Društvo| Filozofija| Nauka| Sex| Život

Genetika za početnike (I) - zašto se zlo ne može iskoreniti?

nsarski RSS / 10.07.2011. u 01:30

 

images?q=tbn:ANd9GcSTiMicWAnpyVESG6jOmlqnhLo3_i69GRLJj11Oh1qdZejAaMx-OSMkpv22  

 Povremeno se u novinama, blogovima i drugim medijima mogu naći komentari koji sadrže izraze kao “srpski gen“, ili  “proradio mi gen za inat “, ili, opštije “to nam je u genima“. Da stvar bude još gora, ima onih koji misle da bi eliminacijom ljudi koji poseduju neku nepoželjnu osobinu (‘’takvi su mu geni’’) ovaj svet bio zauvek oslobodjen te osobine, i da bi, posle toga, svi preostali živeli srećno i bezbrižno. Ovo su, razume se, notorne zablude koje su posledica nepoznavanja elementarne genetike, i ovaj blog je napisan da se tih zabluda oslobodimo.

 Podjimo od osnovnih činjenica: U svakoj ćeliji ljudskog organizma se nalazi jedro, a u svakom jedru se nalazi DNK koja sadrži celokupni ljudski genom. Ta DNK je, zapravo, jedan jaaako dugačak molekul u obliku merdevina zavijenih u spiralu. Nasa spirala ima oko 3 milijarde stepenica, i neki segmenti tih stepenica se zovu ‚‚coding regions‚‚, tj. segmenti koji kodiraju, ili sadrže uputstvo, kako se prave odredjeni proteini. E, ti segmenti se još zovu i geni, i njih ima oko 30 000 u čovekovom DNK. Drugim rečima, čovek ima oko 30 000 gena.  (Iznenadjujuće je da poljski miš ima nešto više gena nego čovek, ali to je nebitno za ono što je nama ovde tema.)

Šta rade ti geni u ljudskom organizmu? Pa, njihova direktna aktivnost je da daju uputstvo za konstrukciju odredjenih proteina, a ti proteini učestvuju u formiranju tkiva, rastu organizma, formiranju oblika tela – ukratko, u kontrukciji celokupnog ljudskog organizma, od boje kože do formiranja neuronskih veza kojima pokrećemo delove tela, do obrazovanja anatomskih specifičnosti koje nam omogućavaju govor, itd.  Neki geni su aktivni samo tokom rasta, drugi se aktiviraju tek kasnije u životu, itd.

Sada, ima jedan detalj koji nam je ovde zaista bitan, a taj je da čovekov genom (dakle ceo taj molekul DNK) sadrži po dva primerka svakog gena. Otprilike kao kad bi imali biblioteku knjiga koja sadrži 30 000 naslova, ali da svaki naslov imate u dva primerka. Dakle, da knjigu ‚‚Na Drini ćuprija‚‚ i svaku drugu, imate u dva primerka, pri čemu ti primerci mogu da budu različitih izdanja, na primer. Recimo, da imate izdanje u tvrdom povezu, i izdanje u mekom, sa drugacijim koricama (neko može u svojoj biblioteci tu istu knjigu da ima u trećoj verziji, ako takva postoji, itd.). Obe knjige imaju istu informaciju, ali se u nekim detaljima razlikuju (korice, ime izdavača, itd.). Moguće je, naravno, da neki vlasnik ima identične primerke te knjige. Na sličan način se i u genomu nalaze isti geni (naslovi), ali neki mogu da budu drugačije verzije, ili alele, kako se to tehnički zove.

 Zamislimo sada mnogo ljudi koji imaju biblioteke od 30 000 naslova, i svaki naslov u dva primerka, kao što je opisano. Neko će imati identične primerke, ili izdanja, nekih naslova, neko različite, itd. Zamislimo, najzad, da ti ljudi razmenjuju medjusobno knjige, ali tako da jedan da drugom jedan svoj primerak neke knjige, a ovaj mu uzvrati svojim primerkom knjige istog naslova. Posle proizvoljno mnogo takvih razmena, svi će završiti sa istim brojem naslova, samo će verzije knjiga koje sada poseduju biti pomešane. Nešto slično se dešava prilikom razmnožavanja. Jedan roditelj priloži jednu verziju (alelu) svog gena, drugi roditelj svoju verziju tog istog gena, i potomak tako stekne dve verzije tog gena, kao što treba. I to se ponovi za sve gene. Potomak ima svih 30 000 gena u dva primerka, gde jedan primerak potiče od oca a drugi od majke. Ta dva primerka gena se zovu genotip.

Različite verzije gena imaju, medjutim, različite efekte na jedinku. Recimo gen koji kodira za količinu pigmenta očiju može, u jednoj verziji, da kao rezltat proizvede plave (svetle) oči, dok druga njegova verzija daje crne (tamne) oči. Ta boja očiju koju vidimo se zove fenotip, i on je posledica kombinacije verzija gena koji imamo, tj. posledica našeg genotipa za boju očiju (da se tako, malo neprecizno, izrazim).

Nazovimo sada verziju gena koja proizvodi crne oči sa A, i verziju gena koja proizvodi plave oči sa a. Koju boju očiju (fenotip) ima neka osoba? Pa, to zavisi koje verzije gena za boju očiju ta osoba ima (setimo se da svaka osoba ima dve verzije istog gena). Ako ima kombinaciju AA, onda će imati crne oči. Ako ima kombinaciju aa, onda će imati plave oči. Ali, ako ima verziju Aa, onda će opet imati crne oči! Za ovakvu situaciju se kaze da je verzija a recesivna u odnosu na verziju A, ili, obrnuto, da je verzija A dominantna u odnosu na verziju a. Dakle, kada vidimo osobu crnih očiju, ona može da ima genotip AA ili Aa. Kada vidimo osobu plavih očiju, ona jedino može da ima genotip aa.

Zamislimo sada da otac crnih očiju ima dete sa majkom plavih očiju. Kakvo može da bude njihovo potomstvo u odnosu na boju očiju? Pa, majka koja ima plave oči može samo da ima genotip aa, i svom potomku može da preda verziju a gena za boju očiju.  S druge strane, ako je crnookoi otac genotipa AA on svome potomku takodje samo može da preda A verziju (drugu nema), dakle potomak ima kombinaciju Aa (A od oca, a od majke) i imaće crne oči. Medjutim, ako je crnooki otac genotipa Aa, on može svom potomku da preda i a verziju, pa da potomak ima aa genotip (a od majke, a od oca) i imaće plave oči.

Još zanimljivije, ako su oba roditelja crnooka, Aa genotipa, onda i jedan i drugi roditelj mogu svom potomku da daju a verziju, i da dete crnookih roditelja ima plave oči jer je njegov genotip aa (a od oca, a od majke), i ovo se dešava u 25% slučajeva – tolika je verovatnoća da se ova kombinacija slučajnim izborom iz ukrštanja Aa i Aa genotipova ostvari. S druge strane, ako su i otac i majka plavooki, oni mogu da imaju isključivo plavooku decu.

Cela ova priča važi i za svaki drugi gen koji ima dve alele i dominantno/recesivnu osobinu ispoljavanja. Recimo gen zvani FGFR3 (fibroblast growth factor receptor 3) igra ključnu ulogu kod rasta i formiranja skeleta. Poremećaj (druga verzija) tog gena dovodi do smetnji u razvoju i ispoljava se kao ahondroplazija, ili patuljasti rast. Na donjoj slici se vide blizanci, deca istih roditelja, od koji jedan ima nepovoljnu verziju FGFR3 gena.

image001.jpg 

 

I sada dolazimo do osnovne teme ovog bloga.

Zamislimo da je, u celokupnoj populaciji, alela (verzija) gena za boju očiju A zastupljena sa 60%, dok je verzija a zastupljena sa 40%. Drugih alela nema, pa zbir zastupljenosti mora da bude 100%. U genetici se obično izbegavaju procenti, pa se zastupljenost izražava pomocu verovatnoće, tj. da je zastupljenost alele A jednaka 0.6, i alele a 0.4. Ovi konkretni brojevi su izmišljeni, tek da bih naveo konkretan primer. U opštem slučaju, neka je zastupljenost alele A u ukupnoj populaciji jednaka nekom broju p, i alele a u ukupnoj populaciji nekom broju q. (U gornjem primeru p=0.6, q=0.4). Jasno je da je p+q=1, ako drugih alela nema, kako smo mi ovde predpostavili. Prostim kvadriranjem obe strane ove jednačine se dobije da je

(p+q)^2=1^2, tj., razvijanjem kvadrata, da je p^2+2pq+q^2=1. (Ovo je matematika iz osnovne skole!)

Koliki je broj plavookih ljudi onda? Pošto plavooki ljudi imaju genotip aa, onda je njihov broj (u relativnom iznosu prema celokupnoj populaciji!) q^2. Broj crnookih je, onda p^2+2pq (ovo je opet u relativnom iznosu), pošto i kombinacija AA i kombinacija Aa daju crne oči.

Naravno, mi obično ne možemo da prebrojimo alele nekog gena u ukupnoj populaciji, ali možemo fenotipove (tj. broj ljudi sa plavim očima), onda se iz broja osoba koje imaju recesivnu osobinu (plave oci) odmah može izracunati q, a potom se p dobija iz jednačine p=1-q.

Sve ovo rečeno se može koncizno iskazati pomoću poznate Hardi-Vajnbergove (Hardy-Weinberg) teoreme koja je osnovni zakon u genetici. Ako su zadovoljeni sledeći uslovi 1.U populaciji nema mutacija, 2. Ne dešava se prirodna selekcija, 3. Populacija je beskonačno velika, 4. Svi članovi populacije se razmnožavaju, 5. Sva ukrštanja su posledica totalno slučajnog odabira partnera, 6. Svi proizvode isti broj potomaka, 7. Ne postoji migracija iz ili u populaciju, onda se Hardi-Vajnbergova ravnoteža broja genskih alela održava.

Drugim rečima, u najvećem broju populacija, najčešće, najveći broj alela je prilično stabilan tokom vremena. I ovo je verbalni iskaz Hardi-Vajnbergove ravnoteže. Ako bi nacrtali delove HW jednačine, to bi izgledalo ovako

Hardy-Weinberg_law.jpg

Kriva označena sa AA je relativna populacija AA genotipa, slično za druge krive.

Drugim rečima, broj plavookih ljudi u Švedskoj je relativno stabilan, kao i broj crnookih u Egiptu, zahvaljujući HW ravnoteži.

Naravno, uslovi navedeni za važenje HW zakona nisu nigde striktno zadovoljeni, ali približno jesu.

Zamislimo, najzad, totalno bizarnu situaciju da se neki crnooki genije, u nekoj sumanutoj zemlji ili kraljevstvu, seti da su plavooki ljudi zlo i da ih treba uništiti. I naredi svojim podredjenima u tom kraljevstvu da pohvataju sve plavooke i unište ih. Kada to urade, med i mleko ce poteci kraljevstvom. Naravno, takav genije nikad nije čuo za HW ravnotežu, pa mu na pamet ne pada da se i medju crnookima, onih sa genotipom Aa, kriju potencijalni plavooki. Ali, njegov gnev to ne može da prepozna – kad vidite crnookog taj može da ima i plavooku decu, znači i crnooki su sumljivi! Znači i crnooke eliminisati! Hm, ali tada u kraljevstvu ne bi ostao niko, samo taj genije na kraljevskom tronu, do smrti zabrinut da li ima genotip AA ili Aa.

Ovo je, naravno, samo bajka, ali u istoriji naše civilizacije su se dešavali i takvi eksperimenti. Svojevremeno su u Africi birani robovi, krupni i snažni, koji su odvodjeni preko okeana da rade. Očekivalo se da će ti snažni robovi imati snažno potomstvo, i da je budućnost dobre i jake radne snage ružičasta. Hm, zahvaljujući HW ravnoteži, stvari su se ispravno pomešale. Jeste se iz tog genetskog obilja pojavio Majkl Džordan, ali se pojavio i Majkl Džekson, a takvi, male fizičke snage, nisu bili birani u početku. HW ravnoteža je odradila svoje.

Slična priča važi i za naseljavanje Australije.

Tužna pouka iz ove priče je da se zlo ne može iskoreniti, štagod mi smatrali da je zlo. Radosna pouka je da se, po simetriji, ni dobro ne može iskoreniti, štagod mi smatrali da je dobro.

Još ćemo se ćerati, poručuju oni koji ne znaju HW zakon, a muče ih komšije Vilotići.

support_the_hardy_weinberg_principle_practice_tshirt-p2358467505823646742pvtk_325.jpg 

 



Komentari (217)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogov_kolac blogov_kolac 02:08 10.07.2011

a znači zato...

svet ni ne pokusava da nam iskoreni zlo, već samo da nam utera dobro.
nsarski nsarski 02:16 10.07.2011

Re: a znači zato...

svet ni ne pokusava da nam iskoreni zlo, već samo da nam utera dobro.

Yiiikes! Ja mislio da svi spavaju...

A, inace, za tvoj komentar: tako je, ako se ti tako osecas.
blogov_kolac blogov_kolac 02:32 10.07.2011

Re: a znači zato...

nsarski

Yiiikes! Ja mislio da svi spavaju...

A, inace, za tvoj komentar: tako je, ako se ti tako osecas.
Aj onda i jedno ozbiljno podpitanje pred moj ponovan odlazak u krevet (poremeti me ova vrucina), cisto da se vidi da sam pazljivo citao (bez obzira na prvi komentar koji se sam nametnuo): da li ovo znaci ako uvedemo 3 alelu B cija je zastupljenost r (npr zelene oci) i njoj pripadajucu B verziju gena u odnosu na koju su dominantne i A i a verzije (tj. i tamne i plave oci) da ce ako su to jedine alele koje postoje (tj p+q+r=1) odnos u procentima crnookih, plavookih i zelenookih ljudi onda biti:

crnooki: 100x(p^2+2pq+2pr)%
plavooki: 100x(q^2+2qr)%
zelenooki: 100x(r^2)%

ili sam pogresno razumeo ovaj HW princip?
nsarski nsarski 02:45 10.07.2011

Re: a znači zato...

blogov_kolac
nsarski

Yiiikes! Ja mislio da svi spavaju...

A, inace, za tvoj komentar: tako je, ako se ti tako osecas.
Aj onda i jedno ozbiljno podpitanje pred moj ponovan odlazak u krevet (poremeti me ova vrucina), cisto da se vidi da sam pazljivo citao (bez obzira na prvi komentar koji se sam nametnuo): da li ovo znaci ako uvedemo 3 alelu r (npr zelene oci) i njoj pripadajucu B verziju gena u odnosu na koju su dominantne i A i a verzije (tj. i tamne i plave oci) da ce ako su to jedine alele koje postoje (tj p+q+r=1) odnos u procentima crnookih, plavookih i zelenookih onda biti:

crnooki: 100x(p^2+2pq+2pr)%
plavooki: 100x(q^2+2qr)%
zelenooki: 100x(r^2)%

ili sam pogresno razumeo ovaj HW princip?

Da, HW princip moze da se prosiri na vise-alelske gene i princip je uvek isti. Ako postoji a1, a2, a3, itd., alela onda je relativna zastupljenost u populaciji odredjenog genotipa aiaj onaj clan u razvoju izraza (a1+a2+..)^2 koji sadrzi aiaj. Ovo je kod diploidnih sistema (dve kopije hromozoma). Kod vise kopija hromozoma, poliploidni sistemi, recimo r njih, onda se HW dobija iz razvoja (a1+a2+...)^r i clana koji sadrzi aiaj.

Uostalom, takav primer se moze naci kod krvne grupe. Imamo A, B i O. A i B su dominantne u odnosu na O. Moguce kombinacije rezultujucih krvnih grupa mogu da se nadju svugde. I za njih vazi HW, naravno.
blogov_kolac blogov_kolac 02:56 10.07.2011

Re: a znači zato...

nsarski
Ovo je kod diploidnih sistema (dve kopije hromozoma). Kod vise kopija hromozoma, poliploidni sistemi, recimo r njih, onda se HW dobija iz razvoja (a1+a2+...)^r i clana koji sadrzi aiaj.
I samo onda jos jedno pitanje za geneticare-pocetnike kad sam jos tu (moze odgovor i sa da/ne): da li u prirodi (postojeci zivi organizmi) uopste postoje sistemi nasledjivanja koji nisu diploidni?
nsarski nsarski 02:58 10.07.2011

Re: a znači zato...

I samo onda jos jedno pitanje za geneticare-pocetnike kad sam jos tu (moze odgovor i sa da/ne): da li u prirodi (postojeci zivi organizmi) uopste postoje sistemi nasledjivanja koji nisu diploidni?

Da, kod mnogih biljki je to slucaj. Racimo, obicna psenica je diploidna, tetraploidna kod primeraka iz kojih se dobija durum (za pravljenje spageta), i heksaploidna u slucaju hlebne psenice.
blogov_kolac blogov_kolac 15:49 10.07.2011

Re: a znači zato...

Da vratim loptu na morbidnu pricu o zlom crnookom geniju koji je potamanio sve plavooke. Samo hocu da demonstriram koliko je u praksi ustvari tesko raznim genijalcima dokazivati da "zlocin se ne isplati", kao i superiornost one izreke što jedna budala moze da upropasti - sto pametnih ne moze popraviti. Ako sve obrnemo, pa ako pogledamo sta bi se desilo da je neki plavooki satrap dosao na tu ideju i sproveo je u delo (pobio sve crnooke), onda bi to vec u startu bilo konacno resenje bojeocnog pitanja, jer bi od tada pa ubuduce postajali samo plavooki. Ali vratimo se onom crnookom zlikovcu i njegovom oči-tom genoMcidu i analizirajmo posledice. Na dan zlocina zastupljenost crnookog i plavookog gena bila je 60%:40%, sto zbog cinjenice da je crnooki A dominantan u odnosu na plavooki a u praksi znaci da je crnookih bilo 84% a plavookih 16% (otprilike svaki sesti) kada je pod idealnim uslovima HW sistem u ravnotezi. Namera da se iskorene plavooki dozivela bi krah, jer bi svaki cetvrti potomak crnookih roditelja sa mesanom Aa varijantom bio plavook...itd, ali sa druge strane kada bi sistem ponovo dosao u ravnotezu po HW jednacini plavook vise ne bi bio svaki sesti, vec tek svaki dvanaesti (oko 8%), jer ako sam dobro shvatio matematicki model, onda posle istrebljenja zastupljenost plavookog a alela vise ne bi bila 40 procenata nego samo oko 28 ipo.

A evo kakve bi efekte pri 60%:40% A:a zastupljenosti imale neke nametnute restrikcije (ako sam iz teksta dobro razumeo osnovne principe):
- ako bi se zabranilo mesanje onih koji nemaju istu boju ociju, broj plavookih bi sa 16% poceo da raste ka 40% (jer bi mesovita Aa varijanta crnookih polako ali sigurno nestajala i sve bi se svodilo na osnovne AA i aa tipove).
- ako bi se plavookim zabranilo da se medjusobno mesaju bilo bi ih stvarno jos manje, ali ne mnogo manje (sa 16% spali bi na oko 14%).
kick68 kick68 02:18 10.07.2011

dobra noc

Negde u drugom razredu srednje skole na casu biologije saznah da od dva plava roditelja ne biva crno dete. Ok, klimnuh, dobro. Zatim da od dva plavooka roditelja ne biva dete sa braon ocima. Tu se lecnuh: pa to je moj slucaj! Sestra-srecnica nema sta da brine, njene oci su plavo-zelene.
Naime, u mojoj blizoj i daljoj familiji jednostavno ne postoji osoba sa smedjim ocima, osim babe po majci (na koju fizicki licim) i mene. Jedan geneticar mi je davno objasnio (sta objasnio, nacrtao!) kako je to moguce, ali ja sam naravno shemu izgubila a objasnjenje zaboravila...
Pa ovaj, pitanje je: da li je tip znao o cemu prica, ili...?
nsarski nsarski 02:24 10.07.2011

Re: dobra noc

kick68
Negde u drugom razredu srednje skole na casu biologije saznah da od dva plava roditelja ne biva crno dete. Ok, klimnuh, dobro. Zatim da od dva plavooka roditelja ne biva dete sa braon ocima. Tu se lecnuh: pa to je moj slucaj! Sestra-srecnica nema sta da brine, njene oci su plavo-zelene.
Naime u mojoj blizoj i daljoj familiji jednostavno ne postoji osoba sa smedjim ocima, osim babe po majci (na koju fizicki licim) i mene. Jedan geneticar mi je davno objasnio (sta objasnio, nacrtao!) kako je to moguce, ali ja sam naravno shemu izgubila a objasnjenje zaboravila...
Pa ovaj, pitanje je: da li je tip znao o cemu prica, ili...?

Dobra noc i tebi.
Ova prica o plavim i crnim ocima je pomalo uproscena, priznajem. Kad je pigmentacija ociju i kose u pitanju, radi se o vise nego samo jednom genu. Tu moze da dodje do "konspiracije", made retke, da se statisticki zakon ne ostvari. Naglasak je na statisticki, razume se.
Ja sam poznavao devojku ciji je otac sa Jamajke, a majka Svedjanka. Ona je imala sve druge karakteristike crne rase (deblje usne, kovrdzavu kosu, etc.), i bila je sasvim plave kose, plavih ociju i belog tena. Nestvarno i zadivljujuce bice. Ona je jos bila pametna pa je tu svoju karakteristiku koristila da u USA dobije privilegije koje imaju ugrozene manjine.
Strasno me zanima kakva ce njena deca ispasti.
kick68 kick68 02:44 10.07.2011

Re: dobra noc

Hvala na odgovoru.
otac sa Jamajke, a majka Svedjanka.

Sreca te mi familija nije bas tako sarolika:)
I sreca da se u danasnje vreme drustvo humanije odnosi prema toj deci.
Ni nalik ovome:
Cross
By Langston Hughes
1926

My old man's a white old man
And my old mother's black.
If ever I cursed my white old man
I take my curses back.

If ever I cursed my black old mother
And wished she were in hell,
I'm sorry for that evil wish
And now I wish her well.

My old man died in a fine big house.
My ma died in a shack.
I wonder where I'm gonna die,
Being neither white nor black?

Strasno me zanima kakva ce njena deca ispasti.

Posmatrajuci decu iz tih medjurasnih brakova ( a kad god ih vidim, padnu mi na pamet gornji stihovi) moje zapazanje (naravno nije naucno zasnovano) je da su majcini geni "vazniji". Ako je majka bela deca su belja. Ako je majka crnkinja a tata beo, deca se ne razlikuju mnogo od majke. Ponavljam, tako se meni cini, ne verujem da ima veze sa naukom.
nsarski nsarski 02:48 10.07.2011

Re: dobra noc

Ponavljam, tako se meni cini, ne verujem da ima veze sa naukom.

Pa, ima osobina koje su X-chromosome linked, tj., vazno je da li ih ima majka ili otac. Mislim da se to ne odnosi na pigmentaciju, ali mnoge druge stvari (oboljenja) se odnose.
razmisljam razmisljam 02:54 10.07.2011

Re: dobra noc

kick68
Ako je majka bela deca su belja. Ako je majka crnkinja a tata beo, deca se ne razlikuju mnogo od majke. Ponavljam, tako se meni cini, ne verujem da ima veze sa naukom.


И нема.
Једна моја познаница од тамнопутог оца и светлопуте мајке, наследила је све одлике очеве расе. Удала се за нашег плавушана. Син је потпуно на њу, а ћера у свему налик оној девојци коју је Професор описао.

nsarski nsarski 03:03 10.07.2011

Re: dobra noc

Једна моја познаница од тамнопутог оца и светлопуте мајке, наследила је све одлике очеве расе. Удала се за нашег плавушана. Син је потпуно на њу, а ћера у свему налик оној девојци коју је Професор описао.

Hvala na korisnom primeru. I, molim, nemoj me zvati "Професор", it makes me feel too old for my age:)
razmisljam razmisljam 03:06 10.07.2011

Re: dobra noc

nsarski

Hvala na korisnom primeru.


Нема на чему - просто се сам наметнуо. А цуретак је нестварно леп.

I, molim, nemoj me zvati "Професор", it makes me feel too old for my age:)


Договорено. Али ми треба алтернатива. Неки предлог?

kick68 kick68 03:07 10.07.2011

Re: dobra noc

Син је потпуно на њу, а ћера у свему налик оној девојци коју је Професор описао.

Au, cudni su putevi....
Ne znam, to je neko moje zapazanje, bi mi cudno...
Bas pre neki dan videh par sa cerkicom. Mama bela (nije plava), tata jezivo crn (ona najcrnja varijanta:), dete, ja bih rekla Latina ili Arapkinja u najgorem slucaju (da nisam videla roditelje).
Kod mene u komsiluku par (sad vec razveden), mama prilicno crna, tata plav, beo kao mesecina, cerke potpuno na majku. Ma nije im se ni kosa omeksala ni ispravila. Kao da nemaju beli gen.
Edit: Eto, Obama, na primer...
nsarski nsarski 03:13 10.07.2011

Re: dobra noc

Неки предлог?

nsarski, za prijatelje. Nenad za istinske prijatelje.
ivankagrump ivankagrump 03:14 10.07.2011

Re: dobra noc

Ne znam sto mi se ova pesma vrzma po glavi

nsarski nsarski 03:16 10.07.2011

Re: dobra noc

Bas pre neki dan videh par sa cerkicom. Mama bela (nije plava), tata jezivo crn (ona najcrnja varijanta:), dete, ja bih rekla Latina ili Arapkinja u najgorem slucaju (da nisam videla roditelje).
Kod mene u komsiluku par (sad vec razveden), mama prilicno crna, tata plav, beo kao mesecina, cerke potpuno na majku. Ma nije im se ni kosa omeksala ni ispravila. Kao da nemaju beli gen.


Tu priroda cuda cini. Zapravo, ako se dobro secam, u pigmentaciji kose, ociju i koze, ucestvuje pola tuceta gena, tako da moze da se dobije potomstvo sa crnom kosom i zelenim ocima, ili neka druga kombinacija. Ja sam naveo najprostiji primer da ilustrujem situaciju i osnovni princip. Ljudska masta i slobodno ukrstanje u beskonacno velikim populacijama su mnogo kreativniji.
razmisljam razmisljam 03:17 10.07.2011

Re: dobra noc

nsarski

nsarski, za prijatelje. Nenad za istinske prijatelje.


Хвала.
Дакле, за сада nsarski. Ова друга варијанта ипак захтева неупореиво више од виртуелног разговора, мада је лепо што си и њу понудио.
iris.davidovich iris.davidovich 04:07 10.07.2011

Re: dobra noc

nsarski

i bila je sasvim plave kose, plavih ociju i belog tena.Ona je jos bila pametna pa je tu svoju karakteristiku koristila da u USA dobije privilegije koje imaju ugrozene manjine.

el zivela u dzordziji?
Yiiikes! Ja mislio da svi spavaju...

taman posla! ja se bas vratila sa proslave 4. jula 2nd time around, posto je u ponedeljak padala kisa
(samo da se javim )
ninasimone ninasimone 07:26 10.07.2011

Re: dobra noc

nsarski
Ljudska masta i slobodno ukrstanje u beskonacno velikim populacijama su mnogo kreativniji.

Primer medju poznanicima: majka bela, ruska Jevrejka poreklom, otac Japanac, decak ima azijatske crte lica i plavu kovrdzavu kosu.

nsarski
Još ćemo se ćerati, poručuju oni koji ne znaju HW zakon, a muče ih komšije Vilotići.

Dok im sin ili cerka ne dovedu Vilotica u familiju. Sareni unuci su lek za takve.
Milan Novković Milan Novković 08:10 10.07.2011

Re: dobra noc

nsarski, za prijatelje. Nenad za istinske prijatelje.

Čika Nenad za one između
dragan7557 dragan7557 10:50 10.07.2011

Re: nesumnjivo dobra volja autora bloga

Milan Novković
nsarski, za prijatelje. Nenad za istinske prijatelje.

Čika Nenad za one između

Baš vala,

koji umesto da ljudima a i blogerima predstavi:

The Evolution of Man and Society

C.D. Darlington

C.D. Darlington je nazvan Papom Genetike, a pored toga što je bio profesor Botanike na Univerzitetu Oxford, je bio i predsednik British Genetical Society i suosnivač časopisa "Heredity."

rečene davi i gnjavi jednim ovakvim (tendencioznim) tekstom.

Pisano jasnim, konciznim i osobito razumljivim jezikom ovo delo bi svakako trebalo da bude kamen temeljac osnovnog obrazovanja mladih generacija.



cerski

freehand freehand 11:03 10.07.2011

Re: nesumnjivo dobra volja autora bloga

Pisano jasnim, konciznim i osobito razumljivim jezikom ovo delo bi svakako trebalo da bude kamen temeljac osnovnog obrazovanja mladih generacija.

Ovo sam već pisao, ali moram još jedared, jer ovde mu je mesto (baš u sadejstvu sa Cerskim da udarimo na šarlatane i razobličimo šizmu):
Elem:

U cigan malu došo novi doktor. Mlad, lep, pametan.
Svi srećni; oni jer ih čovek leči, decu im pregleda, fin je i ljubazan.
On jer ima posao, poštuju ga i vole, a ne pita za poreklo peradi i dragocenih predmeta kojim ga čašćavaju.
I tako, jednog lepog sunčanog prepodneva sedi doktor i gleda kroz prozor. a ond aprimeti čudno koešanje. Povelika grupa muškaraca skupila se ispred ambulante. U jednom momentu jedan se izdvaja i rpilazi vratima.
"Dobro jutro, doktore." kaže ka uđe.
"Dobro jutro Ramo. Reci?"
"Pa vidi doktore... mi smo svi ovde Cigani. I svi smo crni. Ali otkad si ti došo pre dve godine - eno Ibro ima belo dete. Pa je Pera dobio belo dete. Evo emni sad žena rodila belo dete.
Kako to, doktore?!"
Doktor vidi da je vrag odneo šalu, pa krene - tuc-muc, genetika, Mendel, kotiledoni... Pogleda kroz prozor i - eto spasonosne ideje!
"Vidiš, Ramo ovce na proplanku?"
"Vidim."
"E pa. vidiš da je ovan beo i da su ovce bele. A eno - jedno, drugo, treće crno jagnje. Jel sad razumeš?"
Pogleda ga Ramo, pa kaže - "Čekaj malo doktore."
Izađe napolje, šušu sa svojima, pa se vrati unutra.
"Slušaj, doktore.
Mi nikom nećemo da pričamo za decu.
Al nemoj ni ti za ovce!"
Milan Novković Milan Novković 11:09 10.07.2011

Re: nesumnjivo dobra volja autora bloga

Baš vala

Ja nisam mislio kao što sam napisao, otud smajli (ja kad stavim smajli radi se o šali, pod pretpostavkom da će se i drugima svideti, ili znaku dobre volje gde mi nije bila namera da provociram - ako je reč 30-40% komunikacije ja se nadam da smajli dodaje još 20-tak posto).

NSarski je super-cool lik i meni u samom vrhu blogerske elite, po pameti, znanju i maniru.

Te knjige - ja imam problem! Pre sam ih kupovao bar duplo više nego što samo mogao da pročitam, sad jedno četiri puta više uz naivno očekivanje da ću, na račun nečega drugog, ponovo početi više da čitam.

Ja mislim da je rečima tipa "tendenciozno", "autentično" itd. relativno odzvonilo. Ok, u našem genetskom rezervoaru su, ali je sa Internetom evolucija ubrzala, a slobode su jedna od krajnjih, strateških odrednica.

Meni je popularno pisanje poprilično revolucionarna tekovina, da se vratim na početak, ozbiljan kamen temeljak u Internet revoluciji, zato što na relaciji poso-kuća, kuća-poso moramo da ekonomišemo sa izborom onoga što ćemo amaterski da konzumiramo.
dragan7557 dragan7557 11:22 10.07.2011

Re: nesumnjivo dobra volja autora bloga

Milan Novković 12:09 10.07.2011 / *novo
Re: nesumnjivo dobra volja autora bloga

Baš vala


Ja nisam mislio kao što sam napisao, otud smajli (ja kad stavim smajli radi se o šali, pod pretpostavkom da će se i drugima svideti, ili znaku dobre volje gde mi nije bila namera da provociram - ako je reč 30-40% komunikacije ja se nadam da smajli dodaje još 20-tak posto).

Ma nije ni meni, provokacija mi nije ni pala na pamet. Radi se o tome da je ukazivanje na mesto gde se znanje nalaizi u sažetoj formi (bez obzira na slaganje sa iznesenim stavovima) mnogo produktivnije od započinjanja rasprave koja može da ode u neželjenom pravcu.
NSarski je super-cool lik i meni u samom vrhu blogerske elite, po pameti, znanju i maniru.

I pored toga što nisam sklon da dajem kvalifikacije bilo koga, (osim kad se radi o evidentnoj glupavosti), cenim pisanje nsarskog.

cerski

p.s. izvini ako sam te možda nepotrebno citirao.
dragan7557 dragan7557 11:37 10.07.2011

Re: nesumnjivo dobra volja autora bloga

Te knjige - ja imam problem! Pre sam ih kupovao bar duplo više nego što samo mogao da pročitam, sad jedno četiri puta više uz naivno očekivanje da ću, na račun nečega drugog, ponovo početi više da čitam.

Ovde je sažeta problematika modernog čoveka i njegovih naivnih očekivanja, glede budućnosti. Reklo bi se pogrešno plasiran optimizam, začinjen velikom dozom, kao što i sam kažeš, naivnog (ničim izazvanog) očekivanja.
Ja mislim da je rečima tipa "tendenciozno", "autentično" itd. relativno odzvonilo. Ok, u našem genetskom rezervoaru su,

Što se pojama autentično, tiče, potpuno si u pravu jer se svaki autencititet zasniva na predhodnom i svi su povezani.

Sa tendencioznošću stvar stoji mnogo drugačije jer je u pitanju aktivna funkcija za razliku od autentičnosti koja je pasivna ili bolje rečeno ima statički (inertan) karakter.
ali je sa Internetom evolucija ubrzala,

Nisam baš siguran u istinitost ove tvrdnje, kada je u pitanju evolucija.
Internet je samo jedan u nizu "otkrica" koje ubrzavaju događaje i menjaju sam životni sadržaj i tok. Koliko će imati uticaja na evoluciju čoveka, ostaje da se vidi.
a slobode su jedna od krajnjih, strateških odrednica.

Pošto "slobode" nisi definisao, nije mi jasno na koje slobode u ovom milenijumskom robovlasništvu misliš?

cerski
Milan Novković Milan Novković 11:59 10.07.2011

Re: nesumnjivo dobra volja autora bloga

Sa tendencioznošću stvar stoji mnogo drugačije jer je u pitanju aktivna funkcija za razliku od autentičnosti koja je pasivna ili bolje rečeno ima statički (inertan) karakter.

Pošto "slobode" nisi definisao, nije mi jasno na koje slobode u ovom milenijumskom robovlasništvu misliš?

Ja reč tendenciozno nikad ne koristim. Ma koliko je mnogi ljudi pravilno i korisno koristili ja se plašim da bi u mojim nezgrapnim rukama bila samo kanal za neko kanalisanje zavisti (koju ja, naravno, kanališem na neke druge načine) zato što .....

...ja, u stvari, pod ovim slobodama u mom komentaru mislim na slobodu da neko piše i mrda uopšte kako god mu/joj se hoće dok tako ne podriva dobrobit drugih. Ok, i reči "dobrobit", pa "drugi" nose preteško punjenje nejasnog ali ja mislim da nas nikakva algoritmika niti kreativno polemisanje neće dovesti ni blizu iole opštijih definicija ovakvih pojmova.

Evolucija - ja verujem u po meni još moćniji koncept co-evolucije (a možda ja to kao laik razdvajam dok profesionalci to podrazumevaju).

Primer, gen za burnu emotivnu reakciju u mnogim situacijama, ako postoji, bi bio gen opštije namene od gena za boju očiju. On, bukvalno, bez da mu se menja genetska struktura co-evoluira sa sredinom, kulturološkim i civilizacijskim nasleđem uopše (ako se ne varam o ovome će nsarski donekle i u nastavcima).

Organizacija, koncept vrednosti neke kompozicije i efekti poluga u organizaciji su fenomen u pravom smislu te reči.

Vanredno kvalitativan i kvantitativan fenomen i najčešće entitet za sebe i po sebi koji ne može da se dekonstruiše.
fantomatsicna fantomatsicna 12:02 10.07.2011

Re: dobra noc

Moj prilog
dragan7557 dragan7557 12:16 10.07.2011

Re: nesumnjivo dobra volja autora bloga


Evolucija - ja verujem u po meni još moćniji koncept co-evolucije (a možda ja to kao laik razdvajam dok profesionalci to podrazumevaju).


...ja, u stvari, pod ovim slobodama u mom komentaru mislim na slobodu da neko piše i mrda uopšte kako god mu/joj se hoće dok tako ne podriva dobrobit drugih.

Primer koje recimo C.D. Darlington upotrebljava je rendier-a domesticirane oko 10.000 godina BC. (Zenner 1963, Cockrill 1967)

Ove životinje se potpuno slobodno kreću kud im se ćefne, dok Lapi koji smatraju da su ih domesticirali igraju de fakto ulogu njihovih sluga, idući za ovim životinjama kao psi za čovekom.

Ovde se postavlja pitanje ko je koga domesticirao rendier čoveka ili obrnuto. Naravno uzimajući slobodu kretanja i razmnožavanja (rendier se ne ukršta sa drugim) i potpunu egzistencijalnu i drugu zavisnost Lap-a od ovih životinja, pre bi se reklo da su ove životinje sa uspehom domesticirale Lape.

cerski
ivankagrump ivankagrump 02:57 10.07.2011

Zdravorazumsko spram naucnog zakljucivanja

Hvala na tekstu nsarski, mada mi se cini da cu morati ponovo da ga procitam kad se naspavam

Posto sam pogubila niti kada su uvedeni p i q, mozes li bez brojeva* da mi objasnis, ima li ili nema istine u intuitivnom zdravorazumskom zakljucku da ako se uporno u svakoj generaciji eliminisu oni sa aa alelima, da ce tokom vremena alel A postajati sve brojniji i brojniji dok na kraju alel a ne bude sasvim istrebljen?

*kako ono rekose Hokingu, za svaku formulu koju ubaci u knjigu gubi polovinu citalaca
nsarski nsarski 03:05 10.07.2011

Re: Zdravorazumsko spram naucnog zakljucivanja

Posto sam pogubila niti kada su uvedeni p i q, mozes li bez brojeva* da mi objasnis, ima li ili nema istine u intuitivnom zdravorazumskom zakljucku da ako se uporno u svakoj generaciji eliminisu oni sa aa alelima, da ce tokom vremena alel A postajati sve brojniji i brojniji dok na kraju alel a ne bude sasvim istrebljen?

Da, ako se "uporno u svakoj generaciji"...ali taj proces nije "random mating in infinite populations" sto HW zahteva. Tako radi vestacka selekcija kod biljki, zivotinja, itd., kakvu covek sprovodi.
ivankagrump ivankagrump 03:10 10.07.2011

Re: Zdravorazumsko spram naucnog zakljucivanja

taj proces nije "random mating in infinite populations" sto HW zahteva


Tacno, znala sam da sam nesto propustila. Hvala

Inace, going off on a tangent, meni je interesantno razmisljati sta smatramo negativnim i poremecajem, a sta varijantom i obicnom "drugacijoscu". Za plave oci ne bismo rekli da su poremecaj, a za patuljast rast bismo. Sta bismo rekli za homoseksualnost recimo? Mnoge grupe drugacijih ljudi, ukljucujuci i osobe patuljastog rasta, bore se da tu svoju osobinu izmeste iz sfere patologije, osetljivo je pitanje kako i gde povuci tu crtu.
nsarski nsarski 03:22 10.07.2011

Re: Zdravorazumsko spram naucnog zakljucivanja

Za plave oci ne bismo rekli da su poremecaj, a za patuljast rast bismo. Sta bismo rekli za homoseksualnost recimo? Mnoge grupe drugacijih ljudi, ukljucujuci i osobe patuljastog rasta, bore se da tu svoju osobinu izmeste iz sfere patologije, osetljivo je pitanje kako i gde povuci tu crtu.

Pa, to nije pitanje za genetiku nego za sociologiju. Da citiram sebe u ovom blogu:
Tužna pouka iz ove priče je da se zlo ne može iskoreniti, štagod mi smatrali da je zlo. Radosna pouka je da se, po simetriji, ni dobro ne može iskoreniti, štagod mi smatrali da je dobro.

Stvar je "smatranja", a to nije naucna stvar.

Uzgred, za ljude patuljastog rasta i slicnih nestandardnih osobina, L. Fiedler je napisao knjigu

U predgovoru te knjige Fiedler pise: " freaks are like weeds: flowers that nobody collects".
legalizacijabg legalizacijabg 06:11 10.07.2011

kratko i jasno

Generator zla nisu plave oči,nego frustracije.Frustrcije su pak,mehanizam boljeg pozicioniranja jedinke u surovom kosmosu,na plavoj planeti
expolicajac expolicajac 06:17 10.07.2011

Nas su u školi učili drugačije

Zamislimo sada da otac crnih očiju ima dete sa majkom plavih očiju

Kod mene obično i otac i majka imaju plavo ispod očiju. Slabo obraćamo pažnju na boju očiju.
Dobro jutro. Mala šala, verovatno glupa ali posle onog vrelog dana u Nišu svašta se od mene može očekivati.
Odličan tekst. Vrlo slikovit. Samo dragi moj (da te ne zovem profesore ), šta misliš koliko ljudi u Srbiji zna ovo. Ja stavljam 1000 USD na to da manje od jednog procenta populacije Srba ovo zna. Naravno posle ove moje konstatcije očekujem salvu nacionalističkošovinističkih izjava o lojalnosti narodu i tome da nas svi mrze a da smo mi božiji narod koji eto neshvaćen zbog svoje superiornosti.
Ova oblast se uči po mojim skromnim saznanjima u Biologiji u trećoj godini srednje škole. Ne ovako detaljno ali DNK sam sigura. E onda da sad pitamo sve Srbe koji su završili treći razred srednje škole pa da vidimo kolko znaju, shvatili bi gde nam je mesto.
Izvini u rano jutro mi došlo nešto pa udarila žila glupača, počeo sa šalom a otišo...
Hansel Hansel 07:40 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

expolicajac
Odličan tekst. Vrlo slikovit. Samo dragi moj (da te ne zovem profesore ), šta misliš koliko ljudi u Srbiji zna ovo. Ja stavljam 1000 USD na to da manje od jednog procenta populacije Srba ovo zna. Naravno posle ove moje konstatcije očekujem salvu nacionalističkošovinističkih izjava o lojalnosti narodu i tome da nas svi mrze a da smo mi božiji narod koji eto neshvaćen zbog svoje superiornosti.

Ja ti neću parirati tako nekim "argumentima", samo da pitam šta misliš ko je kriv - geni?! I, misliš da je to slučaj samo sa Srbima?

Ali, pre neku godinu, objašnjavao sam jednoj višoj medicinskoj sestri (dobro, ona više od 20 godina radi u jednoj više tehničkoj medicinksoj grani) kako je moguće da dete ima drugačiji Rh faktor od roditelja, ili da ima nultu krvnu grupu, dok roditelji imaju neke druge, recimo A i A, B i B ili A i B... E, da medicinski ranik to ne zna, tu već malo više sumnjam da je specifičnost ovih prostora, mada - ko zna.

A ja bih voleo kad bi se kod nas "iskorenio taj gen" samomržnje (pojava koja, kažu, postoji i kod Jevreja) i da ga zamenimo "genom konstruktivnosti".
Milan Novković Milan Novković 08:16 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

šta misliš koliko ljudi u Srbiji zna ovo. Ja stavljam 1000 USD na to da manje od jednog procenta populacije Srba ovo zna

Ko zna zašto je to dobro?!

Što više ljudi ovo zna to će u više brakova gde su i muž i žena plavooki žena morati da upisuje muža na kurs o mutacijama da bi mu objasnila zašto su deca smeđooka
niccolo niccolo 08:16 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

E onda da sad pitamo sve Srbe koji su završili treći razred srednje škole pa da vidimo kolko znaju, shvatili bi gde nam je mesto.

Sasvim moguće da si u pravu, iako ja lično znam ovo o čemu je šarski pričao, čak je moja profesorka koristila isti primer sa bojom očiju (pretpostavljam da je to najjednostavniji primer za razumeti). Međutim, to sve što si napisao nema nikakve veze sa genetikom, već sa ovakvim ili onakvim školskim sistemom...

ima onih koji misle da bi eliminacijom ljudi koji poseduju neku nepoželjnu osobinu (‘’takvi su mu geni’’) ovaj svet bio zauvek oslobodjen te osobine, i da bi, posle toga, svi preostali živeli srećno i bezbrižno.

Pa dobro, u genima nam je da volimo bajke

(p+q)^2=1^2, tj., razvijanjem kvadrata, da je p^2+2pq+q^2=1. (Ovo je matematika iz osnovne skole!)

Sto godina se nisam susreo s ovim boldovanim, baš lepo što se sad podsetih...
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 08:34 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

"gen samomržnje"... Ne znam zašto bi ovo bilo opšte znanje, osim u slučaju genetičarko-ludačkih tripova a la gasne komore. U tom stilu, "u svakoj generaciji", proces je jako dugotrajan, može trajati vekovima.

Mene najviše zanima da li je azijatski kapak (kosooka) recesivan gen? Il' da se selim kod nje?

P.S. Kvadrat binoma, pa ne znaju trinoma, kamoli poli a ovamo šta narod zna, i šta bi trebalo da zna. Korisno, eto šta!
nsarski nsarski 08:39 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

A ja bih voleo kad bi se kod nas "iskorenio taj gen" samomržnje (pojava koja, kažu, postoji i kod Jevreja) i da ga zamenimo "genom konstruktivnosti"

Pricati o takvom genu, ili, recimo o "srpskom genu" je podjednako budalasto kao kad bi pricali o "genu za popravljanje karburatora". Pa neko ume, a neko ne ume. Zanima me samo sta su radili talentovani u tom smislu kada karburatori nisu postojali.
Ipak, i ljudi koji imaju mnogo vise od srednje skole pricaju o "srpskom genu" ili nekoj osobini svojstvenoj Srbima, a koja je genetski predodredjena. Zar nije pokojni Raskovic govorio da su Srbi "lud narod"?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 08:43 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

"Osobina naroda", pre će biti nešto u kulturi, bar ja to tako shvatam.
niccolo niccolo 09:01 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Zanima me samo sta su radili talentovani u tom smislu kada karburatori nisu postojali.

propadali kao nesvaćeni geniji, propadali...
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 09:05 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Hansel

Mali trol... Izvinjenje autoru.
Samomržnja je možda reakcija na nedostižan ideal savršenog čoveka, oličenog u Vođi. Dobar način kinjenja populacije, "nisi dovoljno dobar", dok u isto vreme protuve na zadnja vrata prolaze.
P.S. Hvala autoru na tekstu.
Hansel Hansel 09:14 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

nsarski
A ja bih voleo kad bi se kod nas "iskorenio taj gen" samomržnje (pojava koja, kažu, postoji i kod Jevreja) i da ga zamenimo "genom konstruktivnosti"
Pricati o takvom genu, ili, recimo o "srpskom genu" je podjednako budalasto kao kad bi pricali o "genu za popravljanje karburatora". Pa neko ume, a neko ne ume. Zanima me samo sta su radili talentovani u tom smislu kada karburatori nisu postojali.Ipak, i ljudi koji imaju mnogo vise od srednje skole pricaju o "srpskom genu" ili nekoj osobini svojstvenoj Srbima, a koja je genetski predodredjena. Zar nije pokojni Raskovic govorio da su Srbi "lud narod"?

Nadam se da si uočio navodnike (što se nadam i za Srđu), kao i moj donji komantar ("osvrt" ). Radi se o psiho-socijalnoj pojavi, koju sam ja, u skladu s tekstom, povezao s navodnom genskom uslovljenošću.

A kad pomenu Raškovića s tom rečenicom (koju je, iz njemu znanih razloga, izrekao u razgovoru s Tuđmanom, a ovaj to snimio i pustio u javnost), pade mi na pamet Biljana Vilimon koja je rekla, kada se saznalo ko je ubio Anu Lind, da je znala, kad je čula za ubistvo, da je to sigurno Srbin.
freehand freehand 09:43 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Odličan tekst. Vrlo slikovit. Samo dragi moj (da te ne zovem profesore ), šta misliš koliko ljudi u Srbiji zna ovo. Ja stavljam 1000 USD na to da manje od jednog procenta populacije Srba ovo zna.

Prihvatajući sav rizik da mi je gen inteligencije izostao ili zakržljao - koje ovo, Ex?
Naravno posle ove moje konstatcije očekujem salvu nacionalističkošovinističkih izjava o lojalnosti narodu i tome da nas svi mrze a da smo mi božiji narod koji eto neshvaćen zbog svoje superiornosti.

Da staviš ti kačket, kad je već ovakva meteorološka situacija?
E onda da sad pitamo sve Srbe koji su završili treći razred srednje škole pa da vidimo kolko znaju, shvatili bi gde nam je mesto.

E jbg, u nedelju ujutro si rešio da nešto pitaš sve Srbe...
Znači, ok je kafa, ok je i slatko, ali onu rakijicu da izbegavaš. I slične genetski srpske običaje koji utiču na devijacije u misaonom procesu i ponašanju.
expolicajac expolicajac 09:46 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Ja ti neću parirati tako nekim "argumentima", samo da pitam šta misliš ko je kriv - geni?!

Ma lepo sam reko da mi udarila noćas žila glupača pa mi misao otišla nadaleko. A evo i zašto.
Juče je u Nišu organizovana akcija "Pokloni Život". Ljudi su mi jako bliski i ta cela situacija me je jako uzbudila. Analizirao sam celu noć tok događaja i bio jako potresen donetim zaključcima.
Prvo: Akcija je uspela jer su ljudi prepoznali mogućnost da iskreno i bez bilo kakvih benefita pomognu nekome
Drugo: Apsolutna iskrenost organizatora da iz čisto humanih razloga i bez bilo kakvih interesa ostvare mogućnost da jedan mladi život bude sačuvan
Treće: Kad svaki pojedinac stavi interes kolektiva iznad svog ličnog, vidi se rezultat odmah i trenutno.
Četvrto: Samo visok stepen svesti o potrebi dobre organizacije daje rezultat i bezgranična vera da je ta organizacija svrsishodna.

U isto vreme sam bio upoznat sa problemima koji su se zbog institucionalnih prepreka pojavljivali, a da za to nije imalo nikakve potrebe.
Sad počinje kićenje tudjim perjem ili osporavanje aktera te organizacije. A sve je zapravo podredjeno bilo tome da se spase život. Iskreno bi imao da svašta napišem o pojedinim idiotima koji sebe kriju iza partijskih knjižica ili funkcija koje obavljaju. Ma jednostavno rečeno sazreli su za onaj neomašćeni turski kolac
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 09:54 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

EX

Ono treće je neprihvatljivo!
Zašto ne reći da je to osiguranje? Zajednica služi za dopunu onoga što pojedinac ne može, a ne obrnuto!
expolicajac expolicajac 09:57 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Ono treće je neprihvatljivo!
Zašto ne reći da je to osiguranje? Zajednica služi za dopunu onoga što pojedinac ne može, a ne obrnuto!

Nešto mi ne ide shvatanje ovih tvojih reči. Da li mi to liči na definiciju socijalizma ili komunizma, kako god ti hoćeš.
Hansel Hansel 10:36 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Mislim da je Srđi tvoja definicija izgledala kao prokomunistička ili socijalistička, pa je zato reagovao, ali to će već on možda objasniti. Ja sam hteo da pitam zašto je akcija pravljena samo u Nišu i da li bih mogao ja negde mogao "namenski" da se prijavim u Beogradu (valjda na VMA prave "katalog" dobrovoljnih davalaca). U ovom smislu, pitanje za domaćina ako može d apomogne - kakava su saznanja, može li sklonost leukemiji, kao i nekim drugim kancerima, da bude nasledna? Pitam da procenim svoju valjanost kao mogućeg donatora, budući da mi je majka umrla od leukemije, a verovatno i njen otac, u sličnim godinama (kraj 60-ih). Hvala.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 10:51 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Hansel

Tako je, hvala ti.
Kancer je nezarazno oboljenje i kao što svako takvo ima faktore rizika, ima i kancer. Među te faktore spada nasleđe, no ono nije ni potreban (za neke slučajeve jeste potreban) ni dovoljan uslov, već povećava verovatnoću obolevanja, što se može postići i gomilanjem ostalih faktora rizika (pušenke, alkoholizam, gojaznost...).
expolicajac expolicajac 11:20 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Hansel

srdjazlopogledja

E pa sada morate da mi razjanite ko je od vas dvoje mama a ko tata. Inače kombinacija vaših gena bi stvorila divno blogersko čudovište koje bi verovatno zvali Gargamel i jurio bi male jadne štrumfove i poneku zaostalu štrumpfetu.
Ljubi vas čika ex obojicu u pametne glavice
Hansel Hansel 11:23 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Nema na čemu, nekad dobro razumem šta komentatori hoće da kažu i gde nastaje nesporazum, nekad baš i ne.

Da, znam za faktore rizika generalno, ali sam se nadao da će mi nsarski dati neku informaciju konkretno za leukemiju. Koliko sam ja čitao, za neke druge kancere (određene tipove) dokazan je momenat nasledne sklonosti i, čak, bezuslovnu bolest ako se nosi određeni gen (tj. varijacija gena).
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 11:25 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Znači, Ex, Vi sebe vidite kao štrumfetu ili kao štrumfa?
expolicajac expolicajac 11:30 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Znači, Ex, Vi sebe vidite kao štrumfetu ili kao štrumfa?

Kao i svaki pravi pandur u duši sam "p...a", čitaj štrumfeta
zilikaka zilikaka 12:17 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije


Sad počinje kićenje tudjim perjem ili osporavanje aktera te organizacije. A sve je zapravo podredjeno bilo tome da se spase život. Iskreno bi imao da svašta napišem o pojedinim idiotima koji sebe kriju iza partijskih knjižica ili funkcija koje obavljaju. Ma jednostavno rečeno sazreli su za onaj neomašćeni turski kolac
A da ti lepo napišeš blog o tome? Za početak.
Ti ćeš se možda bolje osećati, a njima neće biti najprijatnije. Možda.
Još ako objasniš KAKO se organizuje takva akcija, može biti vrrrrlo korisno i drugima.
Verujem da sličnih slučajeva ima još, u drugim mestima. Kao i ljudi spremnih da pomognu.
Hansel Hansel 12:51 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

expolicajac
E pa sada morate da mi razjanite ko je od vas dvoje mama a ko tata. Inače kombinacija vaših gena bi stvorila divno blogersko čudovište koje bi verovatno zvali Gargamel i jurio bi male jadne štrumfove i poneku zaostalu štrumpfetu.Ljubi vas čika ex obojicu u pametne glavice

Sačuvaj ti te poljupce za svoje tatu i mamu koji te nisu naučili da se kaže i piše Štrumpf!

Mešaj ti svoje gene s kim 'oćeš (ako neko hoće policijske gene u svom potomstvu ), i pusti druge da mešaju svoje s kim hoće. A i ne znam kakva ti je to policijsko iskustvo kad "progonitelja" na Blogu ima onoliko, a ti naš'o mene/nas.

I bolje da si mi odgovorio je l' može da se negde drugde u Srbiji dâ uzorak krv za tipizaciju kostne srži, ako nije pronađen davalac za tog Nišliju!
expolicajac expolicajac 14:16 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

I bolje da si mi odgovorio je l' može da se negde drugde u Srbiji dâ uzorak krv za tipizaciju kostne srži, ako nije pronađen davalac za tog Nišliju!

Radi se o tome, što u Srbiji ima do sada samo 800 lica koje imaju tipizaciju. Kada se već neko obraćao uvaženom jebenom Beogradu sa namerom da dovedemo 1000 ljudi iz Niša koji bi na Institutu za Hematologiju izvršili tipizaciju i povećali šanse za život Tomicin, odgovor je bio da oni nemaju kapacitete za toliki broj labaratorijskih analiza, niti da imaju spremne reagense. Kada se provesorka Basara iz Nemačke ponudila da se prikupljanje materjala izvrši u Srbiji a analize izvrše u Nemačkoj, pojavili su se kreteni koji su u početku tvrdili da bi to bio značajan carisnki prekršaj jer se izvozi krv za Nemačku. Pa se onda pojavio kreten sa carine koji je na graničnom prelazu Subotica zadržao materjal za uzimanje uzoraka jer on nije tipiziran našom nomenklaturom. Morao je Dačić da urgira kod Direktora Carine da bi se umilostivio dotični idiot koji je inače kadar već zna se koga. Pa sad je problem izvoza uzoraka, jer nije uvažena administracija mogla da pretpostavi da će 4017 ljudi da da svoju krv, a oni su odredili kvotu na 1200.
E onda beogradski mediji počnu da izbegavaju da obaveste o svim detaljima, jer jednostavno moralo bi da se ispriča prava priča o borbi za život.
I od sada u obraćanju, možeš da me psuješ, vređaš, kažeš da sam idiot pandurski sve prihvatam ali ovaj smajlićposle reči Nišlija da izbegavaš, jer ću da te propustim kroz rende ono sitno pandursko da ćeš da se pitaš šta ti je bilo.
Hansel Hansel 15:15 10.07.2011

Re: Nas su u školi učili drugačije

Taj smajlić je bio posle rečenice (iza uzvičnika), a ne iza "Nišlija" - tek da znaš, i moji su s "južne pruge" a ja se ne stidim svog porekla, naprotiv - volim taj kraj. I ovo ne pišem jer se plašim tog "rende(t)a"!

A od tih naših birokratskh gluposti da se poludi, bolje ti njih propusti kroz to rende!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 07:33 10.07.2011

Geni i zlo

Profesore, neka je sve to sa genima, genomima i bojom očiju tako, ali kako dovesti u vezu gene i zlo?

Moraću još jednom pažljivije da pročitam, kada se vratim sa tenisa.
nsarski nsarski 08:28 10.07.2011

Re: Geni i zlo

Profesore, neka je sve to sa genima, genomima i bojom očiju tako, ali kako dovesti u vezu gene i zlo?

Ja sam naveo elementarnu ljudsku osobinu (boja ociju) kao primer da bih ilustrovao kako genetika radi u tim slucajevima.
Zlo, ili "zlo", je kompleksan fenotip koji se ogleda u ljudskom ponasanju. Ja ne znam da postoji univerzalno prihvacena definicija zla. Recimo za sebicne, pohlepne, bahate i neosetljive ljude se kaze da su zli. Hajde da to privremeno prihvatimo, argumenta radi.
Te ljudske osobine nisu genetski kontrolisane, barem ne na ocevidan nacin. A i da jesu (ima geneticara koji veruju da je dobar deo ljudskog ponasanja uslovljen genetskom predispozicijom - drugi, opet, misle da je u pitanju kulturoloski obrazac i domace vaspitanje) onda mora da se radi o vecem broju gena koji su u igri. Ako nismo u stanju da kontrolisemo jedan gen koji odredjuje boju ociju, onda je tek nemoguce kontrolisati vise njih.
Ako bi unistili sve "zle" ljude, to ne bi bila nikakva garancija da smo se zla oslobodili i da se ono nece pojaviti u sledecoj generaciji, ili u nekom drugom vidu.
Mislio sam da do tog zakljucka svako moze da dodje uopstavajuci primer o ocima. U narednom nastavku cu da pisem bas o kompleksnim fenotipovima i bihejvioralnoj genetici. Tu ce tek da leti perje!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:59 10.07.2011

Re: Geni i zlo

Teološka tumačenja izvora zla (dominacija palih anđela) i Platonov metafizički pristup (čovekova determinisanost iz perioda predzemaljskog postojanja duše), verujem, ne zavređuju posebnu pažnju nauke. Međutim, empirički pristup od Aristotela do danas ponudio je niz ingenioznih gledišta o zlu, koje nauka, pa ni genetika, koliko znam, još nije opovrgla.

Tako su, npr, još Piron iz Elide i Seksta Empirik, nastavljajući Aristotelovo učenje, svaki u vremenu u kom je živeo, na osnovu svojih empiričkih dokaza zaključili da dobro i zlo ne postoji u apsolutnom smislu ili po prirodi, nego jedino u odnosu na pojedine ljude i narode. Drugim rečima, zlo je moralna, a moral istorijski i prostorno promenjiva kategorija.

Savremena psihologija i psihijatrija uzima u obzir konstitucionalne dispozicije ličnosti, ali je saglasna da se zločinci ne rađaju, već nastaju.

Upravo zato me tvoj naslov zbunio. Takav naslov, čemu? što bi rekao vladimir petrović.
jednatanja jednatanja 13:34 10.07.2011

Re: Geni i zlo

Kancer je bolest koja ima genetske uzroke u samo 10% slučajeva, ostalih 90% slučajeva se pripisuje uslovima sredine. Sasvim je moguće da "zločinci" ili već ljudi sa ponašanjem koje vodi u zlo(čin) imaju u manjem broju neku genetsku ili biološku predispoziciju, ali uticaji sredine preovlađuju - sa ovim se slažu i psihijatri koji izučavaju poremećaje ličnosti, znači Vojina konstantacija je vrlo verovatna.

Ovo je i opšte prihvaćena teorija u nekim krugovima što se tiče homoseksualnosti, znači genetika je u mnogo manjem procentu odgovorna za homoseksualnost nego uticaji sredine.

(tema super, radujem se nastavku....)
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 15:02 10.07.2011

Re: Geni i zlo

jednatanja
Kancer je bolest koja ima genetske uzroke u samo 10% slučajeva, ostalih 90% slučajeva se pripisuje uslovima sredine.

Može li malo objašnjenje za ovo?
maksa83 maksa83 15:25 10.07.2011

Re: Geni i zlo

Kancer je bolest koja ima genetske uzroke u samo 10% slučajeva, ostalih 90% slučajeva se pripisuje uslovima sredine.

Tja... ženi jednog prijatelja su dijagnostikovali neki specifičan rak (neko mesto iza sinusa, vrlo se teško i kasno dijagnostikuje pošto se u početku manifestuje kao neka alergija, pun ti je nos i boli te glava) koji se javlja skoro isključivo kod južnih Kineza (i zato ga tretiraju samo u Hong Kongu). Rođena je u Kanadi kao dete južnih Kineza, život provela u Kanadi i Japanu, nema nijednu naviku koja bi ga trigerovala.

Malo benignija stvar - Jevreji su genetski skloni lipomima, neko od njih je to vrlo vrlo davno provalio i zato jednu košer tj. meso kome je odstranjeno vezivno tkivo, pošto ovo (konzumiranje vezivnih tkiva) ume da ih (lipome) trigeruje.

jednatanja jednatanja 15:40 10.07.2011

Re: Geni i zlo

Kralju, kancer kod dece se smatra, na primer, direktnim genetskim oboljenjem, jer deca nisu dovoljno dugo izložena uticaju sredine pod čijim negativnim uticajem bi se kancer mogao razviti, takođe kod odraslih, na primer, nasleđivanje BRCA gena je odgovorno za oko 5-10% raka dojke, ostali slučajevi se smatraju "negentskim", mada ni taj izraz nije najpravilniji, jer svaki kancer u osnovi ima mutaciju gena, ali se smatra da je u manjem broju slučajeva u pitanju direktno nasleđivanje, a u većem broju uticaj sredine (radijacija, hemikalije, virusi, inflamacija, gojaznost, fizička neaktivnost, itd, itd)....
jednatanja jednatanja 15:54 10.07.2011

Re: Geni i zlo

Rođena je u Kanadi kao dete južnih Kineza, život provela u Kanadi i Japanu, nema nijednu naviku koja bi ga trigerovala.


Da, verovatno nasleđivanje, a takođe su rađene studije gde stopa raka dojke kod azijskih žena-imigranata nakon 10-20 godina boravka u USA postaje potpuno ista kao i kod "domaćih". Inače je u Aziji stopa ovog raka vrlo niska.

A postoji i ona italijanska anemija:

Thalassemia (also spelled thalassaemia) is an inherited autosomal recessive blood disease that originated in the Mediterranean region. In thalassemia the genetic defect, which could be either mutation or deletion, results in reduced rate of synthesis or no synthesis of one of the globin chains that make up hemoglobin. This can cause the formation of abnormal hemoglobin molecules, thus causing anemia, the characteristic presenting symptom of the thalassemias.

A sad još jedan prilog teoriji da u životu ništa nije slučajno:

The thalassemia trait may confer a degree of protection against malaria, which is or was prevalent in the regions where the trait is common, thus conferring a selective survival advantage on carriers (known as heterozygous advantage), and perpetuating the mutation.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 17:41 10.07.2011

Re: Geni i zlo

maksa83

Malo benignija stvar - Jevreji su genetski skloni lipomima, neko od njih je to vrlo vrlo davno provalio i zato jednu košer tj. meso kome je odstranjeno vezivno tkivo, pošto ovo (konzumiranje vezivnih tkiva) ume da ih (lipome) trigeruje.



To mora da je bilo baš jako, jako davno, jer je košer (pravila pripremanja hrane kod Jevreja) star koliko i Tora tj. Stari zavet, gde je sve u Levitskom zakoniku propisano, dakle, pre oko tri hiljade godina.
maksa83 maksa83 18:49 10.07.2011

Re: Geni i zlo

To mora da je bilo baš jako, jako davno, jer je košer (pravila pripremanja hrane kod Jevreja) star koliko i Tora tj. Stari zavet, gde je sve u Levitskom zakoniku propisano, dakle, pre oko tri hiljade godina.

Pa da. Da li misliš da su tada bili suviše primitivni da ukače korelaciju? Ja mislim da nisu.

Većina verskih običaja je utemeljena u nekoj realnoj potrebi - npr. zamisli da u onim vrelim arapskim pustinjama šljemaju alkohol i jedu svinjetinu, padali bi k'o muve.
freehand freehand 18:56 10.07.2011

Re: Geni i zlo

maksa83
To mora da je bilo baš jako, jako davno, jer je košer (pravila pripremanja hrane kod Jevreja) star koliko i Tora tj. Stari zavet, gde je sve u Levitskom zakoniku propisano, dakle, pre oko tri hiljade godina.

Pa da. Da li misliš da su tada bili suviše primitivni da ukače korelaciju? Ja mislim da nisu.

Većina verskih običaja je utemeljena u nekoj realnoj potrebi - npr. zamisli da u onim vrelim arapskim pustinjama šljemaju alkohol i jedu svinjetinu, padali bi k'o muve.


Nargile rulez!
nsarski nsarski 20:48 10.07.2011

Re: Geni i zlo

Savremena psihologija i psihijatrija uzima u obzir konstitucionalne dispozicije ličnosti, ali je saglasna da se zločinci ne rađaju, već nastaju.

Im'o bi' ja stogod ka'sti akonto ovoga, ali to bi nas daleko odvelo. U narednom blogu cu da razradim tu temu.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:31 10.07.2011

Re: Geni i zlo


maksa83
Većina verskih običaja je utemeljena u nekoj realnoj potrebi - npr. zamisli da u onim vrelim arapskim pustinjama šljemaju alkohol i jedu svinjetinu, padali bi k'o muve.


Slično se desilo jednom proroku, bar kako nas izveštava Salman Ruždi u Satanskim stihovima - uveče se najeo svinjetine i napio, a sutra ujutro, onako mamuran, dao je da se zapiše sura po kojoj je zabranjeno jesti svinjetinu i piti alkohol.
Ruždi je zbog toga zaradio fatvu i to od jednog velikog ajatolaha.

maksa83

Da li misliš da su tada bili suviše primitivni da ukače korelaciju? Ja mislim da nisu.

Naravno da ne mislim i to nisam napisao. Uostalom, to je opštepoznato.

Ipak, za korelaciju u tvom primeru nisam baš siguran. Lipom je dobroćudni tumor koji ne stvara zdravstvene probleme, pa ne verujem da bi zbog njega, inače racionalni Jevreji, uvodili tako stroga pravila ishrane i držali ih se, evo već, tridesetak vekova.
freehand freehand 22:36 10.07.2011

Re: Geni i zlo

Slično se desilo jednom proroku, bar kako nas izveštava Salman Ruždi u Satanskim stihovima - uveče se najeo svinjetine i napio, a sutra ujutro, onako mamuran, dao je da se zapiše sura po kojoj je zabranjeno jesti svinjetinu i piti alkohol.
Ruždi je zbog toga zaradio fatvu i to od jednog velikog ajatolaha.

Pa nije baš samo za to popio fatvu. Tu se i onaj Baal malo opustio zapisujući sure. Pa od zareza do tačke, od tačke do reči, od reči do stiha...
Na kraju je on sam pola Kurana napisao, ako se ja dobro sećam.
A Muhamed, mahmuran od sinoć, sve autorizovao kao da su reči koje je on sa brda-šišarke doneo...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:36 10.07.2011

Re: Geni i zlo

nsarski
Savremena psihologija i psihijatrija uzima u obzir konstitucionalne dispozicije ličnosti, ali je saglasna da se zločinci ne rađaju, već nastaju.

Im'o bi' ja stogod ka'sti akonto ovoga, ali to bi nas daleko odvelo. U narednom blogu cu da razradim tu temu.


Ne sumnjam i nestrpljivo čekam.
freehand freehand 22:39 10.07.2011

Re: Geni i zlo

nsarski
Savremena psihologija i psihijatrija uzima u obzir konstitucionalne dispozicije ličnosti, ali je saglasna da se zločinci ne rađaju, već nastaju.

Im'o bi' ja stogod ka'sti akonto ovoga, ali to bi nas daleko odvelo. U narednom blogu cu da razradim tu temu.

Bez obzira što će nas daleko odvesti?!
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:06 11.07.2011

Re: Geni i zlo

jednatanja
Kancer je bolest koja ima genetske uzroke u samo 10% slučajeva, ostalih 90% slučajeva se pripisuje uslovima sredine.

Ipak mi se ovo čini suviše rezolutno i nekako zvuči da je to elementarna istina koju ne treba dokazivati. Pogotovo brojevi tu nisu fiksirani, sigurno.
Ova druga formulacija koju si upotrebila "ali se smatra da je u manjem broju slučajeva u pitanju direktno nasleđivanje, a u većem broju uticaj sredine" više mi se sviđa jer stvari u medicini, pogotovo u delu utvrđivanja uzroka cancera, nisu baš nepromenljive. A čini mi se da u toj oblasti medicine ima još mnogo posla.
Razlučiti da je nešto genetski ili je izazvano nekim faktorom sredine (ne treba nikako preskakati i rane vakcine kod dece) je za Nobelovu nagradu -metaforički rečeno.

westvleteren westvleteren 15:05 11.07.2011

Re: Geni i zlo

Malo benignija stvar - Jevreji su genetski skloni lipomima, neko od njih je to vrlo vrlo davno provalio i zato jednu košer tj. meso kome je odstranjeno vezivno tkivo, pošto ovo (konzumiranje vezivnih tkiva) ume da ih (lipome) trigeruje.


Pitanje je šta je tu uzrok a šta posledica. Možda su među nama koji se ne hranimo košer, svi preci koji su bili skloni lipomima odavno izumrli, pa smo preživeli samo mi otporni, a kod Jevreja su svi preživeli i preneli svoju sklonost na potomke.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 08:55 13.07.2011

Re: Geni i zlo

jednatanja

"Kralju, kancer kod dece se smatra, na primer, direktnim genetskim oboljenjem, jer deca nisu dovoljno dugo izložena uticaju sredine pod čijim negativnim uticajem bi se kancer mogao razviti"

Neke vrste leukemije kod dece su dugo smatrane genetskim, ali sada se skoro sigurno zna da neke vakcine (DTPR, a posebno D) koje se daju vrlo ranu kod dece koje imaju određenu predispoziciju (genetsku preidospoziciju možda), pokreću leukemiju. I to nepogrešivo, na našu žalost.
Nego mi se učinilo ono tvoje 10% mnogo precizno, ti brojevi su podložni ogromnim promenama u zavisnosti od uloženih para i napora u istraživanja.
jednatanja jednatanja 08:00 14.07.2011

Re: Geni i zlo

Nego mi se učinilo ono tvoje 10% mnogo precizno, ti brojevi su podložni ogromnim promenama u zavisnosti od uloženih para i napora u istraživanja.


Slažem se u potpunosti da se mora još mnogo raditi na otkrivanju uzroka, ovo 10% je otprilike, ali prihvaćeno od strane naučnog sveta -podatak sam čula iz više izvora. Ne znači da se broj neće menjati na gore, što se genetika bude razvijala. Takođe postoji i faktor gde čovek nasledi problematičan gen, ali se bolest kod njega nikad ne ispolji. Što se tiče vakcina, moguće je da su i one "faktor sredine" koje pokreću neki gen kod manjeg broja dece. Interesantna je i teorija da MMR vakcina izaziva autizam. Dosada nijedna studija ne može to da dokaže, a roditelji obolele dece se kunu u sve i svja da je ona upravo uzročnik bolesti kod njihove dece...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:57 14.07.2011

Re: Geni i zlo

Sa zaključcima kada su u pitanju nasledni geni, a i inače, treba biti jako oprezan. To je i bila osnovna svrha mog početnog komentara.
kremba kremba 07:50 10.07.2011

Dobro i manje dobro ...

Gospodine Nsarski hvala Vam za ovaj tekst.

Vi ste ovde naveli primer boje ociju, visinu i sl. kao posledicu mesanja gena. To su varijacije fizickih osobina.

Medjutim, "zlo" i "dobro" nisu fizicke osobine, to su drustvene norme i one se sticu, vaspitanjem, obrazovanjem, zar ne?
Ako je tako, zar ne mozemo onda reci da se zlo moze iskoreniti?
(Bar teoretski, kada bi te norme bile iste za sve, jer ono sto je za nas zlo mozda nije na Novom Zelandu i obrnuto.)
arianna arianna 08:13 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...


Na ponašanje, pored faktora sredine, utiču hormoni,metaboličke genopatije, hromozomopatije, itd.

Aberacije polnih hromozoma, mogu uticati na psihosocijalno stanje, bilo kao hermafroditizam (mozaicizam XX/XY kombinacija), bilo kao sklonost na homoseksualnost (XXY) ili delinkvenciju (XYY i XXY). Veliki broj hromozomopatija, prati veća ili manja oligofrenija, pa na taj način utiču na ponašanje.

Postoje podaci koji ukazuju da koncentracija muških seksualnih hormona u kijematogenezi-razvojni put formiranja ploda ili prvih dana po rodjenju ima odlučujuću ulogu za psihoseksualnu orjentaciju jedinke u toku života

tekst je iz udzbenika "Medicinska genetika"

nsarski nsarski 08:34 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

Medjutim, "zlo" i "dobro" nisu fizicke osobine, to su drustvene norme i one se sticu, vaspitanjem, obrazovanjem, zar ne?

Da, rekao sam nesto povodom toga u komentaru na Jeremijin tekst.
Ali, gledaj, takodje sam pomenuo naseljavanje Australije. Englezi su tamo slali osudjenike za najteza krivicna dela, "zle" ljude, criminal minds, ako tako hoces. Danas, medjutim, od te populacije se razvila zakonom uredjena drzava i nacija koja ima sve osobine kao i druge nacije. Ima medju njima i sposobnih i dobrih i zlih i kriminalaca i svakojakih, kao sto treba.
kremba kremba 09:04 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

Ariana, hvala Vam, ali moram da priznam da bar pola Vaseg odgovora nisam razumeo. Kao da citam izvestaj lekara specijaliste. :)

Hermafroditizam i homoseksualnost, po meni, nemaju veze sa dobrim ili zlom. Delikvencija bi mogla da ima jer, koliko ja shvatam, to je ponasanje suprotno normama, propisanim od ljudi, koje odredjuju sta to je to "dobro".

Kada bih ja Vama u restoranu oteo veceru, Vi bi ste me verovatno smatrali za delikventa i moje ponasanje okarakterisali kao "zlo".
Kada gepard ubije antilopu i dodje lav pa mu preotme i pojede, sa stanovista prirodne selekcije, tu nema nista zlo.

Drugim recima, pojam "dobra" i "zla" su uveli ljudi. Problem izgleda nastaje zbog toga sto ljudske zakone, tj. norme ponasanja, stare par hiljada godina, suprostavljamo prirodnim zakonima starim vise stotina hiljada, pa i vise miliona godina.
arianna arianna 09:19 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

Hermafroditizam i homoseksualnost, po meni, nemaju veze sa dobrim ili zlom.


U mnogiim kulturama, pa i našoj hermafroditizam i homoseksualizam se povezuju sa zlom, smatrajući se kao inverzija u odnosu na biološki princip i tumači se kao devijantno ponašanje u odnosu na dva osnovna prirodna nagona, u ovom slučaju na nagon za produžetak vrste.

Kada bih ja Vama u restoranu oteo veceru, Vi bi ste me verovatno smatrali za delikventa i moje ponasanje okarakterisali kao "zlo".


Verovatno da bi ste za mnoge bili delinkvent, za mene bi ste bili gladni. Razlog za to je što ja lično, svakom ponašanju tražim uzrok, a ne krivično delo-time se bave drugi
Unfuckable Unfuckable 09:20 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

Na ponašanje, pored faktora sredine, utiču hormoni,metaboličke genopatije, hromozomopatije, itd.

Mene odavno kopka da li je reč "degen" izvedenica od "gen"
...a evo šta o svemu tome kaže Vukajlija:
Degen
Jukie Jukie 09:23 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

nsarski
naseljavanje Australije. Englezi su tamo slali osudjenike za najteza krivicna dela, "zle" ljude, criminal minds, ako tako hoces. Danas, medjutim, od te populacije se razvila zakonom uredjena drzava i nacija koja ima sve osobine kao i druge nacije. Ima medju njima i sposobnih i dobrih i zlih i kriminalaca i svakojakih, kao sto treba.

Neki od faktora koji mi padaju na pamet su:
- da tamo nisu slali samo osuđene na najteža krivična dela, nego svakoga koga su stigli (jer su im zatvori pucali od prepunjenosti), siromahe koji su krali za hranu, ljude koji su ubili u samoodbrani, ljude koji su nešto uradili kada su previše popili itd. a njihovo potomstvo ne mora da nasledi nikakav zli gen.
- zli ljudi mogu da budu jako pametni pa da njihovo potomstvo nasledi tu inteligenciju, i onda recimo zli roditelj otera svoje jadno dete u pustaru ili Sidnej a ono preživi i postane deo sledeće generacije roditelja.
- najveći ludaci su verovatno pravili probleme na brodu kojim se mesecima putovalo do Australije pa su ih brodski oficiri po kratkom postupku, ili su ih ostali putnici udavili na spavanju, ili im niko nije pomogao kada su se razboleli itd. To već pročišćava genofond izgnanika još pre nego što su se iskrcali u Australiju, a u korist ljudi iz prvog navedenog faktora.
kremba kremba 09:26 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

nsarski
Ali, gledaj, takodje sam pomenuo naseljavanje Australije. Englezi su tamo slali osudjenike za najteza krivicna dela, "zle" ljude, criminal minds, ako tako hoces. Danas, medjutim, od te populacije se razvila zakonom uredjena drzava i nacija koja ima sve osobine kao i druge nacije. Ima medju njima i sposobnih i dobrih i zlih i kriminalaca i svakojakih, kao sto treba.


Naravno, odmah mi je bilo jasno zasto pominjete Australiju kao primer.

Zakonom uredjena drzava dovodi do necega sto bi mogli nazvati "ljudskom selekcijom".
Ako neki 20-godisnjak izvrsi ubistvo i dobije dozivotnu robiju, on nece imati potomstvo i nece imati mogucnost da svoje dete vaspitava tako da i ono postane ubica. Ako je taj covek, recimo, imao bebu pre nego sto je otisao na robiju i ta beba bude vaspitavana u nekoj drugoj porodici tako da se ponasa po napisanim zakonima, tj. da se ponasa dobro, ta beba ce, sa ogromnom verovatnocom izrasti u osobu koja nece biti ubica, bez obzira na oceve gene.
Isto tako, dete savrseno dobrih roditelja bi lako moglo biti vaspitano da postane ubica. Zar ne?
Jukie Jukie 09:27 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

kremba
Ariana, hvala Vam, ali moram da priznam da bar pola Vaseg odgovora nisam razumeo. Kao da citam izvestaj lekara specijaliste. :)Hermafroditizam i homoseksualnost, po meni, nemaju veze sa dobrim ili zlom. Delikvencija bi mogla da ima jer, koliko ja shvatam, to je ponasanje suprotno normama, propisanim od ljudi, koje odredjuju sta to je to "dobro".Kada bih ja Vama u restoranu oteo veceru, Vi bi ste me verovatno smatrali za delikventa i moje ponasanje okarakterisali kao "zlo". Kada gepard ubije antilopu i dodje lav pa mu preotme i pojede, sa stanovista prirodne selekcije, tu nema nista zlo. Drugim recima, pojam "dobra" i "zla" su uveli ljudi. Problem izgleda nastaje zbog toga sto ljudske zakone, tj. norme ponasanja, stare par hiljada godina, suprostavljamo prirodnim zakonima starim vise stotina hiljada, pa i vise miliona godina.

Mislim da "zlo" znači kada neko namerno želi nekome da nanese štetu, iako ne mora, i onda se raduje kada taj neko pati. Postoji neko istraživanje gde su utvrdili da se deci siledžijama (kada vide na TV da je nekome nanesena nepravda) u mozgu javlja impuls zadovoljstva.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 09:28 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

"Dobro", "zlo", nisam siguran da to ljudi određuju. Ljudi određuju zakone, dok poimanje "lošeg", "zla", dolazi od saosećanja da drugome nanosimo bol, patnju. Delikvencija je krimi, a patologija je nemogućnost raspoznavanja dobra r zla, nemogućnost saosećanja. Ubijanje braće svoje na način na koji to lavica antilopi čini - lišeno ikakvih prepreka.
arianna arianna 09:29 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

Mene odavno kopka da li je reč "degen" izvedenica od "gen"

degen je izvedenica od lat. degeneratio što označava promenu ili propadanje ćelija, tkiva, organa

edit: mentalna degeneracija nije uvek vidljiva na prvi pogled, i ne mora da bude povezana sa fizičkim izgledom. Dešava se da neka osoba ima velike znake fizičke degeneracije, dok je mentalo očuvana, čak i sa veoma visokim IQ , ima i obrutnutih slučajeva fizički je ok, mentalo -katastrofa
Unfuckable Unfuckable 09:43 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

e, hvala na pojašnjenju!
Mada, moram reći da poznajem i viđam poprilično degena koji uopšte ne izgledaju propalo, naprotiv!
nsarski nsarski 09:43 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

Isto tako, dete savrseno dobrih roditelja bi lako moglo biti vaspitano da postane ubica. Zar ne?

Slazem se sa celim komentarom. On, zapravo, samo kaze da nasi koncepti zla tesko mogu da se objasne genetskom uslovljenoscu.
Medjutim, takodje sam gore naveo primer patuljastog rasta. Zamislimo da neki pametnjakovic na vlasti odluci da je takav rast "los" i beskoristan za drustvo i da pokusa da eliminise ljude malog rasta. Na stranu moralnost takvog cina, susreo bi se sa istim problemom kao onaj kralj koji bi da eliminise plavooke.
U istoriji ima mnogo primera da se neko dosetio da oslobodi svet ove ili one vrste "zla", stagod to znacilo, i na taj nacin ga usreci. I to je, naravno, bilo neuspesno. (Recimo, Papa Doc je u svoje vreme na Haitiju pokrenuo kampanju da se eliminise siromastvo na taj nacin.) Danas se globalno borimo protiv "terorizma" verujuci da cemo ga "eliminisati". Takodje se "vodi rat" protiv narkomanije, ali ja ne vidim da je taj rat smanjio broj narkomana. "Rat protiv siromastva" mi tek pomera mozak.
Po mom misljenju, svi ti "ratovi" su najobicnije bajke. Zato sam kao prvu ilustraciju stavio Zlu Vesticu. Koliko god puta je ubijali, neka druga se uvek nanovo pojavi.
freehand freehand 09:47 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

tekst je iz udzbenika "Medicinska genetika"

Aujbt! A ja taman pomislio da ti stvarno znaš sve ove reči!
kremba kremba 09:49 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

srdjazlopogledja
"Dobro", "zlo", nisam siguran da to ljudi određuju. Ljudi određuju zakone, dok poimanje "lošeg", "zla", dolazi od saosećanja da drugome nanosimo bol, patnju. Delikvencija je krimi, a patologija je nemogućnost raspoznavanja dobra r zla, nemogućnost saosećanja. Ubijanje braće svoje na način na koji to lavica antilopi čini - lišeno ikakvih prepreka.


Gospodine Srdjazlopogledja sa Vama sam vec poceo diskusiju na drugom blogu ali ste me ostavili bez ikakvog odgovora. Tako da ne znam da li ima smisla da odgovaram na Vas post.
nsarski nsarski 09:50 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

arianna

Na ponašanje, pored faktora sredine, utiču hormoni,metaboličke genopatije, hromozomopatije, itd.

Aberacije polnih hromozoma, mogu uticati na psihosocijalno stanje, bilo kao hermafroditizam (mozaicizam XX/XY kombinacija), bilo kao sklonost na homoseksualnost (XXY) ili delinkvenciju (XYY i XXY). Veliki broj hromozomopatija, prati veća ili manja oligofrenija, pa na taj način utiču na ponašanje.

Postoje podaci koji ukazuju da koncentracija muških seksualnih hormona u kijematogenezi-razvojni put formiranja ploda ili prvih dana po rodjenju ima odlučujuću ulogu za psihoseksualnu orjentaciju jedinke u toku života

tekst je iz udzbenika "Medicinska genetika"


Da, ovo je poucno, ali ovde je rec o hromozomalnim aberacijama, a ne o konkretnim alelama nekog gena (ili vise njih) koje dovode do homoseksualnosti, na primer.
freehand freehand 09:50 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

Ima medju njima i sposobnih i dobrih i zlih i kriminalaca i svakojakih, kao sto treba.

Da, ima i poneki Aboridžin.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 10:18 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

Gospodine Kremba, nekada odgovori nisu potrebni. Jer se nema šta prigovoriti, jer je uzaludno nakon par komentara, jer je dovoljno, jer me mrzi da piskaram. Ne gledam snimke na blogu, te nisam znao šta da napišem osim toga da je flaša, usta, mozak, malo preterano, a opet, kada su deca u pitanju, roditelji su spremni na svaku vrstu odmazde. Mada, nasilje u cilju uništavanja nekoga je preterana, kao što je preterano generalizovati sve verske organizacije, ili formirati mišljenje na osnovu ekstrema u jednoj.
kremba kremba 10:50 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

srdjazlopogledja


Ok, hvala Vam na odgovoru. Naravno da bi onako ponasanje bilo neprimereno, ali zlo prema deci zna da me izbaci iz takta. Izgleda da zlo izaziva zlo.
arianna arianna 13:03 10.07.2011

Re: Dobro i manje dobro ...

freehand
tekst je iz udzbenika "Medicinska genetika"

Aujbt! A ja taman pomislio da ti stvarno znaš sve ove reči!


znala sam nekad

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana