Budućnost| Ekonomija| IT| Nauka| Tehnologija

ETF SI – budžet samo za deset kandidata!?

Dragan Pleskonjic RSS / 25.06.2011. u 18:29

tesla-aerodrom_500x300.jpgDržava Srbija je odlučila da će na smeru Softversko inženjerstvo na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu finansirati samo 10 (deset) studenata iz budžeta. Da li je to moguće!? A na aerodromu piše: „Srbija - zemlja nauke i tehnologije", mnogima su usta puna priče na temu razvoja visoke tehnologije. Nekako mi te dve stvari nisu baš u skladu jedna sa drugom.Konkretne akcije i potezi, kao što je ovaj sa kvotama upisa, govore drugačije.

Apelujem: povećajte upisne kvote za programere pod hitno, prijemni su od ponedeljka. Nema vremena da se čeka godinu dana. Oni koji se upišu sada, dolaze u firme za 4 godine i to u najboljem slučaju. 

Srbija je jedna od zemalja koja bi mogla da bude među vodećim destinacijama za autsorsing ICT tehnologija u ovom delu sveta. Imamo veliku šansu da se poveća devizni priliv od ICT delatnosti. Takođe, potrebe za dobrim stručnjacima iz ICT oblasti su velike. Ovde bi se mogli, takođe, napraviti proizvodi koji bi mogli osvojiti svetska tržišta. Pišem ovo jer lično poznajem mnoge ljude i firme koji se ovim poslom uspešno bave, a i meni je to profesija. Ali...

Srbija je, primera radi, odlučila da iz budžeta finansira samo 10 (deset) studenata na smeru Softversko inženjerstvo. U isto vreme, iz budžeta finansira stotine onih koji neće imati šansu da se zaposle, bacajući tako novac u prazno. Pre nekog vremena smo radili analizu da bi utvrdili koliko obrazovni sistem Srbije „proizvede" iole kvalitetnih IT inženjera i srodnih stručnjaka godišnje. Cifre su varirale od 350 do 700 u najoptimističnijim prognozama, računajući sve koji imaju srodno školovanje u odgovarajućem kvalitetu. 59240.jpg

Debalans onog što naš obrazovni sistem „proizvodi", što država finansira i onoga što privreda traži je ogroman. Da li će neko nekada da pita industriju šta joj treba, pa da to finansira i školuje? Ako se već školuje iz budžeta, da se dâ tamo gde je potrebno, a ne tamo gde će ljudi sedeti godinama na birou.

Deutsche Welle u svom izdanju na srpskom prenosi podatke da je samonikla srpska IT industrija izvezla proizvoda i usluga u vrednosti od 70 miliona evra u prošloj godini, što je je ranga izvoza malina. Kad bi država imala dobru strategiju u ovoj oblasti, iznos bi mogao biti nekoliko puta veći. Pročitajte tekst ovde.

Ako neko od odgovornih čita ovaj tekst, molim da još jednom hitno razmisli o sledećem predlogu.

Konkretan predlog: još ove nedelje povećajte budžetske kvote za upis na softversko inženjerstvo barem trostruko, kao i na slične smerove na drugim fakultetima. Verujte mi, to je za ovo društvo bolje nego mnoge druge stvari na koje se bacaju pare. Dragi nadležni, prijemni su od ponedeljka, apelujem na Vas da o povećanju kvota odlučite brzo.



Komentari (189)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

sesili sesili 18:34 25.06.2011

Sramota!

Pridružujem se apelu! Mada,
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:35 25.06.2011

Re: Sramota!

Hvala. Možda nas čuju i usliše naše molbe.
maca22 maca22 20:41 25.06.2011

Re: Sramota!

Podrska.
Ali to je deo jednog sireg problema vezanog za visoko obrazovanje.
jedan.kub jedan.kub 22:58 26.06.2011

Re: Sramota!

Dragan Pleskonjic
Hvala. Možda nas čuju i usliše naše molbe.

Niko od tih odgovornih, koji su doneli ovakvu odluku nemaju ni priblizno, tehnicko obrazovanje.
Predpostavljam da je njihovo tehnicko obrazovanje svedeno samo na koriscenje kompjutera.
sanya92 sanya92 18:37 25.06.2011

Mislim da ovo nije novina...

Zar nije tako vec duze vreme? SI je skoro kao privatni smer i dosta studenata se snadje za skolarinu tako sto ih finansiraju razlicite firme. Ne kazem da je savrseno, ali to nije novina od ove godine.

Takodje, nisam sigurna da studenti s SI-a imaju pravo na dom i stipendije iz repuckih fondova sto automatski ubija vecinu studenata iz unutrasnjosti.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:42 25.06.2011

Re: Mislim da ovo nije novina...

Tačno, nije novina, ali nije u redu i nije ni bilo u redu svih ovih prethodnih godina koliko traje.

Ova zemlja ima šansu u oblasti softverske industrije, a država bi mogla malo da stane iza ove samonikle delatnosti barem tako što će pomoći i stimulisati "proizvodnju stručnog kadra" za ICT oblast.

I takođe, ako je "skoro kao privatni smer" zašto granica za samofinansirajuće studente na 50?

Mislim da bi bilo potrebno da bude tri puta više i budžetskih i samofinansirajućih (barem).
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:50 26.06.2011

Re: Mislim da ovo nije novina...

Srbija u predvorju

Ovaj link mi je prosledio g. Milovan Matijević, IT analitičar koji će uskoro gostovati na mom blogu.

Citat:

Naša zemlja nije na najnovijoj „Gartnerovoj” listi 30 najpoželjnijih za ulaganje u informatičku delatnost, ali je pred samim vratima

A sučim ćemo pred svet, ako ne sa svojim znanjem? Najnovije istraživanje vodeće međunarodne savetničko-istraživačke kompanije za informatičko-komunikaciono tržište „Gartner” još jednom je to posvedočilo.

Na listi 30 najprivlačnijih odredišta za informatička (IT) ulaganja u svetu, Srbije nema, ali je u samom predvorju! Na korak da se obre u odabranom društvu.

U samom vrhu poželjnih uslova koje valja ispuniti jesu govorenje engleskog (i ostalih stranih jezika) uopšte (i među informatičarima), broj i obučenost domaćih stručnjaka i prosečna struktura obrazovanja (naročito u IT-iju).

Tu su još: podrška vlade, kvalitet infrastrukture (i telekomunikacione), visina troškova (zakup, putovanja...), političko-ekonomska stabilnost, kulturna kompatibilnost, pravna sigurnost i zaštita podataka i privatnosti.
bravar92 bravar92 18:52 25.06.2011

bez naslova


ako ista znaci... pridruzujem se i ja apelu!

PS moje veliko, zensko dete, posle prvog dana na ETF-u dolazi i pita me:
- mama, jel znas sta znaci ETF?
- ne, rekoh.
- E Trebala sam Fon :)))

fora je verovatno istorijska, ali ja se cesto nasmejem na istu:)))
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:59 25.06.2011

Re: bez naslova

bravar92

ako ista znaci... pridruzujem se i ja apelu!


Hvala na podršci.

Ne znam da li se iko u ovoj zemlji pita zašto se produkuju kadrovi koji godinama i decenijama sede na zavodu za zapošljavanje, a sa druge strane nema onih kadrova koji privredi trebaju.

eli.lacrosse eli.lacrosse 19:07 25.06.2011

Re: bez naslova

Ne znam da li se iko u ovoj zemlji pita zašto se produkuju kadrovi koji godinama i decenijama sede na zavodu za zapošljavanje, a sa druge strane nema onih kadrova koji privredi trebaju.

Pravo pitanje! Puna podrška i od mene (ma koliko malo značila, možda mnogo × malo bude dovoljno da se nešto promeni)!
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:13 25.06.2011

Re: bez naslova

eli.lacrosse
Pravo pitanje! Puna podrška i od mene (ma koliko malo značila, možda mnogo × malo bude dovoljno da se nešto promeni)!


Hvala puno na podršci. Nadam se da će se ljudi zainteresovati.

Ako ne, ode posao u Ukrajinu, Estoniju, Indiju, Kinu... to ne čeka.
Freedom of Information Freedom of Information 19:18 25.06.2011

Re: bez naslova

ako ista znaci... pridruzujem se i ja apelu!

I ja.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:26 25.06.2011

Re: bez naslova

Freedom of Information
I ja.


Hvala. Vaša podrška puno znači.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:31 25.06.2011

Re: Broj upisanih

mija12
Evo koliko se ljudi prijavilo na BU. Na žalost za ETF nema brojke.



Na ETF se prijavilo ukupno 810 kandidata po današnjim podacima iz novina.
alselone alselone 19:23 25.06.2011

Toliko je losih vesti svakodnevno

da ova nije nasla mesta u medijima. U medjuvremenu cemo se na blogu baviti neumornim secanjima ili metafizikom dijaloga a u skupstini Drazinim grobom.

Ovo je potpuno sramna i kriminalna odluka ali nazalost potpuno u skladu sa "napretkom" naseg visokog obrazovanja poslednjih.... x godina. Ako ima ikakvog razuma u BU i ETF-u neka se ova odluka izmeni, ali veoma sumnjam da ce tako da bude.

Dragane (boljseviku stari ) tebi hvala na blogu i na inicijativi.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:29 25.06.2011

Re: Toliko je losih vesti svakodnevno

alselone
Dragane ... tebi hvala na blogu i na inicijativi.


Hvala alselone.

P.S. Morao sam da sklonim ovo što je po čuvenoj američkoj "komičarki". Nadam se da se ne ljutiš.
alselone alselone 19:31 25.06.2011

Re: Toliko je losih vesti svakodnevno

Dragan Pleskonjic

P.S. Morao sam da sklonim ovo što je po čuvenoj američkoj "komičarki". Nadam se da se ne ljutiš.


Naravno da ne.
AlexDunja AlexDunja 19:40 25.06.2011

apsolutna podrška!

neverovatno je naše školstvo.

sreća je da imamo nadarenu decu, pa oni pronalaze svoje puteve.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:42 25.06.2011

Re: apsolutna podrška!

AlexDunja


Hvala puno.
apectator apectator 15:49 26.06.2011

Re: apsolutna podrška!

neverovatno je naše školstvo.

Potpuno neverovatno!
Goran Vučković Goran Vučković 19:41 25.06.2011

A koliko je to para?

Koliko para po studentu se izdvoji iz budžeta za vreme njihovog školovanja, po sadašnjim cenama?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:45 25.06.2011

Re: A koliko je to para?

Goran Vučković
Koliko para po studentu se izdvoji iz budžeta za vreme njihovog školovanja, po sadašnjim cenama?


Godišnje školarine na ETF objavljen za ovaj upis, za samofinansiranje, su 90.000 dinara (oko 900 Evra) za EFO i 204.000 (oko 2.040 Evra) za SI smer.

Ne znam koliko se odvaja iz budžeta za one koji su na budžetu. Verovatno možemo pronaći negde na Internetu.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 19:49 25.06.2011

Ukinuti

Treba da ukinu budžetsko finansiranje za softversko inženjerstvo.
Umesto toga treba da još povećaju broj budžetskih na fakultetu bezbednosti.
I da još povećaju broj budžetskih za Medicinu & Stomatologiju jer ih na Birou (NSZ) ima samo par hiljada.
I da povećaju broj plaćenih profesora i asistenata na Matematici koji ne komuniciraju međusobno i koji ne drže časove koji im se plaćaju.
I da posebno dodatno plaćaju profesore koji beskonačno puta odlažu ispite na Biologiji & Mikrobiologiji.
Itd.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:21 25.06.2011

Re: Ukinuti

KRALJMAJMUNA
jer ih na Birou (NSZ) ima samo par hiljada.


I onda da dodamo po 10.000 evra po radnom mestu, a od para poreskih obveznika, da ih zaposlimo. Umesto da školujemo ono što se na tržištu traži.
antioksidant antioksidant 20:24 25.06.2011

Re: Ukinuti

Umesto da školujemo ono što se na tržištu traži.

pa platice valjda i trziste neku stipendiju?
sesili sesili 20:30 25.06.2011

Re: Ukinuti

Stvarno, svake godine se priča o hiper produkciji nekih kadrova, a ostaje na istom! To, što reče neko na početku, nije novost, a opet nema promena. Često pomislim da neće više ništa da me iznenadi kod nas, a ono opet
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:33 25.06.2011

Re: Ukinuti

antioksidant
pa platice valjda i trziste neku stipendiju?


Tržište će platiti ono što tržištu treba, a država će platiti ono što birou za zapošljavanje treba? Right?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:35 25.06.2011

Re: Ukinuti

sesili
Stvarno, svake godine se priča o hiper produkciji nekih kadrova, a ostaje na istom! To, što reče neko na početku, nije novost, a opet nema promena. Često pomislim da neće više ništa da me iznenadi kod nas, a ono opet


Da, problem je u debalansu, tj. šta se školuje, a šta je potrebno.

Hiperprodukcija u zemlji koja ima ispod 7% visokoobrazovanih.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 21:59 25.06.2011

Re: Ukinuti

i još jedan "blistavi" primer trošenja državnih para:

VMA već par godina upisuje 20 studenata Medicine!!! Pored ogromnog viška diplomiranih koji čuče na NSZ, pored nekoliko medicinskih fakultetat u Srbiji koji upisuju ogroman broj studenata na medicinu (bilo kao budžetski bilo kao smofinansirajući)!!!!
Obrazloženje u startu je bilo morsko: jeftinije im je da odškoluju za 5-6 godina te studente nego da doobučavaju diplomirane medicinare, toliko je specifično znanje za potrebe Ministarstva odbrane!!! Kako je to prošlo pored silnih kontrolnih budžetskih mehanizama u Skupštini, Vladi, Ministarstvu obrazovanja, odbrane, NVO,...meni nije jasno.
man ray loves me man ray loves me 22:00 25.06.2011

Re: Ukinuti

Kvote za filozofiju: 75 filozofa godisnje nije ni izbliza dovoljno...

PS: nije ni cudo sto vecina zavrsi u DBu...
antioksidant antioksidant 09:33 26.06.2011

Re: Ukinuti

Dragan Pleskonjic
antioksidant
pa platice valjda i trziste neku stipendiju?


Tržište će platiti ono što tržištu treba, a država će platiti ono što birou za zapošljavanje treba? Right?

da li sam ja to rekao?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:41 26.06.2011

Re: Ukinuti

antioksidant
da li sam ja to rekao?


Nisi, sorry - moj odgovor je bio više retorički. Odnosio se na debalans u obrazovanju kadrova i potreba tržišta, a u odnosu na finansiranje iz budžeta u koji svi uplaćujemo, između ostalog, i za obrazovanje.
xanadu92 xanadu92 14:04 26.06.2011

Re: Ukinuti

...a pravni si zaboravio?
apectator apectator 15:51 26.06.2011

Re: Ukinuti

KRALJMAJMUNA
Treba da ukinu budžetsko finansiranje za softversko inženjerstvo.Umesto toga treba da još povećaju broj budžetskih na fakultetu bezbednosti.I da još povećaju broj budžetskih za Medicinu & Stomatologiju jer ih na Birou (NSZ) ima samo par hiljada.I da povećaju broj plaćenih profesora i asistenata na Matematici koji ne komuniciraju međusobno i koji ne drže časove koji im se plaćaju. I da posebno dodatno plaćaju profesore koji beskonačno puta odlažu ispite na Biologiji & Mikrobiologiji.Itd.

A veronauku su zaboravio?
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 15:54 26.06.2011

Re: Ukinuti

apectator

KRALJMAJMUNATreba da ukinu budžetsko finansiranje za softversko inženjerstvo.Umesto toga treba da još povećaju broj budžetskih na fakultetu bezbednosti.I da još povećaju broj budžetskih za Medicinu & Stomatologiju jer ih na Birou (NSZ) ima samo par hiljada.I da povećaju broj plaćenih profesora i asistenata na Matematici koji ne komuniciraju međusobno i koji ne drže časove koji im se plaćaju. I da posebno dodatno plaćaju profesore koji beskonačno puta odlažu ispite na Biologiji & Mikrobiologiji.Itd. A veronauku su zaboravio?

Izvinjavam se. Mada, kako stvari idu jedino nam Bog može pomoći. Tako da možda i nije loše da smanjimo pare za SI a povećamo za veronauku.
jedan.kub jedan.kub 23:14 26.06.2011

Re: Ukinuti

man ray loves me
Kvote za filozofiju: 75 filozofa godisnje nije ni izbliza dovoljno...

PS: nije ni cudo sto vecina zavrsi u DBu...

Da nisu mozda oni odlucivali o broju studenata ETF-a IT na budzetu?

Naravno, pridruzujem se apelu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:24 25.06.2011

SI

Pleki, a jel' znaš možda koliko se godišnje studenata upiše na SI?
I gde se prozvede tih 350-700 komada godišnje (meni, onako odoka, i 350 zvuči mnogo)?

Ne razumem razloge sa seču finansiraranja iz budžeta studenata na SI, ali mislim da od svih tih tech stvari (koje se uče po tehničkim fakultetima), jedino u IT-u ljudi iz Srbije imaju šanse da rade svoj posao koliko toliko konkurentno sa ostatkom sveta, i da pritom ostanu da žive u Srbiji. Tako da je štednja na obrazovanju ovakvog profila prilično štetna.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:29 25.06.2011

Re: SI

srdjan.pajic
Pleki, a jel' znaš možda koliko se godišnje studenata upiše na SI?


Ove godine će se upisati 10 na budžet i 50 samofinansirajućih (osim ako usliše ove apele i povećaju kvote).


I gde se prozvede tih 350-700 komada godišnje (meni, onako odoka, i 350 zvuči mnogo)?



U tu cifru su uračunati svi univerziteti odnosno fakulteti, visoke i više škole u Srbiji, kako državni, tako i privatni. U većoj cifri se računaju svi koji imaju ikakvu vezu sa ICT u svom obrazovanju. Jedan moj kolega voli da kaže: svi koji su na fakultetu ikada otvorili bilo koji IDE i ukucali program koji ispiše "Hello world".
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:55 25.06.2011

Re: SI

U većoj cifri se računaju svi koji imaju ikakvu vezu sa ICT u svom obrazovanju. Jedan moj kolega voli da kaže: svi koji su na fakultetu ikada otvorili bilo koji IDE i ukucali program koji ispiše "Hello world".


Ako njih 60 upiše godišnje, ajde recimo da pola završi, ili evo, neka završe svi, to je 60 ljudi. Odakle dolaze ovih ostalih 300? Jel' se to sve proizvede na PMF-u, FON-u, i gde još?

Pitao sam oko cifre, jer imam neki utisak, na osnovu razgovora sa drugarima u BGD-u, koji su SI i rade mahom za strane firme, a koji povremeno intervjuišu kandidate za posao, da je broj ljudi koji umeju nešto da rade dosta manji od broja onih sa diplomom. Što znači da se u postojećem sistemu obrazovanja arče pare. Ima li onda smisla arčiti još više para? Ili prosto treba ukinuti IT smerove na većini tih nazovi fakulteta i lovu preusmeriti na ETF, pod uslovom da odatle izlazi najbolji proizvod.
alselone alselone 21:32 25.06.2011

Re: SI

srdjan.pajic
i gde još?


Pa majku mu, nije BG jedini grad sa fakultetima koji vrede...
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:51 25.06.2011

Re: SI

alselone
srdjan.pajic
i gde još?


Pa majku mu, nije BG jedini grad sa fakultetima koji vrede...


Nije? Bez zezanja, ne znam kakva je sad situacija, pogotovu ne u IT profilima.
aurelije aurelije 22:26 25.06.2011

Re: SI

srdjan.pajic
Ako njih 60 upiše godišnje, ajde recimo da pola završi, ili evo, neka završe svi, to je 60 ljudi. Odakle dolaze ovih ostalih 300? Jel' se to sve proizvede na PMF-u, FON-u, i gde još?


Sam FON je najveći tehnički fakultet u Srbiji, što je ironija jer ima najmanje tehnike. Uz to FON je i najveći IT fakulet jer njegov odsek za Informacione sisteme i tehnologije upiše bar 40% studenata fakulteta. Mada neće svi ti FON-ovi biti informatičari, mnogi završe taj odsek a da ne vole programiranje, ali imaju želju da budu IT manageri, posebno kad vide Vesu koji ne izbiva sa FON-a, pa ko ne bi poželeo da bude IT manager, preplanuo, u kravati, čuka oko ruke, manžetne i ostala sranja? Ali to se kompezuje s onima što upišu menadžment a programeri su, jer hoće da završe lakši smer

Pored FON-a tu je i Matematički, mislim da su konačno posle višedecenijske borbe uspeli da otvore odsek ili smer samo za Computer Science sa malo teorijske matematike (pandam tome je SI smer na ETF-u, smer bez mnogo elektrotehničih smaranja).

Ne smemo zaborativiti ni Saobraćajni sa smerom za telekomunikacije. A i Fizički je jak sa programiranjem, tj. na tragu je Matematičkom.

Sad dodajmo i RAF i druge privatne ICT fakultete, a postoje i visoke strukovne poput elektortehničke, poslovne, ptt... Često te viskoke strukove daju znanje više upotrebne vrednosti sa manjom potrošnjom vremena i živaca svojih podanika (koji se lažno zovu studentima)...

Sve u svemu jad i beda. Da smo normalna država imali bi državni ICT fakultet a ne da se ta grana privrede potuca po drugim fakultetima koji su matični za računanje, direktore i one što se igraju strujom.

Bukvalno je ICT kod nas na stupnju na kojem je elektrotehnika bila ranije kad je to bila napredni deo mehanike, ili kad je matematika bila deo filozofije... Još nije prepoznata kao zasebna disciplina bliska ostalim a opet samo svoja.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:59 25.06.2011

Re: SI

aurelije


Hvala na pregledu, nisam znao da sad postoji toliko mesta gde se izučava "computer science". Totalno neefikasno.

Mada mi nije baš jasno po čemu je to, evo na primer FON tehnički fakultet? A tek Saobraćajni . Zamisli nema IT i na Fakultetu zaštite na radu. Mislim, nije čudo što onda nema love u budžetu za >10 studentata na SI. A ni što je proizvod tolike školske industrije loš.
aurelije aurelije 09:31 26.06.2011

Re: SI

Pored svih pod...vanja FON-a od "tradicionalnih" fakulteta nije FON tako loš. A ni ti tradicionalni nisu toliko dobri da bi dizali nos, na fonu bar ne znam da ima (ili da je bilo) profesora alkosa ko na ETF-u.

FON je pre svega business & administration oriented fakultet. I vrlo praktičan. Zato nikad nije imao problema da popuni kvotu, napotiv, ostali IT fakulteti to mnogo teže uspevaju. Zato je FON i narastao na najveći tehnički.

A tehnički je iz više razaloga. Nastao je na osnovi smera sa mašinstva, smera koji i danas postoji a bavi se projekntnom organizacijom. Ja kad sam studirao FON (od 1999) bilo je predmeta koji su čisto mašinski i tehničko-tehnološki: organizacija proizvodnje (optimalni raspored mašina, optimalna serija, optimalne zalihe...), proučavanje rada, upravljanje tehnologijom (kako se kalio čelik, kako se valjalo staklo...)... Veruj mi da tu ima više tehnike nego na SI smeru ETF-a (kolega je završio taj smer).

A još jedan razlog je što tehnički fakulteti dobijaju od države više novca po studentu :)

Computer science u onom core obliku nije nešto što bi trebalo da se primarno radi ni na ETF-u a svakako ne na FON-u. To je za matematčki, tamo da razvaljuju algoritme, kodiraju numeričku analizu i razne optimizacione algoritme i heuristike (mada se sve to radilo na FON-u na predmetima: operaciona istraživanja, optimizacija, num. analiza, sistemi za podršku odlučivanju, ekonometrija i sl.)...

FON je više fakultet za informacione sisteme i podršku upravljanju i poslovanju. Danas se tamo uče erp-ovi, nekad se radi COBOL (common business oriented language). FON je prvi u SFRJ imao Apple ][ mašine, prvi radio pascal, C++ i Javu čak i Python. Na matemetičkom su do skora učili modulu :) Takođe o design patternima je prvi predavao. Na FON-u su gostovali James Coplien i Bran Selic. Na FON-u je predavao Branislav Lazarević, predaje Vladan Devedžić (australijska serija Beyond 2000 je imala prilog o njemu) Siniša Vlajić.

Naravno ima i kretena na FON-u kao i na svakom fakultetu. Na fonu je jedan kreten postao šef jednog IT odseka :(

Sve u svemu ko hoće da uči on će na FON-u naučiti jednako koliko i neko na ETF-u. Čak će mu znanja biti naplatljivija jer će učiti za poslovno programiranje i projektovanje. Gomila mojih drugova i drugarica sad rade kao analitičari i arhitekte za SAP, mnogi rade SOA u Oracle ili IBM sistemima u velikim kompanijama, nije sve ni u kodiranju niskog nivoa...
Milan Novković Milan Novković 10:31 26.06.2011

Re: SI

Ove godine će se upisati 10 na budžet i 50 samofinansirajućih (osim ako usliše ove apele i povećaju kvote).

To je neki mali perica smislio (može i mali milan) koji ne pušta mačku u prostoriju gde mu je comp da mu ne pojede miša. Taj ne ume flomasterom da napiše Hello World na majici.

Čovek samo kad obrati pažnju koliko pametnih ljudi ima na blogu, od onih što znaju mnogo o muzici, filmu, raznom...pa do IT-ja greh je ne dati šansu ne samo takvima nego ni toj ukakanoj državi sa tako "kompetitivnom" radnom snagom pa u srcu, ili oko njega, Evrope. Koji je to tek paradoks - vlada na vrhu Srbije po ovlašćenjima, a na dnu po pameti. Ovih 10 bi trebalo da bude, odoka i po mom mišljenju, deo sledećeg obrasca:

- Ne 10 nego jedno 1,000 u Beogradu, pa ekvivalentne cifre u ostalim većim gradovima

- Jeftinih 25 Mbits min, poželjno 100 Mbits interneta u većim gradovima

- Jefinih tehnoloških parkova gde start-ups mogu da dobiju šansu

- Gigabitnih Interneta ka svetu.

- Relentless kampanja šta se sve svetu može ponuditi i šta svet "traži"

U Bangaloreu, Indija, je onomad bilo oko 40,000 IT diplomaca godišnje (rekao mi jedan od njih, ne znam današnju cifru).

I ovo gore treba onda podržavati porezima, propisima, itd....maštam dalje:

- 1 od 50, npr, će posle nekog vremena napraviti svoju firmicu i imati u proseku 10-tak ljudi posle n godina (prve godine su teške, naravno, ali to nije problem "vizionarskoj" vladi). To je 20-tak firmica koje, recimo, samo rade za inostranstvo (da se ne opterećujemo nekom untrašnjom, srpskom aritmetikom)

- Isto toliko firmica će napraviti samo muzičari, filmadžije, ....main-stream entertainment (sa 2 Mbits internetom niko neće da ti da nikakav film post procesing poslić, sa 25+ hoće)

- I bar toliko će ih napraviti ostali, sad kad imaju readily available IT svih kalibara.

Iskreno, ja sam ubeđen da bi posle 5+ godina podrške ova industrija počela da tikće bez neke posebne, dodatne podrške države i državi ponajviše bi bila posbno "profitabilna".

Tu, oko toga, naravno, ide i sve ostalo što ide u zdravu i vibrant mikro klimu - ostale usluge i ostali poslovi, radna mesta, od pravnih, računovodskih, do investiciono bankarskih, investitorskih uopše (investitorima su dva potpuno različita univeruma sredine gde nikad ne znaju kakve će poreze sutra podići budalasta vlada, da bi finansirala birokratiju, i one gde se vrpolji na hiljade neiživljenih, pametnih ljudi sa idejama.

Itd, da ne penušam sad u nedelju ujutro.

svi koji su na fakultetu ikada otvorili bilo koji IDE i ukucali program koji ispiše "Hello world".

Ako je u obfuscated Perlu ili nekom .com-u i nije toliko strašno

Perl:
=====================================================================

package Earth;sub Greet{
%_=('Y','~');$_='$;=!(Middle
Earth.age~~~<Eart~~~~~~~~~~~~~h
.age)?!(defined$ti~~~~~~~~~~~mez~~~On
e[2])?!(push@time~~~~~~~~~~~~~~~~Zone,loc
~altime())?rotation?~~~~~~~~~~~~~q~~?The Worl
~~d?:q:[w]::q=[~~~~~~~~~~~~~~~~~d~a-f]=:q?..~~
~~~?:q:.:;"42b3d3~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~728656c6c6f6
~~~~~0277f627c64672~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~b3072796e647
~~~~~~~42b3b3rg7d"=Ym~~~~~~~~~~~~~~~~~~~$;~~*;p~~~~u
~~~~~~~~~sh@_,$&;bless~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~$c~~~~~~~
~~~~~~~~~o~ntine~~~~~nt~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
~~~~~~~~~~~~~s=~~~~~~~$~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~pangaea~~~~
~~~~~~~~~~~~~~~;{l~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ocal@_;local$;
~~~~~~~~~~~~~~~~~="o~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~cean";$^A=(defi
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~n~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ed$continents)?
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~(vec(~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~$;, YYsplit('
~~~~~~~~~~~~~~~~~',${$;}~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~)%3,YYsplit(
~~~~~~~~~~~~~~~~q??,$**2-~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~(($;=Ytr/oa
~~~~~~~~~~~~~~~~eiu//)**2))=~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~=28160)?q:
~~~~~~~~~~~~~~~~~.::q?!?:'?~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~';}$^A=Ys
~~~~~~~~~~~~~~~~:Q.E:pack(~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~'h*',j
~~~~~~~~~~~~~~~~~oin(q(),~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~grep{$_=
~~~~~~~~~~~~~~~~~~Ym,$,,}~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~split("
~~~~~~~~~~~~~~~~~",@_~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~[0]))
~~~~~~~~~~~~~~~~):e~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~gexe
~~~~~~~~~~~~~~~;$d~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~="s
~~~~~~~~~~~~~~ort~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~<=
~~~~~~~~~~~~>,~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~YY
~~~~~~~~~~~@_~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
~~~~~~~~~"~~~~~~~~~~~~~~~~~~~';;
s,(~|r|n|s),,g;s.Y.x7e.g;
eval};Greet;'the world';


COM server pa klijent
==========================================

// CCGreet
STDMETHODIMP CCGreet::SayHello(BSTR name, BSTR *retstr)

{
// This method's signature is
//SayHello([in] BSTR name, [out,retval] BSTR *retstr)

char str[20] ;
sprintf(str,"hello ";
// copy the value of hello into the string variable

//create a new variable called temp initialized with the value of str
CComBSTR temp(str);

//append the input parameter value to the temp variable
temp += name ;

//send the value back to the calling function
*retstr = temp.Detach();

return S_OK;

}

#include "..sample1sample1_i.c" // this is a server file
#include "..sample1sample1.h" // this is a server file
//The above two server files should be included in the client header file

#include "Comdef.h" //for usage of BSTR
#include "Atlbase.h" // for usage of CComBSTR
//----------------code added by imran -----------------}

void CMfcclientDlg::OnOK()

{

//{-----------code added by imran on ----------------------------------
HRESULT hr = CoInitialize(NULL); // Initialize COM library

if (FAILED(hr)) //if initialization fails then exit

{
AfxMessageBox("Failed to initialize COM library";
}


//Get the below two constants from the servername_i.c
const CLSID CLSID_CGreet = {0x242C8BCE,0x8D72,0x11D4,
{0xAC,0x91,0x00,0xB0,0xD0,0x69,0x54,0x6F}};
const IID IID_ICGreet = {0x242C8BCD,0x8D72,0x11D4,
{0xAC,0x91,0x00,0xB0,0xD0,0x69,0x54,0x6F}};


char mname[20];
CString cResult;

// sprintf(mname,"Imran"; <- can be used to write
// a string to a char array

// ICGreet is the name of the interface in the CGreet
// class (which is the server)
// pointer to the interface

ICGreet *ptrICGreet = NULL;

//create the com
hr = CoCreateInstance(CLSID_CGreet, NULL,
CLSCTX_INPROC_SERVER,IID_ICGreet,
(LPVOID*) &ptrICGreet);

if (SUCCEEDED(hr))
{
CComBSTR mresult;

//get the name typed into the edit box and
//copy it into the char array
// called mname
GetDlgItemText(IDC_EDIT1,mname,20);

//typecast the char to a bstr before it is passed to the COM
_bstr_t bstresult(mname);

//finally... call the COM function via the interface pointer
ptrICGreet->SayHello(bstresult,&mresult);

//method signature is SayHello([in] BSTR name,
//[out,retval] BSTR *retstr)
//copy the result into a CString so that
//it can be displayed in a message box

cResult = mresult;
MessageBox(cResult);

//copy the result into a CString value variable
//associated with the edit box

m_edit = mresult;

//update the display on the screen
UpdateData(FALSE);

//free the COM pointer...
ptrICGreet->Release();
}

//MessageBox(mname);

CoUninitialize();

// CDialog::OnOK();

}
maksa83 maksa83 12:17 26.06.2011

Re: SI

HRESULT hr = CoInitialize(NULL); // Initialize COM library

if (FAILED(hr)) //if initialization fails then exit

{
AfxMessageBox("Failed to initialize COM library";
}

Ja bih ovde ispod mesidžboksa turio i jedan:

return;

Inače će posle da bude poprsje (tj. "će prsne" ), a ne treba buditi Dr. Watsona bez preke potrebe.

COM. Brrr... ka' se samo setim.
.NET je ke-va. Tri keve. Ozbiljno, najbriljantnija stvar koju je MS ikad slupao.


P.S. Da, imam kompulzivnu potrebu da čitam kod kad ga vidim. Znam - patetično.
maksa83 maksa83 12:58 26.06.2011

Re: SI

Sad dodajmo i RAF i druge privatne ICT fakultete

Troje sa RAF-a je ekipi sa kojom sada radim ispred nosa maznuo, pazi sad - Facebook (što mene lično užasava, Fejsbuk je jedan od sluzavijih IT fenomena koje sam video u mom više ne tako mladom životu, mislim da je to waste of talent, ali oni su sada hot dotle da otimaju ljude i Guglu).

Doduše, od to troje za dvoje znam da imaju visok genetski hakerski pedigre, tj. da im je otac osamdesetih (između ostalog) razbijao zaštite igara za Spektrum.
Milan Novković Milan Novković 13:01 26.06.2011

Re: SI

Ja bih ovde ispod mesidžboksa turio i jedan

Ovaj programer je dobio samo 6-cu na ispitu
COM. Brrr... ka' se samo setim.
.NET je ke-va. Tri keve. Ozbiljno, najbriljantnija stvar koju je MS ikad slupao.

Jeste, svaka im čast, u stvari jedinstvena kombinacija produktivnog developmenta i performanci pri izvršavanju.

Oracle se ozbiljnije posvetio svom portfoliju od kad su kupili Sun, pričaju mi.

Iako, nemoguće je parirati MS-u koji ima kontrolu i nad Jezikom i nad operativnim.

Iako ja ne pratim Mono i slične nagađam da oni ne mogu da imaju slobodu kretanja koju ima MS koji i svoje operativne podešava za efikasan rad sa .NET-om.
antioksidant antioksidant 13:46 26.06.2011

Re: SI

tj. da im je otac osamdesetih (između ostalog) razbijao zaštite igara za Spektrum.

о чему си максо ти само слушао наравно јер то је било у давној прошлости
maksa83 maksa83 14:21 26.06.2011

Re: SI

о чему си максо ти само слушао наравно јер то је било у давној прошлости

Avaj - nisi u pravu, imena još jasno odjekuju po zamagljenim hodnicima sjećanja, pomešana sa utiscima ranog i srednjeg puberteta. ; ) Prva priča odavde.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:14 26.06.2011

Re: SI

- Jefinih tehnoloških parkova gde start-ups mogu da dobiju šansu


A ovi smajliji usred koda, jel' to sintaksno (i semantički) ispravno?
Zezam se, ali baš cool izgledaju.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:44 26.06.2011

Re: SI

Pored svih pod...vanja FON-a od "tradicionalnih" fakulteta nije FON tako loš. A ni ti tradicionalni nisu toliko dobri da bi dizali nos, na fonu bar ne znam da ima (ili da je bilo) profesora alkosa ko na ETF-u.


Nisam hteo da skliznem na tu stranu "koji je faks bolji", sorry, a o kvalitetu kandidata za posao koji dolaze sa FON-a imam samo površne informacije koje ne govore preterano in favor FON-a. Prosto mi se učinilo da je celo to obrazovanje za kompjuterske discipline malo previše raštrkano po kojekakvim fakultetima i nazovi fakultetima za situaciju u kojoj se ne nekom dobrom smeru, kao što je taj SI, seče broj budžetiranih studenata.

Ne znam kakav je FON sad, ali znam kakav je bio tamo devedestih godina kad sam studirao. Doduše nikad nisam imao prilike da susretnem ijednog inženjera organizacionih nauka, sem nekih beznačajnih šefova ili direktorčića firmi sa kojima smo saradjivali. Otud možda imam neke predrasude.
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:12 26.06.2011

Re: SI

Milan
- Jefinih tehnoloških parkova gde start-ups mogu da dobiju šansu


U, o ovom sam se spremao da napišem blog. Imamo mi jedan takav ovde u kraju, nije baš park, nego je Laboratorija za Nanofabrikaciju (CNL). Zapravo mreža laboratorija podignutih diljem USA od para poreskih obveznika (NSF, dakle), sa ciljem da se promoviše istraživanje u oblasti nanostruktura. Ali i da se podrže small businesses, jer je otvoreno za javnost. Drugim rečima, svako može da dodje i da koristi opremu koju imaju, kad prodje obuku, za neku sitnu godišnju članarinu i per hour rate koji je, mislim, smešan.

Moj mali start-up je već uživao blagodeti pristupa tom labu, jer izmedju ostalog imaju mašine za fotolitografiju, wet lab za chemical etching, plating, assembly i kojekakva QA ispitivanja i merenja koje mi ne bi mogli u životu da kupimo bez ozbiljne VC intervencije, već bi morali da šaljemo drugima da to rade za nas, što je žešće skupo i nepraktično za razvoj.

NSF je platio ne samo izgradnju laba (što je onako od oka jedno 20-30 milki, mada se još gradi), nego plaća kompletne operacione troškove, održavanje, popravke, nekoliko stalno zaposlenih, što tehničara, što proces inženjera i staff scientist-a. Mi korisnici plaćamo tu neku siću, ali to je čista simbolika. Ali ok, izvinjavam se na trolu.

EDIT: Pošto izmedju ostalog radimo razvoj i za par nekih drugih lokalnih startupa, ume da bude veselo kad noću u CNL-u (lab je otvoren 24/7) naletim na svoje rodjene mušterije kako mrse nešto u clean room-u.
Milan Novković Milan Novković 19:05 26.06.2011

Re: SI

Zezam se, ali baš cool izgledaju

Pošto sam ionako iskopirao sa weba nije imalo potrebe da radim code "review"
Milan Novković Milan Novković 19:31 26.06.2011

Re: SI

Moj mali start-up je već uživao blagodeti pristupa tom labu

Mene ne bi iznenadilo ako bi se ispostavilo da neki ljudi što donose ove odluke u Srbiji ne znaju o čemu pričamo!

Došli preko veze, familije, prijatelja ili partije.

A i da znaju, to što ti pričaš bi im tek bilo slova A nekog alfabeta strategijskog planiranja - prvi osnovne, prva nedelja u školi.

Slovo M tog planiranja, mikroelektronika npr, u zemlji gde se daje svega, koliko bejaše, 10-tak miliona evra godišnje u nauku (možda grešim ali i između 10-50 nema neke velike strategijske razlike) dok je osnov strategije kao uterati poreze da se plati nepotrebna birokratija - to slovo nisu mnogi čuli. Ako izbaciš mikroprocesore i memoriju teško da sav efektivni kabinet (oni što imaju efektivnu "vlast" ima pojma šta je to mikroelektronika.

Ekipa što vodi Srbiju nema pojma o ničemu, tu nema sumnje, pošto krađa, lopovluk, slizavanje, otimanje, oligarhija ipak ne mogu da objasne srozavanje životnog standarda koji se desio.

Tamo car nije samo go, nego go i usran, ne rade mu nikakva čula, oni ne znaju, svi na gomili, šta je clean room, air filter, ultra čist rastvarač, tekućina, anti static materijal, litografija ... oni ne znaju šta je litografija - a svuda ovde može da se pojavi pametan hemičar, mašinac, tehnbolog razni sa nekom idejicom i osvane na svetskom tržišu. Samo kako da se pojavi kad nema novca za leba, a kamoli da se pali na neki startup biznis.

Tamo vlada živi Monti Pajtona, a da toga nisu ni svesni. Džaba im neke pametne Gordanice i pametni Gordanci tamo kad im ne daju efektivnu vlast.

Samo glup lopov, onaj što ne može da ukapira ništa, mora da drži sve dizgine vlasti u svojim rukama da bi se osećao sigurnim. Ili živeo od izbora do izbora i coalicionog potencijala.

A ti piši Srđane, već si negde onomad pisao, lepo i korisno čitati, valja će ovi dobiti nogu jednog dana.
antioksidant antioksidant 20:29 26.06.2011

Re: SI

Mene ne bi iznenadilo ako bi se ispostavilo da neki ljudi što donose ove odluke u Srbiji ne znaju o čemu pričamo!

neki?
mislis vecina
antioksidant antioksidant 20:31 26.06.2011

Re: SI

Samo glup lopov, onaj što ne može da ukapira ništa, mora da drži sve dizgine vlasti u svojim rukama da bi se osećao sigurnim. Ili živeo od izbora do izbora i coalicionog potencijala.

njima nije lose
naprotiv
jaca19 jaca19 12:54 27.06.2011

Re: SI

ETF ima JOS JEDAN IT smer koji se upisuje posle zajednicke prve godine i ima relativno veliku kvotu na budzetu.
mrdax mrdax 20:24 25.06.2011

Realan broj

Cifre su varirale od 350 do 700 u najoptimističnijim prognozama, računajući sve koji imaju srodno školovanje u odgovarajućem kvalitetu.


Od kojih polovina radi za nekoga napolje (freelance) i pitanje je kako naplate svoje usluge u smislu poreza a onda kada se ukaze povoljna prilika samo odu i vuku jedni druge.
Nisam pesimista ali mislim da se u narednom periodu (recimo 10 godina) ovaj trend nece lako zaustaviti.
princi princi 20:28 25.06.2011

Чекај, ово ми није јасно

ако Република Србија финансира студенте, да ли то значи да они морају остати да раде у Србији након дипломирања? Ако људи имају потпуну слободу, онда стварно не видим који је интерес Србије да улаже у некога ко ће запалити и плаћати порез некој другој држави чим дипломира.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:36 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Da, Republika Srbija finansira. Ali je problem u debalansu onoga što finansira. Uglavnom se finansiraju kadrovi za zavod za zapošljavanje.
princi princi 20:42 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Драгане, питање је било не да ли РС финансира него
да ли то значи да они (студенти које финансира РС) морају остати да раде у Србији након дипломирања?

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:55 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Uh Princi, ja sam mislio da ti znaš kako to u Srbiji funkcioniše. Evo ukratko:

U Srbiji postoje budžetski i samofinansirajući studenti. Budžetski se školuju uglavnom na teret države - ovo uglavnom znači da ne plaćaju školarinu, ali plaćaju sve ostalo. Samofinansirajući plaćaju školarinu i sve ostalo. Koliko znam studenti koji su na budžetu, ne potpisuju nikakav ugovor koji ih obavezuje da ostanu u zemlji.

Ali to je deo jedne malo šire priče. Nekada su svi bili na budžetu (u doba socijalizma), a svi zaposleni i svi koji plaćaju porez i doprinose su ulagali u fond za obrazovanje, kao što se ulagalo i za mnoge druge stvari (zdravstvo, stanogradnju itd). Odatle su se finansiralo školovanje onih koji dođu do fakulteta, polože prijemni i upišu se.

Kasnije se shvatilo da to puno košta, pa su stvari počele da se zatežu. Ali svi zaposleni u Srbiji i dalje plaćaju porez i doprinose od kojih deo ide u prosvetu, zdravstvo, vojsku, policiju i druge zajedničke funkcije društva i države.

Servisi koje država daje gradjanima bi, po tom konceptu, trebali biti besplatni ili besplatni u određenoj meri. Međutim, svi dobro znamo kakve usluge dobijamo od zdravstva, prosvete i drugih državnih "servisa" koje plaćamo od poreza i doprinosa na svoje plate.
princi princi 21:02 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Је ли, а колико од тих фирми које праве тих 70 милиона евра или колико већ годишње, стипендира студената?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:05 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

princi
Је ли, а колико од тих фирми које праве тих 70 милиона евра или колико већ годишње, стипендира студената?


Stipendiraju, ali ne znam koliko njih. Ali i ti koji stipendiraju plaćaju doprinose za obrazovanje od kojih deo ide u budžet. Iz tog budžeta se finasira takođe i najveći deo troškova državnih fakulteta (osim osnovnog i srednjeg obrazovanja).
princi princi 21:30 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Да, то не разумем. Зашто држава не даје инсентиве фирмама да стипендирају клинце тако што би их ослободила доприноса?
alselone alselone 21:33 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

princi
Да, то не разумем. Зашто држава не даје инсентиве фирмама да стипендирају клинце тако што би их ослободила доприноса?



Ovi likovi da smisle tako nesto? Ma daj! Ni za 300 godine.
Jukie Jukie 21:37 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

princi
ако Република Србија финансира студенте, да ли то значи да они морају остати да раде у Србији након дипломирања? Ако људи имају потпуну слободу, онда стварно не видим који је интерес Србије да улаже у некога ко ће запалити и плаћати порез некој другој држави чим дипломира.

Ne, naravno da ne moraš da ostaneš da radiš, jer nemaš gde da ostaneš da radiš.
Evo npr. u gore linkovanoj tabeli piše da ove godine na biologiji upisuju 160+70 studenata. Zapošljavanje u prosveti je zamrznuto, a i zbog nerađanja broj dece opada, tako da tih 160 neće raditi u prosveti. Van prosvete ne znam da li se otvara i jedno radno mesto za biologe godišnje.
Dakle, imaš samo na biologiji samo ove godine 160 budžetskih brucoša koji studiraju da bi diplomom jednog dana ukrasili zid.
Zašto se upisuju uopšte? Verovatno fakultetu odgovara da ga ne ukinu pa popunjava stolice u Velikoj sali.
NNN NNN 21:40 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

princi
ако Република Србија финансира студенте, да ли то значи да они морају остати да раде у Србији након дипломирања? Ако људи имају потпуну слободу, онда стварно не видим који је интерес Србије да улаже у некога ко ће запалити и плаћати порез некој другој држави чим дипломира.
Posle taj neko preko Western Union-a ili lično ili po nekom šoferu šalje pare (koje ovde ne bi ni moga da zaradi)

...ja računam da je to negde 1/3 otprilike
(budžeta)
princi princi 21:40 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Па не, мени је увек много боље да сама индустрија директно одређује шта су јој потребе него да држава у томе посредује. Држава су билмези, бирократе, шта они знају шта су потребе друштва.

Mислим, на крају, и у оног Теслу са слике, не знам баш ко је улагао. Он, човек, на крају није ни завршио тај факс (али то је већ нека друга прича).
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:59 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

princi
Па не, мени је увек много боље да сама индустрија директно одређује шта су јој потребе него да држава у томе посредује.


U tome jeste problem zbog koga sam napisao ovaj tekst. Država razreže koliko će da finansira budžetskih studenata, a plus kaže koliko će moći da se upiše i studenata koji se samofinansiraju.

E ako me pitaš ko tačno i kako te brojeve određuje, to ne znam. Nadam se da neko na blogu zna, pa će da nam objasni.

Ali ono što puzdano znam je rezultat tog "promišljanja" onih koji kvote određuju. Rezultat je da "krštenih" ICT inženjera premalo za potrebe, a da je nekih drugih struka toliko da svaki dan čitamo kukanja po novinama da nema posla i koliko godina koji doktori, magistri, diplomirani X, Y, Z i ostali čekaju na posao.

I plus dodatni efekat je da, onaj ko upadne na budžet je finansiran od svih nas poreskih obveznika. Onaj ko je na samofinansiranju ili na privatnom univerzitetu sve sam plaća, a njegovi roditelji su džaba odvajali od plate u taj fond. Doduše, kao i što, kad odeš kod privatnog doktora, moraš sve da platiš i džaba ti što plaćaš zdravstveno osiguranje - računi od privatnih doktora se ne priznaju. A ako odeš u državni dom zdravlja za najbanalniji pregled, računaj na izgubljen ceo radni dan... Itd. Ne dao ti bog da se razboliš. Ali da ne idemo na tu stranu.
zilikaka zilikaka 22:04 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Dragan Pleskonjic
Da, Republika Srbija finansira. Ali je problem u debalansu onoga što finansira. Uglavnom se finansiraju kadrovi za zavod za zapošljavanje.

Ima tu јоš nešto!
Pootvarali su se fakuleti gdegod je to moglo, a odlično su poslužili jednima da se zaposle u visokom školstvu, drugima da magistriraju i doktoriraju uz vince i praseću glavu, a trećima da dobiju fakultetsku diplomu koja im treba za karijeru. Sve bi to bilo lepo da toga nema mnogo, a i godinama ne proizvode kadrove. Mnogi već imaju profesore koji su njihova loza.
Ne znaš da li je strašnije to što se finansiraju a od njih prave koristi nema, ili što lažu decu da je to što se kod njih radi studiranje, i da su nešto i naučili nakon što im se napiše diploma.
E, kad se u ukupan budžet uračuna podosta takvih, naravno da ne ostaje para za proširenja tamo gde bi trebalo.
EDIT: Naravno, podrška.
princi princi 22:05 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

koliko godina koji doktori, magistri, diplomirani X, Y, Z i ostali čekaju na posao.

Ta институција "чекања на посао", ја мислим, постоји само у Србији. Нигде другде у свету не постоји да неко 10-15 година "чека на посао". То је кретенизам посебне врсте, то схватање да ако си завршио неку социологију, на пример, не можеш да возиш такси или радиш неки други посао. Али, добро, и то је нека друга прича.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:09 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

princi
Ta институција "чекања на посао", ја мислим, постоји само у Србији. Нигде другде у свету не постоји да неко 10-15 година "чека на посао". То је кретенизам посебне врсте, то схватање да ако си завршио неку социологију, на пример, не можеш да возиш такси или радиш неки други посао. Али, добро, и то је нека друга прича.


Slažem se.
Dodatni problem je što nisu svi preduzetni (tj. većina nije) i što je neki raniji sistem ubio duh preduzetništva i svest da treba nešto da učiniš za sebe, a ne da ti država "da".
jesen92 jesen92 22:13 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Stipendiraju, ali ne znam koliko njih. Ali i ti koji stipendiraju plaćaju doprinose za obrazovanje od kojih deo ide u budžet. Iz tog budžeta se finasira takođe i najveći deo troškova državnih fakulteta (osim osnovnog i srednjeg obrazovanja).

...mogu ti reci da drzava slabo pokriva troskove drzavnih fakulteta i visokih skola(vise skole ne postoje od 2007 god a negde si ih gore pomenuo)...zato su i izmislili samofinansirajuce studente...radim u jednoj Visokoj tehnickoj skoli strukovnih studija(tako se to sad zove) i mnogo mi je zao dece koja placaju studije ali takvo je vreme...drzava prati situaciju i kad vidi da neko ima studente ona ne salje pare za "redovne troskove" ili salje neki minimum sa kojim troskovi ne mogu da se pokriju...i tu je opet apsurd...oni koji nemaju studente dobijaju redovno pare a oni koji imaju ne dobijaju..:))...a pare redovno dobijaju i oni koji su u nekom dilu sa minastarsvom....itd....situacija je haos...a bolonja i master studije su totalno nedorecene i sprovode se razlicito na razlicitim fakultetima...kao sto je i bodovanje diplomskih studija po starom programu svuda razlicito uradjeno... neki fak. su krenuli sa 3+2 za master a onda promenili na 4+1 za master...a generacije koje su zavrsile sa 3 god ne znaju sta ce dallje...master su, kao, redovne diplomske studije a uglavnom svi placaju...budzetskih studenata skoro i da nema...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:30 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

jesen92


Drugim rečima - opšta papazjanija.
jesen92 jesen92 23:12 25.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Drugim rečima - opšta papazjanija

..bas tako...a tu papzjaniju je napravila drzava...nas masiraju sa nekim akreditacijama koje podrazumevaju gomele papira tj dokumenata a sa druge strane milion privatnih skola i fakulteta koje imaju samo jednu tablu i kredu...naravno da nemam nista protiv kvalitetnih privatnih fakulteta ali njih je veoma malo....sve su to "oni" zamesili da ne bi davali pare u obrzovanje ..a sta ce da bude sa diplomiranim studentima to ih ne zanima bas ni malo...uostalom i ministar radi kod Mice u Megatrendu koji btw ima milion "isturenih odeljenja" po Srbiji a i sire..:)) sve se plasim da njemu trazi te silne papire kao drzavnim skolama...ma dil je dil...a "posle mene potop" , tako se razmislja u Srbiji danas...

Najvaznije nisam rekla: Podrzavam da se broj budzetskih studenata poveca i na tom smeru na ETF/ i za sve struke koje se traze na trzistu...
b92fmember b92fmember 00:05 26.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

princi
koliko godina koji doktori, magistri, diplomirani X, Y, Z i ostali čekaju na posao.

Ta институција "чекања на посао", ја мислим, постоји само у Србији. Нигде другде у свету не постоји да неко 10-15 година "чека на посао". То је кретенизам посебне врсте, то схватање да ако си завршио неку социологију, на пример, не можеш да возиш такси или радиш неки други посао. Али, добро, и то је нека друга прича.


Da to je druga priča.

Ovde pričamo o tome zašto država troši gomilu para na školovanje profila koji nikome nisu potrebni, ili bar ne u tolikom broju, a smanjuje finansiranje za deficitarne profile.

Nije Srbija Amerika ili Nemačka, pa da može da uveze školovane radnike, mora sama da ih školuje. A kad već mora da ih školuje, onda bi trebalo da školuje one struke koje će joj biti potrebne.
princi princi 01:02 26.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Ovde pričamo o tome zašto država troši gomilu para na školovanje profila koji nikome nisu potrebni, ili bar ne u tolikom broju, a smanjuje finansiranje za deficitarne profile.

Nije Srbija Amerika ili Nemačka, pa da može da uveze školovane radnike, mora sama da ih školuje. A kad već mora da ih školuje, onda bi trebalo da školuje one struke koje će joj biti potrebne.

Не знам да ли се изгубило у преводу, али ја управо пишем да и није посао државе да неком плаћа студирање. Не треба држава да се бави економијом и алоцирањем ресурса, у томе је суштина моје приче. Јер кад држава то ради онда добијамо друштво килавих и неспособних доживотних "чекача на посао" неспособних да се снађу ни у сопственој земљи, а камоли у свету.
b92fmember b92fmember 01:41 26.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно


Не знам да ли се изгубило у преводу, али ја управо пишем да и није посао државе да неком плаћа студирање. Не треба држава да се бави економијом и алоцирањем ресурса, у томе је суштина моје приче.


Sa ovim nikako ne mogu da se složim, jer da je tako onda bi i u osnovnu školu išla samo ona deca koja imaju da plate. Što bi im država plaćala školovanje?

Šta bi se desilo kad bi u srbiji bilo ukinuto finansiranje iz budžeta? Da ne bi možda srpski privrednici stipendirali studente?
Neolibaralizam najgore vrste.

Јер кад држава то ради онда добијамо друштво килавих и неспособних доживотних "чекача на посао" неспособних да се снађу ни у сопственој земљи, а камоли у свету.


Očigledno je da ne živiš ovde i da ne poznaješ kakvo je pravo stanje stvari.
u srbiji fakultetski obrazovana populacija lakše nadje posao, bilo u struci bilo van nje.

Ovde živi nekoliko miliona ljudi koji nemaju posla, ili kako ti kažeš, "čeka na posao" a samo je mali procenat medju nima onih sa visokom stručnom spremom. Većina njih koji "čekaju na posao" nema nikakve kvalifikacije.
princi princi 02:16 26.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Пишем о плаћању студирања а одговара ми се slippery slope аргументом у коме фигурира основно образовање, . Иако видим да у даљем тексту има још сличних бисера, признајем да је већ и ова глупост превише и да ми на крај памети не пада улазим у даље расправе овог типа.
jesen92 jesen92 12:31 26.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Па не, мени је увек много боље да сама индустрија директно одређује шта су јој потребе него да држава у томе посредује. Држава су билмези, бирократе, шта они знају шта су потребе друштва.

...izvini, koja industrija? s obzirom na situaciju nama trenutno ne treba niko za industriju posto ista ne postoji...mogu slobodno da zatvore sve tehnicke fakultete osim ovih sto se bave IT na bilo koji nacin...a i to je diskutabilno ali posto ne volim da pricam o necemu sto ne znam necu reci sta o tome mislim...S druge strane, deca imaju pravo na svoj izbor a sta ce sa diplomom videce kad zavrse studije...neki ce naci svoj put i ovde, neki ce otici negde, oni inertni ce cekati na nekom birou i kukati nad sudbinom a clanovi partija ce juriti veze da se zaposle u komunalnom ili javnom preduzecu....
b92fmember b92fmember 12:34 26.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

princi
Пишем о плаћању студирања а одговара ми се slippery slope аргументом у коме фигурира основно образовање, . Иако видим да у даљем тексту има још сличних бисера, признајем да је већ и ова глупост превише и да ми на крај памети не пада улазим у даље расправе овог типа.


Moj "slippery slope" je reakcija na tvoj slippery slope da u ovde ljudi čekaju na posao zato što im država plaća studiranje.

Не треба држава да се бави економијом и алоцирањем ресурса, у томе је суштина моје приче. Јер кад држава то ради онда добијамо друштво килавих и неспособних доживотних "чекача на посао" неспособних да сjavascript:;е снађу ни у сопственој земљи, а камоли у свету.

Ako je neko nesposoban, ne mogu da prihvatim da je uzrok tome to što mu je država finansirala školovanje.

i uzgred čime treba da se bavi država, ako ne ekonomijom i alociranjem resursa? ne mislim samo na Srbiju, pogledajmo Evropu, Ameriku, Kinu, Kubu...

Ako uzmemo recimo zdravstvo i uporedimo zdravstveni sistem Amerike i Kube kao dva extremna primera tržišnog i državnog, možemo da vidimo da su rezultati su prilično slični.

Američki sistem je rangiran 37-i a Kubanski 39-ti. izvor

a Amerika je zemlja koja ima najskuplji sistem zdravstvene zaštite na svetu.

marke63 marke63 13:59 26.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Brojka od 10 je koliko apsurdna toliko i bizarna i po meni treba da bude barem 5-6 puta veća. Čak ni broj samofinansirajućih nije zadovoljavajući. Opcija samofinansiranja neće rešiti problem u zemlji u kojoj toliki broj roditelja zaista nema mogućnost da isfinansira deci studiranje u grani koja moze da im omogući brzo zaposlenje, jer su roditelji ili ostali bez posla ili rade u firmama koje im isplaćuju mizerne plate pa mesto da se problem resi on se samo multiplikuje.
Svojevremeno je ako se dobro secam bila državna ideja da se upravo forsira IT obrazovanje jer ne zahteva mnogo ulaganja u opremu na kojoj bi se izvodila moderna nastava koja prati tokove razvoja nauke. Dovoljni su neki iole pristojni računari i kvalitetna mreža, što se u današnje vreme zaista može nazvati jeftinim. Valjda je to ideja bila da se uz minimalna ulaganja dobiju obrazovani ljudi koji će pružanjem IT usluga donositi pare ovoj zemlji, a ne da se prvo ulaže u geografe koji će se posle nekoliko godina na biroima kroz programe prekvalifkacije pretvarati u kvazi IT stručnjake.
Koja grupa "stručnjaka" koja projektuje potrebe može da odredi ovakve kvote? Ovakav rezultat moze da bude jer "stručnjaci" zaista ne znaju koliko ljudi treba (što je malo verovatno), pa posto su im biolozi, geografi, psiholozi i bezbednjaci bliži, lobiranjem više kvota ostvaruju za sebe (ako je ukupan broj fixan pa kako se ko iscenjka), a postoji i obrnuta varjanta, da svi koji odu na ETF, MF ili FON zapravo neće uplatiti novac za svoje obrazovanje raznim privatnim IT fakultetima, sto njihovim osnivacima, vlasnicim i sl. nije u interesu. Ovo prvo je resivo pokretanjem ovakve inicijative, ali ako je ovo drugo u pitanju imamo jos neku od mafija kojima je tesko ovako šta dokazati...
Takodje je čudno da sam ETF nije podigao više prašine oko ovoga, ili je možda njima sve jedno tj. ove sa budžeta posmatraju kao čist trošak? Inace ja ne bih imao nista protiv privatnih IT fakulteta koji bi izbacivali kvalitetne kadrove (sem za nadarene klince čiji roditelji ne mogu to da im priušte), ali oni sto sam ja do sada susretao na intervjuima je bila tuga. Prezentirano znanje je u glavnom površno i na nivou čuo sam za pojam al ne znam šta je.

princi princi 00:33 27.06.2011

Re: Чекај, ово ми није јасно

Brojka od 10 je koliko apsurdna toliko i bizarna i po meni treba da bude barem 5-6 puta veća. Čak ni broj samofinansirajućih nije zadovoljavajući. Opcija samofinansiranja neće rešiti problem u zemlji u kojoj toliki broj roditelja zaista nema mogućnost da isfinansira deci studiranje u grani koja moze da im omogući brzo zaposlenje, jer su roditelji ili ostali bez posla ili rade u firmama koje im isplaćuju mizerne plate pa mesto da se problem resi on se samo multiplikuje.
Svojevremeno je ako se dobro secam bila državna ideja da se upravo forsira IT obrazovanje jer ne zahteva mnogo ulaganja u opremu na kojoj bi se izvodila moderna nastava koja prati tokove razvoja nauke. Dovoljni su neki iole pristojni računari i kvalitetna mreža, što se u današnje vreme zaista može nazvati jeftinim. Valjda je to ideja bila da se uz minimalna ulaganja dobiju obrazovani ljudi koji će pružanjem IT usluga donositi pare ovoj zemlji, a ne da se prvo ulaže u geografe koji će se posle nekoliko godina na biroima kroz programe prekvalifkacije pretvarati u kvazi IT stručnjake.

По мени, кључно је питање да ли ЕТФ (Си или Еј или ТиЕф) формира тражени квалитет професионалаца. По мени, ИТ образовање је потребно почети знатно раније, већ око 14-15 године, да би са 18 година имали људе који "убијају" и раде на озбиљним програмима. Имајте у виду да су и Цукенберг (или Закенберг или Зукенберг), и Гејтс и Шон Паркер постали то што јесу знатно пре факултета и да су већ у средњешколском узрасту иза себе имали позамашну историју рада у ИТ-у.

Чињеница је да ту нема неке формуле, али ако се већ тражи интервенција државе по мени она има много више смисла ако се форсира дизање нивоа ИТ подучавање у средњој школи него стипендирање 10 или 20 па чак и 100 студената ЕТФ-а. Оно што може произвести нову ИТ вредност у Србији су стотине хиљада потенцијалних младих програмера а не њих 20-ак, 30-ак.

Рецимо, у Математичкој гимназији сваке године имате пар малих генијалаца који редовно освајају медаље по математичким олимпијадама и балканијадама, стварно раде чуда из теорије бројева, Пелове теореме, комбинаторике, Диофантових (не)једнакости, конгруенција али са њима нема једноставно ко да ради да то огромно знање претвори у нешто корисно и профитабилно. У Нишу, пак, имате пар ентузијаста који раде с клинцима и ту се виде резултати. По мени, ту треба тражити веће ангажовање државе, да, на пример, људи као што су Плеки или Макса оду и држе клинцима у МГ часове и уче их практичном програмирању, као и да се организују школе у којима би се скупљала деца која имају склоности ка тој врсти посла.
blogov_kolac blogov_kolac 22:12 25.06.2011

od koga je, i 10 je mnogo

A sada ozbiljno: zelim da pridodam jos jedan jako bitan argument u korist ove inicijative, a koji se iz nekog razloga kod nas jako stidljivo pominje na slicnim temama, iako manje-vise svi znamo za to. Dakle, dodatni razlog zasto nasa drzava Srbija treba posebno da ulaze u programere i ostale IT kadrove lezi i u prostoj cinjenici da su (zahvaljujuci razvoju i prirodi interneta) upravo takvi vrhunski kadrovi dugorocno najimuniji na kod nas toliko prisutan fenomen odliva mozgova vrhunskih strucnjaka. Za razliku od ostalih profila koje skoluju nasi u svetu cenjeniji fakulteti poput ETF, PMF, Arhitekture, Masinca... itd... programeri vec danas (a pogotovo sutra) mogu da nadju posao "u inostranstvu", a da uopste ne moraju da napuste nasu zemlju, svoj grad, pa cak ni svoju sobu! Da dam primer siromasne i lose organizovane zemlje Indije, gde su programeri maltene postali kasta za sebe. Ne mrdaju iz svoje zemlje, cene su im istina dosta nize od svetskih, ali za indijske uslove zive ko grofovi, donose svez kapital u svoju zemlju, i u neku ruku su lokomotiva njenog razvoja od kojeg se tek ocekuje pravi bum u narednim decenijama (ili vec godinama).

Ili jos jedan mali detalj: autor bloga kaze da se radi o profilu gde ce onaj ko ga zavrsi dobiti posao odmah po sticanju diplome, a ja bih otisao i korak dalje - tvrdim (koliko ja znam) da ce svi oni jos tokom studiranja biti u poziciji da "sa strane" zaradjuju na povremenim angazovanjima, dok kod tolikih drugih zanimanja u proseku treba da se ceka i preko pet godina posle diplome da neko dobije prvi posao U STRUCI. Drzava se dovija da putem studenskih zadruga i slicno olaksa akademcima skolovanje tako sto nudi olaksice poslodavcima da ih angazuju na najrazlicitijim privremenim i sezonskim poslovima, a ovde imamo vrstu studenata koje bi vec recimo na sredini studija poslovi U STRUCI sami trazili i nalazili. Jos jedan razlog vise sa stanovista drzave da se upravo jedan ovakav profil forsira.

Potpuna podrska inicijativi i od mene.

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:15 25.06.2011

Re: od koga je, i 10 je mnogo

blogov_kolac

Potpuna podrska inicijativi i od mene.


Hvala puno.

Uz to, sve što ste naveli je tačno.
blogov_kolac blogov_kolac 17:12 26.06.2011

Re: od koga je, i 10 je mnogo

Tek malopre sam pogledao i link Deutsche Welle clanka o srpskom IT trzistu preporucen u uvodnom tekstu, i sasvim slucajno sam naleteo na krupan neoboriv dokaz u prilog ove inicijative! Na pomenutoj Deutsche Welle stranici postoje i neki spoljni linkovi, i mene je zaintrigirao jedan pod "KORISNE INFORMACIJE" koji se odnosi na slobodna radna mesta u Nemackoj, jer me je bas zainteresovalo kako sada stoji situacija na njihovom trzistu rada u periodu ove svetske ekonomske krize. I imam sta da vidim: od petnaestak zanimanja za kojim je tamo trenutno najveca potraznja na prvom mestu su upravo IT inzenjeri!
Najtraženiji su svakako stručnjaci za informacione tehnologije, pre svega inžinjeri. Na raspolaganju je oko 3.500 radnih mesta. Neke prognoze govore da će potražnja za stručnjacima u toj branši postojati i narednih godina.
Zanimljivo da posle njih dolazi nekoliko zanimanja iz medicinske struke sto je objasnjeno cinjenicom da stanovnistvo u proseku sve vise stari iz godine u godinu pa je veca potreba za negom i lecenjem. A prvo sledece zanimanje (valjda na osmom mestu) je nesto sto su opstim imenom nazvali "informatičari"!

Znaci u jednoj Nemackoj koja svoj IT sektor svakako nije zanemarivala ili planirala stihijski IT inzenjer je zanimanje za kojim je najveca potraznja na njihovom trzistu rada i fale im jos silne hiljade ovih strucnjaka. A u Srbiji je neko "izracunao" da su prsti na rukama sasvim dovoljni da zbroje nase GODISNJE POTREBE za odsek "softversko inzinjerstvo", i shodno tome ih finansirao iz budzeta!?

Inace, bacio sam pogled na sajt ETF i primetio da je za sve ostale smerove odnos budzetski/samofinansirajuci 400/100, dok je bas na ovom softverskom inzinjeringu protivno svakoj logici taj odnos 10/50, i to valjda traje jos od njegovog uvodjenja pre oko 5 godina!?
niccolo niccolo 22:53 25.06.2011

Šteta

što su se svi uhvatili za broj SI studenata koje će da finansira budžet. Mislim da su ovo

U isto vreme, iz budžeta finansira stotine onih koji neće imati šansu da se zaposle, bacajući tako novac u prazno.
Debalans onog što naš obrazovni sistem „proizvodi", što država finansira i onoga što privreda traži je ogroman.
ključne stvari. Sad, ja ne znam tačno koliki je taj debalans ali bih rekao da se stvara kako zbog nepostojanja svesti o potrebama privrede (izraženo kroz broj studenata koji završavaju pojedini fakultet), tako i zbog nedovoljnog znanja koji se prenese studentima (barem je moje iskustvo sa društvenim naukama da ne mogu uopšte da uhvatim neki standard koliko i šta zna/ne zna neko ko je imao takav i takav posek).
legalizacijabg legalizacijabg 23:09 25.06.2011

na kraju opet pusta poljoprivreda

nikad mi neće biti jasno zašto država i studenti IT...bah..

hteo sam nešto da predložim,ali sam se u zadnji tren setio današnje vesti,da je jagma za fakultetom bezbednosti i psihologije..dakle nove garniture budućih ćata..pa odustajem
aurelije aurelije 09:47 26.06.2011

Re: na kraju opet pusta poljoprivreda

Fakultet bezbednosti upisuju iz vojske i policije jer im je diploma uslov za napredovanje. I to upisuju oni pošteniji koje je sramota da upišu Megatrend i to Megatrend iz Zaječara (beogradski je ozbiljniji) i to istureno odeljenje u Smederevu.

Ono što meni nije nikako jasno je Geografski fakultet. Jagma za njim vlada godinama, a nema posla, ili bar ja ne vidim da ima. Pri tom to uopšte nije naivan fakultet.
Jukie Jukie 10:09 26.06.2011

Re: na kraju opet pusta poljoprivreda

aurelije
Ono što meni nije nikako jasno je Geografski fakultet. Jagma za njim vlada godinama, a nema posla, ili bar ja ne vidim da ima. Pri tom to uopšte nije naivan fakultet.

Pa isto kao i biologija... Doduše u moje vreme je na prvu godinu došla vrlo šarolika grupa ljudi, od zaluđenika u određenu grupu životinja ili biljaka, ljudi koji su već godinama u raznim udruženjima terenskih istraživača i/ili su prošli sve petničke i druge programe terenske biologije, preko raznih ljudi koje je interesovalo prčkanje po epruvetama u laboratoriji a nisu uspeli da se upišu na molekularnu, preko ljudi koji su smatrali da je "ekologija" jako perspektivna, preko ljudi kojima je "išla biologija pa hajde da je upišu", do na kraju ljudi koji nisu uspeli da se upišu na medicinu/farmaciju itd. (jedna devojka je položila matematiku ali ne i biologiju na valjda stomatologiji ili farmaciji, gde su se već tražila ta dva predmeta, i pošto nije položila biologiju otišla je i upisala se na biologiju... imala je dovoljno poena iz biologije na biologiji... doh...) - doduše ta podgrupa se osula posle prve godine kada su uspeli da odu na svoj primarni fakultet.
fantomatsicna fantomatsicna 01:07 26.06.2011

Mislim

Da samo apel ovde nece biti dovoljan.Mozda pokrenete neku siru akciju.Sramota da se tako malo ulaze u studente buducnosti.Tako kako ih cene tako ce im se i oduziti kad zavrse...
lady_d lady_d 10:11 26.06.2011

konkretni koraci

Vrlo je vazno da sira javnost bude upucena u probleme visokog skolstva, ali je mnogo vaznije da strukture koje odlucuju budu vodjene u pravom smeru odlucuvanja. To u Srbiji je pogresno.
Da krenemo od pocetka, skolstvo na fakultetima (drzavnim, ne pratim privatne) je zastarelo (nije oprema jedina koja je zastarela vec i ono sto se posebno od studenata tehnickih fakulteta ocekuje da nauce nikada nece primenjivati ili gotovo nikada). Oprema koja je savremena (raspitaj te se o uredjaju za Raman spektroskopiju u Institutu za Fiziku) je zakljucana u nekim podrumima, niko ne zna niti zeli da nauci kako da je koristi.
Uskladjivanje po Bolonji... uradjeno nakaradno i pogresno (umesto ljude specijalizovati...napravljena jos veca papazjanija). Na fakutetima danasnji predavaci koriste beleske s predavanja koja su drzali njihovi profesori (nauka se izuzetno brzo menja da bi to smelo da bude staticno!) nema inicijative a ni zelje da se prepoznaju napredni studenti i upute u pravom smeru. Odmah ce vam biti predocen problem zvani "novac". Srbija je mala i industrijski zaostala zemlja (izvinjavam se ministrima koji o tome nisu obavesteni) i kao takva ne moze i nema iz cega da skoluje nove strucnjake (recimo EI Nis je bio razlog zasto je ETF u Nisu jedno vreme davao strucnjake svetske klase) zato treba i mora da iskoristi to sto ima pristup EU fondovima i da saslusa svoje strucnjake koji su van zemlje Srbije (bez omalovazavanja, ti ljudi su u dodiru sa najsavremenijim trendovima). Kako to uraditi kada nam u institucijama koje treba da pomazu popularizaciji prijavljivanja i kasnijem sprovodjenju EU projekta sede po politickoj osnovi zaposlene osobe koje imaju srednju ekonomsku ili u najboljem slucaju neki od drustvenih fakulteta? Da li ministri nauke, tehnologije, obrazovanja (nemam nista protiv da budu menadzeri, jer tu treba masinerija koja ce neke ideje implementirati) imaju savetodavna tela? Ako imaju ko je u tim telima? Tu dolazimo na konkretni problem: Ko od nasih vrhunskih IT strucnjaka je ukljucen u procese odlucivanja?! Niko. I bice ovako dok bude niko, dok o tako vaznim stvarima odlucuju ljudi koji ne poznaju materiju. Kako to promeniti?! Napraviti javnu diskusiju (B92 ima emisije takvog karaktera koje mogu da proprate ovaj problem, vise ljudi gleda TV nego sto cita blogove), pozvati eminentne ljude u IT-u i objasniti probem, napraviti tim strucnjaka i traziti prijem kod ministara koji o tome odlucuju i pokusati da se dobije strategija. U Srbiji ima na stotine nevladinih organizacija ali ni jedna koja se bavi problemom visokog skolstva (ili ja ne znam ni jednu?!). Znam da mnogi strucnjaci tehnickih nauka se blago receno gade ulazenja u politiku (cak vazi uvrezeno misljenje da samo losi strucnjaci odlaze u plitiku ) ali kako drugacije uci u proces odlucivanja?! Hoce li lekari, biolozi, stomatolozi, sociolozi menjati i znati nesto da promene u sektotima tehnologije? Nece... Zato Dragane, okupi te strucnjake oko sebe i u borbu sa Vetrenjacama. Druge nema ako zelimo da Srbija za 10 godina ima perspektivu kao IT (a ja bih dodala) i nanotehnoloska meka.
Ono sto je meni bilo takodje simptomaticno je da student trece godine IT radeci (uglavnom da bi preziveo) na nekim projektima u raznim IT firmama nauci vise nego na fakultetima (student na ispitu resava zadatke i bude zamoljen od asistenta da resi zadatke iz druge grupe jer nije video takvo prakticno resenje?!). Znaci praksa i dodir sa konkretnim problemima (learning by doing) je vrlo napredna. Zasto te IT firme ne bi ponudile projekte fakultetima na kojima ce se uposljavati studenti (malo para za fakultete, naterati predavace da prate trendove i uce), zasto ne i stipendiranje (naterati drzavu da donese zakon da deo poreza moze da se uplati kroz skolovanje-stipendiranje strucnjaka)... Ima nacina...nedostaju konkretni koraci.
maksa83 maksa83 12:31 26.06.2011

Re: konkretni koraci

Ono sto je meni bilo takodje simptomaticno je da student trece godine IT radeci (uglavnom da bi preziveo) na nekim projektima u raznim IT firmama nauci vise nego na fakultetima

Dobro, ovo je sasvim normalna stvar, i po belom svetu ljudi izlaze iz škole sa bazičnim znanjima i bez mnogo realnog iskustva. Nijedan predmet nije koncipiran tako da te progura kroz stvarno veliki projekat sa svim njegovim fazama, primeri su mahom ili trivijalno bazični, takoreći tipski, ili laboratorijski odvojeni od realnosti - škola nema vremena da te vodi kroz real life - sve sa zahtevima koji se menjaju i mušterijom koja baš ne zna šta 'oće, ali 'oće to za juče, a npr. ono što je vrlo bitan real life momenat - software maintenance (prepravljanje nepregledne tuđe (ili tvoje, par godina kasnije, što mu izađe na isto) arhitekture ili koda) biva preskočeno, i to je mislim normalno.

Funkcija škole je da ti postavi zdrave dovoljno duboke i široke osnove (ovo nije lako sa disciplinom koja napreduje svetlosnom brzinom), uputi te kako da razmišljaš o problemima i rezonuješ o složenim sistemima i nauči te da se ne udaviš kad ti se puno veeelikih kofa ... nečega prospe na glavu, što te sve u nekoj skali sačeka u realnom životu.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:41 26.06.2011

Re: konkretni koraci

Hvala Lady_d na vrlo zanimljivim komentarima i dobrim predlozima. Očito je da IT stručnjaci nisu uključeni u procese odlučivanja i odlična je sugetija da treba da budu uključeni.

Što se tiče:
lady_d
Zato Dragane, okupi te strucnjake oko sebe i u borbu sa Vetrenjacama. Druge nema ako zelimo da Srbija za 10 godina ima perspektivu kao IT (a ja bih dodala) i nanotehnoloska meka.


Zaista ne mislim da sam pogodna ličnost za takav poduhvat. Tu je potrebno dosta političke veštine i umeća, a ja cenim da to ne posedujem. Ali pozdravljam ideju, a nadam se da će neko da se toga i poduhvati.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 13:37 26.06.2011

0

IMAM TACAN BROJ!

Drzava bi trebala da placa studiranje za tacno 0 (slovima: nula) studenata!


Na taj nacin bi pomogla svim studentima, roditeljima, preduzecima, i ostalim gradjanima koji ne studiraju, ili cija deca ne studiraju.

Odmogla bi samo profesorima!
Za njih nema Binga.
b92fmember b92fmember 14:48 26.06.2011

Re: 0

i ostalim gradjanima koji ne studiraju, ili cija deca ne studiraju.

Takvima niko ne može da pomogne. oni će i dalje raditi za 100 - 200 evra mesečno ako uspeju da nadju kakav takav posao.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 15:50 26.06.2011

SI itd.

Evo današnje vesti koja ima direktne veze sa ovim tekstom i komentarima.

"Nama ne trebaju, Nemcima su dobri
Izvor: B92
Beograd -- Oko 2.000 inženjera i 1.800 lekara koji u Srbiji čekaju na posao mogli bi uskoro da nađu zaposlenje van granica Srbije"

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana