Društvo| Obrazovanje| Politika

Tri „možda” srpskog visokog obrazovanja

eli.lacrosse RSS / 05.07.2011. u 00:36

O Debati na temu državni ili privatni fakultet, deo I

0.jpg

Izbor fakulteta treba da zavisi od kvaliteta, a ne od toga da li je u vlasništvu države ili privatnika – zaključili su predstavnici fakulteta u Debati B92. Mogli su da zaključe i da su svi brontosaurusi tanki na jednom kraju, mnogo, mnogo deblji na sredini, i opet tanki na drugom kraju.

Ali, saznali smo i nešto što nije baš svima poznato. Reče Mića Jovanović, vlasnik i rektor Univerziteta Megatrend: „Evo Marija Šerifović, mislim da je već ušla u petu godinu studiranja. Nataša Bekvalac je na trećoj godini. Novak Đoković, želimo mu da se dobro plasira, naravno, on završava drugu godinu uz jedno regularno studiranje.” Na pitanje autora i voditelja Debate o tome da li je možda bolje da fakultet promoviše nekoga ko postiže naučne rezultate Rektor Mića je odgovorio: „Imamo i takvih. Znači, imamo… Negde smo i njih koristili, ali sada trenutno ne mogu da se setim, ali imamo recimo naučnike koji rade na raznim institutima, koji postižu rezultate, koji pišu i, i možda su i vrlo citirani u svetskim, domaćim časopisima”.

Od Nevenke Žarkić Joksimović, prorektorke Univerziteta u Beogradu za finansije i organizaciju, saznali smo za mogućnost opterećenosti mnoštvom činjenica. Budući studenti su obavešteni i da, „ako oni sutra žele neki mali biznis ili porodični biznis”, profesorka Žarkić Joksimović misli da „privatni fakulteti daju osnovu”. Ali, „već kad je u pitanju neko zapošljavanje u nekim većim sistemima, komplikovanijim”, profesorka se boji „da je taj postojeći nivo gradiva možda neadekvatan”.

Jedno od neprocenjivih saznanja ove večeri bilo je i da je oblast bivšeg ministra, profesora Pravnog fakulteta Gaša Kneževića – tenis! U skladu sa poznavanjem svoje oblasti, profesor Knežević je izneo podatak da je Novak Đoković prešao sa jednog privatnog univerziteta na drugi. Podelio je sa Srbijom (srećom zauzetom studentom-preletačem) bivši ministar svoja razmišljanja i o tome zašto studenti prelaze sa državnog Pravnog fakulteta na privatne fakultete. Uz prekor voditelju što ga nije slušao, Gašo Knežević izreče sledeću misao: „Veoma često oni odlaze zbog toga što se negde nađu u tesnacu. Dakle, taj tesnac može biti i lik jedne osobe, jednog profesora. I to može biti režim studija. To može biti odnos prema njemu. Dakle, ja sve uvažavam i divno je što on ima šansu. To je pozitivnost sistema. Mi kao država moramo da imamo interes, a to je povećanje kvaliteta. Ako tome možemo da doprinesemo i mi, državni, i oni, privatni, to jest svi, ja da sam država, dakle, da sam…”. U ovom trenutku voditelj ga je prekinuo konstatacijom: „Bili ste.” „Naravno, i pokušavao sam to. I jako sam ponosan na činjenicu što sam ja osnovao, osnovao, nisam ja, oni su osnovali. Ja sam učestvovao u proceduri donošenja odluke o osnivanju i početku rada možda najkvalitetnija dva privatna fakulteta koji trenutno postoje”, završio je Gašo Knežević misao, uz gestikulacijom pokazane navodnike kada je izgovarao reči „mi, državni” i „oni, privatni”.

Ono što je zajedničko za sve troje ljudi sa univerziteta je veoma neobična upotreba reči „možda”. Da sumiram – naučnici Rektor Miće su „možda” „vrlo citirani”, za profesorku Žarkić Joksimović „postojeći nivo gradiva” na privatnim fakultetima je „možda neadekvatan”, a bivši ministar Knežević se upustio u procenu koja su „možda najkvalitetnija dva privatna fakulteta koji trenutno postoje”.

Troje od četvoro učesnika debate izrekli su još mnogo toga što bi se, u cilju traženja bilo kakvog smisla – moglo analizirati. I to ću činiti ovih dana. Četvrti učesnik, Vladimir Vodinelić, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Union, pripremljen za debatu, služeći se odmerenim rečima i argumentujući svoje stavove, ostavio je, bar na mene, utisak pravog nastavnika na visokoškolskoj ustanovi. Ovo naravno ne znači da profesori Žarkić Joksimović, Jovanović i Knežević to nisu, ali javno izgovorene reči bar u izvesnoj meri nagoveštavaju da je Debata za njih bila pretežak zadatak. Ili su je olako shvatili.

 



Komentari (42)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 06:15 05.07.2011

?

možda je ovaj tvoj tekst reklama za union?
eli.lacrosse eli.lacrosse 06:28 05.07.2011

Re: ?

možda je ovaj tvoj tekst reklama za union?

Nije. Al' hvala za pivo.
Jukie Jukie 06:46 05.07.2011

Arguably

Ako hoćeš nešto da napišeš na Vikipediji a da se ne slaže 100 odsto čovečanstva, moraš da staviš "arguably"
eli.lacrosse eli.lacrosse 07:21 05.07.2011

Re: Arguably

Ako hoćeš nešto da napišeš na Vikipediji a da se ne slaže 100 odsto čovečanstva, moraš da staviš "arguably"

Slažem se, ali da li je uputno reći da su naučnici "možda citirani"? U njihoim referatima (koji postoje da bi neko bio izabran u zvanje nastavnika ili saradnika na univerzitetu) ne može da piše da "možda imaju naučne radove". Što se drugog slučaja tiče, ako neko kao predstavnik jednog univerziteta govori o "nivou gradiva" koje se izučava na drugom ili drugima, svaku tvrdnju o "neadekvatnosti" tog gradiva bi morao da potkrepi činjenicama, a ne da je skrije iza "možda". Da li tom rečenicom implicira da Akreditaciona komisija nije dobro obavila svoj posao? Ili da nastavnici, koji jesu zaduženi za programe nastave (pa time i za "nivo gradiva" ) nisu stručni? Vrednovanje i rangiranje u trećem slučaju je okončalo agoniju koja se manifestovala nizom nepovezanih rečenica. Nije rečeno ni po kojim kriterijumima je bivši ministar sopstveno rangiranje izvršio, ni koji su najbolji državni univerziteti ili fakulteti, a opet je sve skriveno iza "možda".

P. S. Na Vikipediji za Igora Milanovića piše "he is considered by many to be the best water polo player of all-time". I jasno je šta je time rečeno. Ni jedno od tri "možda" nije slično tome.
janeznam janeznam 08:54 05.07.2011

Re: Arguably

Nesto se ne secam da je sinoc iko pominjao akreditaciju. Doduse Debatu sam gledala usput. Da bi fakultet prosao proces akreditacije mora da ima odgovarajuci broj STALNO ZAPOSLENIH ( a ne angazovanih )redovnih profesora, vanrednih profesora i docenata, zatim odgovarajucu srukturu asistenata, strucnih saradnika, saradnika u nastavi. Pa treba priloziti odgovarajuce studijske programe, pokrivene adekvatnim nastavnim osobljem. To je sto se tice akreditacije studijskih programa. Zatim tu je akreditacija ustanove,pocev od povrsin fakulteta ( ili univerziteta ), dokaz o vlasnistvu ili zakupu,plan zgrade fakuteta, eventualnih isturenih odelenja, tehnicka opremljenost kako ucionica tako i pratecih tehnickih sluzbi itd. Sve je to veoma obiman i veoma ozbiljan posao. Zato cisto sumnjam da privatni fakuteti mogu ispuniti sve gore pomenute uslove.
Mislim da su privatni fakuteti u Srbiji jako, jako daleko od drzavnih koji se uprkos situaciji u drustvu jos uvek trude da zadrze nivo. Cak sta i vise sigurna sam u to slusajuci ( a i gledajuci ) sinosnje goste Debate.
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:00 05.07.2011

Re: Arguably

Nesto se ne secam da je sinoc iko pominjao akreditaciju.

Pominjana je, puno puta.

Da bi fakultet prosao proces akreditacije mora da ima odgovarajuci broj STALNO ZAPOSLENIH ( a ne angazovanih )redovnih profesora, vanrednih profesora i docenata…

Upravo o tome govorim – mora da ima, a ne možda mora da ima.

Mislim da su privatni fakuteti u Srbiji jako, jako daleko od drzavnih

Mislim da vlasnička struktura ne određuje kvalitet niti je mera kvaliteta, ali da postoji obrazac potvrđen mnoštvom slučajeva – postoji. Dakle, ja verujem da postoje izuzeci koji potvrđuju pravilo.
janeznam janeznam 09:20 05.07.2011

Re: Arguably

Pre par minuta procitala sam intervju rektora beogradskog univerziteta pod nazivom Pamet u dugovima. Prvo sto mi je palo na pamet : Boze, Oni ( tajkuni kojih u Srbiji inace nema!!!) ce privatizovati drzavne fakutete!
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:24 05.07.2011

Re: Arguably

Pre par minuta procitala sam intervju rektora beogradskog univerziteta pod nazivom Pamet u dugovima.

Gde? Ima li ga i na netu?
janeznam janeznam 09:34 05.07.2011

Re: Arguably

Da, bas na b92.
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:43 05.07.2011

Re: Arguably

Da, bas na b92.

Hvala! Evo ga:
Rektor: Pamet u dugovima

Čini mi se da je uglavnom konstatovao postojeće, dobro poznato stanje. I da je naglasio ključne probleme, a veliki deo njih se svodi na finansiranje. Ne verujem da je situacija sa tajkunima (kojim tajkunima? ) moguća. Ali, ja sam optimista i u tom optimizmu često grešim.

janeznam janeznam 09:58 05.07.2011

Re: Arguably

Nadajmo se da je tako. Naucili smo se da je u ovoj zemlji sve moguce pa cak i ono sto je nemoguce.
antioksidant antioksidant 21:05 05.07.2011

Re: Arguably

janeznam
Nadajmo se da je tako. Naucili smo se da je u ovoj zemlji sve moguce pa cak i ono sto je nemoguce.
samo se seti gde smo se obrazovali dok smo sebe dovodili u ovakvo stanje... ili je mozda neko drugi kriv?
eli.lacrosse eli.lacrosse 21:14 05.07.2011

Re: Arguably

ili je mozda neko drugi kriv?

Nepravedne i ničim izazvane sankcije? Zločinačka NATO alijansa? Strani plaćenici & domaći izdajnici? … Ja se najiskrenije nadam da su ta vremena prošla. Naravno da nije kriv niko drugi.
kukusigameni kukusigameni 07:12 05.07.2011

mozda mozda

javascript:;
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 07:59 05.07.2011

Važno je zdravlje

Došao deda nekim važnim poslom u Beograd, pa posetio i svoje unuke studente.
Pita najstarijeg unuka šta studira, a ovaj odgovara da studira medicinu.
"Blago dedi, sinko, medicinu nego šta. Evo tebi sto evra, pa da lećiš dedinu kostobolju kad postaneš lekar".

Zatim, isto pitanje postavi drugom unuku, a drugi kaže da sudira pravo.
"Tako, tako junače. Deda se već dvajesdve godina tuži sa komšijom Milisavom zbog one međe. Evo tebi sto evra, pa kad postaneš advokat, da pokažeš Milisavu s kim se on parniči".

Na kraju pita i najmlađeg, šta on studira.
"Deda, ja studiram Megatrend", ponosno će najmlađi.
Deda ćuti neko vreme, gleda u onu dvojicu starijih unuka i na kraju se, ipak, po treći put maša za novčanik:
"Sinko, evo i tebi sto evra i nek si ti dedi živ i zdrav".
kukusigameni kukusigameni 08:05 05.07.2011

Re: Važno je zdravlje

"Sinko, evo i tebi sto evra i nek si ti dedi živ i zdrav".



Deda se već dvajesdve godina tuži sa komšijom Milisavom zbog one međe.


Milisav?

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:56 05.07.2011

Re: Važno je zdravlje

Biće da je taj.
jinks jinks 08:44 05.07.2011

...

Izbor fakulteta treba da zavisi od kvaliteta, a ne od toga da li je u vlasništvu države ili privatnika

U ovoj rečenici postoji jedan, ili možda čak i više, oksimorona.

Naime, pitanje je ko stvarno određuje i daje osnovni ton politici, kvalitetu i strategiji obrazovanja na državnim univerzitetima. Koliko država ne znam, ali teško da je moguće da na kvalitet i samu suštinu odnosa prema studentima ne utiče činjenica da značajan broj državnih fakulteta (tehničkih sigurno, a moguće je da su i drugi uspeli da nadju sličan modus) ustvari predstavljaju klastere privatnih firmi u vlasništvu nastavnog kadra ili njihove bliže rodbine.

Sad da li se u tom slučaju radi o sukobu interesa. Neki bi verovatno rekli ne, već čak i suprotno od toga. Ali opet vreme izgleda da ipak govori nešto drugo.

Da li je profesor prvo profesor pa posle privatnik, ili obratno. I šta on uopšte može da vidi u studentima, odnosno, da li mu je uopšte u interesu da na njih prenosi znanja, jer to u krajnjoj instanci nije u interesu njegove firme. Interes mu je možda nekada da ih na primer ekpsloatiše koliko može kao besplatnu radnu snagu dok su studenti, i da ih pošalje u inostranstvo kada sa njima zavši, kao jednu od mogućnosti.

Da ih nauči i da oni ostaju ovde radeći za njemu konkurentne firme pretpostavljam da nije u interesu njegove privatne firme. I tu se vraćamo na početno pitanje: da li će prevashodno biti učitelj i prenositi sva znanja najbolje što ume svima, ili će prevashodno biti privatnik, koji će svoj angažman na fakultetu podrediti interesima njegove privatne firme.
eli.lacrosse eli.lacrosse 08:51 05.07.2011

Re: ...

da li će prevashodno biti učitelj i prenositi sva znanja najbolje što ume svima, ili će prevashodno biti privatnik, koji će svoj angažman na fakultetu podrediti interesima njegove privatne firme

Veoma dobro pitanje. Ja sam ga tek nedavno postao svestan. Jedino u šta mogu biti siguran je da su vrlo važno merilo uspeha jednog profesora – uspesi njegovih studenata. Zaista se bojim tih profesora-privatnika, kao i profesora-biznismena koji prenošenje znanja podređuju zaradi ("podređuju" je baš eufemistično, možda bi bolje bilo reći da bacaju u blato).
kukusigameni kukusigameni 09:00 05.07.2011

Re: ...

jinks
Da li je profesor prvo profesor pa posle privatnik, ili obratno. I šta on uopšte može da vidi u studentima, odnosno, da li mu je uopšte u interesu da na njih prenosi znanja, jer to u krajnjoj instanci nije u interesu njegove firme.


Veliki broj profesora na drzavnim fakultetima, zahvaljujuci svojoj tituli (i znanju) ucestvuje u raznim projektima koje debelo naplacuju. Pitanje je koliko se oni posvete studentima, a koliko projektima i gostovanjima koji zahtevaju vreme i trud. Da stvar bude crnja, ti "sporedni" poslovi predstavljaju cesto monopolizaciju zbog koje drugi strucni ljudi ne mogu da se adekvatno realizuju.

jinks jinks 09:02 05.07.2011

Re: ...

Jedino u šta mogu biti siguran je da su vrlo važno merilo uspeha jednog profesora – uspesi njegovih studenata.

Žao mi je, ali koliko znam, ovo nije ni približno jedan od kriterijuma prilikom izbora i unapređenja u nastavnim zvanjima.

Ključno je da objavljujete radove u časopisima sa Impact faktorom i da objavite dovoljno udžbenika i monografija.

Tako da je ovakvo pravilo izbora u suštini odredilo i profil ljudi koji se tamo nalaze, od kojih mnogi imaju privatne firme. Svi oni manje više imaju uredno objavljene članke u časopisima, monografije i udžbenike.

Interesantno bi bilo, kada već pominjete uspešnost njihovih studenata, da se pogleda koliki je broj od tih članaka napisan sa njihovim studentima, magistrantima i doktorantima. To bi ustvari možda i najviše, suštinski, govorilo o saradnji koju neko ima sa studentima.

U nekim slučajevima, koji broje članke na desetine, broj radova koje su objavili sa studentima i postdiplomcima iznosi 1, 2 najviše, posle više decenija rada na fakultetu.

A gleda se onaj prvi broj a ne drugi, i on je pokriće i za firmu, i za mreže studenata poslatih u inostranstvo, i ko zna šta još sve ne.
Sepulturero Sepulturero 09:05 05.07.2011

Re: ...

Ово јесте једна теоријска могућност али ја стварно не верујем да би неки професор намерно преносио незнање из страха од конкуренције. Питам се и како би то у пракси изгледало. Предавати студентима да 1+1 нису 2?
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:08 05.07.2011

Re: ...

Žao mi je, ali koliko znam, ovo nije ni približno jedan od kriterijuma prilikom izbora i unapređenja u nastavnim zvanjima.

Ja koliko znam, a znam prilično dobro, to jeste jedan od kriterijuma. I mislim da je dobro da to postaje tako.


Interesantno bi bilo, kada već pominjete uspešnost njihovih studenata, da se pogleda koliki je broj od tih članaka napisan sa njihovim studentima, magistrantima i doktorantima. To bi ustvari možda i najviše, suštinski, govorilo o saradnji koju neko ima sa studentima.

Potpuno se slažemo. Možemo da pređemo na "ti"?
jinks jinks 09:11 05.07.2011

Re: ...

kukusigameni

Upravo to. Ako radiš u prosveti radiš u prosveti i kraj priče.

Ako hoćeš da se baviš nečim drugim idi bavi se nečim drugim i nemoj da ostaješ u prosveti.

Ne znam u čijem je opštem interesu da sediš u prosveti i da koristiš tu poziciju za privatne poslove.

Mislim ako su dobro radili u prosveti njihovi studenti će kao budući stručnjaci moći samostalno da rešavaju probleme u praksi, tako da će profesori mirno moći da se posvete obrazovanju drugih.
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:14 05.07.2011

Re: ...

Предавати студентима да 1+1 нису 2

To se predaje predškolcima ili đacima-prvacima. Studenti to znaju. Vrlo je moguće, čak i lako, studentima ne pružiti kvalitetno, adekvatno, korisno… znanje.
jinks jinks 09:17 05.07.2011

Re: ...

Предавати студентима да 1+1 нису 2?

Vaše pitanje jeste na mestu ... ali od saznanja da je 1+1=2 teško da više neko može da zaradi novac, tako da to neće reći.

Ali neke stvari od kojih njihova firma zarađuje novac neće ozbiljno načinjati, na primer. E sad, da se radi o NASA projetima, to bi bilo normalno i razumljivo. Ali pošto se ne radi o NASA projektima ... doćićete u situaciju da se danas predaje tehnologija koja je rađena pre 10-15 godina, ili na pružanje nekih nekompletnih znanja tipa opštih mesta i fasciniranja prostotom.
Sepulturero Sepulturero 10:10 05.07.2011

Re: ...

Бољи студенти на мом факултету, ЕТФ, су често знали и више од професора. Дакле, чак и просечне студенте на техничким факултетима је јако тешко преварити. Уосталом, на њима се уче конкретне ствари и, као што рекох, не може одједном један плус један да не буде два.
Е сад, на друштвеним факултетима је вероватно лакше да се продаје магла. Могуће је да ту и има неке конкуренције око добијања стипеднија, донација, убацивања у НВО, итд.итд.
jinks jinks 10:24 05.07.2011

Re: ...

Бољи студенти на мом факултету, ЕТФ, су често знали и више од професора.

Izvinite molim vas, šta vam ovo znači. Ne znam otkud nekome ideja da na ovakav način posmatra odnos student profesor.

Ono što su studenti došli da nauče, na ETF-u sigurno, sigurno nisu mogli da znaju pre nego što su došli na fakultet. Ako i postoji neki izuzetak, to je možda njih 1-2 u zadnjih 30 godina.

Дакле, чак и просечне студенте на техничким факултетима је јако тешко преварити.

Niko ne govori o prevari. Radi se o suštini pristupa tome koji je cilj obrazovanja studenata. Da li da izađu sa najviše mogućeg znanja, ili da se čitava ta priča na neki način uklopi u privatne interese koji postoje u okviru obrazovne ustanove (na primer, iz ugla veće posvećenosti privatnom poslu ili veće posvećenosti obrazovanju).

Stvar je na primer i u praktičnom znanju, i načinu kako se ono prenosi, i da li se prenosi.
janeznam janeznam 10:46 05.07.2011

Re: ...

Cu ste vi sinoc vlasnika Megatrenda kako se na njegovom fakultetu kontrolise rad profesora???? Kao medju studentima ima neko ko je zaduzen za spijunski rad! Zivo me interesuje kako se tom ( ili tim) sudentu ( studentima )oduze za taj visokomoralni i profesionalni cin. Pa zna li taj covek sta prica?!
eli.lacrosse eli.lacrosse 10:50 05.07.2011

Re: ...

Cu ste vi sinoc vlasnika Megatrenda kako se na njegovom fakultetu kontrolise rad profesora???? Kao medju studentima ima neko ko je zaduzen za spijunski rad! Zivo me interesuje kako se tom ( ili tim) sudentu ( studentima )oduze za taj visokomoralni i profesionalni cin. Pa zna li taj covek sta prica?!

Čuo, čuo, i to nekoliko puta. Evo me za koji dan i o tome. Koliko su neverovatnih stvari rekli, stvarno je zabrinjavajuće.

A zamisli od danas atmosferu na fakultetima tog Univerziteta – ko li je taj zadužen za špijunski rad
janeznam janeznam 11:29 05.07.2011

Re: ...

Zamisljam. No mislim da je dobro sto polako pocinju godisnji odmori, studenata nema, na pragu smo nove skolske godine pa ce to studentsko-~radno ~ mesto ostati upraznjeno. Znaci, bivsi -buduci se premislja kome da prepusti tako VIP funkciju koja je precica do uspeha. A mene je moja mama ucila da se cuvam precica . A da, naravno, to je vazilo pre.Danas vaze druga pravila.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:24 05.07.2011

Srpski "boom" i kriza obrazovanja

Srbija poslednjih desetak godina doživljava svoj "boom" obrazovanja. To je onaj isti "boom" koje su bogate i prosperitetne zemlje imale šezdesetih-sedamdesetih godina dvadesetog veka (vreme tzv. naučno-tehničke revolucije), a o kome je mnogo knjiga napisano. Podsetiću na Alvina Toflera ("Šok budućnosti" ), a od domaćih autora na Stipu Šuvara ("Kriza i boom obrazovanja" ).

Svakom "boom-u" ili eksploziji obrazovanja imenanetna je i kriza obrazovanja, jedno bez drugog ne može. Uostalom, obrazovanje je i bez eksplozije, dakle, oduvek bilo u krizi, a tako će biti i ubuduće.

Razlog je jednostavan i nepremostiv: budućnost je vrlo teško predviditi.
Studenti se na sadržajima prošlosti pripremaju za nepoznatu budućnost.
Naravno, lakše je sa opštim, temeljnim, studijskim sadržajima, daleko teže sa specifičnim stručnim sadržajima, baš onim na kojima počiva profesija budućeg stručnjaka.
Edukolozi su za taj problem našli izlaz u permanentnom obrazovanju, sa akcentom na samoobrazovanju.

U savkoj krizi se najbolje snalaze muljaroši i mešetari, pa iz te vizure treba gledati i na onog koloritnog rektora i ne samo na njega, naravno.

Vremenom će stavri doći na svoje mesto. Mnogi fakulteti, kako privatni tako i državni, koji ne pruže kvalitet, ostaće bez studenata.
Nadajmo se da to vreme u Srbiji neće biti suviše dugo, a da broj studenata koji će ostati i bez novca i bez znanja i bez posla, a sa diplomom, neće biti suviše velik.
jasnaz jasnaz 13:19 05.07.2011

O profesorima, i ljudima

eli.lacrosse eli.lacrosse 17:16 05.07.2011

Re: O profesorima, i ljudima

O profesorima, i ljudima

Da, odlično si se setila! Sjajan film. A pogledao sam ga sasvim slučajno, u bioskopu Etnografskog muzeja.

Hajde i ja nešto da preporučim (a neverovatno koliko veze ima sa filmom koji si ti pomenula):
Darijuš Hentkovski: Iz škole – Da li učenika pustiti s lanca

uros_vozdovac uros_vozdovac 13:34 05.07.2011

Gaudeamus Igitur

Gaudeamus igitur.
Iuvenes dum sumus.


Rapit nos atrociter
Nemini parcetur.
st.jepan st.jepan 01:13 06.07.2011

Pričaju mi

neki prijatelji, profesori BU, da su prinudjeni da iz godine u godinu sve više obaraju nivo, a nikako da ga se dovoljno naobaraju.
Ne smem ni da zamišljam kako je tek na onim silnim privatnim "univerzitetima".
janeznam janeznam 08:42 06.07.2011

Re: Pričaju mi

Kriterijum se spusta zato sto studije upisuju djaci koji nemaju potrebno predznanje koje se stice u, najpre, u osnovnoj pa zatim srednjoj skoli.
kukusigameni kukusigameni 08:59 06.07.2011

Re: Pričaju mi

janeznam
Kriterijum se spusta zato sto studije upisuju djaci koji nemaju potrebno predznanje koje se stice u, najpre, u osnovnoj pa zatim srednjoj skoli.

Pa to i jeste greska. Osnovno i srednje obrazovanje pripada kategoriji obaveznog obrazovanja, a fakulteti su nesto sasvim drugo. Cesto je problem taj sto se studira zbog diplome, a ne zbog osposobljavanja i sticanja vestina za obavljanje odredjene profesije.
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:34 06.07.2011

Re: Pričaju mi

Osnovno i srednje obrazovanje pripada kategoriji obaveznog obrazovanja, a fakulteti su nesto sasvim drugo.

ZAKON
O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA
("Sl. glasnik RS", br. 62/2003, 64/2003 - ispr., 58/2004, 62/2004 - ispr., 101/2005 - dr. zakon, 79/2005 - dr. zakon, 81/2005 - ispr. dr. zakona i 83/2005 - ispr. dr. zakona)
..........
Član 4
Svako ima pravo na obrazovanje i vaspitanje.
Građani Republike Srbije jednaki su u ostvarivanju prava na obrazovanje i vaspitanje, bez obzira na pol, rasu, nacionalnu, versku i jezičku pripadnost, uzrast, fizičku i psihičku konstituciju, socijalno i kulturno poreklo, imovno stanje, političko opredeljenje ili drugo lično svojstvo.
Osnovno obrazovanje obavezno je i besplatno.

Ono što hoću da kažem je da je samo osnovno obrazovanje obavezno.

Cesto je problem taj sto se studira zbog diplome, a ne zbog osposobljavanja i sticanja vestina za obavljanje odredjene profesije.

Ovo je potpuno istinito. Vrlo, vrlo često je tako.
vladimir.bg vladimir.bg 21:24 06.07.2011

obrazovanje

- U tržišnoj ekonomiji tržišno je i obrazovanje. Caci Mihajlović jednom reče:
Ako imate babu i imate pare, možete babu da upišete na Akademiju i nakon
nekog vremena ona će biti u rangu Cece Bojković i Bate Stojkovića.

- U nekoj srećnijoj državi ne moraju svi da imaju visoko obrazovanje. U srećnijoj
državi ima posla i za srednjoškolce i osnovce. Srećnijoj državi trebaju i
rudari i pekari, zemljoradnici i zanatlije, kovači i čistači, inženjeri...
mislim, državi u kojoj se nešto radi. Ovako, imamo gomile menadžera,
stručnjaka za advertajzing!?...

- U vreme kada su se menadžeri nazivali poslovodje nekako nam je bolje išlo.
Škole su se završavale na znanje i entuzijazam. A onda je došao Stipe Šuvar!
Krenulo je usmereno. Dalje znate...
eli.lacrosse eli.lacrosse 22:36 07.07.2011

Re: obrazovanje

A onda je došao Stipe Šuvar! Krenulo je usmereno. Dalje znate...


U sklopu ustavnih amandmana koji su obezbedili reformu Federacije, i kasnijeg donošenja Ustava iz 1974, jedan od odgovora na novonastalu situaciju uzeo je oblik rekonstrukcije obrazovnog sistema. Nova koncepcija postala je poznata kao usmereno obrazovanje. Razrada koncepcije utvrđena je Rezolucijom Savezne skupštine o razvoju vaspitanja i obrazovanja na samoupravnim osnovama iz 1970, i Rezolucijom Desetog kongresa o zadacima SKJ u socijalističkom samoupravnom preobražaju vaspitanja i obrazovanja, donetoj 1974. Osnovu za ovu drugu predstavljao je dokument Idejne osnove samoupravnog socijalističkog preobražaja vaspitanja i obrazovanja, koje je Predsedništvo CK SKJ predložilo Desetom kongresu. Zakon o usmerenom obrazovanju donet je kasnije iste godine, početni koncept ostvarivan je od školske 1975/6. u Hrvatskoj i Vojvodini, a postojao je dogovor da se u ostale republike i pokrajine uvedu najkasnije do 1979/80. Pored ovih akata, idejni tvorac koncepcije, Stipe Šuvar, najobuhvatnije je izneo i obrazložio svoju zamisao u knjizi "Škola i tvornica: u susret reformi odgoja i obrazovanja" (1977).

Usmereno obrazovanje bilo je zamišljeno kao sveobuhvatna reforma školskog sistema. Osnovna ideja reforme bila je da se obezbedi funkcionalniji odnos između tipa stečenog obrazovanja i zapošljavanja, odnosno između obrazovne delatnosti i udruženog rada (Šuvar 1977: 113). Dakle, za razliku od do tada preovlađujućih gimnazija "klasičnog tipa" koje su učenike pripremale za upis na više škole i fakultete, i srednjih stručnih, odnosno zanatskih škola, uveden je jedinstven koncept srednjeg obrazovanja diversifikovanog prema stepenima stručne spreme, kojih je bilo pet. Dotadašnja prva dva razreda srednje škole reformisana su u "zajedničku osnovu", koja je učenicima trebalo da obezbedi dovoljno početnih i opštih znanja da bi mogli da nastave dalje usavršavanje prema izboru zanimanja. Nakon druge godine, odnosno završene zajedničke osnove, učenici su se opredeljivali za obrazovni profil, odnosno struku. Na osnovu postojećih nomenklatura zanimanja, u svim republikama su utvrđeni obrazovni profili, i organizovano je obrazovanje za između 300 i 600 profila na III i IV stepenu stručne spreme (v. Milenović 1985).

Usmereno obrazovanje zasniva se na razmeni između obrazovnog i proizvodnog sektora, odnosno "škole" i "tvornice" (fabrike). Šuvar sažeto izlaže ideju koncentrisanu u Rezolucijama Desetog kongresa: Organizacija udruženog rada materijalne proizvodnje ili neke društvene djelatnosti mora biti ishodišni nosilac reforme obrazovanja. U kom smislu? U tom da kaže: trebaju nam ljudi takvih i takvih stručnih kvaliteta, i takvih i takvih društvenih kvaliteta: izvolite vi u radnoj organizaciji odgoja i obrazovanja izgrađivati, odgajati, obrazovati, osposobljavati takve ljude, a mi ćemo davati sredstva. To je razmjena rada, uz polaganje računa uzajamno jedni drugima. (Šuvar 1977: 112.)

Praktično postavljeno, razmena između radnih organizacija i obrazovnih institucija trebalo je da ima sledeću dinamiku. Radne organizacije definišu kakvi obrazovni profili su im potrebni; sredstva za obrazovanje izdvajaju se iz državnog budžeta, formiranog od viška proizvedenog u radnim organizacijama; stručnjaci datih profila odlaze na praksu ili rad u odgovarajućim radnim organizacijama. Ukoliko žele, kasnije mogu nastaviti školovanje, "dokvalifikovati" ili "prekvalifikovati" se, i bilo zauzeti drugi položaj u okviru iste radne organizacije, bilo promeniti radno mesto i otići u organizaciju kojoj su potrebniji. Ovakva logika trebalo je da, u idealnoj varijanti, reši problem nezaposlenosti tako što će napraviti jaku vezu između izbora zanimanja i tržišta radnih mesta. Drugim rečima, ne bi više bilo stručnjaka na birou, ili mladih ljudi koji ne mogu da obavljaju praksu ili pripravnički staž u odgovarajućim organizacijama, što je bio element na koji su skrenuli pažnju studenti 1968. Gotovo da bi postojala puna zaposlenost, odnosno – mogućnost obrazovanja bila bi direktno zavisna od mogućnosti zaposlenja.


Iz
Jana Baćević Pogled unazad Antropološka analiza uvođenja usmerenog obrazovanja u SFRJ

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana