Politika

Na raskršću politike:Pepeljuga i njene zle sestre

dali76 RSS / 30.06.2011. u 01:01

 

Glasaci za svoje probleme radije zele vidjeti vidljive krivce (citaj zrtvene jarce) nego slusati o nevidljivim apstraktnim stvarima kao sto su neoliberalni il korporativno liberalni kapitalizam. Radnik koji je izgubio posao u Svedskoj, Njemackoj, Italiji ili Francuskoj lakse ce povjerovati da mu je posao "ukrao" komsija emigrant koga vidja svaki dan, nego da povjeruje da je uzrok problema mnogo kompleksniji pa samim tim i imaginarniji od problema emigracije.

Zapadnom Balkanu, i ne samo zapadnom, trebalo je i jos treba dosta vremena u procesu evropeizacije. Sa druge strane, zapadnoj Evropi, i ne samo zapadnoj, ide dosta lakse da se vrati tamo odakle je zapadni Balkan, nadamo se, zbrisao.

Radikalno desne partije su u zapadnoj Evropi imale status ruznog paceta sa kojim niko, pa ni umjerena desnica, nije htio imati nikakvog posla. Britanski profesor Tim Bale opisao je odnos stranaka desno od centra i radikalne desnice kao odnos Pepeljuge i njenih zlih sestara. U svom clanku ciji naslov vise odgovara Diznijevoj bajci nego nekom naucnom radu iz oblasti politike, Bale je jos 2003. prilicno tacno prognozirao da bi nekad "zle sestre" (radikalna desnica) mogla lako postati "kuma" umjerenoj desnici- kuma koja ce u vidu potencijalnih koalicionih partnera donjeti tzv. desnom bloku najvazniji dar u politici: vlast.

Dok je u bajkama potrebna carolija da se misevi pretvore u konje il bundeve u kociju, u politici je dovoljna losa ekonomska situacija i jos ponesto da se nekad omrazena i prilicno marginalna radikalna desnica pretvori u ne samo legitimnu, vec respektabilnu politicku  opciju.

Radikalna desnica postojala je u zapadnoj Evropi i osamdesetih i devedesetih, ali njihove antiemigrantske parole su privlacile paznju tek malobrojnih i tvrdokornih glasaca. Glasaca koji su svjesno "bacali" svoj glas znajuci da njihovi odabranici i ako stignu do parlamentarnih stolica, cesto zbog proporcionalnog izbornog sistema, nemaju nikakve sanse uci u koaliciju ili uticati na politiku vecine.

Kad ekonomija krene nizbrdo vragu, nezaposlenost u nebesa bogu, glasaci po defoltu krenu u desno. Ovog puta ne u krilo strankama desno od centra vec u narucje onim koji prst upere u lijene Grke, prljave Turke il prema muslimanima kao " Varvarima novog Rima".

Glasaci za svoje probleme radije zele vidjeti vidljive krivce (citaj zrtvene jarce) nego slusati o nevidljivim apstraktnim stvarima kao sto su neoliberalni il korporativno liberalni kapitalizam. Radnik koji je izgubio posao u Svedskoj, Njemackoj, Italiji ili Francuskoj lakse ce povjerovati da mu je posao "ukrao" " komsija emigrant koga vidja svaki dan nego da povjeruje da je uzrok problema mnogo kompleksniji pa samim tim i   imaginarniji od problema emigracije.

Umjerena desnica, svjesna situacije, pocela je da "krade" ekstremnije stavove, posebno one u svezi emigracije a koji su nekad bili iskljucivo vlasnistvo radikalne desnice- tako da recimo francuski predsednik Sarkozi pocne da sprovodi politiku prema Romima koju bi bez pardona potpisale Lapenove pristalice. Premijer Berluskoni emigrante nazove armijom zla dok njemacka kancelarka izjavljuje da je multikulturizam "kaput".

Cak i stranke lijevo od centra se ne libe prisvojiti prilicno radikalne antiemigracione stavove svjesne da nekad njihovo neprikosnoveno glasacko tijelo, ponajvise radnici koji su ostali bez posla, postaju nova ciljna grupa radikalnoj desnici. Ovakav oportunisticki odnos umjerene desnice i umjerene ljevice daje evropskoj radikalnoj desnici politicki legitimitet. Put od nekad "zlih sestara " do potencijalnih koalicionih partnera postaje prilicno utaban i era vladavine evropske ljevice je postala proslost. Jos vaznije, radikalno desne stranke koje su tek ponegdje osvajale po koje mjesto postaju vazan politicki faktor koji i te kako ima snage da utice na politiku vecine.

 Neke od ekstremno desnih partija koje danas osvajaju mjesta u parlamentima sirom Evrope,  prije deset godina nisu ni postojale. One koje jesu postojale, kako pise News week, povecale su svoje glasacko tijelo u rasponu od 5% cak do 15%.

Jos do prije nekoliko godina bilo bi nezamislivo da jedna ekstremno desna partija podrzava manjinsku vladu u holandskom parlamentu. Danas je to realnost holandske politike, ali ne samo holandske. Najsveziji primjer jacanja extremne desnice je Finska gdje je Istinska Finska stranka osvojila 20% glasova, pretpostavljam istinskih Finaca.

Bilo bi prilicno neozbiljno porediti Evropu danas sa Evropom tridesetih godina proslog vijeka ili sa Jugoslavijom devedesetih, ali trenutna politicka klima i te kako ima uticaja na proces daljeg sirenja EU, prije svega na ostatak zapadnog Balkana, tacnije na Srbiju.

Igrati na kartu daljnjeg prosirenja EU na unutrasnjo- politickoj sceni evropskih zemalja zasigurno ne donosi glasove niti vlast, naprotiv.

U tom kontekstu treba posmatrati i odluku holandskog parlamenta da cak ni ne razmatra ratifikaciju SSP sa Srbijom, iako je najtrazeniji haski bjegunac u haskom pritvoru. Iako se radi o spoljnoj politici, ovakva odluka holandskog parlamenta je stvar unutrasnje politike, odnosno poruke njihovim glasacima. U istom smislu treba posmatrati i  spominjanje Kosova kao novog glavnog EU uslova svih uslova od strane njemackih parlamentaraca, uprkos cinjenici da Srbija nije niti pocela zvanican proces prikljucenja, a kamoli dosla do ratifikacije za clanstvo.

Naravno da je evropskim politickim elitama bitnija vlast nego sto brinu kakav ce efekat imati njihove reakcije na srpskoj politickoj sceni. Srpska politicka elita, sa druge strane, treba hitno prestati sa EUforicnom marketing politikom gdje se svaki korak napred posmatra kao nekakav uslov za EU. Srpski politicari treba da pocnu da reformisu Srbiju Srbije radi, a ne da to rade zbog Brisela. Umjesto da se fokusiraju na sam process priklljucenja gdje Brisel moze imati partnersku ulogu, srpska politicka elita se fokusira na datume kao da ce isti donjeti carobno blagostanje. Mozda u bajkama, ali u politici vaze neka druga pravila.

Na neke okolnosti Srbija ne moze da utice, ali je zadnji trenutak da politicka elita pocne mjenjati ono sto moze. Bude li se za svaku reformu cekalo i oslanjalo na Brisel, kao sto je to do sad bio slucaj, bit ce to kao da svakih pet minuta za putokaz pitate covjeka koji i sam stoji na raskrscu I gubi zivce pa vam pokazuje cas lijevo,do Haga,cas desno, do Kosova pa u krug.



Komentari (104)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 01:15 30.06.2011

Svaka čast!

Zaista stvari podsećaju na kraj dvadesetih. Kraj evra i državne dotacije sa "prljavi emigranti nam pojeli letinu" može otići dalje nego što misliš. Pa šta ako je 21. vek? Prošli je bio 20. pa ih nije sprečio da guraju ljude u peći. Inače "prljavi emigranti" su gotovo izjednačeni balkancima, anatolcima.

Naravno, vrhuška je odnarođena, blažena, hedonistička, ležerna. Spava. Uživa. Bavi se hokus-pokus varijantama. Mađijom. Opsenama.
dali76 dali76 01:40 30.06.2011

Re: Svaka čast!

ja ne bih tako olako pravio parlalele sa ovom krizom sad i sa trideseetim godinama proslog vijeka.
Jednostavno radi se o pretumbaciji politickih sistema unutar same evrope .
Kao to je sedamdesetih godina proslog vijeka postmaterjalizam iznedrio stranke zelenih, ovo je vreme kad su svoje vrem docekali radikalni desnicari.
Umjerena desnica im je ukrala teme, posebno oko emigracije, ali ne mislim da to moze dovesti do niceg slicnom kao sto je bilo tridesetih godina.
Cak ne mislim da ce EU dozivjeti sudbinu SFRJ.
ovo jeste jedan izazov za evropu, izazov koji ima dosta uticaja na ono sto se desava u Srbiji.
Ovo je vreme kad Srbiji trebaju odlucni ljudi.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 01:50 30.06.2011

Re: Svaka čast!

Da... U pravu si. Kristalne noći nas čekaju, ali verovatno ne više od toga.

Odlučni, ali ne i jaki. To kažem jer ako se nema predstava šta rade, džaba im.
dali76 dali76 02:04 30.06.2011

Re: Svaka čast!

jedan od razloga zasto mislim da nas kristalne noci ne cekaju jeste mozda paradoksalan.
Danas nema toliko vlasti u parlamentima,daanas toliko desno tesko moze da se ode, danas se vecina parlamentarnih demokratija ne bazira na suvernitetu parlamenta koji je tridesetih godina bio suveren pa je doslo do cega je doslo.
Danas su ustavni sudovi garant zakona,
Naravno uvijek mozes uzeti Madjarsku gdje su desni populisti osvojili dvotrecinsku vecinu i mogu mjenjati ustav ali mislim da je madjarska izuzetak koji pokazuje pravilo.

Mozda je hrabrost prava rijec za ono sto sam mislio kod srpskih politicara.
Kad Tadic nedavno u Njemackoj kaze,da dok je on predsednik, garnatuje da ce Srbija ici napred.
Hm, ne razvija se sistem,vec je teziste na licnosti,dok sam ja ovdje bit ce sve O.K. kad je odem nek vam je bog na pomoci, tako izgleda poruka predsednika po meni, sasvim pogresna.
princi princi 02:16 30.06.2011

И шта суштински добијамо?

Да је оно бесомучно истребљивање 90-тих било узроковано истим оним узроцима којима су узроковани бомбе, сузавци и камење у Атини и Белфасту (или Бредфорду)- економском неизвесношћу која је појачана одсуством било какве одговорности за економске одлуке у претходном периоду (у екс-ЈУ се, услед недостатка слободних избора, није ни имало шта бирати- за одлуке се бринула Партија).

Не треба се заваравати, није проблем у политичарима, народ је потпуно неспреман за промене. Непојмљиво је како људи још увек не схватају дубину зла које су посејали Тито и комунизам.
dali76 dali76 02:29 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

auu princi znas kolko ce mi trebati da ovo procitam posto je cirilica a ja moram da stavim nos uz ekran, povecam slova na 72 pa slovkanje :))
antioksidant antioksidant 08:03 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

И шта сjavascript:;суштински добијамо?

još jedan paket izgovora i prebacivanja odgovornosti na drugog
natasavb natasavb 08:08 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

dali76
auu princi znas kolko ce mi trebati da ovo procitam posto je cirilica a ja moram da stavim nos uz ekran, povecam slova na 72 pa slovkanje :))


Evo da se ne mucis. Konacno neka prednost od toga sto su nam jezik podelili, a google to prihvatio.


princi
Da je ono bjesomučno istrebljivanje 90-tih bilo uzrokovano istim onim uzrocima kojima su uzrokovani bombe, suzavci i kamenje u Ateni i Belfastu (ili Bradfordu) - ekonomskom neizvjesnošću koja je pojačana odsustvom bilo kakve odgovornosti za ekonomske odluke u prethodnom razdoblju (u ex-JU se, uslijed nedostatka slobodnih izbora, nije ni imalo što birati-za odluke se brinula Partija).

Ne treba se zavaravati, nije problem u političarima, narod je potpuno nespreman za promjene. Nepojmljivo je kako ljudi još uvijek ne shvaćaju dubinu zla koje su posijali Tito i komunizam.
dali76 dali76 08:13 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

drugog?
wtf?!!
Odgovornost Holandjana je za Holandiju, Nijemaca za Njemacku, srpska politicka elita je najodgovornija za Srbiju.
Ocemu pricamo mi AO?
nejverovatno mi je da si "ubo" totalno suportan zakljucak ,ali valjda je do mene.
antioksidant antioksidant 08:18 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

wtf?!!

dali, spusti loptu i ne šutiraj na prvu
ja ne pričam o tvom zaključu i "predlogu" već o matrici koja sada vlada
niko nije odgovoran za svoj život
sve što je loše uzrokovano je od nekog drugog
(a što se tiče ovo "komentara" - izađi iz granica - ograničavaju te )
dali76 dali76 08:29 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

da je narod ikad spreman na promjene, kako bismo razlikovali politicare spremneda vode narod od onih koji se vode narodom?
Nesto azmisljam, mozda bi Grcka trebala prvo ukinuti obavezno glasanje .
antioksidant antioksidant 08:32 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

da je narod ikad spreman na promjene, kako bismo razlikovali politicare spremneda vode narod od onih koji se vode narodom?

dakle ti veruješ da "narod" nikada nije spreman za promene?

dakle, sve se svede na manipulaciju masama? nije loše to znati

Nesto azmisljam, mozda bi Grcka trebala prvo ukinuti obavezno glasanje

uz sređene biračke spiskove i neizlaženje na izbore je iskazivanje političkog stava
dali76 dali76 08:35 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

hm, ne ljuti se ako malo dignem tenziju to je zbog rasprave. Znas i sam da sam slab sa ovim ikonicama.
samo si me sad stavio u rebus. Sta je izgovor?
Mislis da vlast ima dobar izgovor?
Evropa ima izgovor?
antioksidant antioksidant 08:38 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Mislis da vlast ima dobar izgovor?

gradjani (narod-glasači) imaju izgovor
na to mislim
to je prvi stepenik koji se mora preći
preuzimanje odgovornosti na ličnom nivou
to naravno ne odgovara dovoljnom broju faktora
jer za preuzimanje odgovornosti neophodno je dobro informisanje (a znaš li dobrih novinara?) i sposobnost da se "svari" informacija...
lakše je sedeti umrtvljen i kriviti drugog

dali76 dali76 08:43 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

vjerujem da narod nikad nije spreman na promjene, pogotovo one koje su dio nasih starih navika.
Strah od novog, drugacijeg.
Ja recimo smatram da je Djindjic bio hrabar covjek je je vodio narod ,a ne bio vodjen narodom.
Ovo sto sad radi Dinkic je podalizenje narodu, kao otkrijo sam da Beograd sve podkrada, pa cu ja da vam dam ono sto niste znali da zelite ,ali eto sad ste to otkrili.
Politika jeste manipulacija,ali postoji pozitivna i negativna.
razlika je u populizmu i spremnosti da se preuzme rizik vodjenja broda.
Zamisli kad bi smo sad narod pitali:
hocete li svi povecanje plata sto posto i ukidanje poreza to posto?
Sta bi narod izglasao?
Da.
i odosmo svi na bubanj.
Postoji ta tkzv tiranija vecine.
USAD samo spomenes povecanje poreza mrtav si covjek politicki jer to eto nije popularno.
antioksidant antioksidant 08:51 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Politika jeste manipulacija,ali postoji pozitivna i negativna.

po posledicama pretpostavljam?
moguće ali i određivanje da li su posledice pozitivne ili negativne su subjektivne (postoji dovoljan broj ljudi kojima danasnji sistem u srbiji savršeno odgovara - postoji izvestan broj njih koji bi ponovo u 90-te)

televizija je donela mnogo dobrog jer su mnoge stvari postale vidljivije ali...
Postoji ta tkzv tiranija vecine.

većine nespremne da sagleda posledice sopstvenih odluka (i ne mislim da je to eksluzivitet prostora koji je tito "zagadio" spremnošću da se lagodno živi bez odgovornosti)
dali76 dali76 09:18 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

naravno da tiranija vecine nije samo exluzivna za YU.Zato sam i dao primjer iz SAD.
nazalost, mislimda vecina nije spremna na promjene.
Upravo zbog toga ljestvica odgovornosti pocinje od vrha, NE OSTAVLJAJUCI naravno imunitet za ikoga od odgovornosti pa i na licnom nivou.
Lako je kad imas visoku odgovornost licnu, mada je to prilicno utopijski.
Odnda tu nema mjesta demagogiji i populizmu.
Onda bi Dinkic recimo dobro pazio kad predlaze decentralizaciju ,onda mu to ne bi potpisalo pola miliona ljudi bez jasne kritike predloga.
Bliza mi je realnost, paa tako stavljam odgovornost na vrh pa na nize.
princi princi 10:21 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Далиборе, уопште није лако придобити народ за неке промене, масе јесу по својој природи инертне, али је ситуација у Србији (ценим) толико лоша, да је људима могуће понудити неке здраве алтернативе. Мислим, те твоје идеје о "елити" која спроводи неку политику мимо или упркос народу, то је доста ледепеовска идеја, неког просвећеног апсолутизма, скоро фашизма. И они пропагирају идеју да је Србији потребан хумани колонизатор, да су Срби нека врста биолошког отпада (мислим да др Самарџич и Срџа Попович баш такве изразе користе) који се нема шта питати.

По мени, такве идеје су rubbish. To je, у суштини, врло шешељевска визија света, политике и друштва. Оно што ја кажем је да људи не воле одговорност, не воле да доносе одлуке о својој будућности, не воле ризик, и да зато пате за Браваром.
nestor92 nestor92 10:44 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

eksluzivitet prostora koji je tito "zagadio" spremnošću da se lagodno živi bez odgovornosti

antioksidant antioksidant 11:17 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

људи не воле одговорност, не воле да доносе одлуке о својој будућности, не воле ризик, и да зато пате за Браваром

i tu njihovu patnju sa strane ponude ima ko i da popuni na politickom tržištu
jeste da je zadovoljenje takve težnje na duže staze uvek zajeb ali... posledice se osećaju sutra tako da o tome niko ne razmišlja danas
gorran2 gorran2 11:28 30.06.2011

ceterum censeo

princi
Da je ono besomučno istrebljivanje 90-tih bilo uzrokovano istim onim uzrocima kojima su uzrokovani bombe, suzavci i kamenje u Atini i Belfastu (ili Bredfordu)- ekonomskom neizvesnošću koja je pojačana odsustvom bilo kakve odgovornosti za ekonomske odluke u prethodnom periodu (u eks-JU se, usled nedostatka slobodnih izbora, nije ni imalo šta birati- za odluke se brinula Partija).

Ne treba se zavaravati, nije problem u političarima, narod je potpuno nespreman za promene. Nepojmljivo je kako ljudi još uvek ne shvataju dubinu zla koje su posejali Tito i komunizam.

Besomučna istrebljivanja uglavnom tako i nastaju.
Na primer, ljudi se uljuljkaju u lak život koji subvencionišu kolonilijalni i neoolonijalni profiti - a onda se tamo neki pobune. I, šta da radiš, popeglaš ih malo.
A ljudi nikad ne shvate dubinu zla koje je posejao kolonijalizam.

Ili, maroderski finansijski kapital koji u tamonekim zemljama uspostavlja kvislinške populističke vlade, stvara potrrošačku groznicu i pomamu za boljim životom na kredit, i kad više ne može da se vraća, pojavi se kao sudski izvršilac ili "prijatelj" koji pomaže po zelenaškoj ceni.
A ljudi nikad ne shvate dubinu zla koje je posejao maroderski finansijski kapitalizam. Naprotiv, čak budu uvređeni što tamo neke golje neće da vraćaju pare, neće da stegnu kaiš, što su lenji i takoto.

Inače, naše besomično istrebljivanje 90-tih imalo je specifičnosti: nije bilo uzrokovano kulminacijom ekonomske krize. Naprotiv, kao što se sećaš, pojavio se lik koji je obećavao (i to demonstrirao u praksi) bolji život, veće plate, priliv para spolja, učlanjenje u EZ. Imao je čak i svoju TV preko koje je reklamirao svoju, u osnovi populističku (ali ipak kudikamo bolj), koncepciju. Međutim - narod ga je oduvao na izborima.
Nasuprot onome što se uglavnom smatra, to nije bilo iz nespremnosti na promenu. Kod ljudi se u tom periodu razvio jedan specifičan nedostatak. Komunizam nisu doživljavali kao previše države, nego premalo. Malograđaninu država treba kao dovršetak nacije, kao dopuna njegovog nejasnog ličnog identiteta.
Pa su naši građani nasuprot titoističkom populizmu lagodnog boljeg života - odabrali državu koja zastupa građanina. Srbi su optirali za Srbiju koja će se zvati Jugoslavija i iz koje neće moći da se izađe, Hrvati Hrvatsku u kojoj neće moći Srbi da se mešaju u državne poslove.
Dakle, bili su do te mere mentalno zatrovani da su izabrali besomično istrebljivanje ne usled propasti populističkog boljeg života, nego iz psiho-socijalno-nacionalnih potreba, nasuprot opciji populističkog "boljeg života", koja je još bila prilično živa i zdrava.
gorran2 gorran2 11:33 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ono što ja kažem je da ljudi ne vole odgovornost, ne vole da donose odluke o svojoj budućnosti, ne vole rizik, i da zato pate za Bravarom.

Ne vole, i izgleda da to nema veze sa sistemom.
Inače, ljudi u Srbiji ne vole Bravara. Koliko se sećam, ni jedna od partija nije posegla za njegovom slikom, nostalgijom i tim stvarima. Nisam siguran da li je onaj njegov unuk registrovao partiju, ali ako izađe na izbore, vtlo teško će izaći na 1%.
Ljudi priznaju da su živeli bolje, ali su emocionalno zadovoljni što su se rešili Bravara i njegovih.
gorran2 gorran2 11:42 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

spremnošću da se lagodno živi bez odgovornosti

Inače, ne komunizam - upravo ekonomski liberalizam eksplicitno zagovara neodgovornost pojedinca za makroekonomska kretanja. Na pojedincu je da gleda svoj lični interes - sve ostalo regulisaće tržišni mehanizmi sami od sebe.
antioksidant antioksidant 11:45 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Na pojedincu je da ne radi ništa - sve ostalo regulisaće država sama od sebe.

gorran2 gorran2 11:49 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

antioksidant
Na pojedincu je da ne radi ništa - sve ostalo regulisaće država sama od sebe.

Država, tržišni mehanizam, Bog... Bilo ko.
antioksidant antioksidant 11:53 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

gorran2
antioksidant
Na pojedincu je da ne radi ništa - sve ostalo regulisaće država sama od sebe.

Država, tržišni mehanizam, Bog... Bilo ko.

bilo ko... samo da posledica nema. dajte hleba i igara a vi uživajte

(nije koloseum pravljen da bi bio turistička atrakcija u 21. veku)
princi princi 12:30 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Mени се чини да се Југославија никад није опоравила од дужничке кризе. 80-те су биле дуго путовање у ноћ. Ми смо опседнути 90-тим, али нико се заиста не бави 70-тим и 80-тим кад је криза зачета. Марковић је био само један од пророка (додуше, губитника). То што му је иконографија била мало прихватљивија не значи да је био и решење за прегршт проблема у којима је била она држава (а иста је заиста била изузетно хетерогена, у економском смислу, чини се, хетерогенија чак и од ЕУ).
gorran2 gorran2 12:44 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi
Meni se čini da se Jugoslavija nikad nije oporavila od dužničke krize. 80-te su bile dugo putovanje u noć. Mi smo opsednuti 90-tim, ali niko se zaista ne bavi 70-tim i 80-tim kad je kriza začeta. Marković je bio samo jedan od proroka (doduše, gubitnika). To što mu je ikonografija bila malo prihvatljivija ne znači da je bio i rešenje za pregršt problema u kojima je bila ona država (a ista je zaista bila izuzetno heterogena, u ekonomskom smislu, čini se, heterogenija čak i od EU).

U pogledu generisanja devedesetih, moj je utisak drugačiji.

Jedan je scenario ovaj koji ti zastupaš: situacija udaranja u zid, kad narod odjednom više nema privilegije na koje je navikao, uznemiri se, zahteva jednostavna instant-"rešenja" i glave "krivaca" i postane podložan (još podložniji) bezobzirnim populističkim manipulatorima.

Meni se naprotiv čini da kriza osamdesetih nije dovoljno uzdrmala osećaj sigurnosti kod građana. Ono čime ih je komunizam otrovao, to je osećaj da živeti pristojno uopšte nije teško, bez obzira na uslove. Devedesete se živelo dobro, i građani su upravo zbog toga masovno odbacili ekonomsku problematiku - sa osećanjem, to ćemo lako, sve je to sitnica, nego hajde da mi najpre rešimo "važnije" nacionalne stvari.

Ono što je uznemiravalo građane, nije bila priča propašćemo-izgubiću posao-ostaću na ulici, nego bla-bla-šiptari, bla-bla-tisućljetna-hrvatska-država. Ta žvaka jeste bila ojačana kvaziekonomskim argumetnima (gde su naše pare), ali narod su mnogo više zanimali i nervirali simboli nego pare.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 14:04 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

ima istina u obe priče.
na samom kraju osamdesetih i devedeste je društvo tek krenulo da se izvlači iz krize. poznato je da su tada društva najturbulentnija (pre dolazi npr. do revolucija tada nego kada je baš teško sranje). u narodu postoji velika energija i želja za promenama sa druge strane postoji konzervativan, okoštao sistem koji se tome opire.
od toga kako će ta energija iz mase biti kanalisana od strane onih koji se stave na čelo tih promena (ili bar fingiraju takvu ulogu) sve zavisi.
freehand freehand 14:12 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ono što je uznemiravalo građane, nije bila priča propašćemo-izgubiću posao-ostaću na ulici,

Verovatno zato što u toj državi niko nikad nije ni izgubio posao,
I to opet zato što u toj državi gotovo niko nije ni imao "posao", a svi su imali "radna mesta".
Pa su onda po navici, godinama i godinama, išli u ta "preduzeća", da se upišu, iako su i sami zaboravili kad su ne samo nešto radili nego i primili poslednju platu.
Ali su ostali orni za odbranu imovine, koja se mogla tretirati samo kao sekundarne sirovine i građevinski materijal za koji treba platiti nekome da odnese na otpade i oslobodi građevinsko zemljište.
nsarski nsarski 14:40 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Nisam siguran da li je onaj njegov unuk registrovao partiju, ali ako izađe na izbore, vtlo teško će izaći na 1%.

Zao mi je da ti remetim idilu, ali raspitaj se malo.
dragan7557 dragan7557 17:23 30.06.2011

Re: biser

gorran2:

Ono čime ih je komunizam otrovao, to je osećaj da živeti pristojno uopšte nije teško, bez obzira na uslove.


Naravno da je gornja konstatacija previše komlikovana za:
Malograđaninu država treba kao dovršetak nacije, kao dopuna njegovog nejasnog ličnog identiteta.


Treba prvo odrasti da bi se shvatilo i spoznalo.

Monogo uspeha u obrađivanju neotesanih neodraslih malograđana, ja za taj rad više nemam vremena.

Pozdrav,

cerski
dragan7557 dragan7557 17:58 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

gorran2
antioksidant
Na pojedincu je da ne radi ništa - sve ostalo regulisaće država sama od sebe.

Država, tržišni mehanizam, Bog... Bilo ko.


Za saznanja po ovome u praksi, ti preporučujem rešenje faraona: Ramses III, "Harris Papirus"
koji sjajno opisuje kako se podmićuje "Bog" u vidu poklanjanja i koliko je ova korupcionaška "afera" donela dobara bogu - čitaj njegovim predstavnicima na zemlji.

Spisak je "malo poduži" pa izdvajam:


1.015 kg i 336 g. zlata
2.993 kg. i 984 g. srebra
7 kg i 124 g. dragog kamenja
1.093.803 table obradive zemlje
514 vinograda
178 brodova
169 gradova
113.433 kom.robova
514.968 goveda (posebo bikova)
itd..........

Spisak je dugačak oko 40 dužnih metara 133 ft.

Kada bilo ko u budućnosti bude računao koliko je koštalo podmićivanje novog "Božanstva," koje je sada u aktivnoj ulozi: "Free Market," broj robova će ići u milijarde a spiskovi će biti predpostavljam mereni AU* jedinicama pošto su ostale premale.

cerski

*AU= astronomical unit. I da, broj robova će višestruko nadmašiti broj goveda.


milisav68 milisav68 19:00 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

freehand
Ono što je uznemiravalo građane, nije bila priča propašćemo-izgubiću posao-ostaću na ulici,

Verovatno zato što u toj državi niko nikad nije ni izgubio posao,
I to opet zato što u toj državi gotovo niko nije ni imao "posao", a svi su imali "radna mesta".
Pa su onda po navici, godinama i godinama, išli u ta "preduzeća", da se upišu, iako su i sami zaboravili kad su ne samo nešto radili nego i primili poslednju platu.
Ali su ostali orni za odbranu imovine, koja se mogla tretirati samo kao sekundarne sirovine i građevinski materijal za koji treba platiti nekome da odnese na otpade i oslobodi građevinsko zemljište.

Sad se zaboravio čuveni slogan:
-Ne mogu oni mene toliko malo da plate, koliko ja mogu malo da radim.
Dr M Dr M 19:34 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

-Ne mogu oni mene toliko malo da plate, koliko ja mogu malo da radim.


Ala volem ovaj režim, plata ide a ja ležim..
gorran2 gorran2 20:35 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

freehand
Ono što je uznemiravalo građane, nije bila priča propašćemo-izgubiću posao-ostaću na ulici,

Verovatno zato što u toj državi niko nikad nije ni izgubio posao,
I to opet zato što u toj državi gotovo niko nije ni imao "posao", a svi su imali "radna mesta".
Pa su onda po navici, godinama i godinama, išli u ta "preduzeća", da se upišu, iako su i sami zaboravili kad su ne samo nešto radili nego i primili poslednju platu.
Ali su ostali orni za odbranu imovine, koja se mogla tretirati samo kao sekundarne sirovine i građevinski materijal za koji treba platiti nekome da odnese na otpade i oslobodi građevinsko zemljište.

Tvoja percepcija je malo opterećena ogorčenjem, što nije nerazumljivo.
Ipak, treba svaku stvar staviti na svoje mesto.
Istina je da su onda "tetkice" nosile kući toalet-papir iz firme, a da su neki direktori umeli da "skrenu" mehanizaciju i materijal i da uz investicioni objekt, usput izgrade i svoju vikendicu.
Ipak, sve je to smešno u odnosu na ovo danas.
Istina je i da je "zaposlenje" (odnosno lokalni gigant) imao eksplicitno socijalnu ulogu - da zaposli ljude, da ne zvrje unaokolo.
Ipak, nisu svi bili zaposleni. Eto, ja sam, na primer, bio nezaposlen onih par godina u tom sistemu.
I nije sasvim tačno da se nije radilo. Ipak je tada industrijska proizvodnja bila gotovo tri puta veća nego danas.
Ne po "fizičkom obimu", po vrednosti.
I to na brojčano istu radnu snagu.

Možda tadašnje firme nisu ništa vredele - ali mi već deceniju živimo od njihove prodaje, i od daljeg zaduživanja - najmanje od rada.
gorran2 gorran2 20:47 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Upravo sam bio na jednoj večeri gde se razgovaralo o radu "onda" i "sada".
Setio sam se čoveka, sporog i ceremonijalnog, koji je živeo u Barajevu i radio u Minelu u Ripnju.
On je ustajao svako jutro u 4. Žena bi mu za svako jutro spremila čistu i ispeglanu belu košulju, on bi se obrijao, doručkovao i sačekao firmin bus u pola šest. Tamo bi se presvukao, i stao za svoju mašinu u sedam.
I tako 30 godina.
Tu je imao i ručak, a njegova žena je kod kuće gajila krompir i lukac, i imala domaća jaja.
On je bio savršen čovek za svoje mesto.
Ni na koji način ne možeš očekivati od takvih ljudi da se potpuno samostalno izbore za svoje mesto, da štajaznam ovladaju radom na kompjuteru, znanjem engleskog, pronalaženjem svoje niše u kompleksnim i promenljivim tržišnim uslovima.

Takvih je jedno 70-80%. Samo od nekih 20-30% realno možeš očekivati da se nekako snađu i izbore sami.

Danas više ničega nema - ni njegovog radnog mesta, ni kokošaka i domaćih jaja, a na njegovom imanjcu niko više ne sadi luk i krompir.

Današnja generacija je brojčano duplo manja nego njegova - a ipak bar polovina ostane potpuno radno neupotrebljena i društveno nekorisna.
freehand freehand 21:13 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Tvoja percepcija je malo opterećena ogorčenjem, što nije nerazumljivo.

Ma ja sam ogorčen na sebe, što sam verova u skaske.
Nego, nije to bitno; jugoslovenska privreda već je sredinom osamdesetih bila beznadežno tehnološki zastarela. U izvoz je mogla građevinska fizikalija, sirovina i nešto poluproizvoida. Da, do pada Zida i dok nije bilo konkurencije mogli smo da se foliramo i u komunističkom bloku za klirinške dolare i malo po Trećem svetu, gde smo bili ideološki prihvatljivi.
Istina je i da je "zaposlenje" (odnosno lokalni gigant) imao eksplicitno socijalnu ulogu - da zaposli ljude, da ne zvrje unaokolo.

Jednom sam nabrajao, pa ne bih opet. Ali, pančevačka rafinerija od dolaska Rusa radi sa trećinom radne snage a još uvek ima viška. Pa ti vidi.
I nije sasvim tačno da se nije radilo. Ipak je tada industrijska proizvodnja bila gotovo tri puta veća nego danas.
Ne po "fizičkom obimu", po vrednosti.
I to na brojčano istu radnu snagu.

Pa radilo se... Ne mislim ja da je moj otac bio lenj. Samo, jedan je radio, dvojica gledala, trojica rukovodila a još šestorica administrirala za sve njih.I nije bilo malo firmi koje bi za državu i građane bile daleko jeftinije da uopšte nisu radile. "?Proizvodnja gubitaka" bila je maltene, privredna grana.
Možda tadašnje firme nisu ništa vredele - ali mi već deceniju živimo od njihove prodaje, i od daljeg zaduživanja - najmanje od rada.

Aj nabroj pet firmi od čije prodaje živiš?

U suštini je moj post i hteo da kaže da je samo trećina onoga što smo zvali zaposleni realno nešto radila. I to je optimističko gledanje na stvari.

P.S. Ok je tvoj radnik iz Bariča, takav je i moj ćale bio. Ali to je skojevsko-kursističko gledanje na stvari.
Tržište i konkurencija su zajebane stvari; i definitivno je ovdašnji sistem u sebi nosio tempiranu bombu, koja je sa padom Zida i XIV Kongresom raznela i sistem i državu i sve je otišlo u tri lepe.
Ali zakonomerno i dijalektički, ne zato što nas je neko mrzeo ili je neko bio nerazuman.
Sve sam skloniji da verujem da je tu državu izjeo kancer koji je ona u sebi nosila i gajila decenijama. Do nekog momenta kao benigni, možda tamo do sredine šezdesetih, kad je još bilo šanse da se alien odstrani ili uništi.
Posle toga je sve bila agonija koju je morfijum, povremeno, pretvarao u Utopiju.
gorran2 gorran2 21:32 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ima tu nešto u tome što pričaš.
Samo mislim da malo preteruješ.
Istina je ipak malo levo od tvoje pozicije. Verujem da je makar trećina tadašnjih firmi mogla da se reorganizuje, kao, na primer, Gorenje - pa makar i po cenu otpuštanja dve trećine zaposlenih. Opet bismo bili na konju u odnosu na "ovo danas".
Da nije bilo organizovane naknadne pljačke koja traje i danas.

U "ona vremena" ipak su izgrađeni milioni stanova, hiljade škola i bolnica, desetine električnih centrala, što je neka vrsta društvenog napretka za koji smo danas definitivno nesposobni, čik i uz mnogo veće zaduživanje i opterećivanje budućih generacija.

Naravno, nećeš me pogrešno shvatiti. Ja nisam "kolektivista" (ma šta to značilo). Verujem u suverenost pojedinca - a ne države, društva, nacije, ili ma čega drugog.
Ništa nisam dobio od one države, a u tržišnim uslovima se koliko-toliko snalazim.

Ipak, mislim da mora postojati neka društvena inteligencija.
Ne kao nešto spolja nametnuto, nego kao zadatak za individualne inteligencije.
Pojedincu je svakako mnogo bolje u inteligentno organizovanom, nego u naopakom okruženju.
A ovo što sada živimo, to je društveni idiotizam.
Objektivno, napravili smo par koraka unazad u mnogim oblastima, i sa time se valja suočiti, i izvući pouke.
gorran2 gorran2 21:34 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Tržište i konkurencija su zajebane stvari; i definitivno je ovdašnji sistem u sebi nosio tempiranu bombu, koja je sa padom Zida i XIV Kongresom raznela i sistem i državu i sve je otišlo u tri lepe.
Ali zakonomerno i dijalektički, ne zato što nas je neko mrzeo ili je neko bio nerazuman.
Sve sam skloniji da verujem da je tu državu izjeo kancer koji je ona u sebi nosila i gajila decenijama. Do nekog momenta kao benigni, možda tamo do sredine šezdesetih, kad je još bilo šanse da se alien odstrani ili uništi.
Posle toga je sve bila agonija koju je morfijum, povremeno, pretvarao u Utopiju.

Lepa i živopisna predstava.
Ali neosnovana.
freehand freehand 21:46 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ima tu nešto u tome što pričaš.
Samo mislim da malo preteruješ.

Ima svašta u tome što ja pričam, i čak sam i blag u većini ocena.
U "ona vremena" ipak su izgrađeni milioni stanova, hiljade škola i bolnica, desetine električnih centrala, što je neka vrsta društvenog napretka za koji smo danas definitivno nesposobni, čik i uz mnogo veće zaduživanje i opterećivanje budućih generacija.

Definitivno. Čak i pitanje "iz kojih para" može da se donekle amortizuje opštim društvenim napretkom isocijalnom pravdom.
Ipak, mislim da mora postojati neka društvena inteligencija.
Ne kao nešto spolja nametnuto, nego kao zadatak za individualne inteligencije.
Pojedincu je svakako mnogo bolje u inteligentno organizovanom, nego u naopakom okruženju.
A ovo što sada živimo, to je društveni idiotizam.
Objektivno, napravili smo par koraka unazad u mnogim oblastima, i sa time se valja suočiti, i izvući pouke.

Vidiš, u ovom ćemo se složiti. Ovo društvo nema ideju kuda i kako dalje, oko koje bi, možda, mogao biti napravljen nekakav konsenzus da bi se nekako iz ovog mulja moglo izvući.
No ja takvu ideju ne vidim uopšte, u svetu. Kao da je sva dosadašnja društvena misao potrošena a na vidiku nema iskre koja bi nam (nama-čovečanstvu) osvetlila tminu u kojoj smo zabasali.
Da li je moguće da je ovaj globalni korporativni monstrum uspeo da izazove opštu sklerozu i potpuno zakreči sve kanale kojima bi mogla poteći nekakva misaona promaja?
gorran2 gorran2 22:07 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Aj da probam da lociram svoj stav o ovom pitanju, koje se neprekidno poteže (uz izvinjenje daliju - ako je suviše u stranu, slobodno brišite).

U svetlu katastrofe koju smo preživeli, kreiraju se dva mita. Ako se pažljivo osmotre, ni jedan ni drugi nemaju uporište u činjenicama, ali očigledno zadovoljavaju neku emocionalnu potrebu - olakšavaju frustraciju, oslobađaju odgovornosti ili tako nešto.

Prvi je mit o nekoj beskrajno visokoj efikasnosti kapitalističke tržišne privrede. Dok se za našu ondašnju, socijalističku, pronalaze "olakšavajuće okolnosti" - te, klirinška zona, te nesvrstani prijatelji. Naprotiv, upravo je kapitalistička tržišna privreda plutala u čitavom jezeru prethodnih prednosti, počev od kolonija, ekonomski zavisnih država sa specijalnim odnosima (kojekakvi commonwealthi i slično), prethodna visoka koncentracija finansijskog kapitala, tehnologije, iskustva u managementu i slično. Uprkos svemu tome, ta privreda mnogo toga upropasti, baci i žrtvuje da bi došla do dobrog rezultata, a usput proizvede i visok stepen društvenog antagonizma.

Drugi je mit o beskrajnoj neuspešnosti sistema kakav je bio kod nas. Uprkos svemu sa čime se svakodnevno sudaraju, a čime danas napajamo uređaje, gde stanujemo, po čemu se vozimo, mi smo skloni da superkritički sve to otpišemo kao podvalu. Nema nikakve podvale u izgrađenoj električnoj centrali, školi i bolnici. Taj je sistem imao svoje evidentne velike slabosti, i verovatno bi se, kad ne bi bio reformisan, urušio sam od sebe. Ipak, to se nije dogodilo - srušen je spoljašnjom intervencijom, u trenutku kad nije bio u tako kritičnom stanju.

Ovim uopšte ne želim da delim neke medalje za istorijske zasluge. Ono vreme me uopšte ne zanima - osim u smislu iskustva.

Ono sa čime smo danas suočeni, je to da definitivno sadašnji (svetski) sistem u sebi nosi tempiranu bombu, koja će razneti i sistem i državu (i svet) i sve će otići u tri lepe...
Ali zakonomerno i dijalektički, ne zato što nas neko mrzi ili je neko nerazuman.
Sve (će to) izjesti kancer koji je ona (današnja civilizacija) u sebi nosila i gajila decenijama. Do nekog momenta kao benigni, možda tamo do 2008, kad je još bilo šanse da se alien odstrani ili uništi.


Dakle, mi smo u krizi sada (ne samo mi-Srbija, nego mi-svet), i to ne zbog "komunizma".
Nego zbog visoke efikasnosti kapitalističke tržišne privrede.
U samouništenju i uništenju svog okruženja.
Zato nam danas treba mnogo inteligencije, ne radi ocenjivanja prošlih vremena, nego u cilju reformisanja današnjice, koja srlja u velike rizike.
freehand freehand 22:15 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

I kako da čovek ne kaže da je pametan, kad tako lepo ume da citira klasike?
princi princi 23:08 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Istina je ipak malo levo od tvoje pozicije.

Naravno, Istina je uvek levo, :).

U tome i jeste problem sa komunistima i ostalim tiranijskim ideologijama, 1) sto veruju da Istina postoji, i 2) sto misle da upravo oni drze kljuceve te Istine. Odatle i nepoverenje prema slobodnim trzistima, izrazavanju slobodne volje i sl. Ili je obratno. Svejedno, nije ni vazno. Ono sto je vazno i sto je dobro je da je ta ideologija porazena i da je jednom za svagda mrtva. Ono sto je takodje vazno a sto nikako nije dobro je da neke budale u Grckoj i Srbiji misle da je taj mrtav konj odogovor na probleme sa kojima se suocavaju.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:08 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

ve (će to) izjesti kancer koji je ona (današnja civilizacija) u sebi nosila i gajila decenijama. Do nekog momenta kao benigni, možda tamo do 2008, kad je još bilo šanse da se alien odstrani ili uništi.


Čoveče, pa to je poćelo mnogo, mnogo ranije.
princi princi 23:10 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Dakle, mi smo u krizi sada (ne samo mi-Srbija, nego mi-svet), i to ne zbog "komunizma".
Nego zbog visoke efikasnosti kapitalističke tržišne privrede.
U samouništenju i uništenju svog okruženja.

Ovo je laz. Prvo, dobra polovina sveta ako ne i vise (Azija, Afrika, Australija, Juzna Amerika) nije ni u kakvoj krizi, naprotiv. A ostatak sveta je u krizi zbog toga sto je "kapitalisticka trzisna privreda" pokusala da simulira nacional-socijalisticku drzavu blagostanja.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:16 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi


U tome i jeste problem ovih modernih liberala, koji mada u jednom sasvim perverznom obliku opravdavaju svoj naziv, što se oni ne zalažu za slobodu čoveka već za slobodu kapitala. Ali to i ne čudi, za njih je čovek odavno prestao da bude čovek i postao "ljudski resurs" ("human resources", jebem li ga, valjda se tako kaže na onom amerikanskom)
Goran Vučković Goran Vučković 23:21 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

A ostatak sveta je u krizi zbog toga sto je "kapitalisticka trzisna privreda" pokusala da simulira nacional-socijalisticku drzavu blagostanja.

I disagree with the followers of Marx and those of Adam Smith: the reason free markets work is because they allow people to be lucky, thanks to aggressive trial and error, not by giving rewards or "incentives" for skill.
-- Nassim Nicholas Taleb

princi princi 23:23 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

što se oni ne zalažu za slobodu čoveka već za slobodu kapitala.

Ne razumem, ko se ne zalaze za slobodu ljudi? Princi? Gresis, sinko, mnogo gresis. Princi bi ovog trenutka ukinuo sve pasose na svetu i objavio punu slobodu kretanja za sve ljude. I za onog Bangladesanina sto ga Jamuna potapa svake godine i za onog baju na 50. spratu nekog oblakodera na Menhentnu. Po meni, slobodna trzista imaju smisla samo ako podrazumevaju punu slobodu ljudi- nikakve subvencije, nikakve carinske barijere, nikakva drzavna kontrola... Policija nek radi sta treba, ali nikakva ogranicenja kretanja, prava na rad.
gorran2 gorran2 23:26 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi
Dakle, mi smo u krizi sada (ne samo mi-Srbija, nego mi-svet), i to ne zbog "komunizma".
Nego zbog visoke efikasnosti kapitalističke tržišne privrede.
U samouništenju i uništenju svog okruženja.

Ovo je laz.

Preteruješ. Nije laž, nego hipoteza.
princi
...dobra polovina sveta ako ne i vise (Azija, Afrika, Australija, Juzna Amerika) nije ni u kakvoj krizi. A ostatak sveta je u krizi zbog toga sto je "kapitalisticka trzisna privreda" pokusala da simulira nacional-socijalisticku drzavu blagostanja.

Kao što je i ovo hipoteza.
Uvek sam otvoren i raspoložen za ideje, ali tzv. "državu blagostanja", ma šta o njoj mislili, nazvati "nacional-socijalistickom", zvuči mi kao uznemirujuće preterivanje.

Što se Azije tiče, ne može se reći da je Kriza generisana na Zapadu nije uzdrmala. A ne može se reći ni da je tektonska energija generisanja Krize na Zapadu iscrpljena. Naprotiv, preovlađuju mišljenja da ćemo videti još od nje.

A i ne radi se samo o tekućoj krizi. I prosperitet Istoka vuče sa sobom svoje posledice i svoja otvorena pitanja. Osnovno je, da li takva svetska organizacija kakvu danas imamo uopšte teži stvaranju neke samoodržive civilizacije, ili pak raubovanju resursa i uspostavljanju podeljenog sveta sa visokim rizicima, konfliktima i visokim tenzijama.
gorran2 gorran2 23:33 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Po meni, slobodna trzista imaju smisla samo ako podrazumevaju punu slobodu ljudi- nikakve subvencije, nikakve carinske barijere, nikakva drzavna kontrola...

Ti čoveka zamišljaš kao "tržišnu životinju". Tržišne slobode su ljudske slobode, a sloboda čoveka - to je slobodno tržište radne snage.

Da ne ispadnem zajedljiv, nije ovo bez neke supstancije. Ipak, to je samo aspekt, momenat slobode, koji može da ograniči druge aspekte ako se shvati doslovno.
princi princi 23:34 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Uvek sam otvoren i raspoložen za ideje, ali tzv. "državu blagostanja", ma šta o njoj mislili, nazvati "nacional-socijalistickom", zvuči mi kao uznemirujuće preterivanje.

Zato sto je nisi video iz prve ruke. Ja jesam i zato znam sta pricam. U Americi, u UK, u Irskoj, u Spaniji, sav taj asset bubble je bio izazvan time sto je domorocima, ljudima sa pasosem (i jos vaznije, pravom glasa) bilo omoguceno da kupuju nekretnine (assete, kako neko to rece ovde) dok je novim proleterima sveta, programerima, inzenjerima, matematicarima, fizicarima iz treceg sveta dato da te assete iznajmljuju i vracaju te kredite-. To je sve fantasticno funkcionisalo do 2008. i svi su bili srecni. E onda je nekom pocela da smeta povecana imigracija i rasta cena nekretnina je prevazisao stopu imigracije i bubble je pukao. To se desilo prvo u Americi (2007. godine je pocela ova histerija koja je kulminirala onim fasistickim zakonima u Arizoni) a potom i u UK (gde je antipoljska i, generalno, anti-istocnoevropska histerija poprimila skoro predholokaust razmere), da bi sledili Danska, Holandija i Nemacka.
Što se azije tiče, ne može se reći da je Kriza generisana na Zapadu nije uzdrmala. A ne može se reći ni da je tektonska energija generisanja Krize na Zapadu iscrpljena. Naprotiv, preovlađuju mišljenja da ćemo videti još od nje.

A i ne radi se samo o tekućoj krizi. I prosperitet Istoka vuče sa sobom svoje posledice i svoja otvorena pitanja. Osnovno je, da li takva organizacija uopšte teži stvaranju neke samoodržive civilizacije, ili pak raubovanju resursa i uspostavljanju podeljenog sveta sa visokim rizicima, konfliktima i visokim tenzijama.

Ni to ne gledas iz prve ruke. Kad pricas o Aziji, Africi zaboravi na rec Kriza. A novo privredno cudo koje treba gledati i, ako moze, od koga se treba uciti je Brazil.
princi princi 23:36 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ti čoveka zamišljaš kao "tržišnu životinju". Tržišne slobode su ljudske slobode, a sloboda čoveka - to je slobodno tržište radne snage.

Ne. To je tvoj marksisticki redukcionizam.
gorran2 gorran2 23:37 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ni to ne gledas iz prve ruke. Kad pricas o Aziji, Africi zaboravi na rec Kriza. A novo privredno cudo koje treba gledati i, ako moze, od koga se treba uciti je Brazil.

Daj bože.
Nisam protivan.
Samo nek lovi miševe.
princi princi 23:38 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Samo nek lovi miševe.

Jbg, taj preporodi svet.
Goran Vučković Goran Vučković 23:40 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

a potom i u UK (gde je antipoljska i, generalno, anti-istocnoevropska histerija poprimila skoro predholokaust razmere)

U je, dobro da sam glavu sačuvao, ne znajući da mi se sprema Treblinka
princi princi 23:42 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Goran Vučković
a potom i u UK (gde je antipoljska i, generalno, anti-istocnoevropska histerija poprimila skoro predholokaust razmere)

U je, dobro da sam glavu sačuvao, ne znajući da mi se sprema Treblinka

Imaj uvek uz sebe par konzervi pasulja iz Tesca, nikad se ne zna kad ce te pitati da li navijas za Rangerse ili Celtic, .
gorran2 gorran2 23:43 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi
Ti čoveka zamišljaš kao "tržišnu životinju". Tržišne slobode su ljudske slobode, a sloboda čoveka - to je slobodno tržište radne snage.

Ne. To je tvoj marksisticki redukcionizam.

Ok, preterao sam, hvatao sam te za reč.

Ja od marksizma imam samo jednu stvar, a to je doza nepoverenja prema "sistemu".
Posle svega, ubeđen sam da se "sistemu" nikako ne može pokloniti slepo poverenje. On s vremena na vreme pravi gadne šale, i zato mislim da nije loše produbiti razumevanje i izgraditi instrumente za samoodbranu. A pri tom ne mislim na kojekakve birokratije koje samo simuliraju nekakav rad.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:47 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi


Sloboda je mnoga više od otvorenih granica. Ok ti bi da napraviš malo lepši i dopadljiviji koncentracioni logor i to je plemenito sa tvoje strane. Ima raznih zooloških vrtova, pa tako ima ovaj naš skučeni i zbuđeni na Kalemgdanu, a ima i onih civilizovanih, da ne kažem "humanih" (iako su životinje u pitanju), po naprednom i progresivnom svetu.

Nego ljudi, bio i ja na nekoj večeri danas, poslovnoj. Nas dvojica Srba, jedan Grk i jedan Belgijanac. Pa da vidite kad su se ova dvojica uhvatila za guše oko EU, evra, krize itd...
A nas dvojica samo čutimo i seirimo
Srećom ovaj Belgijanac je Valonac, pa još kolko tolko ima razumevanja za nas balkansku gurabiju, da je bio Flamanac tek bi letelo perje
Goran Vučković Goran Vučković 23:52 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Imaj uvek uz sebe par konzervi pasulja iz Tesca, nikad se ne zna kad ce te pitati da li navijas za Rangerse ili Celtic, .

Što reče jedna stara gospođa iz Gifnoka pre par godina na jednoj priredbi koju je organizovala Stefanova škola - "kad su nas Jevreje proterali iz Poljske i Rusije u doba pogroma, mi koji smo se naselili ovde nismo bili ni protestanti ni katolici, pa smo bili nezanimljivi ovim lokalcima u njihovim međusobnim trvenjima - i mogli smo da živimo u miru"
princi princi 23:54 30.06.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Sloboda je mnoga više od otvorenih granica. Ok ti bi da napraviš malo lepši i dopadljiviji koncentracioni logor i to je plemenito sa tvoje strane. Ima raznih zooloških vrtova, pa tako ima ovaj naš skučeni i zbuđeni na Kalemgdanu, a ima i onih civilizovanih, da ne kažem "humanih" (iako su životinje u pitanju), po naprednom i progresivnom svetu.

Nego ljudi, bio i ja na nekoj večeri danas, poslovnoj. Nas dvojica Srba, jedan Grk i jedan Belgajinac. Pa da vidite kad su se ova dvojica uhvatila za guše oko EU, evra, krize itd...
A nas dvojica samo čutimo i seirimo
Srećom ovaj Belgijanac je Valonac, pa još kolko tolko ima razumevanja za nas balkansku gurabiju, da je bio Falmanac tek bi letelo perje

Sloboda je, pre svega, u glavi. Ako si u glavi, pre svega, Srbin/Valonac/Flamanac/Grk/Englez/Skot, tesko da postoji zooloski vrt koji je dovoljno prostran, tj citav svet ti lici na tu budzeraj na Kalemegdanu (nije ni London Zoo mnogo bolji, veruj mi).
Goran Vučković Goran Vučković 00:06 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ako si u glavi, pre svega, Srbin/Valonac/Flamanac/Grk/Englez/Skot, tesko da postoji zooloski vrt koji je dovoljno prostran, tj citav svet ti lici na tu budzeraj na Kalemegdanu (nije ni London Zoo mnogo bolji, veruj mi).

Uh podsetio si me na moj put iz Singapura za prošli vikend - leteo do Pariza pa onda let preko Kardifa za Glazgov - u Kardifu smo samo prošli krug kroz aerodrom da bismo prošli pasošku kontrolu. Dakle oni ljudi su sto posto traumirani. Ideš kroz hodnik a ono neke parole na zidovima tipa "Naša obala je dugačka kao 4123 ova hodnika" (nešto preko 4000) - misli se na Velšku obalu. Pa ideš dalje pa piše "Velški se govori i u mestu ... u Patagoniji"... i tako redom. Mogli su lepo da postave svuda "Mi smo frustrirana nacija", otprilike isti efekat bi imalo.

A ja mislio da su Škoti otkačeni kad sam video u Prestviku na aerodromu poruku "Najbolja mala nacija na svetu", pa pomislio "mora da nikada niste bili u Danskoj"
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 00:10 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi
Sloboda je mnoga više od otvorenih granica. Ok ti bi da napraviš malo lepši i dopadljiviji koncentracioni logor i to je plemenito sa tvoje strane. Ima raznih zooloških vrtova, pa tako ima ovaj naš skučeni i zbuđeni na Kalemgdanu, a ima i onih civilizovanih, da ne kažem "humanih" (iako su životinje u pitanju), po naprednom i progresivnom svetu.

Nego ljudi, bio i ja na nekoj večeri danas, poslovnoj. Nas dvojica Srba, jedan Grk i jedan Belgajinac. Pa da vidite kad su se ova dvojica uhvatila za guše oko EU, evra, krize itd...
A nas dvojica samo čutimo i seirimo
Srećom ovaj Belgijanac je Valonac, pa još kolko tolko ima razumevanja za nas balkansku gurabiju, da je bio Falmanac tek bi letelo perje

Sloboda je, pre svega, u glavi. Ako si u glavi, pre svega, Srbin/Valonac/Flamanac/Grk/Englez/Skot, tesko da postoji zooloski vrt koji je dovoljno prostran, tj citav svet ti lici na tu budzeraj na Kalemegdanu (nije ni London Zoo mnogo bolji, veruj mi).


Znam, bio sam u dotičnom.
A ti ako misliš da se sa tim Srbin/Valonac/Flamanac/Grk/Englez/Skot u glavi može tako lako nositi i izboriti, i da se to može potisnuti, malo si se prešao. Prelistaj nešto malo literature po tom pitanju.
Eto ja bih ti prporučio Elvina Hača "Antroploške Teorije" 1 i 2. I neizostavno Džejmsonovo "Političko nesvesno" (Frederik Džejmson).
To je još jedna od liberalističkih utopija, kao što je bila komunistička o prevazilaženju privatne svojine . U suštini vi se jako malo razlikujete.
princi princi 00:14 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Па да. Зато у Квинсленду (1.7 милиона квадратних км) не видиш ниједну аустралијску заставу али зато на улици има више mixed парова него белих или жутих, азијских ресторанчића на десетине, на улицама Жуње, Шриланчани, Индуси, Енглези, Жабари, Французи (јбт, упознао их једно 15-ак, сви хоће да остану), Грци, Либанци, Африканери... Чак ни ови наши баксузи (Срби и Хрвати) нису баш толико за избегавање.
princi princi 00:16 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

A ti ako misliš da se sa tim Srbin/Valonac/Flamanac/Grk/Englez/Skot u glavi može tako lako nositi i izboriti, i da se to može potisnuti, malo si se prešao. Prelistaj nešto malo literature po tom pitanju.

Може, пробај, није тешко.
Eto ja bih ti prporučio Elvina Hača "Antroploške Teorije" 1 i 2. I neizostavno Džejmsonovo "Političko nesvesno" (Frederik Džejmson).
To je još jedna od liberalističkih utopija, kao što je bila komunistička o prevazilaženju privatne svojine . U suštini vi se jako malo razlikujete.

Ви?
Пусти књиге, get life.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 00:20 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

А зашто пишеш ћирилицом?
Пусти књиге, get life.


баш тај лајф ме томе научио.

princi princi 00:27 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

А зашто пишеш ћирилицом?

Због Брајовића, објаснио већ негде. Никад нисам рекао да нисам Србин. Само нисам пре свега Србин*. Велика разлика.

*Мада, по дежурним ледепеовцама, јесам нацош.

I ne uzbudjuj se previse zbog mog (pseudo)liberalnog angazmana na ovom blogu. Na drugim blogovima umem da budem zestoko anti-liberalan, a u diskusijama sam, pre i vise od svega, anti-protivan. Ne verujem u ideologije a jedino komuniste i fasiste ne mogu da smislim.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 01:00 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi
А зашто пишеш ћирилицом?

Због Брајовића, објаснио већ негде. Никад нисам рекао да нисам Србин. Само нисам пре свега Србин*. Велика разлика.


Сложио бих се у потпуности. Бити пре свега нешто, углавном значи бити ништа.

I ne uzbudjuj se previse zbog mog (pseudo)liberalnog angazmana na ovom blogu. Na drugim blogovima umem da budem zestoko anti-liberalan, a u diskusijama sam, pre i vise od svega, anti-protivan. Ne verujem u ideologije a jedino komuniste i fasiste ne mogu da smislim.


Ма знам, укапирао сам. Него нешто не могу да спавам па ај мало да буде занимљиво, да се прегањамо по блоговима.
dali76 dali76 05:34 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

goran je spominjao manjakanje drustveene intelegencije.
Oni ljudi koji nesto i znaju il cute il se prave Francuzi pa im se sve nesto gadi sve. Cini mi se da nekad uzivaju sto je tako kako je pa da mogu reci :jesmo vam rekli "?
Zatvore se u svoje pescanike i ne zele nikakvu komunikaciju, niti zele razmisljati na koji nacin prici ljudima,
princi princi 05:42 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Intencija mog posta je, zapravo, bila potpuno drugacija i mnogo vise na liniji onoga sto ti (i, cini mi se, Vucko) zastupate ovde po blogu a to je da je ono sto se u ex-SFRJ desilo 90-tih posledica istih mehanizama koji danas zahvataju neku Grcku i Severnu Irsku (i, koji ce, mozda, zahvatiti i UK), ali da je pristup Evrope (i US) svemu tome potpuno drugaciji. Iako ima pokusaja da se Grci/Portugalci/Spanci/Irci pa i Italijani prikazu kao scum of the earth (cak je skovan i prigodan izraz PIIGS, drugo I je za Italy) ipak ne vidimo izraze otvorenog skanjivanja i raznorazne ICG-ove, De Mikelise, Karingtone, Bejkere, Gensere i sl na delu... Sledstveno tome, sva je prilika da necemo videti ni nove Natase Kandic ni NVO ni Atlantske inicijative ni Zene u crnom ni Jane's Defence Weekly koji donose slobodu "porobljenim" narodima i slicna cuda...

Јбг, не зову они мене нацош за џабе, :).
dali76 dali76 06:58 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Politicki system evropskih drzava jeste dinamican u svojoj prirodi I.E. reaguje na spoljne faktore (ekonomija, globalizacija, migracija stanovnistva ) I unutrasnje faktore ( reakcija postojecih stranaka na pomenute promjene . Umjerena desnica ali I Ljevica pokusava da apsorbuje nezadovoljstvo ali I da zadrzi glasace .
To je ipak ogromna razlika od onoga sto je bilo u SFRJ tako da mi je tesko da zamislim slican scenario.
Ne slazem se da je glavni uzrok raspada SFRJ bio nacionalizam,kao sto mnogi tvrde. NAcionalizam je ipak posljedica mnogo drugih I drugacijih faktora u paketu . MNoe od njih su ovde u raspravi spomenuli blogeri. Ekonomija, ne imanje demokratske prakse u proslosti, ne-odgovornost kao folklore koji se gajio decenijama, naravno tu su I krvavi obracuni iz proslosti gdje je neko uvijek nekom ostaajao “duzan”.
dali76 dali76 07:16 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Kad razmislis malo nije li paradoks da su mnogi ljudi bili spremni,nazalost mnogi I jesu, izgubili zivot za otadzbinu-domovinu, a onda kad si postavis pitanje nije li patriotizam ,recimo placati porez, ne krasti drzavu, postovati zakon, prijavljivati one koji isti ne postuju ,biti aktivan gradjanin svoje zajednice…blablabla dodjes do zakljucka da drustvo takve smatra budalama?
I sto je jos gore, ovakva vrsta patriotizma je teze dokuciva od onog prvog u kome mozes izgubiti zivot.
Usituacijama rata ,drzava strada ili bude okupirana ako je malo patriota,al u miru ako se gorepomenuti patriotizam tretira kao ono “posten I lud su braca”, onda je drzava opet izgubila.
Naravno, drzim da sem licne odgovornosti pojedinca,ipak vecu odgovornost ima elita , drustvena, intelegencija , politicka …. Koja mora poreknuti brod u pravcu promjena..ako I tu stekamo , tj. Stoposto cekamo na druge, u ovom slucaju Brisel, onda je situacija bas zajebana.

gorran2 gorran2 07:47 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

U svakom slučaju, primer Libije pokazuje da se Evropa neće ustezati da svoju krizu preliva napolje, po starom dobrom oprobanom američkom receptu.

To bi mogao biti dodatni element zagađenja situacije.
dali76 dali76 08:20 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ako je to Evropi bio cilj, ocigledno je otislo u nekom drugom smjeru.
Taj rat u Libiji prertvorio se u mrcvarenje niskog intenziteta gdje se maltene hoce dokazati kako se pravi rat uopste I ne vodi pa je Tako EU komisija izjavila nedavno da ce se nastaviti vojni pritisak(we will continue with military pressure….).
WTF. Vojni pritisak? Toliko nisu ni Amerikanci bili kreativni kad su pedesetih godina rat u Koreji nazvali “police action”,a ni mi Srbi kad su se tenkovi na Kosovu farbali u plavo.
Mislim das u Sarkozija prilicno namagarcili dajuci mu ocigledno pogrsne podatke o snazi pobunjenika, kao svojevrsno sto su Kubanci sa Floride ubjedjivali americkog predsednika Kenedija da u Kubi vlada veliko nezadovoljstvo Kastrom , pa je predsednik odlucio odobriti tajnu CIA operacijuBAY OF PIGS koja je zavrsila totalnim fijaskom .
Naravno , ovde su stvari drugacije. NATO nema opciju izgubiti ali kako mi se cini tesko d ace Gadafi proci kao iracki predsednik .
dunja73 dunja73 08:34 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

pa pomislio "mora da nikada niste bili u Danskoj"


antioksidant antioksidant 08:55 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

A ti ako misliš da se sa tim Srbin/Valonac/Flamanac/Grk/Englez/Skot u glavi može tako lako nositi i izboriti, i da se to može potisnuti, malo si se prešao. Prelistaj nešto malo literature po tom pitanju.

vrabac, kolektivitet jeste neophodan ali je nacionalni identitet nepotreban (i onako postoji par stotina godina unazad - kako smo kao civilizacije napredovali pre toga?)
freehand freehand 09:01 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

gorran2
U svakom slučaju, primer Libije pokazuje da se Evropa neće ustezati da svoju krizu preliva napolje, po starom dobrom oprobanom američkom receptu.

To bi mogao biti dodatni element zagađenja situacije.

Ko gde i kome preliva krizu - možda i ovo ima neke tajne veze:

Njujork -- Tužba protiv bivšeg šefa MMF Dominika Stros-Kana, na ivici je kolapsa, pošto je istraga ustanovila da je sobarica koja ga je optužila za silovanje, lagala
Goran Vučković Goran Vučković 09:14 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

vrabac, kolektivitet jeste neophodan ali je nacionalni identitet nepotreban (i onako postoji par stotina godina unazad - kako smo kao civilizacije napredovali pre toga?)

Zameniće ga Đoković-identitet - evo i ministar odbrane ga koristi kao dalekomentno oružje...
antioksidant antioksidant 09:30 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Zameniće ga Đoković-identitet - evo i ministar odbrane ga koristi kao dalekomentno oružje...



mada, bez zezanja, na tragu si necega

djokovic je idealna mesavina sportskog i nacionalnog naboja
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 12:03 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

antioksidant
A ti ako misliš da se sa tim Srbin/Valonac/Flamanac/Grk/Englez/Skot u glavi može tako lako nositi i izboriti, i da se to može potisnuti, malo si se prešao. Prelistaj nešto malo literature po tom pitanju.

vrabac, kolektivitet jeste neophodan ali je nacionalni identitet nepotreban (i onako postoji par stotina godina unazad - kako smo kao civilizacije napredovali pre toga?)


To je opet jedna od "liberalističkih" manipulacija, da ne kažem smicalica. Moderne nacionalne države postoje par vekova unazad, međutim identitet baziran na pripadnosti određenom narodu, etničkoj grupi, plemenu itd. postoji mnogo, mnogo duže i izuzetno duboko je ukorenjen.

Samo jedan primer.
Grci su se vrlo čvrsto uhvatili za svoje "Helenstvo" kada su bili ugroženi od Persijanaca svojevremeno.
princi princi 12:13 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Njujork -- Tužba protiv bivšeg šefa MMF Dominika Stros-Kana, na ivici je kolapsa, pošto je istraga ustanovila da je sobarica koja ga je optužila za silovanje, lagala

He, he. I sta sad? Ispada da je cela ujdurma smisljena da bi se Lagardova stavila na celo IMF-a. Hoce li se Stros-Kan kandidovati sad protiv Gargamela?
freehand freehand 12:28 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi
Njujork -- Tužba protiv bivšeg šefa MMF Dominika Stros-Kana, na ivici je kolapsa, pošto je istraga ustanovila da je sobarica koja ga je optužila za silovanje, lagala

He, he. I sta sad? Ispada da je cela ujdurma smisljena da bi se Lagardova stavila na celo IMF-a. Hoce li Stros-Kan da se kandiduje sad protiv Gargamela?

A ovo?
Da ne bude i ovde "pukli ko Grčka"?

The current ceiling of $14.3 trillion has already been breached, and Treasury Secretary Timothy F. Geithner has said he has until Aug. 2 to maneuver federal accounts to avoid defaulting on outstanding debts.
dragan7557 dragan7557 12:40 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

vrabac_u_steni
ve (će to) izjesti kancer koji je ona (današnja civilizacija) u sebi nosila i gajila decenijama. Do nekog momenta kao benigni, možda tamo do 2008, kad je još bilo šanse da se alien odstrani ili uništi.



Čoveče, pa to je poćelo mnogo, mnogo ranije.

Naravno, krizom krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih.

cerski
antioksidant antioksidant 12:40 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

To je opet jedna od "liberalističkih" manipulacija, da ne kažem smicalic

eh, ti odmah smicalica da ne kazem manipulacija (pa jos "liberalisticka" - sklon si fiokama)

međutim identitet baziran na pripadnosti određenom narodu, etničkoj grupi, plemenu itd. postoji mnogo, mnogo duže
ko to spori?
i kazem da je kolektivitet tj identitet baziran na pripadnosti potreban, samo ne pridajem toliki znacaj naciji (ili mozda verujes da su heleni - nacija? - u tom slucaju sem sklonosti ka fiokama pokazujes i sklonost da sve meris iz jedne vremenske tacke)
princi princi 12:46 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Dobro, to nije nista novo. Fitch im preti downgradeovanjem, cini mi se, jos od aprila. A sad Lagardova vrsi dodatni pritisak. Pre neki dan citam MD, valjda, Meril Linca, kaze da glavna prica u ovom trenutku uopste nije Grcka nego US. Njima valjda strasno puno obveznica dolazi na naplatu u sledece 2 godine, i to je sad velika frka: izdavanje novih obveznica zahteva privatne investitore, a oni hoce veci rate. Veci rate, znaci skuplje kredite, sto ce potpuno stopirati ekonomski oporavak koji je u US jedva postojeci (i to sa, za njihove standarde, visokom nezaposlenoscu). Tako da su trenutno stvarno izmedju rock and a hard place.
freehand freehand 13:00 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

princi
Dobro, to nije nista novo. Fitch im preti downgradeovanjem, cini mi se, jos od aprila. A sad Lagardova vrsi dodatni pritisak. Pre neki dan citam MD, valjda, Meril Linca, kaze da glavna prica u ovom trenutku uopste nije Grcka nego US. Njima valjda strasno puno obveznica dolazi na naplatu u sledece 2 godine, i to je sad velika frka: izdavanje novih obveznica zahteva privatne investitore, a oni hoce veci rate. Veci rate, znaci skuplje kredite, sto ce potpuno stopirati ekonomski oporavak koji je u US jedva postojeci (i to sa, za njihove standarde, visokom nezaposlenoscu). Tako da su trenutno stvarno izmedju rock and a hard place.

Kad se njihovo sranje ne bi tako lako i obilno prelivalo na čitav svet, i to najviše i najgrđe na ovakve kao mi, koji ništa nemaju a mnogo zevaju, sad bih seirio i ćeifao.
Ovako moram da strepim jbg.
princi princi 13:06 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Da, slazem se, i treba strepeti. Izvuci ce se oni na kraju, pocece proizvodnja da se vraca iz Kine, pogotovu kad budu poceli sa poreskim olaksicama, ali treba izdrzati do tada, da ne bude lipsi magarce...
gorran2 gorran2 13:45 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

pocece proizvodnja da se vraca iz Kine

Ova tabela mi je nekako bila zanimljiva...
gorran2 gorran2 14:10 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

Ispadoše Ameri najveći komunisti??
A Kinezi najzdravija ekonomija
freehand freehand 14:14 01.07.2011

Re: И шта суштински добијамо?

gorran2
Ispadoše Ameri najveći komunisti??
A Kinezi najzdravija ekonomija

Što bi te to čudilo?
U Kini jes' bio Zabranjeni grad, ali nije bio sedište CK.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:14 01.07.2011

100

Ispadoše Ameri najveći komunisti??
A Kinezi najzdravija ekonomija

Pa centralne banke malo zavrcu stvari...

Da li je SAD drzava veceg ili manjeg socijalizma u odnosu na NRK?
Na prvi pogled ne, ali kada se uzme u obzir vojska, onda je jasno da jesu.

I ne mislim da je tako lako preneti proizvodnju. Ovo ce ostati prednost NRK ukoliko ne zabrljaju na nacin na koji su i predjasnji upropastili stvar. Lakse reci no uraditi.
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:59 30.06.2011

*

Your car is Japanese. Your beer is German. Your wine is Italian. Your democracy is Greek. Your coffee is Colombian. Your tea is Chinese. Your watch is Swiss. Your fashion is French. Your shirt is Indian. Your shoes are Thai. Your radio is Korean. Your vodka is Russian. And then you complain your neighbor is an immigrant ?
Sepulturero Sepulturero 13:07 30.06.2011

Re: *

Jelica Greganović
Your car is Japanese. Your beer is German. Your wine is Italian. Your democracy is Greek. Your coffee is Colombian. Your tea is Chinese. Your watch is Swiss. Your fashion is French. Your shirt is Indian. Your shoes are Thai. Your radio is Korean. Your vodka is Russian. And then you complain your neighbor is an immigrant ?


Елегантно, али без много везе са стварношћу. Сигурно написано у једном од медија којим доминирају левооријентисани новинари а то су углавном сви у ЕУ.

Стварност је да у Западној Европи има ИСУВИШЕ имиграната и још стално долазе. Не буне се домороци због тога што им ови узимају радна места већ зато што са собом доносе менталитет и обичаје који су потпуно страни и, често, неприхватљиви. Радна места не узимају јер, или раде послове које овдашњи ионако не би радили или су на социјалној помоћи.

Занимљиво је да се на овом проблему сударају леве партије и њихови гласачи. Леве партије су за имиграцију јер им она доноси нове гласаче, онда када добију држављанство а то је (опет због утицаја левих партија) доста брзо, а њихови потенцијални гласачи, радници, су против јер су они у непосредном контакту са имигрантима на послу или тамо где живе. Јер, не треба да се заваравамо, партијске бирократе не живе у радничким предграђима и не возе се градским саобраћајем, нити раде у фабрикама. Они су углавном оно што се поспрдно зове "кавијар социјалисти" а да би то могли да остану потребни су им гласачи из Африке.

Затим, имамо проблем криминала. Например, у Белгији је око 70% затворске популације имигрантског порекла, углавном Мароканци. И ту се још и не рачунају они осуђени за мања кривична дела, до 3 године затвора, јер за њих нема места па се и не упућују на издржавање казне. По мом мишљењу, то је главни разлог што десне партије имају све више гласова. Оне се залажу за борбу против безакоња које све више влада.
Jelica Greganović Jelica Greganović 14:07 30.06.2011

Re: *

Елегантно, али без много везе са стварношћу.

Je l? A šta piše na etiketama odeće koju nosiš?..Misliš li da si nečim zaslužio slučajnu geografsku sreću što nisi rođen u Maroku? Ili Irskoj pre sto-dvesta godina...kada se pola Irske bežeći od gladi iselilo, milion njih od gladi pomrlo...a sad ti isti Irci ograničavaju drugima, i to članicama EU, mogućnost da rade u njihovoj zemlji...
Ako tako gledaš i naši preci, Stari Sloveni su imigrirali u ove krajeve i poprilično bezakonje uneli...o bezakonju koje je među Germanima vladalo da ne pričam...ili Keltima koji su raznosili stravu Evropom...
Kako naterati ljude da žive loše između zamišljenih crta državnih granica? Da prihvate slučajnu nesreću što su rođeni u nerazvijenom, siromašnom delu geografije?
Desnici nije toliko cilj red, koliko skuplja poene na niskim ljudskim strastima.
I još nešto...šta misliš da li su "krivlji" ti silni Marokanci u belgijskim zatvorima ili bankarska ekipa i moćnici koji su napravili svetsku finansijsku krizu i silan svet bez hleba ostavili? Ili su oni manje krivi samo zato što ne ulaze u statistiku, jer oni koji kradu fabrike, a ne šrafove, do zatvora i ne stižu?

Edit:
Sitnica
WASHINGTON, June 23 (Reuters) - The World Bank said on Thursday it hired Madelyn Antoncic, former chief risk officer for collapsed bank Lehman Brothers, as its new treasurer.
Sepulturero Sepulturero 19:24 30.06.2011

Re: *

Наравно да су западни колонизатори раније и, такође западни, финансијски шпекуланти сада одговорни за ово шта им се догађа али то ништа не мења у садашњем стању. Мултикултуралност не постоји и не функционише упркос паролама које ето и ви овде цитирате.

"Екстремно" десне партије само покушавају да одговоре жељама својих бирача и да некако реше неоспорне проблеме. Нажалост, не виде даље од носа (вро уобичајена појава на Западу) тј. да је једино право решење битна измена економских и финансијских проблема у свету и огромних разлика СеверЈуг.

А већ поменути финсијски моћници би највише волели да се цео свет сведе на потрошаче познатих робних марки а да се све културе измешају тј. избришу и остану само као етнографска представа за туристе.

Goran Vučković Goran Vučković 19:37 30.06.2011

Re: *

Јер, не треба да се заваравамо, партијске бирократе не живе у радничким предграђима и не возе се градским саобраћајем, нити раде у фабрикама. Они су углавном оно што се поспрдно зове "кавијар социјалисти" а да би то могли да остану потребни су им гласачи из Африке.

Ima li nekih statistika koliko naturalizovanih imigranata glasa za "kavijar socijaliste"?

По мом мишљењу, то је главни разлог што десне партије имају све више гласова. Оне се залажу за борбу против безакоња које све више влада.


Ima li statistika u vezi tog bezakonja koje sve više vlada? Eurostat kaže, koliko vidim, suprotno.

Uzgred, koliko vidim, u Švajcarskoj je 70% stranaca, a u Belgiji 40%, bar prema ovom dokumentu.
Goran Vučković Goran Vučković 19:39 30.06.2011

Re: *

А већ поменути финсијски моћници би највише волели да се цео свет сведе на потрошаче познатих робних марки а да се све културе измешају тј. избришу и остану само као етнографска представа за туристе.

Jesu li to ti kavijar-socijalisti
freehand freehand 19:52 30.06.2011

Re: *

"Екстремно" десне партије само покушавају да одговоре жељама својих бирача и да некако реше неоспорне проблеме.

Istorija i iskustvo nam daju slike nekih od rešenja koje nude zagovornici ekstremnih opcija, i levih i desnih (ti drugovi i gospoda, naime, nisu mnogo maštoviti ljudi). Te bi ih trebalo izbeći na svaki mogući način.
да је једино право решење битна измена економских и финансијских проблема у свету и огромних разлика СеверЈуг.

Slutim da ova misterija u sebi krije neku pamet. Da ne gviriš ti kod Cerskog, malo, a?
dali76 dali76 05:19 01.07.2011

Re: *

evo "lale dans kako citam ipak odobrili da SSP dodje na razmatranje parlamenta.
ali i uveli zabranu ritualnog klanja stoke u Holandiji.
Svi zadovoljni ,a i ovce na broju pa ce od sad da se kolju samo po zapadnim standarima, nema da se okrecu na istok.
Domazet Domazet 18:29 30.06.2011

I shta sada...

...Dali? Da obrazujemo ljude da ne glasaju za desnicu kada je frka? To je nedovoljno. Ljudi se moraju obrazovati i da budu odgovorni u periodima kada im je dobro. te je, rekao bih, mnogo tezhe. Uz sve moje simpatije prema oni okrvavljenim demonstrantima u Atini moram da te zapitam da li si razmishljao o neskladu izmedju broja Grka spremnih da plate porez i broja Grka spremnih da zhive u Drzhavi Blagostanja?

Normalno, Grke iz mog pitanja mozhesh zameniti sa bilo kojom drugom nacijom.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana