Tek višegodišnja otrovna propaganda zasnovana, između ostalog, i na manipulacijama istorijom, uspela je da otvori stare rane, oživi ustašku i ravnogorsku ideologiju i pripremi teren za krvave ratove.

Na žalost, stvarnost te demantuje. Taj period "višegodišnje otrovne propagande" je sveukupno trajao dve godine, a i to nategnuto. Očigledno malo toga je bilo "zalečeno"; pre je bilo držano pod kontrolom sistemom represije i guranjem pod tepih. Ono što je desilo u SFRJ početkom devedesetih jednostavno ne može da se indukuje u tek par kratkih godina. Napisaće se tek mnoge naučne studije na temu šta sve nije bilo kako treba u posleratnoj Jugoslaviji, a što je rezultiralo krvavim građanskim ratom. Ne vredi ti da idealizuješ stvari.


Ravnogorstvo je upravo ona vezivna karika, i sadržajno i simbolički, koja povezuje ono što je, sa srpske strane, bilo loše u WW2, sa onim što je bilo loše u ratovima devedesetih.

Ako postoji neka vezivna karika, onda je to između svega što je sa srpske strane bilo lošeg u ratovima devedesetih, i predstave o "četnicima" negovane u filmovima Veljka Bulajića i drugova (a da se ne lažemo, i ta i takva kinematografija je bila samo deo jednog sistema i vrlo promišljene strategije, no i to je tema za sebe).



srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:02 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

tyson
OK, to je tvoje mišljenje. Ja se sa njim, recimo, ne slažem.Oba pokreta su se pokazala "laka na prstu" od samog početka. Razlozi zbog kojih su ljude označavali kao mete su, u krajnjoj liniji, semantičke prirode; kad se podvuče crta cele grupacije ljudi bile su ili u stalnoj opasnosti od njih, ili su završile tragično.Ako mene pitaš, komunisti su mi čak i gori od ravnogoraca, jer su 1) zbirno ubili više ljudi (znam, možemo samo da pretpostavljamo šta bi ravnogorci radili da su kojim slučajem bili u prilici, ali to je samo stvar pretpostavke. za komuniste pak na žalost znamo), i 2) komunisti su pri označavanju neprijatelja zahvatili širi spektar društvenih grupa od ravnogoraca. Da pojasnim: od komunista su stradali listom svi ideološki neistomišljenici, cele ekonomske grupacije, religijske grupe sumarno, i kompletne nacije u Jugoslaviji. Njihovo proganjanje i tamanjenje je bilo deo doktrine, a ne slučajnost ili hir.

tyson
Na žalost, stvarnost te demantuje. Taj period "višegodišnje otrovne propagande" je sveukupno trajao dve godine, a i to nategnuto. Očigledno malo toga je bilo "zalečeno"; pre je bilo držano pod kontrolom sistemom represije i guranjem pod tepih. Ono što je desilo u SFRJ početkom devedesetih jednostavno ne može da se indukuje u tek par kratkih godina. Napisaće se tek mnoge naučne studije na temu šta sve nije bilo kako treba u posleratnoj Jugoslaviji, a što je rezultiralo krvavim građanskim ratom. Ne vredi ti da idealizuješ stvari.
Milan Karagaća Milan Karagaća 17:26 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

milisav68
A ono što treba da se podmetne je nešto drugo: da je bilo moguće biti antifašista i biti u ravnogorskom pokretu.

Da li moguće biti antifašista, a ne biti pod komandom partije?

nisu svi antifašisti bili komunisti ali su svi komunisti bili antifašisti.
milisav68 milisav68 20:24 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

gorran2
Treba reći da za vreme 41-45, na prostoru ex-SFRJ, bio gradjanski rat pod okupacijom, i to versko-nacionalno-ideološki

Kako se to slaže sa činjenicom da je NOVJ uložila bar 90% svoje energije u borbe sa Italijanima, Nemcima i snagama NDH, dok je naprotiv JVuO uložio 90% energije u borbu protiv NOVJ,a samo mali deo u dejstva protiv Nemaca i ustaša?

Zaboravio si da navedeš procenat uloženog napora na napade na JVuO.
NOVJ-u su komandovali komunisti, tako da je to bila partijska vojska koja se borila da osvoji vlast (mislim na rukovodstvo), a najveće napore je ulagala u borbi protiv JVuO, jer je JVuO "branio" kraljevinu Jugoslaviju.
Zaboravio si i da kažeš, da su posle napada na, Nemce, Italijane i ustaše, bežali, i ostavljali nezaštićen narod, koji je poučen odmazdama, bežao sa njima (otud smanjen broj pokolja u kasnijim godinama rata).
Tako su sticali "masovnost", tzv sistem "spaljenih sela".
A napadi su vrlo često vršeni, da bi se došlo do oružja, municije, hrane, lekova...
Tačno je da JVuO nije napadao Nemce, Italijane i ustaše u toj meri, ali se narod, na tim teritorijama (pod kontrolom JVuO) manje zlopatio i manje stradao.
Zato tvrdim: nepotrebno skupo plaćena sloboda-usled gradjanskog rata.


milisav68 milisav68 20:42 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

Milan Karagaća
milisav68
A ono što treba da se podmetne je nešto drugo: da je bilo moguće biti antifašista i biti u ravnogorskom pokretu.

Da li moguće biti antifašista, a ne biti pod komandom partije?

nisu svi antifašisti bili komunisti ali su svi komunisti bili antifašisti.

Niste odgovorili na pitanje.
milisav68 milisav68 20:58 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

gorran2
milisav68
Ravnogorstvo je upravo ona vezivna karika, i sadržajno i simbolički, koja povezuje ono što je, sa srpske strane, bilo loše u WW2, sa onim što je bilo loše u ratovima devedesetih.

Pa nije baš tako.
Mnogi ljudi su devedesitih prisilno mobilisani i gurnuti u rat.
Da li su i oni bili fašisti?

Većina u JVuO su takođe bili prisilno mobilisani. Ako je pokret fašistički, ne znači da je svaki vojnik fašista. Ali, ako je već vojnik u fašističkoj vojsci, svakako ne može biti i antifašista.

Znači neutralci.

Vidi, ne veličam ja Dražu i četnike, samo hoću da skrenem pažnju da nije sve crno-belo, osim JSD Partizan.



gorran2 gorran2 22:54 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

milisav68
Zaboravio si da navedeš procenat uloženog napora na napade na JVuO.

Nisam - on je unutar preostalih 10%.
tyson
Ne sme se ispustiti iz vida da su partizani vrlo jasno još od 1941. godine ravnogorski pokret označili kao svoj primarni cilj (neprijatelja), iz vrlo praktičnih i sračunatih razloga. Postoji niz objavljenih dokumenata koji to potvrđuju. Tako da stvari nisu baš tako jednostavne.

Ovde nisi u pravu. Opšti obračun sa ravnogorcima (ili: puno uzvraćanje) počinje najranije negde krajem decembra 1941 ili u januaru 1942. I to iz jednog drugog specifičnog razloga, različitog od ovog na koji ti misliš.
tyson
Traume su zalečene i držane pod kontrolom. Tek višegodišnja otrovna propaganda zasnovana, između ostalog, i na manipulacijama istorijom, uspela je da otvori stare rane, oživi ustašku i ravnogorsku ideologiju i pripremi teren za krvave ratove.
Na žalost, stvarnost te demantuje. Taj period "višegodišnje otrovne propagande" je sveukupno trajao dve godine, a i to nategnuto. Očigledno malo toga je bilo "zalečeno"; pre je bilo držano pod kontrolom sistemom represije i guranjem pod tepih. Ono što je desilo u SFRJ početkom devedesetih jednostavno ne može da se indukuje u tek par kratkih godina. Napisaće se tek mnoge naučne studije na temu šta sve nije bilo kako treba u posleratnoj Jugoslaviji, a što je rezultiralo krvavim građanskim ratom. Ne vredi ti da idealizuješ stvari.

To što sam napisao naravno jeste pojednostavljenje. O tom periodu je zaista potrebno uraditi studije. Trauma i paranoična reakcija opstajala je sve vreme kao "rezervna svest", kao rezervna teorija stvarnosti u pozadini. Kriza i propaganda samo su je izvukli na površinu.
Uzgred, "Nož" Vuka Draškovića štampan je 1982.
Čuj, "baca senku".

Ok, stvar procene. Ti naravno možeš da imaš drugačiju.
gorran2 gorran2 22:58 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

milisav68
Zaboravio si i da kažeš, da su posle napada na, Nemce, Italijane i ustaše, bežali, i ostavljali nezaštićen narod, koji je poučen odmazdama, bežao sa njima (otud smanjen broj pokolja u kasnijim godinama rata).
Tako su sticali "masovnost", tzv sistem "spaljenih sela".
A napadi su vrlo često vršeni, da bi se došlo do oružja, municije, hrane, lekova...
Tačno je da JVuO nije napadao Nemce, Italijane i ustaše u toj meri, ali se narod, na tim teritorijama (pod kontrolom JVuO) manje zlopatio i manje stradao.
Zato tvrdim: nepotrebno skupo plaćena sloboda-usled gradjanskog rata.

Hmm, ovo je već karikatura
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:17 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју


Niste odgovorili na pitanje.

Naravno. Englezi i Amerikanci pa i ostali koji su se borili protiv fašizma su bili antifašisti jer su se borili protiv fašizma a nisu bili ni komunisti ni pod komandom partije, zapravo bili su antikomunisti.
Ako pitate kod nas,takođe,naravno.Recimo mogli su biti prisilno mobilisani od strane kolaboracionističkih snaga.
Problem naših antikomunista je što se nisu borili protiv naci-fašista iako su većina bila antifašista ali pasivni.I ta većina je krajem rata prešla u jedinice NOV. Svakako, ustaše su bile naci-fašisti kao i pojedine četničke formacije s obzirom na njihov odnos prema pripadnicima drugih naroda.
Dakle, nije pitanje antifašizma ko je voleo a ko nije fašiste, jer kada je Srbija u pitanju, svakako osim nekih ekstremnih grupacija niko nije voleo ni fašiste ni okupacione snage, ali je osnovni kriterijum ko se aktivno borio a ko nije protiv fašizma.
gorran2 gorran2 23:20 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју

U ovu diskusiju upleo sam se više nego što sam nameravao . U svakom slučaju, zahvaljujem tysonu, milisavu68, wukadinu... na zanimljivim i podsticajnim idejama.

Ono što mi u u ovakvim diskusijama baš i ne odgovara, je prinuđenost na davanje nekakvih opštih ocena. To nije moj način rada. Meni odgovara prikupljanje kvalitetne građe, sistemsko povezivanje, identifikacija tendencija i procesa i građenje činjeničnog okvira.

Mislim da je to ono što najviše nedostaje - konkretno multidisciplinarno znanje činjenica, njihove povezanosti i njihovog relativnog značaja. Naravno, i kad se dođe do te faze, razlike u ocenama će ostati, što mi ni najmanje ne smeta. Bitno je da su stavovi dobro zasnovani.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:24 10.05.2011

Re: Историја погледа на историју


Partizani su od kraja 1941. objektivno samo (ili skoro samo) komunistički pokret. Tako da, ko god je tu bio, hteo ne hteo, bio je u komunističkom pokretu. I ako lično nije bio komunista.

Totalno netačno. Bio je to samo ustanički pokret koji je postepeno prerastao u partizanski.
antemuralis_ortodoks antemuralis_ortodoks 08:19 11.05.2011

Re: Историја погледа на историју

po mom mišljenju jesu obe objektivnije jer Marković je pristrasan i pokazuje antikomunističku ostrašćenost

antikomunizam je normalnom čovijeku normalan koliko i antifašizam moj Milane.

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 12:53 11.05.2011

Re: Историја погледа на историју

gorran2
Mislim da je to ono što najviše nedostaje - konkretno multidisciplinarno znanje činjenica, njihove povezanosti i njihovog relativnog značaja. Naravno, i kad se dođe do te faze, razlike u ocenama će ostati, što mi ni najmanje ne smeta. Bitno je da su stavovi dobro zasnovani.

gorran2

To što sam napisao naravno jeste pojednostavljenje. O tom periodu je zaista potrebno uraditi studije. Trauma i paranoična reakcija opstajala je sve vreme kao "rezervna svest", kao rezervna teorija stvarnosti u pozadini. Kriza i propaganda samo su je izvukli na površinu.


Рецимо, занимљиво би било проучити устројство Партије, од оснивања, до распада. Тек тада се може видети да ли теза о неформалној власти стоји.
gorran2 gorran2 13:39 11.05.2011

Re: Историја погледа на историју

srdjazlopogledja
Рецимо, занимљиво би било проучити устројство Партије, од оснивања, до распада. Тек тада се може видети да ли теза о неформалној власти стоји.

Činjenica je da se ideologija SKJ s jedne strane i ideologije nosilaca građanskog rata, kao i stavovi građanstva 1990-1995 s druge drastično razlikuju.

Ergo, kakvo god da je bilo ustrojstvo komunističke partije, nije uspelo da održi vodećom svoju ideologiju, pa je prema tome (ustrojstvo) irelevantno.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:05 11.05.2011

Re: Историја погледа на историју

gorran2
Činjenica je da se ideologija SKJ s jedne strane i ideologije nosilaca građanskog rata, kao i stavovi građanstva 1990-1995 s druge drastično razlikuju.Ergo, kakvo god da je bilo ustrojstvo komunističke partije, nije uspelo da održi vodećom svoju ideologiju, pa je prema tome (ustrojstvo) irelevantno.

Сад, пошто сам се више пута опекао, морам да питам на који грађански рат мислите? Јер у продужетку реченице помињете 90-95, па ми је нормално закључити да је у питању 41-44.
Ту је у питању 50 година, које сте спремни без икакве задршке да одбаците. Несхватљиво успостављате "мост" од 50 година, без икаквих "улаза". Мени, рецимо, то није исто, и само период ск може попунити празнине, јер не заборавите, свет се мењао око нас, а ми са њим.

Друго, СК није успео да се одржи из, мени бар, очигледних разлога, и исти ти су довели до резултата 90-95, и то је носећа матрица, допуњена етно поделама, а не обрнуто...
sentinel26 sentinel26 17:54 09.05.2011

Kafe pauza molim

Prijatelju, dok se gosti, naročito grupa revizionista i jedan ozbiljan istoričar odmore, u puš i cigar pauzi i popije se kafa (kava ili kahva ), da dodam jednu lijepu novost iz EU, pošto je ovo i Dan Evrope (koji je malo zapostavljen ), a koja će zanimati blogere.

Pošto su pošljednja istraživanja pokazala da je podrška građana Srbije za ulazak u EU pala ispod 50% treba malo poraditi da se to popravi.

************

Evo novosti (malecki trol jeste - priznajem - narukvice ne primam ):

"Od 25.maja na teritoriji EU u primjeni novi set zakona koji se odnosi na transparentnost, kvalitet usluga i ostvarivanje principa otvorenog i neutralnog interneta u praksi
Korisnici će morati da budu precizno obaviješteni o tome kakve usluge određeni internet provajder pruža i koje su realno brzine protoka koje mogu očekivati."

Od 25. maja ove godine zemlje Evropske unije moraće da počnu sa primenjivanjem novih zakona u oblasti telekomunikacija.

Novi set zakona odnosi se na
- transparentnost,
- kvalitet usluga i
- ostvarivanje principa otvorenog i neutralnog interneta u praksi.

Izvor: Vebsajt Republičkog zavoda za informatiku i Internet

Unfuckable Unfuckable 18:37 10.05.2011

Re: Kafe pauza molim

eto, i posle kao - ja trolujem
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:56 10.05.2011

Rusija i Dan pobede

Redakcijski komentar "Danas-a"
“Niko ne slavi Dan pobede kao Rusija. Tako gromovito. Sasvim je razumljivo što Putin i Medvedev ideologiju koja je stajala iza Crvene armije stavljaju na stranu, i to ne samo 9. maja, ali tada naročito.
Prvo zato što je proboj Crvene armije do Berlina bio trijumf civilizacijskih razmera, presudan za oslobođenje čitavog sveta od nacističke pošasti. Kao takav je širi od bilo kakvih ideoloških okova. Pobedi Staljinove vojske Rusija i danas ima da zahvali za svoj status sile koji nije narušen bez obzira na razdoblje pada koje je počelo raspadom Sovjetskog Saveza i završilo se odlaskom Borisa Jeljcina. Rusija, naravno, kao naslednica SSSR-a nije supersila. Ali danas se nijedna država ne može pohvaliti takvim položajem.
Dan pobede je i podsećanje da su sovjetski komunisti bili glavni inspirator antifašističke borbe u svetu. Koliko god se trudili, brojali žrtve, merili stepen autoritarnosti političkih sistema, nemoguće je staviti znak jednakosti između komunizma i fašizma. Rusi možda to najbolje znaju. Daleko od toga da su gadljivi na komuniste, Zjuganovljeva partija godinama je među vodećim.
Deveti maj u Rusiji svakako ima prizvuk nostalgije za crvenom imperijom u kojoj se nije živelo naročito dobro, ali pitanje je kada se u Rusiji tako uopšte živelo i koliko je životni standard bitan na vrednosnoj lestvici Rusa.
Grandioznim proslavama Kremlj svake godine šalje poruku Zapadu da danas ne bi bio to što jeste da nije bilo Ruskog medveda koji je udavio Hitlera. To možda zvuči preterano, Zapad i pre svega SAD odigrali su značajnu ratnu ulogu, ali još je veće preterivanje svoditi Sovjete na mračnu silu čija je svrha bila samo da „pokori“ istočnoevropske zemlje i podigne gvozdenu zavesu.
Naravno, vojna parada je sačuvala i svoju osnovnu funkciju - da demonstrira vojnu moć. Medvedev je poručio da je „modernizacija i razvoj oružanih snaga ključni prioritet ruskog državnog vrha“. Predstavljene su interkontinentalne balističke rakete, oficiri svemirskih snaga i nove uniforme.
A da, umalo da zaboravimo: 9. maj bio je ove godine, kao i ranijih, i Dan Evrope. “
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:00 11.05.2011

a kod nas

Prespavani Dan pobede
"Prvo ga je država sakrila iza nekog Dana Evrope. To je ona Evropa koja nas je bombardovala 1999. Dok se predsednik Rusije na Crvenom trgu zahvaljivao veteranima Sovjetske armije, naš Predsednik još nije, iako mu teče drugi mandat, izgovorio reč NOB, partizan. Za to je zadužen Rasim Ljajić. U terminologiji Demokratske stranke ne postoji reč NOB. U preduzećima - ustanovama, školama i selima, dakle tamo gde se nalazi najveći deo stanovništva zemlje i gde je za vreme SFRJ bilo težište proslave - muk i šutnja, kao da se taj dan nije ni dogodio. Po inerciji tako je bilo i u našim domovima. Tek poneki venac cveća položen je na spomenike i grobove boraca koji nemaju svoje ime i prezime. Svi su oni neznani junaci, pa ih svako može prisvajati kao svoje.
Mediji, sem retkih izuzetaka, takmičili su se u kratkoći napisa i izvrtanju činjenica o tome. Neki su u njima, uglavnom istoričari, izvodili zaključak da je taj dan bio više zanemaren za vreme komunista nego danas. "Argumenti" su im: samo po neki razoren spomenik NOB u Srbiji i svega tri održane vojne parade na taj dan u vreme komunističkog režima. Neistinito se tvrdi i kako KPJ nije htela da "prizna da je bilo moguće biti antifašista a ne biti u komunističkom pokretu". Svašta! Krajem rata u Jugoslovenskoj armiji bilo je 800.000 boraca, a od toga 70.000 komunista (Istorija SKJ, 1987, str. 310). Veliki broj boraca JA bili su i bivši četnici, kojima je kralj Petar II 12. 9. 1944. naredio da se stave pod komandu Maršala Tita. To je bilo i ratno pomirenje četnika i partizana u Srbiji, pa u njoj nema kuće iz koje se bar jedan borac nije tukao protiv okupatora, što nije slučaj s većinom evropskih država. Zar to nije razlog da Dan pobede slavimo glasnije nego druge zemlje i jedinstvenije nego do sada? Prećutkivanje NOB je rezultat ideološke isključivosti sadašnje vlasti, čime Srbija najviše šteti sama sebi."
Nije daleko od istine

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana