Energetika| Filozofija| Literatura| Nauka| Sex

Odmor na jedrenju - šta, kako, gde, pošto

krkar RSS / 25.07.2011. u 11:17

img-mg---classic-american-summer-15_190644319614.jpg

Avanturistički, spartanski, egzotično, nepoznato, opasno i skupo.

Prosečnom nejedriličaru pri pominjanju mogućnosti da godišnji odmor provede na jedrilici prvo padnu na pamet najmanje tri od ovih šest atributa. Namćorima i svih šest a posebno talentovanim namćorima može da bude još i tesno, vlažno, neudobno... i ko zna šta sve može da padne na pamet neobaveštenu čoveku.

Ništa od toga ne opisuje tačno odmor na iznajmljenoj jedrilici. Ko hoće može naći po neki od svih navedenih elemenata, čak i u raznim kombinacijama, ali u principu odmor na jedrenju nikada nije bio jednostavniji, pristupačniji, komforniji, prijatniji i prilagodljiviji individualnom ukusu, znanju, željama i mogućnostima. Od svih svetskih mora, hrvatski Jadran je, po kombinaciji mora, vetrova, razdaljina, infrastrukture i svega ostalog ubedljivo najbolje i najzahvalnije za turističko jedrenje.

 

1. Ko može na odmor jedrilicom?

Praktično svako. Vrlo je malo ograničenja, uglavnom zdravstvenih, koja isključuju jedrenje. Dijaliza, vezanost za invalidska kolica, neke od fobija. Sve ostalo, uključujući i morsku bolest (kod koje je najčešće reč o strahu od morske bolesti a ne o stvarno ograničavajućem stanju) lako se rešava na jedrenju. Nasuprot uvreženom mišljenju mnogih neobaveštenih laika - jedrenje je izuzetno sigurno i zahvalno za decu svoh uzrasta uključujući i sasvim male bebe (iz mog iskustva posebno za sasvim male bebe!).

 

2. Šta je (sve) potrebno?

Dobro je da neko u društvu koje ide na jedrenje zna da jedri - ali nije neophodno. Najvažnije je da cela ekipa ima svest o svom znaju ili neznanju - koliko god da je to znanje. Dakle, najvažnije je ponašati se zrelo i odgovorno i ne isprobavati nešto u šta niste sigurni kad to može da ugrozi uživanje, komfor i bezbednost.cele ekipe. Formalno je za iznajmljivanje jedrilice do 12m neophodno da bar jedan član posade ima uverenje o osposobljenosti za voditelja čamca. To je jedna smešna dozvola koju ima i Kurta i Murta i koja sama po sebi ne znači da neko nešto zna! Ali to je formalno dovoljan papir da vaše društvo samostalno iznajmi jedrilicu.

Ako imate takvog, i ako taj zna dovoljno da brod u normalnim uslovima i uz raspodelu poslova i pomoć ostalih članova posade bezbedno svakog dana doveze na odredište - možete na jedrenje samostalno. Kod zrelih odgovornih ljudi kod kojih postoji svest o sopstvenom znanju i sopstvenim ograničenjima ništa ne bi trebalo da predstavlja preveliki problem. Najgore što može da vam se desi je da vas loše vreme negde blokira dan ili dva i da zbog toga morate da menjate plan plovidbe. Šta sve može da vam se desi ako ste kreteni i imate kretenski pristup sopstvenoj bezbednosti i sopstvenom uživanju - ne treba ni da govorim.

Ako u društvu nemate dovoljno iskusnog mornara sa papirom - uzmite skipera. Cena je (uglavnom) 100€ dnevno ali za to dobijate apsolutnu sigurnost, nekoga ko (uglavnom) zna šta radi i odgovoran je za brod, bezbednost i udobnost svih vas. Većina skipera znaju šta se od njih očekuje i trude se da se ponašaju diskretno (ipak su oni uljezi među društvom koje se poznaje). Dodatna korist od skipera je što oni znaju većinu lokacija na kojima ćete boraviti, znaju dobra sidrišta, vezove, restorane, znaju gde je dobra pijaca,  poznaju ribare...

 

3. Sa kime jedriti?

Ovo je, iz mog iskustva, potencijalno najveći problem za odmor na jedrilici iako ga mnogi ne doživljavaju tako - sve dok ih ne zadesi prvo neprijatno iskustvo. Nije dovoljno nekoga dobro i dugo poznavati i biti dobar i prisan prijatelj. Potrebno je dobro razmisliti i predvideti kako će se svaki član posade ponašati tokom boravka na vrlo ograničenom prostoru tokom dve nedelje, gde su mogućnosti za izdvajanje i privatnost prilično ograničene i mora se stalno nalaziti kompromis oko mnogih naizgled sasvim običnih stvari - od vremena polaska svakog jutra, preko izbora vremena i mesta za kupanje, podele zadataka za spremanje hrane, pranje, čišćenje... Generalno, zreli ljudi sa kojima se dobro poznajete dobri su saputnici. Egzibicionisti, avanturisti, zvezde... mogu vam samo jednim hirom pokvariti celokupno letovanje.

Izbor saputnika određuje i veličinu broda - i obratno. Ako odlučite da na jedrenje ide vas četvoro - uzmite brod za četvoro. Ako imate povoljnu ponudu za brod za osmoro, a niste sigurni koga bise još uzeli da vam popuni broj preko 6 - bolje vam je da uzmete manji brod ili jedrite sa 2 prazna mesta nego da krenete sa nekim sa kime inače ne biste.

Deca na brodu nisu nikakav problem. Naprotiv! Deca na brodu uživaju, slušaju, dobro jedu... SVA deca (dobro, priznajem da ona od 14-18 mogu da budu problematična ali to nema toliko veze sa brodom koliko sa hormonima i dosadnim matorcima - iako ni ovo nije nužno slučaj,pogotovo ako ih je bar dvoje sličnih godina). Bebe posebno uživaju na brodu, lepo jedu i spavaju, higijena nije nikakav problem...

 

4. Kako izabrati brod?

Za većinu ljudi izbor broda zavisi od veličine ekipe, polazne luke, termina i cene.  U principu cena po glavi niža je za brod sa više ležaja ali ako vam nije potreban skiper najveći brod koji možete da vozite sa običnom dozvolom voditelja ima 8 ležajeva, vrlo retko 10. Svaki brod ima kabine za spavanje i salon. Saloni su gotovo uvek iste veličine - po jedna klupa sa svake strane gde komotno može za sklopivim stolom da sedi 6 do 8 ljudi. U principu to i nije toliko bitno jer ćete najmanje vremena provesti u salonu - a čak i kada neko sedi u salonu to po pravilu ne uključuje celu posadu. Najvažnije vam je da unapred odlučite hoćete li koristiti salon za spavanje. U tom slučaju možete da imate 2 člana posade više nego što ima kreveta u kabinama. Klupe u salonu predviđene su za spavanje i udobnost uopšte nije upitna (po danu, posebno posle ručka, uvek je trka ko će prvi zauzeti salon da prilegne) ali u salonu je mnogo manje privatnosti nego u kabinama. U svakom slučaju odluka je sasvim individualna.

Svi brodovi danas liče jedan na drugi i prosečna čarteraška ekipa ne bi trebalo preterano da brine kiji će iznajmiti. Kod broda sa 2 kabine nemate previše brige: imate jednu kabinu u pramcu, jednu u krmi, kuhinju, WC. Kod većih brodova možete tražiti i drugi WC. Nije na odmet ali za 8 pa čak i razumnih 10 ljudi jedan je sasvim dovoljan - osim ako se gospođe baš ne spremaju po pola sata za svaki izlazak.

Kod izbora veličine broda po meni najvažniji - a najčešće zanemaren - element je  veličina kokpita (krmene palube sa klupama). Jadran je topao i prijatan i većina vremena na brodu provodi se napolju i zato je vrlo važno da kokpit bude udoban i prostran i da se u njega mogu na sidru i vezu udobno smestiti svi članovi posade istovremeno. Retko koji kokpit omogućava da u jedrenju svi budu u njemu ali u tim situacijama deo posade svakako voli da se izvali, sunča...

 

5. Šta brod mora da ima?

Svi brodovi u čatreru danas imaju sve što je potrebno, ali nije loše navesti na šta je potrebno obratiti pažnju.

Što manje iskustva i znanja imate - to vam se više isplati  da imate neku 'automatiku'. Pod ovim podrazumevam električno sidreno vitlo (obavezno za početnike - a danas gotovo neizostavno prisutno na svim brodovima), prednje jedro na namotavanje (rol-flok) a svakako preporučujem i glavno jedro na namotavanje (danas su gotovo sva koja se nude tipa koji se namotava u jarbol i to je sasvim dobro). Ovakvim jedrima teoretski gubite nešto malo na performansama ali pošto svakako niste krenuli na regate, nemate za to ni posadu ni znanje... ne brinite o tome. Ako niste iskusni jedriličari koji znaju šta rade ne razmišljajte o spinakerima - i tako ćete uštedeti pare i smanjiti sebi komplikacije.

Brodovi od 12 metara gotovo neizostavno imaju električne pumpe za vodu, često i električni WC. Oni od 10m mogu biti i ručni i električni. Ovde već dolazimo do bitnog filozofskog pitanja šta očekujete od jedrenja i o razmišljanja o odnosu opreme i vas. Šta (treba da) diktira vaš pristup jedrenju.

S jedne strane je jednostavnost: što imate manje električnih potrošača - ređe ćete morati da palite motor da biste dopunjavali akumulatore odnosno da boravite u marinama i priključujete se na spoljnu struju. Ako vam je voda na nožnu pumpu - trošićete je manje nego ako je električna (ljudi su po prirodi lenji i najčešće otvore slavinu i ne zatvaraju je dok se umivaju, peru zube...) i opet ćete ređe morati u nekakvu bazu.

Sa druge strane je praktičnost - ako imate električni WC vi samo pritisnete dugme i baš vas briga šta se dešava, koji se ventil otvara, koliko se struje troši. Otvorite slavinu i baš vas briga koja pumpa radi i koliko struje troši. Ovo je super dok god imate struje, vode i goriva - ali to se sve troši i potrebno ga je dopunjavati, to češće što se više troši.

Sve što je brodu neophodno za navigaciju dolazi s njim i tu nemate mogućnost da nešto ne ponesete ili da uštedte na pogrešnoj stvari. Stoga nemate šta ni da mislite. Svi brodovi imaju nautičke karte, najčešće iz serije Malih karata HIHRM koje su odlične i bolje vam ne trebaju.

Obavezno ponesite svoj peljar (nautički vodič), čak i ako vam kažu da postoji na brodu. Meni su najbolji oni u izdanju Mora, I knjiga pokriva severni a II srednji i južni Jadran. U njima su opisane skoro sve uvale, luke, marine... sa uputstvima za sidrenje, prilaz, telefonima za rezervacije... Navedeni su i mnogi dobri restorani.

Posteljina, posuđe i slično već je na brodu i o tome ne brinite. Nosite samo ono što vam je zaista neophodno (ne možete bez svoje omiljene kašike...). Proverite KOLIKI je frižider na brodu da biste znali kako ćete planirati nabavke. Ponesite termos, korisno je.

 

6. Planiranje i pakovanje

Ovde se najbolje vidi ko je kakav. U principu za 7-14 dana na brodu potrebno je da ponesete 2-4 šorca,  5-8 majica, 2 majice sa dugim rukavima, 2 džempera, 2 para dugih pantalona, čarapa, veša i kupaćih kostima  prema sopstvenim afinitetima. Napominjem da je sve praktične odevne predmete potrebno duplirati u slučaju da pokisnete, kako biste uvek imali jedan suv komad.Ood obuće potrebne su vam neke brodske patike ili mokasine (NIKAD se ne krećite po brodu u japankama, klompama, sandalama, natikačama, crocsima i uopšte bilo kakvoj obući koja vam ne drži čvrsto nogu). Štikle su aplosutno zabranjene, obuvaju se ispred broda. Prvo zato što u njima možete da poginete a drugo što uništavaju brodske podove. Obavezna kvalitetna nepromočiva jakna a dobra je i neka laganija koja štiti od vetra.

Svaki normalan čovek (pa i žena) morao bi da može da se spakuje za 14 dana broda u jednu meku torbu srednje veličine. Koferi su izrazito nepraktični jer su svi prostori za odlaganje na brodu nepravilnih veličina i meke torbe su zakon.

Nošenje teniskih reketa, štapova za golf i sličnog sasvim je nepotrebno. Po meni i sumnjivo. Pošli ste na brod!

Planiranje zaliha vrlo je bitno. Najbolje je da na brod ponesete određenu količinu konzervi (preporučujem kupiti kod kuće ili uz put, mnogo lakše i praktičnije nego u luci ukrcaja) koje su zgodne u plovidbi, za brzinsku užinu i kao dopuna glavnih obroka. Voda u brodskom sistemu niej za piće (ništa joj ne fali osim ponekad ukusa). Preporučujem da sve tečnosti kupujete u plastičnim bocama i konzervama - nikako staklo! Jedna staklena stvar koja se polomi može vam uništiti odmor - neko će kad-tad da se poseče. Iz ovog razloga ja nemam ni porcelansko posuđe.

Na brodu ne planirajte neko dugotrajno ni sofisticirano kuvanje. Kajgana za doručak, špageti za ručak, podgrevanje konzervi gotovih jela - sve je to normalno. Ali krčkanje od dva sata će vam izaći na nos kad se budete kuvali iznad šporeta. Pri normalnom jedrenju moguće je kuvanje ali treba se malo izveštiti. Brodski šporeti imaju držače za šerpe i naginjanje nije nikakav problem. Ali, generalno, brod nije za sofisticirane kulinarske eksperimente.

Kad god imate prilike kupite sveže voće i povrće ali u količini za 2-3 dana. Kapacitet svakog brodskog frižidera premali je da biste ga hladili i zato računajte da može ostati sveže 2-3 dana. Obavezno sav zeleniš držite u papiru, nikako u najlonu!

Najbolje je na početku ne planirati odlazak u divljinu u prvih nekoliko dana dok ne ustanovite šta vam sve treba i kojim ritmom ćete dopunjavati zalihe. Generalno računajte da svakog trećeg ili četvrtog dana proboravite, tokom dana ili preko noći, u mestu gde možete da dopunite zalihe. I ovde je iskustvo presudno, brzo ćete sami proceniti šta i kako.

 

7. Kuda ići?

Osim ako imate neke jake posebne razloge i želje, za početak je najbolje ograničiti se na destinacije koje vam pružaju najviše fleksibilnost. Na Jadranu su to zadarsko, šibensko i splitsko područje.

Zadarsko i šibensko područje (polazne luke Zadar, Sukošan, Bibinje, Tribunj, Vodice, Jezera, Murter, Rogoznica) vrlo su zahvalni jer su daljine plovidbe male, ima jako puno sela, lučica, restorana, plaža... Na ovom području i ako prelazite samo 10 milja dnevno (a to je manje od 3 sata jedrenja u bilo kojim uslovima) možete jako lepo da se provedete na vrlo raznovrsnim lokacijama. U ovom području su vam Kornati (izvikani i sa previše gužve ali prelepi i svakako vredni bar 2 dana) ali i Dugi otok, Molat, Iž, Žirje, Kaprije, Zlarin... Generalno, ostrva su daleko lepša od kopna - i ona su suština ideje jedrenja.

Ako krenete iz Splita, Trogira ili Kaštela realno je da možete obići područje od Drvenika (oba), Šolte, Brača do Hvara. Veštiji i iskusniji mogu za 2 nedelje komotno da stignu i do Visa, Korčule, Lastova... ali svakako ne treba biti preambiciozan u planiranju u prvoj sezoni. Ovde su razdaljine nešto veće, ostrva su veća i potrebno je više vremena da ih se obiđe.

Moja preporuka za prvu sezonu svakako su zadarsko i šibensko područje.

 

8. Koliko to košta?

Generalno, najskuplja je sezona od 20 jula do 20 avgusta. Najlepše vreme za jedrenje je septembar, sa najlepšim i najpredvidljivijim, relativno redovnim i laganim, vetrovima. 

Cene najviše zavise od sezone i veličine broda iako i starost broda, luka polaska itd. takođe igraju ulogu. Ne preporučujem iznajmljivanje vrlo starih brodova (starijih od 8-10 godina) ali nema potrebe iznajmljivati ni glanc nove 0-2 godine jer je njima cena viša.  Najbolje je iznajmljivati od kompanija koje imaju 10 brodova i više jer one imaju i rezerve za slučaj da se nešto desi. Vrlo velike kompanije mogu imati interesantne ponude ali kod njih može biti i velika gužva prilikom preuzimanja. Postoji i mogućnost iznajmljivanja od privatnih vlasnika pri čemu se može dosta uštedeti ali to ume da bude i rizično. U takvim slučajevima obavezno proveriti osiguranje i status - iznajmljivač vam mora dati ugovor i prijaviti vas kapetaniji i upisati sve članove u listu posade.

Generalno, za iznajmljivanje u najskupljoj sezoni brod od 10 metara sa 2 kabine (4 ležaja ako niko ne spava u salonu, 6 ako spava u salonu) košta oko 1500 € nedeljno što izađe na 750€ po osobi za 14 dana. Ako koristite i 2 ležaja u salonu, izađe na 500€ po osobi. Septembar je 10-20% jeftiniji. Brzinskim traženjem našao sam vrlo pristojan brod, Jeaneau Sun Odyssey 32.2. za 1950€ od 10.9. iz Splita.

Za brod od 12 metara sa 8 ležaja cene suoko 2500-3000€ u punoj sezoni odnosno od 1500-2200€ u septembru, što može da izađe na samo 300€ po osobi za 14 dana.

Na ove cene treba dodati troškove čišćenja broda na kraju iznajmljivanja (100-200€), skipera ako ga uzmete (plaćate mu i hranu), gorivo, vodu, vezove, provijant i hranu. Ako niste zagriženi jedriličari realno je očekivati da za brod od 10m potrošite 70-100l goriva za 14 dana, što odgovara radu motora od 3 do 5 sati dnevno; za brod od 12 m 50% više. Kad ste na svom sidru ne plaćate vez (plaćate ako ste na murinzima, bovama pod koncesijom). U lučicama u proseku plaćate 20-30€ za vez broda od 10m, 30-50€ za 12m. U pravim marinama (u kojima vam je uključeno snabdevanje vodom i priključak za struju) cena je oko 40-60€ za noć za 10m, 60-100€ za 12m. U običnim lučicama plaćate snabdevanje vodom otprilike 5-8€ svakih 100 l. Dobra opcija je vezati se na mol nekog od mnogobrojnih restorana sa organizovanim vezovima. Vezovi su sigurni i besplatni pod uslovom da večerate u restoranu.Cene u takvim restoranima nisu nužno ništa više od onih u 'običnim'.

Ako od sutra ne budem odgovarao na ovom blogu znači da se vreme definitivno popravilo i da sam isplovio.

EDIT: Na jedrenju vam srebrna voda nije neophodna!!!

luster%20157.jpg 

m_1184055b.jpg 

_DSC0722.jpg 

4.jpg

1.jpg

DSC02393%20-%20I%20nagrada.jpg

iStock_000016016503Medium.jpg

lars-grael-family.jpg

yacht-charter-croatia.jpg

sailing_croatia_charter_elan_344_impression_under_sails2.jpg

yacht-charter-croatia-sailing-croatia-Bavaria-35-cruiser-layout.jpg

Croatia1.jpg

naturist_sailing_small.jpg



Komentari (218)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 11:20 25.07.2011

prviiiiiiiiiiiiiiiiiii



ps-edit: aj' sto sam prvi ... nego sam jos samo na osnovu brzog "preletanja" teksta lupio i preporuku? nadajmo se da ce ovo izaci na dobro
krkar krkar 11:23 25.07.2011

Re: prviiiiiiiiiiiiiiiiiii

Virtuelni Vasilije


E, moje qrate sreće!

Pu, pu, pu!
expolicajac expolicajac 11:29 25.07.2011

Ko nije probao nije KRKAR

Jedini put, a u isto vreme i do sada najlepše letovanje, 2001. Atina Poros Epidaurus Hidra. Kraj septembra početak oktobra. Mirno more, kavo jedrenje, vozili se tri četvrtine puta pomoćnim motorom, ali taj užitak se jedino može meriti letenjem. Dobar vetar Krki.
krkar krkar 11:45 25.07.2011

Re: Ko nije probao nije KRKAR

Atina Poros Epidaurus Hidra


Hidra, Poros i Egina su sjajni a i lako dostupni iz Pireja.

Grčka je takođe jako dobra za jedrenje ali prosečne daljine su veće a infrastruktura daleko lošija nego u Hrvatskoj.

Preporučujem za naprednije i iskusnije.
st.jepan st.jepan 21:08 25.07.2011

Re: Ko nije probao nije KRKAR


A nije bogme ni St.jepan!

Inace, ko nije jedrio (ili makar ovde blogovao), taj nikakva zla nije video!

P.S. Dobar vetar Krkare!
Oracle Oracle 20:30 26.07.2011

Re: Ko nije probao nije KRKAR

Preporucujem rutu:

Kitnos Siros Andros Mikonos Kea

Moze da se obidje jedrilicom za 7 dana.





Freedom of Information Freedom of Information 11:35 25.07.2011

Odmor na jedrenju - odličan izbor

A i post je odličan. Preporuka.
jaksa scekic jaksa scekic 11:45 25.07.2011

Fali jos korisnih elemenata


BTW nesti slike nema , ne znam u cemu je stos.

Normalno pored velike preporuke, velika je steta sto nemas neku svoju produkciju pa da napravis ili video, ili TV seriju. Gledalo bi se..


PS: Hoces reci da za tih 14 dana nema intimnosti
krkar krkar 11:46 25.07.2011

Re: Fali jos korisnih elemenata

PS: Hoces reci da za tih 14 dana nema intimnosti


Samo za nesnalažljive i nediskretne.
NNN NNN 12:22 25.07.2011

Re: Fali jos korisnih elemenata

krkar
PS: Hoces reci da za tih 14 dana nema intimnosti


Samo za nesnalažljive i nediskretne.



Ps. super blog
gorstak92 gorstak92 11:46 25.07.2011

Honorisanje Krkara

Aj priznaj koliko te plaćaju za ovaj Post?
Šta ko?
Pa ovi što iznajmljuju brodove. Oni sa navedenih linkova.

Ne pitam ja zbog sebe nego zbog Filipa Mladenovića. Siguran sam da njega interesuje visina honorara.

I da ne ispadnem blogokvariša evo da ti priznam kako sam odmah počeo da tražim gde da jedrim i iskreno preporučujem ostalim blogerima da iznajme brodiće.

Je li dovoljna ova izjava ili moram i fiskalni da dostavim kad uplatim jedrenje?
krkar krkar 11:59 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

I da ne ispadnem blogokvariša evo da ti priznam kako sam odmah počeo da tražim gde da jedrim i iskreno preporučujem ostalim blogerima da iznajme brodiće.


Tebi i svima ostalima koji se odlučite preporučujem da mi na PP pošaljete šta ste izabrali ako vas interesuje moje mišljenje. A i za eventualne preporuke kuda ići i šta raditi.

Doduše, možda se načekate odgovora.
ecce-florian ecce-florian 14:26 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

Honorisanje Krkara
Aj priznaj koliko te plaćaju za ovaj Post?
Šta ko?
Pa ovi što iznajmljuju brodove. Oni sa navedenih linkova.

Dve nedelje lagoon 380 , od 20.08. pa nadalje iz Trogira.

Rešio da vodi kumove, i oni imaju dvoje dece , pa treba četiri kabine.
A kumu nije reko da šta će da proba.Ako može Rasel Kouts, može vala i.....
Osiguranje je ionako obavezno.
krkar krkar 14:34 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

Dve nedelje lagoon 380 , od 20.08. pa nadalje iz Trogira.


Za neupućene - ovo ti je kao da FAP-om punim drva kreneš u disko

Mis'm, verovatno u Sjenici i na Kupresu ne razumeju šta sam hteo da kažem...

Može kum da ti bude miran, ove kante se ne prevrću.

A prevrtanje na katamaranu je inače sjajna stvar. Ja sam se takmičio u klasi A i klasi B (nekadašnjim). Isprevrtao sam se sto puta, češće na stranu nego preko pramca. I onda imaš otprilike 40 sekundi da ga ispraviš i vratip - ako umeš. Posle toga se jarbol napuni i nema pomoći.
ecce-florian ecce-florian 15:12 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

Može kum da ti bude miran, ove kante se ne prevrću.

Pogle Gorštak kako zapeni kad mu okačim katamarana, šta veliš.

Krkar, ja to o tebi i honoraru (tvom). I o kumu isto tako tvom. Kakav te moj kum spopao.
I onda imaš otprilike 40 sekundi da ga ispraviš i vratip - ako umeš. Posle toga se jarbol napuni i nema pomoći.

dakle još jedan koji je zbog "nje " počo da jedri


Krki, pa taj Playboy je iz '80.

krkar krkar 15:28 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

Krkar, ja to o tebi i honoraru (tvom). I o kumu isto tako tvom. Kakav te moj kum spopao.



Aaaa, izvinjavam se što sam ispao pglu.

Ma meni su te kante... Možda se u to ukrcam kad budem imao 90 godina. Možda!

Katamarani samo sportski, ti što se prevrću, hvala na pitanju. Mada, tu treba malo više kondicije i malo manje kila nego što ja danas imam. Doduše, nije kilaža problem, koliko ja imam viška toliko uzmem lakšeg flokistu. Al' za kondiciju nema izvlačenja na fore. To čak ni ovome nije uspelo:

gorstak92 gorstak92 15:41 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

EF
Pogle Gorštak kako zapeni kad mu okačim katamarana, šta veliš.

Sad sam video.

Praviću se kao da sam skapirao

Nego, Krkar mi stalno izbegava odgovore.
Na prošlom Postu je ponudio gostovanje pa ko hoće nek se javi.
Ja se javio i ništa...

Sad ga pitam za honorar, a on kaže javi se na pp da ti dam preporuke

A na prethodnom Krkarovom tekstu sam zamolio i slatku moderatorku05 da budem gost autor kod nje, ali ona se nit javlja nit faksira... Stvarno ne znam u čemu je fora i što me izbegavaju

Edit: U međuvremenu vidim da Filipu Mladenoviću smeta zajednički WC i da zato ima zatvor, a uopšte ga ne interesuje Krkarov honorar.
Sad, šta ja da mislim i šta da radim?
ecce-florian ecce-florian 16:32 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

Sad ga pitam za honorar, a on kaže javi se na pp da ti dam preporuke

A na prethodnom Krkarovom tekstu sam zamolio i slatku moderatorku05 da budem gost autor kod nje, ali ona se nit javlja nit faksira... Stvarno ne znam u čemu je fora i što me izbegavaju


Da nije možda zbog činjeniceda sam na pančevačkom buvljaku video naše fotografije s bloga prodaju kao eko sličice protiv muva za špajzove.Samo da još Kinezi ne počnu da ih proizvode, zaustavljaće nas deca na ulici.A ti kao, koristiš anonimnost da moderatora 05( rodno ispravno moderatorku05) pozoveš na kafu.
gorstak92 gorstak92 19:02 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

EF
Da nije možda zbog činjeniceda sam na pančevačkom buvljaku video naše fotografije s bloga prodaju kao eko sličice protiv muva za špajzove.

Ja sam čuo da ima sabrana dela BS iz arhive Bloga da se nađu.
Nema bolje literature za čitanje dok si na jedrenju!
ecce-florian ecce-florian 22:22 25.07.2011

Re: Honorisanje Krkara

gorstak92
EF
Da nije možda zbog činjeniceda sam na pančevačkom buvljaku video naše fotografije s bloga prodaju kao eko sličice protiv muva za špajzove.

Ja sam čuo da ima sabrana dela BS iz arhive Bloga da se nađu.
Nema bolje literature za čitanje dok si na jedrenju!


Volim Krkara , al' žensko pismo ( i blogov i komentari)ipak su so bloga.
NNN NNN 11:47 25.07.2011

Рорече

uzmite skipera. Cena je (uglavnom) 100€ dnevno ali za to dobijate apsolutnu sigurnost, nekoga ko (uglavnom) zna šta radi i odgovoran je za brod
AlexDunja AlexDunja 12:08 25.07.2011

:)

možda bi neka jedriličarska teroristička
grupa, et a ganpoint mogla da me natera na čamac...

ideja da neko plaća za to mi je
nepojmljiva:)))

a opet, razni ljudi...

želim ti dobar provod, ako ti kažeš da je to moguće:)

Milan Novković Milan Novković 12:56 25.07.2011

Re: :)

možda bi neka jedriličarska teroristička
grupa, et a ganpoint mogla da me natera na čamac...

ideja da neko plaća za to mi je
nepojmljiva:)))

Ni ja moju ženu nikako da ubedim !!!

Ako ni ti još nikad ne bi išla ni u Australiju zbog zmija, meduza i krokodila onda se, definitivno, radi o nekoj podvarijanti ženskog gena (setio sam se i Jelice i ronjenja)
AlexDunja AlexDunja 13:00 25.07.2011

Re: :)

Ako ni ti još nikad ne bi išla ni u Australiju zbog zmija, meduza i krokodila onda se, definitivno, radi o nekoj podvarijanti ženskog gena


nemam ništa protiv australije, pod uslovom da tamo postoji neki
prostor bez krokodila, meduza i otrovnica

edit: ne mislim ja da to ima veze sa ženskom podvarijantom gena,
već sa talentovanim namćorizmom, ( tako kaže krkar)
a verujem da talenentovanih namćora ima i sa muške strane,
mada manje
krkar krkar 13:53 25.07.2011

Re: :)

možda bi neka jedriličarska teroristička
grupa, et a ganpoint mogla da me natera na čamac...

ideja da neko plaća za to mi je
nepojmljiva:)))


Nikad se ne bi udala za mene
srdjan.pajic srdjan.pajic 14:22 25.07.2011

Re: :)

Milan Novković
možda bi neka jedriličarska teroristička
grupa, et a ganpoint mogla da me natera na čamac...

ideja da neko plaća za to mi je
nepojmljiva:)))

Ni ja moju ženu nikako da ubedim !!!

Ako ni ti još nikad ne bi išla ni u Australiju zbog zmija, meduza i krokodila onda se, definitivno, radi o nekoj podvarijanti ženskog gena (setio sam se i Jelice i ronjenja)


Moja žena je odma pristala, obožavam je!

Priznajem da sam imao velikih predrasuda u vezi sa jedrenjem, da je to "sport" za penzose i trule bogataše. Dok nisam pre 4 godine otišao prvi put, sa drugarima, niko od nas provereno ne spada ni u jednu od ove dve grupe. East Caribbean, od tada idemo svake godine, u Februaru, a prošle smo bili na British Virgin Islands (to zvuči kao neka egzotika, ali za nas Amere to je lokal, kao da ideš u vikendicu u Bečmenu, jedino što je skuplja avionska karta nego komplet dvonedeljno jedrenje).

Išli smo na po nedelju dana u početku, a sada smo to produžili na 2 nedelje.
Mislim, Krkar je lepo opisao neke početne tehnikalije, sve ostalo je nevidjeno uživanje, pogotovu ako vas ukenja lepo vreme i dobra ekipa.

Mi jedrimo na malo većoj jedrilici (55 stopa ako se ne varam, sami, dakle bez skipera, imamo ih komada dva u našoj ekipi). Sa 5 kabina, a na brodu nas je bivalo izmedju 6 i 9, obično u dve smene (jedan par ode, drugi dodje). Odlična ekipa, ne menjamo je.

Ima tu malo zajebancije ako nešto crkne na brodu ponekad, što se dešava kad hoćeš da uštediš kintu pa ti uvale neko govance, ali to do sada nije bilo problem, s obzirom da nam je posada teško overqualified za bilo kakav tehnički problem na moru, zemlji i vazduhu.







Krkare, samo jedna zamerka, gde su bre tvoje slike, šta nam kačiš ove reklame?! Vid' mene, za volanom, jebote!



A, šta mu radim (ne može brže, jurimo 9 čvorova):



A ovo je legendarno Ostrvo s blagom, dakle ostrvce (Norman Island) koje je poslužilo kao inspiracija R.L. Stivensonu da napiše tu knjigu, bibliju uz koju smo rasli mi matoriji avanturisti.



Re: :)

podvarijanti ženskog gena


ja sam muskarac ?!?!
mlekac mlekac 19:55 25.07.2011

Re: :)

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
podvarijanti ženskog gena


ja sam muskarac ?!?!


Ako ce ti biti lakse - ima nas jos...
AlexDunja AlexDunja 20:29 25.07.2011

Re: :)

Nikad se ne bi udala za mene

tu ti dobra stojim, skoro pa jednako
kao i za brod:)

samo, ne mislim da je razlog moj otpor
prema nestabilnim, ograničenim, vetrom nošenim nazovi prostorima,

već moje iskonsko nepoverenje prema
etabiliranim, zakonom regulisanim zajednicama, općenito.
Milan Novković Milan Novković 20:46 25.07.2011

Re: :)

ja sam muskarac ?!?!

Ti si druga podvarijanta, S+ (Sailing Positive)
krkar krkar 22:02 25.07.2011

Re: :)


već moje iskonsko nepoverenje prema
etabiliranim, zakonom regulisanim zajednicama, općenito.


I ja sam tu priču pričao...
ecce-florian ecce-florian 22:25 25.07.2011

dijakritici čemu?

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
podvarijanti ženskog gena


ja sam muskarac ?!?!


Zen zena po Komizi.
jacHa. jacHa. 12:24 25.07.2011

au!

odo ja dogodine na jedrenje
dosad sam se izvlačila na sitni deca i neuslovan prostor, ali kad moj muž ovo pročita, ja samo mogu da se pakujem... ni to mi neće dati u formatu na koji sam navikla... leleeeee
krkar krkar 13:58 25.07.2011

Re: au!

dosad sam se izvlačila na sitni deca i neuslovan prostor, ali kad moj muž ovo pročita, ja samo mogu da se pakujem... ni to mi neće dati u formatu na koji sam navikla... leleeeee


Ja sam moju ženu ovako testirao:

Zvao sam je na jedrenje i rekao 'nađi negde neki spisak šta ti sve treba za jedrenje i da sve stane u jednu meku torbu'. I kad sam je video na rivi sa tom jednom torbom - znao sam da je to to!

Inače, bebe najbolje spavaju na brodu. Samo ih staviš u mrežu i nema razmišljanja. Na palubi im ni pelene nisu potrebne - bebu spustiš u more i oplakneš, palubu zaliješ kantom mora...
NNN NNN 14:03 25.07.2011

Re: au!

šta ti sve treba za jedrenje i da sve stane u jednu meku torbu'. I kad sam je video na rivi sa tom jednom torbom - znao sam da je to to!

jacHa. jacHa. 14:16 25.07.2011

Re: au!

bravo za gospođu, to se zove ljubav! (ali ne prema mrdajućem čamcu!)
u devojačkim danima sam stajala u malenu sportsku torbu koju sam mogla sama da nosam gde god treba. sad kad ima još ko da nosi sve te nesesere i štikle torbe su evoluirale i umnožile se.
gospodin muž svakog leta hoće na jedrenje i otišao bi sa drugarima sad u septembru da vitla po grčkoj, da neće da mu se rodi sinak za koju nedelju (hihihihi! land ho!)
znam ja da ću da izdržim dve nedelje na čamcu, ama, ja volim komfor i da zevam na vrućoj plaži dok ne padne mrak, a jok da se ljuškam i balansiram na dva kvadratna metra koja nisu kopno...
međutim, gospođica kći se predstavlja kao hrabri gusar moreplovac pipi duga čarapa princeza opasnog mora umiljato mače, tako da majka neće doveka biti srca kamenoga i odradiće i to jedrenje. nećemo preko atlantika! (mada bi neki i to hteli)

ps male gusarske guzice umeju tako lepo da se ojedu kad ih pereš morskom vodom samo jedan dan, da je to čudo jedno
krkar krkar 14:27 25.07.2011

Re: au!

znam ja da ću da izdržim dve nedelje na čamcu, ama, ja volim komfor i da zevam na vrućoj plaži dok ne padne mrak, a jok da se ljuškam i balansiram na dva kvadratna metra koja nisu kopno...
međutim, gospođica kći se predstavlja kao hrabri gusar moreplovac pipi duga čarapa princeza opasnog mora umiljato mače, tako da majka neće doveka biti srca kamenoga i odradiće i to jedrenje. nećemo preko atlantika! (mada bi neki i to hteli)

ps male gusarske guzice umeju tako lepo da se ojedu kad ih pereš morskom vodom samo jedan dan, da je to čudo jedno


može i na brodu da se izležava i lenstvuje, prostora sasvim dovoljno. kad nađeš neku finu uvalu ne moraš ni 2-3 dana da mrdaš, lepo na sidru, razvučeš tendu da u kokpitu ima hlada, ko voli da se sunča ima palubu... zato je dobro ne žuriti nigde.

nema ojedanja, veruj mi. deca se kupaju po ceo dan i nema ispiranja - mažeš na slano i sve super. najvažnije je da roditelji u glavi shvate da 15 dana nema ispiranja - i onda je sve u redu.

mene slatka voda neće videti ko zna dokle. ima i šamponi i sapuni za more, sve. moja žena još uvek troši slatku vodu za pranje zuba dok je meni za to i more dovoljno

sad ću da kažem tešku jeres i ima sve žene da me mrze - ali za dete od mesec dana jedrenje u septembru je savršeno. nije prevruće. i taman da ti dete nauči da pliva. tačnije - da ne zaboravi. deca kad se rode imaju refleks plivanja koji se, ako se ne aktivira, gubi negde sa 6 meseci. dakle - samo spustiš džuniora/ku u more i stvar rešena za doživotno
ecce-florian ecce-florian 14:56 25.07.2011

Re: au!

mene slatka voda neće videti ko zna dokle

A šta fali slatkovodnom jedrenju molićemo fino?
Reći ću te zemuncima kad se vrate, da znaš. Preksinoć su stigli.


Ovde bre vlada duh tolerancije, i slano i slatko,...


srdjan.pajic srdjan.pajic 16:51 25.07.2011

Re: au!

krkar


E, Krke, pitanjce za tebe. Šta ti radiš sa morskom bolešću? Ja sam naravno, kao Balkanac i Muškarčina izdržao otprilike sat vremena na talasima od 15 stopa (tako nam se zalomilo, prvi dan na jedrilici, izmedju St. Vinsenta i St. Lucije, Karibi), tu ima malo kao otvorenog mora, oko 50 km, i ume baš da valja. Dobio sam nadimak Ralf, jer sam proveo vreme na krmi derući se kao konj pošto nisam više imao šta da ispovraćam.

Od tada nosim one skopolamin pečeve, i to sjajno radi, jer te ne baci u komu, možeš čak i da roniš sa njima, ali je zajebancija što mogu samo na revept da se dobiju pa moram da idem kod lekara. Moja žena je prve godine izdržala bez njih, ali druge je počela i ona da ih nosi.

Imam tu neke kontradiktorne informacije, neki kažu da se čovek navikne, a drugi (moj doktor, koji je bio 10 godina u Navy-ju) kažu da tu nema navikavanja - ili si rodjen za more ili nisi. Šta ti kažeš?

Samo da napomenem, pošto se bavim ronjenjem, nemam problema na onim ronilačkim brodićima a i znam sve te knjiške fazone kako da smirim stomak. Ali kad krenu 5 metara talasi, meni tu ništa ne pomaže. Naš drugar, kapetan, plovi ceo život, i kaže da i dan danas ima muku, ali on nosi frižider pun kokakole i tvrdi da mu to pomaže. Meni ne.







Ekipa u potpalublju,



Od ovih smo se razvaljivalji, najukusnija školjka koju sam ikad probao



A barakude su nas u širokom luku zaobilazile (ovo je jedina upecana, za 4 godine, mislim, da se zna JA sam je upecao)

mlekac mlekac 17:00 25.07.2011

Re: au!

srdjan.pajic


Imam tu neke kontradiktorne informacije, neki kažu da se čovek navikne, a drugi (moj doktor, koji je bio 10 godina u Navy-ju) kažu da tu nema navikavanja - ili si rodjen za more ili nisi. Šta ti kažeš?



Dok ne stigne Krkar, ja cu opet da prepisujem sa FB od burazera koji je iskusan jedrlicar - moze?

i onda kreće šou..25 vjetra u nos i podosta vala i tako cijeli dan i Xxxx koji neprekidno priča sa morem viseći sa zavjetrinske strane broda...onda se sjetih tri faze morske bolesti..mislim da ću umrijeti, znam da ću umrijeti i želim umrijeti...ja sam stigao do druge.


Meni se nikad nije dogodilo da mi je mucno na otvorenom moru, al' zato kad sidjem sa plovila na kopno, pa krene ringispalj!!!!

Kanda ne treba da menjam podloge?
Milan Novković Milan Novković 17:10 25.07.2011

Re: au!

barakude .... JA sam je upecao

Misliš "barakudica"

Ja ih volim gledati ispod vode, kad se, onako, celo jato "zamrzne" u radoznalosti, kao da su okamenjene.
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:12 25.07.2011

Re: au!

mlekac
srdjan.pajic


Imam tu neke kontradiktorne informacije, neki kažu da se čovek navikne, a drugi (moj doktor, koji je bio 10 godina u Navy-ju) kažu da tu nema navikavanja - ili si rodjen za more ili nisi. Šta ti kažeš?



Dok ne stigne Krkar, ja cu opet da prepisujem sa FB od burazera koji je iskusan jedrlicar - moze?

i onda kreće šou..25 vjetra u nos i podosta vala i tako cijeli dan i Xxxx koji neprekidno priča sa morem viseći sa zavjetrinske strane broda...onda se sjetih tri faze morske bolesti..mislim da ću umrijeti, znam da ću umrijeti i želim umrijeti...ja sam stigao do druge.


Meni se nikad nije dogodilo da mi je mucno na otvorenom moru, al' zato kad sidjem sa plovila na kopno, pa krene ringispalj!!!!

Kanda ne treba da menjam podloge?




Da, da, znam to kad sidješ sa broda posle nedelju dana, a sve se oko tebe valja sledećih nekoliko. Mada, meni nije nikad bilo muka od toga. Osećam da će Krkar da me odvali od zajebavanja, mada, ume i on da iznenadi nekim jako zdravim rezonima.

Jedino što sam primetio je da kad je moja smena na kormilu, onda mi nikad nije muka. Ali kako ga ostavim i predjem na vinč, ili nedajbože, da nemam nikakvu dužnost, onda kreće pakao. Ovi pečevi su majka mara, samo moraš da staviš prvi odma, još pre nego što kročiš na brod. Knjige kažu da je razlog mučnine u kontradiktornim informacijama koje stižu sa senzora u mozak, očiju i unutrašnjih ušiju, to jest centra za ravnotežu, što mozak protumači kao znak trovanja i indukuje taj povraćački refleks. I to kad krene, ne prestaje, dokle god stižu te kontradiktorne informacije u mozak. Valjda kad nešto radiš, fokusirano, kao eto recimo to kormilo, onda se nekom magijom izbegne cela ta zbrka u glavi. Jebem li ga, ne znam, lupetam, mogao bih i da izguglam, ili da sačekamo Krketa da objasni.

srdjan.pajic srdjan.pajic 17:14 25.07.2011

Re: au!

Milan Novković
barakude .... JA sam je upecao

Misliš "barakudica"

Ja ih volim gledati ispod vode, kad se, onako, celo jato "zamrzne" u radoznalosti, kao da su okamenjene.


Tačno, ovu smo odma pustili jer je, bre, dete, nema smisla da je zavrtimo na roštiljčetu. I ja sam video neke straobalne primerke pod vodom, ono jedno metar i više, a od toga ralje su bar pola. Nije mi bilo svejedno, to jest udaljio sam se bez da mnogo uzburkam more.

EDIT: A fascinantno je i koliko su te ribe brze. Ono, gledaš u nju, ona gleda u tebe i odjednom ti ispred očiju nestane. I pojavi se sa druge strane. Da su malo više agresivne, ljudi ne bi imali nikakve šanse da se od njih odbrane.
krkar krkar 18:32 25.07.2011

Re: au!

E, Krke, pitanjce za tebe. Šta ti radiš sa morskom bolešću? Ja sam naravno, kao Balkanac i Muškarčina izdržao otprilike sat vremena na talasima od 15 stopa


Ništa!

Ja imam tu sreću da nikad, ni pod kakvim ekstremnim uslovima nisam ni osetio morsku bolest. Ni na okeanu, ni na kratkim talasima, ama baš nikad.

Tu igra predispozicija, onaj tvoj kapetan u principu ima pravo. Ako si podložan morskoj bolesti... džebga. Mada si i ti sam otkrio jednu tajnu: ne ponašati se kao bolesna biljka ili biljka koja će da se razboli. Treba se boriti protiv morske bolesti.

Najbolji način je svest i koncentracija. Gledati da što češće budeš napolju, nastojati da uvek vidiš horizont, gledati samo u pednju polusferu, gledati što dalje prema horizontu.

Pritom kome trebaju tablete ili pečevi - nek' uzme/stavi na vreme. Vredi posle nekoliko dana sa tabletama i pečevima probati i bez.

A glede ronjenja - češća je morska bolest na dekompresiji nego na ronilačkim brodovima. Jednom davno, pre rata, ronili smo na Sv. Andriji kod Dubrovnika neko vrlo duboko ronjenje, preko 80 m, imali veliku dekompresiju, na 12, 9, 6 i 3 m. Na 3m je bilo preko 45 minuta, toga se sećam, imali smo rezervne boce okačene za čamac (da bismo imali dovoljno vazduha za dekompresiju). Međutim, tako nas je valjalo već na 6 m da je na 3m bilo povuci-potegni, panično smo pokušavali da se svi držimo za konop da ne letimo po 2m gore-dole. Pritom naš drug P, stariji i daleko iskusniji ronilac od mene koji je svašta prošao, dobije od tog valjanja morsku bolest te je na dekompresiji povraćao dok nije povratio dušu. A ne smeš da mu skratiš dekompresiju, bilo povuci-potegni. On je bio drastičan slučaj mada je bilo još nekoliko drugih kojima nije bilo dobro.

Posle smo za takva ronjenja nabavili britanske BSAC tablice. Lepo ljudi baš zbog valjanja na dekompresiji napravili deco stops na 5, 10, 15m.
krkar krkar 18:35 25.07.2011

Re: au!

Da, da, znam to kad sidješ sa broda posle nedelju dana, a sve se oko tebe valja sledećih nekoliko. Mada, meni nije nikad bilo muka od toga. Osećam da će Krkar da me odvali od zajebavanja, mada, ume i on da iznenadi nekim jako zdravim rezonima.


Ma ne, to se i meni redovno dešava da mi se kopno ljulja. Posle nekoliko dana na brodu valjda se telo navikne da uvek nešto kompenzuješ kad hodaš, ili ti je paluba pod nogom bliže ili dalje od horizontale. Pa valjda očekuje isto i na kopnu i frka mu je kad je sve ravno i čvrsto. Mada to sve zvuči mnogo strašno ali nije, samo malo neobičan osećaj koji se u suštini i ne primećuje.
krkar krkar 18:46 25.07.2011

Re: au!

Ja ih volim gledati ispod vode, kad se, onako, celo jato "zamrzne" u radoznalosti, kao da su okamenjene.


EDIT: A fascinantno je i koliko su te ribe brze. Ono, gledaš u nju, ona gleda u tebe i odjednom ti ispred očiju nestane. I pojavi se sa druge strane. Da su malo više agresivne, ljudi ne bi imali nikakve šanse da se od njih odbrane.


Grešite obojica. Barakuda je potpuno bezopasna - a to sam naučio tako što sam se nahvatao straha kao nikad dotad.

Ronio sam na Kanarima 1991. Otvoreni okean, vulkansko dno, dosta čisto, vidljivost sjajna ali u odnosu na Mediteran i Crveno more relativno malo ribe. Bili smo na nekih 45m, i krećemo u izron. Odjednom - iznad nas više se ne vidi nebo, sve posjaje potpuno crno. Na nekih 25 ili 20m jato barakuda ne vidi mu se početak ni kraj (moja kasnija procena je da je bilo dugo najmanje 300 m a široko najmanje 100). Lokalni ronilac mrtav hladan izranja u plavo (nismo išli po konopu), ja ga cimam, pitam šta ćemo s barakudama (nisam još bio siguran da su barakude al' znao sam da nisu sardine!). On ladno pokazuje da normalno nastavimo izron. Izbora iovako nemaš - nit' imaš dovoljno vazduha da nešto čekaš, nit' imaš predstavu gde bi izronio u odnosu na čamac.

Tako mi krenemo pravo kroz one barakude. One se k'o u crtanom filmu samo razmaknu (jato je u visinu dosta tanko, ne više od 3m), otvore se oko tebe i kad prođeš samo se ponovo zatvore. Al' te i ne gledaju.

Tako izađoh i pitam čoveka što se on ne uzbuđuje i kako nas nisu napale.

Tu mi bude objašnjeno da je barakuda TLP, top-level predator iliti grabljivica na najvišem stepenu u lancu ishrane i da nema prirodnog neprijatelja. Po njenoj veličini još bi i mogle razne ajkule i kitovi-ribojedi da je jedu, ali pošto se kreće u jatu i izrazito je ratoborna ni oni se ne bakću oko barakude. Tako da ona uopšte nema osećaj da je ugrožena kad vidi čoveka - a vidi da joj je on prevelik da bi bio hrana. I ne hebe te ni 2%.

A mnogo ukusna riba.
mlekac mlekac 18:46 25.07.2011

Re: au!

krkar
Da, da, znam to kad sidješ sa broda posle nedelju dana, a sve se oko tebe valja sledećih nekoliko. Mada, meni nije nikad bilo muka od toga. Osećam da će Krkar da me odvali od zajebavanja, mada, ume i on da iznenadi nekim jako zdravim rezonima.


Ma ne, to se i meni redovno dešava da mi se kopno ljulja. Posle nekoliko dana na brodu valjda se telo navikne da uvek nešto kompenzuješ kad hodaš, ili ti je paluba pod nogom bliže ili dalje od horizontale. Pa valjda očekuje isto i na kopnu i frka mu je kad je sve ravno i čvrsto. Mada to sve zvuči mnogo strašno ali nije, samo malo neobičan osećaj koji se u suštini i ne primećuje.


E, reci ti to mom stomaku da nije nista strasno!

Kad sidjemo na kopno i pocne vrteska, samo gledam gde da se sakrijem... Ne traje dugo, al' je zato bas dramaticno.
mlekac mlekac 18:48 25.07.2011

Re: au!

mlekac
krkar
Da, da, znam to kad sidješ sa broda posle nedelju dana, a sve se oko tebe valja sledećih nekoliko. Mada, meni nije nikad bilo muka od toga. Osećam da će Krkar da me odvali od zajebavanja, mada, ume i on da iznenadi nekim jako zdravim rezonima.


Ma ne, to se i meni redovno dešava da mi se kopno ljulja. Posle nekoliko dana na brodu valjda se telo navikne da uvek nešto kompenzuješ kad hodaš, ili ti je paluba pod nogom bliže ili dalje od horizontale. Pa valjda očekuje isto i na kopnu i frka mu je kad je sve ravno i čvrsto. Mada to sve zvuči mnogo strašno ali nije, samo malo neobičan osećaj koji se u suštini i ne primećuje.


E, reci ti to mom stomaku da nije nista strasno!

Kad sidjemo na kopno i pocne vrteska, samo gledam gde da se sakrijem... Ne traje dugo, al' je zato bas dramaticno.


EDIT:
Mada, jutros sam imala dramaticnu vrtesku i bez silaska na kopno. Ustala naglo iz kreveta jer je zvonio telefon, pa kad je krenulo da vrti... Uzas!

Valjda je problem i u mom hronicno niskom pritisku?
krkar krkar 18:56 25.07.2011

Re: au!

Mada, jutros sam imala dramaticnu vrtesku i bez silaska na kopno. Ustala naglo iz kreveta jer je zvonio telefon, pa kad je krenulo da vrti... Uzas!

Valjda je problem i u mom hronicno niskom pritisku


Zvuči baš kao to.
mlekac mlekac 19:51 25.07.2011

Re: au!

krkar
Mada, jutros sam imala dramaticnu vrtesku i bez silaska na kopno. Ustala naglo iz kreveta jer je zvonio telefon, pa kad je krenulo da vrti... Uzas!

Valjda je problem i u mom hronicno niskom pritisku


Zvuči baš kao to.


Uglavom strogo pazim da postepeno ustajem, al' jutros...

No, bilo pa proslo... Pristala bih i na ringishpalj u glavi, samo da sad mogu na palubu neceg sto plovi Jadranom... Uzivaj malo i za mene, moze?
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:22 25.07.2011

Re: au!

krkar
Ja ih volim gledati ispod vode, kad se, onako, celo jato "zamrzne" u radoznalosti, kao da su okamenjene.


EDIT: A fascinantno je i koliko su te ribe brze. Ono, gledaš u nju, ona gleda u tebe i odjednom ti ispred očiju nestane. I pojavi se sa druge strane. Da su malo više agresivne, ljudi ne bi imali nikakve šanse da se od njih odbrane.


Grešite obojica. Barakuda je potpuno bezopasna - a to sam naučio tako što sam se nahvatao straha kao nikad dotad.

Ronio sam na Kanarima 1991. Otvoreni okean, vulkansko dno, dosta čisto, vidljivost sjajna ali u odnosu na Mediteran i Crveno more relativno malo ribe. Bili smo na nekih 45m, i krećemo u izron. Odjednom - iznad nas više se ne vidi nebo, sve posjaje potpuno crno. Na nekih 25 ili 20m jato barakuda ne vidi mu se početak ni kraj (moja kasnija procena je da je bilo dugo najmanje 300 m a široko najmanje 100). Lokalni ronilac mrtav hladan izranja u plavo (nismo išli po konopu), ja ga cimam, pitam šta ćemo s barakudama (nisam još bio siguran da su barakude al' znao sam da nisu sardine!). On ladno pokazuje da normalno nastavimo izron. Izbora iovako nemaš - nit' imaš dovoljno vazduha da nešto čekaš, nit' imaš predstavu gde bi izronio u odnosu na čamac.

Tako mi krenemo pravo kroz one barakude. One se k'o u crtanom filmu samo razmaknu (jato je u visinu dosta tanko, ne više od 3m), otvore se oko tebe i kad prođeš samo se ponovo zatvore. Al' te i ne gledaju.

Tako izađoh i pitam čoveka što se on ne uzbuđuje i kako nas nisu napale.

Tu mi bude objašnjeno da je barakuda TLP, top-level predator iliti grabljivica na najvišem stepenu u lancu ishrane i da nema prirodnog neprijatelja. Po njenoj veličini još bi i mogle razne ajkule i kitovi-ribojedi da je jedu, ali pošto se kreće u jatu i izrazito je ratoborna ni oni se ne bakću oko barakude. Tako da ona uopšte nema osećaj da je ugrožena kad vidi čoveka - a vidi da joj je on prevelik da bi bio hrana. I ne hebe te ni 2%.

A mnogo ukusna riba.


Mene su na kursu učili da je barakuda izrazito radoznala riba i da je privlače svetlucavi premeti (ronioci ih imaju barem par komada, tipa prvi stepen regulatora, pojas sa tegovima, i tako to), te da oće da gricne, opet iz radoznalosti. Problem sa grickanjem je što mi se čini da posle grica te nemani ne ostane baš mnogo da odmahuješ na fotografijama, a i ako ostane i ne umreš odma od straha, krv može da privuče ajkule.

Ok, kapiram da tu ima mitologije, ali svejedno, prizor bilo kakve životinje pod vodom koja je dovoljno velika da skapira da u okršaju nemaš šansi, čak i ako po defaultu nije opasna, je zastrašujući. Ali, priznajem, nedovoljno da bih prestao da ronim.
Milan Novković Milan Novković 20:42 25.07.2011

Re: au!

Ok, kapiram da tu ima mitologije, ali svejedno, prizor bilo kakve životinje pod vodom koja je dovoljno velika da skapira da u okršaju nemaš šansi, čak i ako po defaultu nije opasna, je zastrašujući. Ali, priznajem, nedovoljno da bih prestao da ronim.

I mene su učili da ne mlatim previše prstima koji štrče kad su barakude preblizo :)

Možda je to samo opreza radi (ni ja ne znam za slučaj da su nekog povredile).

A možda je lokalizovana pojava. Primer:

Išli mi u Južnom pacifiku oko ostrva da gledamo živuljke i prirodu. Prva stanica Sting Rays (raže!?). I dovede nas vodič na mesto gde ih je bilo more, na stotine najmanje, svuda oko nas.

Mi blago nervozni (ne mnogo pre toga je Steve Irwin nastradao od jedne).

I uđemo u vodu al pazimo im repove. Posle se opustili, vodič poneo ribice da ih hrani, one vole da se maze po prednjim rubovima peraja.

U drugom brodiću dođoše Australijanci, ni jedan nije smeo u vodu. Ok, njima je Steve bio legenda, ali je bio vrlo popularan i u UK.

Pitam posle vodiča da li su ikoga ikad tu povredile (Bora Bora, Tahiti) i on reče da nisu.

Možda je Australija druga "kultura", "folklor"
AlexDunja AlexDunja 21:02 25.07.2011

Re: au!

. Posle se opustili, vodič poneo ribice da ih hrani, one vole da se maze po prednjim rubovima peraja.

a šta kažeš? vole:)))

a u australiji extremno ne vole
ako im takneš zadnji rub.

ti se stvarno igraš, milane, m?
Milan Novković Milan Novković 21:17 25.07.2011

Re: au!

a šta kažeš? vole:)))

Stingrays nisu agresivne, u stvari, i povrede su slučajne.

A moramo da naučimo u životu da prestanemo da se plašimo slučajnog
AlexDunja AlexDunja 21:23 25.07.2011

Re: au!


A moramo da naučimo u životu da prestanemo da se plašimo slučajnog

da ne ulazimo sada u religiozno fatalističku
priču o tome da slučajnosti zapravo: nema
Milan Novković Milan Novković 21:49 25.07.2011

Re: au!

da ne ulazimo sada u religiozno fatalističku
priču o tome da slučajnosti zapravo: nema

Kad već trolujemo

Kako sam stariji sve je više ljudi koje sam dobro poznavao, a koji su u večnim lovištima.

Ali ja nešto ne verujem u ta lovišta.

I evo još jednog "dokaza" da ženski gen postoji - često po kući tražimo nešto i nikako da nađemo. U očaju počinjemo sistematski da tražimo pa posle nekog vremena stvar nađemo tamo gde bi smeli da se kladimo da smo već gledali. U tom trenutku, pogađaš, ženski, parapsihološki gen moje žene kreće u ofanzivu i ja se opirem (imam svoj arsenal, naravno).

I pre desetak dana debagiram neki software (generisao XMl fajl sa 1,300 linija koje ukazuju na razne internet stranice na "zelene" teme).

Standardni software kažu da je fajl ok, dok moj softwer puca. ja lenj počnem da tražim liniju u fajlu koja zeza (ili više njih), umesto bug u softveru.

1300 linija ukupno, počinjem metodom delenja - podelim na pola, proverim da li mi jedna od polovina radi kao zaseban fajl.

Posle 6 delenja primetim da sam svaki put odabrao da proverim polovinu u kojoj nema greške - manje verovatno, ali moguće - kad kad bacaš novčić 6 puta i svaki put omašiš da pogodiš šta će pasti.

To delenje sporo pa kad sam došao do 20 linja lakše mi da probam liniju po liniju.

Nasumice izabcim jedno 15 linija i uvek izbacim ispravnu, nikako da ubodem pogrešnu.

I tu mi padne na pamet da me neko "odozgo" zafrkava pošto sam poznavao ozbiljnih, a dragih zafrkanata što su sad gore.

Prvo jedan Branko (ti pošto znaš sve o muzici si skoro sigurno znala za njega preko Džuboksa i sličnog), on je bio ozbiljan mangup, pa najmlađi mi stric, pa najstariji, pa ćale - svi bili zafrkanti.

Tako pogledam gore i kažem im da se samo zezaju, doći ću i ja gore jednog dana.

Na kraju mi je ostala samo jedna linija u fajlu, i ta je bila pogrešna !!!

Nisam smeo ženi ni da kažem, "razbila" bi me
st.jepan st.jepan 21:49 25.07.2011

...

...
AlexDunja AlexDunja 22:06 25.07.2011

Re: au!

Nisam smeo ženi ni da kažem, "razbila" bi me

pametna žena. pozdravi je od mene:)

a priča ti je savršena.
i potpuno logična. ako mene pitaš:)

tj. tvoja žena je u pravu, kao što evidentno, znaš.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:42 25.07.2011

Re: au!

Milan Novković
a šta kažeš? vole:)))

Stingrays nisu agresivne, u stvari, i povrede su slučajne.

A moramo da naučimo u životu da prestanemo da se plašimo slučajnog


Nisu agresivne, ali su krajnje intimidating kad ih prvi put vidiš pod vodom. I vole da prate .

Doduše i motor od 1800 kubika je intimidating kad prvi put sedneš (sam) na njega.


krkar krkar 23:31 25.07.2011

Re: au!

Nisu agresivne, ali su krajnje intimidating kad ih prvi put vidiš pod vodom. I vole da prate


Svakako se na sve pod morem treba navići. Uvek je bolje ne raditi ništa što ne rade iskusniji od tebe. I ništa naglo.

Ali generalno osim (možda, naglašavam možda) nekih vrsta ajkula - retko šta će te napasti iz čista mira, ako ne provociraš ili ne pomisli da ti to nešto napadneš. Klasičan primer je pauk i sve slične ribe. Neće ti ništa - ali pošto ima mimikrijske boje i leži u pesku - ako je ne vidiš pa je zgaziš ona te refleksno ubode pa ti gledaj šta ćeš.

Mi smo na Grebenima kod Dubrovnika imali jednu ogromnu pripitopljenu murinu, imala je sigurno bar 12-15kg i uvek bila u istim rupama u jednom zidu. Navikli smo je da je hranimo i kad smo vodili kursiste davali smo im ribice da im jede iz ruke. A omanju ruku je mogla da pregrize napola da je htela. Samo, neće kad nema razloga. A izrazito je opasna riba, posebno kad je ranjena. Kažu podvodni ribolovci da je bilo poprilično slučajeva da se murina pogođena kroz usta uspuže uz harpun i ćapi ribolovca za ruku.
margos margos 23:38 25.07.2011

Re: au!

Jedno intimno pitanje: je l' ti na jednoj od ovih fotografija tata ili čika samo vrlo liči na njega?
krkar krkar 23:45 25.07.2011

Re: au!

Jedno intimno pitanje: je l' ti na jednoj od ovih fotografija tata ili čika samo vrlo liči na njega?


Ne stavljam privatne fotografije na blog.

Al' jedan čika stvarno liči pomalo
margos margos 23:57 25.07.2011

Re: au!

Ok, hvala ti. :)
cmix909 cmix909 21:49 26.07.2011

Re: au!

... Naš drugar, kapetan, plovi ceo život, i kaže da i dan danas ima muku,...

Doticna boljka nije zaustavila ni Horacija Nelsona - na putu (plovidbi) ka cinu admirala.
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:00 27.07.2011

Re: au!

krkar

A glede ronjenja - češća je morska bolest na dekompresiji nego na ronilačkim brodovima. Jednom davno, pre rata, ronili smo na Sv. Andriji kod Dubrovnika neko vrlo duboko ronjenje, preko 80 m, imali veliku dekompresiju, na 12, 9, 6 i 3 m. Na 3m je bilo preko 45 minuta, toga se sećam, imali smo rezervne boce okačene za čamac (da bismo imali dovoljno vazduha za dekompresiju). Međutim, tako nas je valjalo već na 6 m da je na 3m bilo povuci-potegni, panično smo pokušavali da se svi držimo za konop da ne letimo po 2m gore-dole. Pritom naš drug P, stariji i daleko iskusniji ronilac od mene koji je svašta prošao, dobije od tog valjanja morsku bolest te je na dekompresiji povraćao dok nije povratio dušu. A ne smeš da mu skratiš dekompresiju, bilo povuci-potegni. On je bio drastičan slučaj mada je bilo još nekoliko drugih kojima nije bilo dobro.

Posle smo za takva ronjenja nabavili britanske BSAC tablice. Lepo ljudi baš zbog valjanja na dekompresiji napravili deco stops na 5, 10, 15m.


Ha, promače mi ovaj deo komentara! Moj prvi privatnjak, posle faksa, je bilo pravljenje podvodnog komunikatora, za jednu (tada i jedinu privatnu) našu firmu koja se bavila ozbiljnim podvodnim radovima. Plus sam pomagao i oko kamere. Pošto si se kretao u sličnim krugovima, dakle speleoronjenje i te munje, sigurno znaš o kome pričam.

Elem, čovek je zaronio na 84 metra (zapamtio sam jer sam gledao snimak napravljen tom opremom, gde se na najdubljoj koti vidi njegov aladin) u neko vrelo kod Niša, ako se ne varam. Mapirali su ga za navodjenje bušilice sa površine, mislim, stvarno ozbiljni radovi u pičku materinu, nije zajebancija. Ronio je na vazduh (nije se tada imalo za trimiks) ništa azotna narkoza, a zvučao je kao paja patak naravno, snimljeno kroz moj mali komunikator, koji je radio besprekorno, na šta sam veoma ponosan.

Sećam se samo da su na dekompresionim stopovima imali boce sa čistim kiseonikom, i to su bili neki duuuugi zastanci, da se ukenjaš i upišaš nekolko puta dok čekaš, što je posebno odvratno uraditi u onim suvim odelima. A i da odspavaš.

Uglavnom, to je sve proteklo savršeno, ti likovi su već tada bili surovi profesionalci, nevidjeno ozbiljni kad rade, ni nalik na zajebante kakvi su bili u klubu. Ne znam šta je sada sa njima, mada vidim na webu da postoji još ta firma. Jebem ti ja to speleoronjenje, to je sasvim zaseban svet, za koji moraš da budeš vrlo opaljen u glavu.

krkar krkar 07:30 27.07.2011

Re: au!

Ha, promače mi ovaj deo komentara! Moj prvi privatnjak, posle faksa, je bilo pravljenje podvodnog komunikatora, za jednu (tada i jedinu privatnu) našu firmu koja se bavila ozbiljnim podvodnim radovima. Plus sam pomagao i oko kamere. Pošto si se kretao u sličnim krugovima, dakle speleoronjenje i te munje, sigurno znaš o kome pričam.


Mika, pretpostavljam, mada može da bude i Golub. Miku sam video pre nekoliko meseci, ništa se promenio nije. Jedva čeka da Rusi počnu remont Đerdapa

Elem, čovek je zaronio na 84 metra (zapamtio sam jer sam gledao snimak napravljen tom opremom, gde se na najdubljoj koti vidi njegov aladin) u neko vrelo kod Niša, ako se ne varam. Mapirali su ga za navodjenje bušilice sa površine, mislim, stvarno ozbiljni radovi u pičku materinu, nije zajebancija. Ronio je na vazduh (nije se tada imalo za trimiks) ništa azotna narkoza, a zvučao je kao paja patak naravno, snimljeno kroz moj mali komunikator, koji je radio besprekorno, na šta sam veoma ponosan.


Ti komunikatori su prilično zeznuta stvar. Treba ti za njega full-face maska, mnogi ne vole (ni ja). Postojao je pre rata neki ruski sa laringofonom koji se kačio nekom gumenom trakom oko vrata, ništa nije vredeo. A onda se pojavio Scubapro sistem koji je mikrofon imao u full-face masci ali je zvulnik imao na vr' glave, na temenu. Neobično dok se privikneš. A svi uvek zvuče kao Paja Patak, to je neizbežno. Ima veze sa parcijalnim pritiscima i promenom vibracije glasnih žica. Glasne žice baždarene su za vazduh i nemaju nikakav 'senzor medijuma' tj. uvek pretpostavljaju da su u vazduhu. Međutim kad nisu, kad su u drugoj gasnoj atmosferi - one i dalje rade kao da su u vazduhu jer jednostavno ne znaju da nisu i ne umeju da se prilagode. Zato uvek svi ronioci, bez obzira na sistem, zvuče k'o Paja Patak. Posebno smešno zvuče teški ronioci (oni sa onim kuglama na glavi).

Sećam se samo da su na dekompresionim stopovima imali boce sa čistim kiseonikom, i to su bili neki duuuugi zastanci, da se ukenjaš i upišaš nekolko puta dok čekaš, što je posebno odvratno uraditi u onim suvim odelima. A i da odspavaš.


To je već vrlo ozbiljno ronjenje. Sva naša nekadašnja qrčenja, gađanje stotke i slično (danas bih za to oduzimao dozvolu, džebga, zrelos'-disciplina, mlados'-ludos') u suštini nisu bila ronilački komplikovana jer smo provodili relativno kratko vreme na dnu. Ne baš da se samo zapljuneš, vredi malo i pogledati okolo kad si već sišao, ali gledali smo da nemamo višesatne dekompresije. Kod radova se ne silazi na velike dubine zbog zadovoljstva nego da se napravi neki posao i vremena na dnu su daleko duža, što zahteva vrlo duge zastanke. Zato kiseonik, da se skrate deko zastanci. Nije samo po sebi nikakav problem ali treba znati i precizno proračunati.

O spavanju na dekompresiji mogu priče da se pričaju. Uopšte nije loše i očas navikneš. Važno je samo da je jedan budan da meri vreme i vodi računa da neko ne otpadne. Bilo je svojevremeno i knjiga za dekompresiju, štampanih na plastici. Mi smo u klubu imali 3 ali smo ih sve pročitali jednog leta pa je i to postalo dosadno.

Moj stariji klupski kolega P godinama je pokušavao da napravi aparat za pušenje na dekompresiji. Ne zezam se! I na kraju je to nešto kao funkcionisalo - ali nije. Samo je on imao živaca da se sa njim bakće. Onda sam jedne godine ja napravio poboljšanu verziju njegovog aparata (samo za Višnju: sam sam napravio kućište i sav fiting, sam obradio na strugu, sam zavario /digresija) gde sam dodao priključak za oktopus i rasteretni ventil tako da je stvar mnogo bolje funkcionisala. Jedini primerak aparata sad je u Kanadi, pronađen pre neku godinu zaturen u emigrantskim koferima i svečano isproban na nekakvom jezeru na potpunu nevericu Kanađana koji su posle sate proveli na 3m isprobavajući aparat za pušenje na dekompresiji
krkar krkar 07:33 27.07.2011

Re: au!

P.S. Azotna narkoza uglavnom je vrlo individualna stvar. Ima ko je podložan, ima ko nije. Nekima nastupa na standardnih 40-ak m, nekima ništa pre 60-70 (mada sam imao jednu nesrećnicu koju je redovno lupalo na 27-28, potpuno neobjašnjivo).

Ima kao tehnika kojima se odlaže početak azotne narkoze mada nisam baš siguran koliko vrede. Ipak izgleda da iskustvo odlaže početak a.n.
srdjan.pajic srdjan.pajic 14:00 27.07.2011

Re: au!

krkar


Mika, pretpostavljam, mada može da bude i Golub. Miku sam video pre nekoliko meseci, ništa se promenio nije. Jedva čeka da Rusi počnu remont Đerdapa


Hehehe, ala si ti mator. Nije bre Mika, nego malo mladja ekipa iz SOB-a, možda ih i ne poznaješ. Nema veze.

Komunikator sam po sebi je bio prilično prost, mada dvosmerni, da ne kažem full-duplex, plus je imao priključak za snimanje komunikacije (mora da bude prosto da bi radilo pouzdano, jel' tako) a mikrofone smo sami budžili u full face maske, a sluške u kapuljaču od suvog odela. Sekli onu gumu dole pored priključka za regulatore, pa fitovali mic, i onda silikon. To je radilo skroz ok.

Pakovanje kamere i svetla, a vuklo se baš puno svetla, je bila dosta velika zajebancija. Ali to je uglavnom radio ovaj drugar, šef te firme, ja sam samo malo pomagao oko izbora kamere i povezivanja. Pravio je Dreger u to vreme ceo sistem, naravno, ali je to bilo nešto u božju mater skupo, jeftinije je ispalo da plate meni da to napravim, iako samo jedan ili dva primerka. To je bila neka '96 čini mi se, tad smo bili baš jeftini .

E, a dok sam se jebavao sa tim sranjem, moj drugar iz razreda je napravio onu remote control ronilicu (u KPA-u). U to je bila to jaja sprava, znam je stalno vukao na Jaz da je testira. Djavo će ga znati šta je od toga bilo.

Ovde na CU-u sam na prvoj godini postidplomskih smislio projekat iz GPS Technilogy-ja, da napravim (koncept) sistem za podvodnu navigaciju. Imaš odredjeni broj bova koje plutaju na površini, sa GPS prijemnicima, koje na osnovu signala sa satelita znaju tačno svoju lokaciju. I onda tu lokaciju bove transmituju ultrazvučno pod vodu. Prijemnik na podmornici primi telemetry signale tih bova i opet triangulacijom sračuna sopstvenu poziciju u odnosu na lokalni koordinatni sistem, a onda i u odnosu na globalni.

Profa je rekao da je ok, mada ima tu nekih zajebancija oko kompenzovanja kašnjenja propagacije ultrazvučnog signala kroz vodu (slično kao sa običnim GPSom kroz jonosferu), ali ima fazona i da se to zaobidje. Pazi, to je bilo pre 11 godina, od tada je GPS sistem dosta usavršen, a video sam i neki ozbiljan proposal projekta na tu temu pre nekoliko godina.

Ajde nema veze, vidi ovaj megatrol.
krkar krkar 14:51 27.07.2011

Re: au!

Hehehe, ala si ti mator. Nije bre Mika, nego malo mladja ekipa iz SOB-a, možda ih i ne poznaješ. Nema veze.


Znam onda koja je ekipa. Šta ću, nisam bio tu, ne znam ko je šta radio. A Mika i ta ekipa su moji učitelj, sa njima sam prvi put išao na ronilačke radove. Godinama smo čistili rešetke na hidroelektranama, najviše Zvornik i Đerdap mada je bilo i ostalih, Međuvršje, Kokin brod i najfascinantnija Piva. A Golub je mapirao kompletan kanalizacioni sistem Kotora (srednjevekovni) posle zemljotresa. Negde otprilike 1997, ne sećam se više tačno godine, zvali me da učestvujem u ekspediciji istraživanja Gurdića, organizovali Francuzi, vrlo zahtevna i komplikovana speleoronilačka ekspedicija. I dok smo radili pripreme da nam Golub neke svoje nacrte, u stvari primitivne skice pa smo po njima malo išli po toj kanalizaciji i shvatili koliko je ogroman posao on praktično sam napravio sa vrlo primitivnom opremom i jako malo podrške.

Ne znam ništa o propagaciji UZ signala kroz more ali pretpostavljam da ima dosta komplikacija (kao i sa zvukom) na zonama prelazaka većeg u manji salinitet i obratno i na termoklinama. Pretpostavljam da bi u svim situacijama osim kod jakih struja neki inercijalni sistem sasvim vršio posao. A i ne trebaju ti demaskirajuće bove na površini (za vojne primene).

Koliko znam otprilike baš na tom principu radi se određivanje položaja podmornica: trijangulacija signala vrlo niskih frekvencija (VLF) i inercijalna navigacija. Samo, tu su antene kilometarske.

Troluj slobodno, leto je.
krkar krkar 14:54 27.07.2011

Re: au!

a sluške u kapuljaču od suvog odela


E ovo je problem, zato je Scubapro i smislio onaj sistem sa slušalicama u temenoj ploči. Sve što ide na uši može da blokira izjednačavanje pritiska pa je to onda vrlo, vrlo veliki belaj.

Inače, pošto sam video taj tvoj sistem (sad znam da je tvoj, nisam znao) baš sam te se setio pre nekih 2 meseca kad sam ugrađivao mikrofon i slušalice u novu moto kacigu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:18 27.07.2011

Re: au!

Negde otprilike 1997, ne sećam se više tačno godine, zvali me da učestvujem u ekspediciji istraživanja Gurdića, organizovali Francuzi, vrlo zahtevna i komplikovana speleoronilačka ekspedicija. I dok smo radili pripreme da nam Golub neke svoje nacrte, u stvari primitivne skice pa smo po njima malo išli po toj kanalizaciji i shvatili koliko je ogroman posao on praktično sam napravio sa vrlo primitivnom opremom i jako malo podrške


Jebote, ala je svet mali. Ja sam sa još jednim tadašnjim drugarom, koji je bio suvlasnik te firme o kojoj smo pričali, posetio te Francuze '97 kad su ronili Gurdić, Spilu, Sopot, Orahovačku ljutu, i još krš nekih objekata u crnogorskom primorju. Upoznao sam i onog matorog Kloda, iz Marseja, ako se ne varam, a koji je bio šef jedne od tih francuskih speleoronilačkih asocijacija. Taj je bio učitelj ovim našim likovima, gledali su u njega kao u boga, kažu - vidi ga, roni u pećinama 40 godina i još je živ. Bog te pita da li je i sad jož živ, ili se negde nedajbože udavio.

Vukli su sa sobom ceo kompresor za mešanje gasova, a sećam se kako su se ovi naši oduševili kad im je pokazao foru da se u suvo odelo uduvava argon iz posebne boce, umesto uobičajeno, mešavine iz boce za disanje, jer je navodno mnogo toplije nego ta mešavina sa helijumom.

Ovaj naš drugar, osnivač te firme za radove je čini mi se baš te godine slomio nogu u jednoj od tih pećina, pa smo ga posećivali na nekoj gajbi u kojoj je posle odmarao. Uh, kakva je to godina bila.


zilikaka zilikaka 17:48 27.07.2011

Re: au!

samo za Višnju: sam sam napravio kućište i sav fiting, sam obradio na strugu, sam zavario /digresija

Jbte, sad ću JA da se bacim u onesvest i podnesem neopozivu ostavku na sebe samu!

A ako može još jedno Vjeruju na staroslovenskom (iz glave), i Uputstvo za obradu pupčanika u terenskim uslovima (takođe iz glave), onda ću ja druge početi da ubeđujem da ti hodaš po vodi.



gogo23 gogo23 20:52 27.07.2011

Re: au!

krkar
Sva naša nekadašnja qrčenja, gađanje stotke i slično

Jedna od neostvarenih životnih želja mi je bila (svi već čitaju stotka ) da budem neki farmaceut-biohemičar i da napravim vakcinu koju bi po sili zakona morali da prime svi visokoadrenalinski zavisnici na svetu. Sa 200+ zarona nikada se nisam spustio preko 37-38m, sve dok me pre nekoliko godina ona (ludača, ne mečka) Božana (njoj bi prvo dao vakcinu, čujem da se opasno naložila na padobranstvo u zadnje vreme)ne povuče na 45. Za qrac, nit sam šta posebno video, nit me pukla a.n. samo sam mrsio m... na dekompresiji.
krkar krkar 23:55 27.07.2011

Re: au!

A ako može još jedno Vjeruju na staroslovenskom (iz glave)


Vjeruju znam u ponoć na najmanje 3-4 jezika... al nijedan nije staroslovenski, mada bih se sa 5 minuta razmišljanja snašao bar 90%.

Na terenu sa pupčanikom nisam imao iskustva nikakvog... ali u davanju prve pomoći u relativno komplikovanim traumama, obradi manjih rana (uključujući šivenje) i imobilizaciji preloma priručnim sredstvima imam iskustva. I kvalifikaciju, duplu. pa ako oš da veruješ - veruj.
krkar krkar 00:10 28.07.2011

Re: au!javascript:;

Jedna od neostvarenih životnih želja mi je bila (svi već čitaju stotka ) da budem neki farmaceut-biohemičar i da napravim vakcinu koju bi po sili zakona morali da prime svi visokoadrenalinski zavisnici na svetu. Sa 200+ zarona nikada se nisam spustio preko 37-38m, sve dok me pre nekoliko godina ona (ludača, ne mečka) Božana (njoj bi prvo dao vakcinu, čujem da se opasno naložila na padobranstvo u zadnje vreme)ne povuče na 45. Za qrac, nit sam šta posebno video, nit me pukla a.n. samo sam mrsio m... na dekompresiji.


Mene Božana nije uspela da navuče na 120, bilo mi je previše, ostao sam na 108 jer ja na sve tablične vrednosti dodajem najmanje +3m jer imam višak masnog tkiva (a ko je učio fiziologiju i grupe tkiva po Haldaneu zna da se azot najsporije razlaže u masnim tkivima, hrskavici i pljosnatim kostima). A ona po mom saznanju ima bar 126 (na vazduh) mada mislim da je sasvim moguće da ima i 130+. Uostalom - ne zna ni ona sama.

Božana je na Floridi usavršavala padobranstvo u vazdušnom tunelu i toliko se naložila da je sate provodila u vazdušnom tunelu dok nije dobila išijatikus nekog nerva koji je pothladila.

Inače, Božana i ja smo nekad zarađivali pare (za klub) vadeći leševe utopljenika iz Savskog jezera (Ada ciganlija). Garantujem da bismo dan-danas našli utopljenika brže od bilo kog drugog ronilačkog para - uključujući i žandarmeriju koja to sada naplaćuje. Vrlo smo stručni u pretraživanju i uvežbani. Božana je od tog znanja postala evropska prvakinja u podvodnoj orijentaciji, mene mrzelo da se bakćem, glup i besmislen sport.

Ako znaš Božanu pitaj je s kim je bila na Kilimandžaru, ko je izdržao do kraja a ko je usput povratio dušu od kiseoničke deficijencije i odustao (nisam ja).

A kad dovedem kilažu na normalu (sad sam na pola puta) - iskoristiću poziv mog druga Robija Pečnika da konačno probam ovo: http://vimeo.com/18150336 Nisam nikad skakao BASE ali vreme je da probam

krkar krkar 00:31 28.07.2011

Re: au!

Upoznao sam i onog matorog Kloda, iz Marseja, ako se ne varam, a koji je bio šef jedne od tih francuskih speleoronilačkih asocijacija. Taj je bio učitelj ovim našim likovima, gledali su u njega kao u boga, kažu - vidi ga, roni u pećinama 40 godina i još je živ. Bog te pita da li je i sad jož živ, ili se negde nedajbože udavio.



Kad sam ga poslednji put čuo i video bi je živ a u međuvremenu nisam čuo da se upokojio Francuz me zvao na ekspediciju u NoHoch nah Chich u Meksiko, tada najduži pećinski podvodni sistem na svetu (preko 55 km), prvi put 1999. a drugi, mislim, 2003. ali ni jednom nisam mogao da nađem vremena. Božana je išla dvaput, jednom recimo 1998. a drugi put nisam siguran kada. Fascinantno ronjenje, kažu svi!

A Orahovačku ljutu sam zaronio jednom i smrzao se kao p. Imao sam suvo odelo bez vunenog veša. Nisam očekivao da može da bude toliko hladno! Verovatno niej bilo toplije pd +3 (bio neki april, recimo).
gogo23 gogo23 01:20 28.07.2011

Re: au!

krkar
.Mene Božana nije uspela da navuče na 120, bilo mi je previše, ostao sam na 108 . A ona po mom saznanju ima bar 126 (na vazduh) mada mislim da je sasvim moguće da ima i 130+. Uostalom - ne zna ni ona sama.

Kako se meni "pravdala" za WR od 126, to je bilo spasavanje nekog prijatelja Jordanca u Crvenom moru. A i tebi vakcina za 108.
krkar

Božana je na Floridi usavršavala padobranstvo u vazdušnom tunelu i toliko se naložila da je sate provodila u vazdušnom tunelu dok nije dobila išijatikus nekog nerva koji je pothladila.

Znam samo da je pocela ovde na starom aerodromu i da je u par navrata cini mi se 2007 isla u neku bazu u Kaliforniji, posle toga je vise nisam video,
ali me beskrajno prevrtanje u tunelu i isijatikus uopste ne cudi.
krkar


Ako znaš Božanu pitaj je s kim je bila na Kilimandžaru, ko je izdržao do kraja a ko je usput povratio dušu od kiseoničke deficijencije i odustao (nisam ja).

Gde ne znam zeMskog James Bond-a 007, ovo sigurno necu propustiti da pitam.
krkar


A kad dovedem kilažu na normalu (sad sam na pola puta) - iskoristiću poziv mog druga Robija Pečnika da konačno probam ovo: Wingsuit Basejumping - The Need 4 Speed: The Art of Flight from Phoenix Fly on Vimeo.' target=_blank>[/url] [url=http://vimeo.com/18150336] Nisam nikad skakao BASE ali vreme je da probam

Ja sam digao ruke od pokušaja da skinem 7-8 kila i navikavam se na život sa dobro ušuškanim bubrezima. .
krkar krkar 02:05 28.07.2011

Re: au!

Kako se meni "pravdala" za WR od 126, to je bilo spasavanje nekog prijatelja Jordanca u Crvenom moru. A i tebi vakcina za 108.


Laže, bezočno.

Božana ima najmanje 100 zarona 100+. Podavili bi se svi jordanski instruktori...

Znam samo da je pocela ovde na starom aerodromu i da je u par navrata cini mi se 2007 isla u neku bazu u Kaliforniji, posle toga je vise nisam video,
ali me beskrajno prevrtanje u tunelu i isijatikus uopste ne cudi.


Na Lisičjem Jarku, kod Paje Zrenjaninca.

Džaba ti vakcina, ne pomažu vakcine kad ima toliko dobrih stvari da se proba




srdjan.pajic srdjan.pajic 03:57 28.07.2011

Re: au!

gogo23
krkar
Sva naša nekadašnja qrčenja, gađanje stotke i slično

Jedna od neostvarenih životnih želja mi je bila (svi već čitaju stotka ) da budem neki farmaceut-biohemičar i da napravim vakcinu koju bi po sili zakona morali da prime svi visokoadrenalinski zavisnici na svetu. Sa 200+ zarona nikada se nisam spustio preko 37-38m, sve dok me pre nekoliko godina ona (ludača, ne mečka) Božana (njoj bi prvo dao vakcinu, čujem da se opasno naložila na padobranstvo u zadnje vreme)ne povuče na 45. Za qrac, nit sam šta posebno video, nit me pukla a.n. samo sam mrsio m... na dekompresiji.


Ja nemam ni približno 200 zarona, i nijedan preko 4 banke, ali ne vidim neku svrhu sem da idem okolo i mašem karnetom. Sve što ima da se vidi (sem možda nekih olupina) je tu na 10-20 m, ostalo je samo puvanje. Ovaj stav je valjda posledica toga što sam počeo da ronim mator i (barem delimično) iživljen.

A san mi je da vidim kit-ajkulu pod vodom. U mojoj knjižici za prepoznavanje vodenog sveta pored slike kit-ajkule piše "Sasvim bezopasan div. Ako imate sreće da ga sretnete pod vodom, pridjite mu blizu. To iskustvo ćete pamtiti do kraja života".

krkar krkar 04:31 28.07.2011

Re: au!

Ja nemam ni približno 200 zarona, i nijedan preko 4 banke, ali ne vidim neku svrhu sem da idem okolo i mašem karnetom. Sve što ima da se vidi (sem možda nekih olupina) je tu na 10-20 m, ostalo je samo puvanje. Ovaj stav je valjda posledica toga što sam počeo da ronim mator i (barem delimično) iživljen.


Slažem se sa kolegom pajićem. Međutim, do tog saznanja su ronioci, ne samo Krkar nego rekreativno ronjenje u celom svetu, dolazili decenijama i došli tek pre jedno 25 godina do zaključka da je 42m kraj sveta. E pa dok je to počelo stvarno da se primenjuje... (čitaj: ko je gađ'o stotke - gaš'o je).

U moje vreme obuka je bila jednaka vojničkoj (u stvari daleko bolja nego u tadašnjoj JRM). Ali sve je bilo po starom CMAS-u, kurs je trajao 6 meseci i nabio ti je (nepotrebna) znanja i kondiciju i refleksne radnje... Samo nekoliko generacija pre mene ukinut je bratski konop. Mi smo za prvu zvezdicu imali: opremanje na 10 ili 12 m (ne sečam se), plivanje 1km pod punom opremom (džeketi praktično nisu postojali), skok u more sa 5 ili 6 m pod punom opremom, prisilni izron sa 25 m (nisam siguran je li ovo bilo za mlađeg ili starijeg na ispitu) i svašta još. Onda je došao PADI i uveo potpunu revoluciju!

Kad sam prvi put video PADI priručnik nisam mogao da verujem! Lepo ograničili ronjenje na 42m, nema ronjenja u dekompresiji, samo preventivno 3 na 3 i - za 5 dana kursista roni bez problema.

Mi smo nekad mislili da si frajer ako ideš na 80 i 100, 60 se nije ni brojalo. A znali smo da ne treba ali takva je bila atmosfera među roniocima (kako da ne znaš kad su US Navy tablice preko 60 m štampane crvenim i jasno piše 'only in energency and life saving').

Danas smo mi dinosaurusi i idioti. Klinci nas gledaju kao budale i avanturiste a budale sigurno nismo bili. 80 ili 100 m nije nužno opasno (naravno, opasnije je na 80 nego na 42 iz mnogo razloga ali uvežbanom roniocu u dobroj kondiciji i treningu nije nikakav problem) ali je nepotrebno. Jednostavnije je za sve učesnike u ronjenju ograničiti vazduh do 42, mešavine do 80 ili 100 i to je to.

Neka od najlepših ronjenja u ivotu bila su mi na 15-20m. Ali to je jedna od onih stvari koje dolaze sa zrelošću.

EDIT: nekada je obuka za starijeg ronioca (**) uključivala snalaženje u vanrednim situacijama ali se izvodila tako da ti instruktor neočekivano zatvori ventil I stepena ili ti namerno na 30-40m skine masku s glave... Danas bi takvima doživotno uzeli kategoriju.
alselone alselone 07:05 28.07.2011

Re: au!

za 5 dana kursista roni bez problema.


Ja polozio u Sutomoru za 5 dana kurs.
Mozda krki znas ekipu iz Nisa, oni su vodili kurs.
Milan Novković Milan Novković 09:36 28.07.2011

Re: au!

po starom CMAS-u, kurs je trajao 6 meseci i nabio ti je (nepotrebna) znanja i kondiciju i refleksne radnje

I ja sam, kao i Srđan, mlađi ronilac pa sam prošao samo kroz PADI knjige i treninge.

Nakupi se i tu mnogo više dana kad se urade dodatni kursevi (verovatno je deo uspeha PADI-ja ne samo ronjenje bez potrebne dekompresije, nego to delenje na znanja i kategorije, specijalnosti kako ih oni zovu).

Ipak, za svestrane rekreativce nije potrebno 60 dana nego, možda, 15-20 dana (pozaboravljao sam) "osnovnog" učenja, dok ono ostalo zavisi od ličnih želja..

Razni PADI instruktori su različiti - i mi smo kod nekih skidali masku na 30 m, zavrtali nam vazduh da "osetimo" i terali nas da skidamo svu opremu pod vodom pa da je ponovo "oblačimo". (doduše ovo nam je uglavnom radio jedan stariji instruktor, koji je pola radnog veka radio kao industrijski ronilac).

Ovi što imaju male, privatne biznise pa su i sami još uvek aktivni instruktori su, kao što je za očekivati, "fleksibilniji".

Čak ni fleksibilni instruktori neće odvesti samo Open Water ronioca (taj sertifikat što se dobija za 5 dana) u jaču struju nego zahtevaju Advanced Open Water pa Drift Diving specijalnosti. Ok, sve su to kursevi od po dva-tri dana ali ovo je već 9 dana treninga da bi se smelo bućnuti u 2-3 m/sec struju.

Već pri ovoj struji ako nam oni na brodu zagube mehuriće (ja nisam nikad ronio u struji a da vučemo onu plutaču po površini) izranjamo toliko daleko od broda ponekad da ga jedva vidimo.

A ovo je minimalna struja pri kojoj se neki soft korali otvaraju. Brže struje naglo postaju opasnije, nekad se te struje čudno mešaju pa zbune one na brodu i oni nas zagube. Pa još ako se u grupi zadesi entuzijasta što ne ume samo da pluta nego voli da vesla nizvodno i eto posle materijala za Oceanic White Tips
krkar krkar 10:43 28.07.2011

Re: au!

Nakupi se i tu mnogo više dana kad se urade dodatni kursevi (verovatno je deo uspeha PADI-ja ne samo ronjenje bez potrebne dekompresije, nego to delenje na znanja i kategorije, specijalnosti kako ih oni zovu).


PADI je nastao tako što su pametni ljudi (stručnjaci za ronjenje, marketing, turizam i ko zna ko sve ne) seli i rekli 'ove paravojne fore sa kursevima od 6 meseci gde treba da polažeš fiziologiju kao na višoj medicinskoj, fiziku gasova kao na mašinskom itd... i da toliko traje) - sprečavaju razvoj ronjenja kao komercijalne discipline. I onda su seli i napravili nešto fenomenalno: dostupno, lako a ronilački sigurno.

Da se razumemo, PADI je demistifikovao ronjenje i uprostio ga, sve: obuku, vođenje ronjenja, komercijalni pristup. PADI je savršeno bezbedan i tu dileme nema.

Mi smo nekad na PADI ronioce gledali kao na neke 'priučene', 'šatro-ronioce'. Dok jednostavnost PADI-ja i komercijalna orijentacija nisu mnogim ljudima počeli da donose dobre pare. Ja nisam polagao PADI instruktorski jer nisam imao potrebe da od toga živim a ispit je skup (bio je, ako se sećam dobro, preko 1500 $ + nekoliko stotina $ godišnje za održavanje licence) a i kao Divemaster imam pravo da vodim sva ronjenja i sve obučavam, samo nemam pravo da potpišem ispit tj. dozvolu, za što me baš briga.

A te PADI specijalnosti nastale su kao potreba da se uzmu pare - samo to nisu pare uzete bez veze! Ja ih imam jedno 5-6 (cave, rescue, ice, night...) ali iako sam bio iskusan u svemu tome na svakom kursu sam od PADI-ja nešto naučio (imam ih što ih nisam plaćao nego odrađivao u naturi vodeći ronjenja).

Sečam se kad je u celoj YU bilo možda 5-6 PADI instruktora, svi su gledali na PADI sa gađenjem i folirantski ih olako proglašavali diletantima jer nema qrčenja kao u CMAS i ostalima. Danas svi gledaju u leđa PADI i to se skoro promeniti neće.
krkar krkar 10:46 28.07.2011

Re: au!

Ja polozio u Sutomoru za 5 dana kurs.
Mozda krki znas ekipu iz Nisa, oni su vodili kurs.


Baš to i govorim. Uspeh PADI je upravo u tome što od prvog dana kursista ulazi u vodu i uči paralelno suvu teoriju i procedure. Nema one mistifikacije: sedi i bubaj nekoliko meseci dok ne vidiš prvi put masku.

Posle kursa od 5 dana PADI OWD ronilac može sasvim uspešno i bezopasno da roni u grupi i da se toliko napali na ronjenje da dogodine dođe da polaže Advanced... i tako svake godine uči nešto novo i ostavlja PADI-ju po neku kintu.

Ko zna znam li te Nišlije, dolaze nove generacije. Znam jednu drugu ekipu koja je nekad držala kusreve u Sutomoru, sad su u Baru.
gogo23 gogo23 14:46 28.07.2011

Re: au!

krkar
Ja polozio u Sutomoru za 5 dana kurs.
Posle kursa od 5 dana PADI OWD ronilac može sasvim uspešno i bezopasno da roni u grupi i da se toliko napali na ronjenje da dogodine dođe da polaže Advanced.

Naletao sam po belom svetu i na 3-dnevne kurseve, ali je komercijalizacija ponegde ipak otišla malo predaleko.

Upoznah pre 3 godine jednu našu instruktorku koju je Božana obučila, a koja se pre 10-tak godina preselila na Dominikanu i sa mužem radi u nekoliko hotela. Doduše ne pitah da li baš daju OWD licence, ali se kod njih obuka svela na 1 sat predavanja uz projektor i pola sata probe u 1m bazenu.

Nakon toga idu odmah u vodu na 8-10m, na šta sam se zgrozio, ali je njen odgovor bio da nemaju vremena za 3-5 dana duge obuke, a onoga ko se katapultira pri prvom zaronu( što se često dešava) jednostavno podignu na brod i za njih je on završio sa ronjenjem. Neki teži nesrećni slučaj nikada nisu imali, nadam se i da neće.

krkar krkar 15:02 28.07.2011

Re: au!

Nakon toga idu odmah u vodu na 8-10m, na šta sam se zgrozio, ali je njen odgovor bio da nemaju vremena za 3-5 dana duge obuke, a onoga ko se katapultira pri prvom zaronu( što se često dešava) jednostavno podignu na brod i za njih je on završio sa ronjenjem. Neki teži nesrećni slučaj nikada nisu imali, nadam se i da neće.


Morao bih da proverim ali mislim da ovo PADI nikako ne toleriše i da se za to gubi licenca.

A dokaz da je dotična idiot, pa sve i ako je kod Božane završila, je činjenica da ne zna ili ne rayume da je najopasnijih 10 m u ronjenju baš od -10 do 0.

Bojl-Mariotov zakon kaže P.V=const. Pluća imaju zapreminu od, recimo, 5l. Na površini, na pritisku od 1 atm to je 5 l vazduha.

Na 10 m P je 2 atm, dakle u pluća staje 10 l vazduha. Pluća imaju vrlo ograničenu sposobnost ekspanzije i ako se sa smanjenjem pritiska ne izbacuje višak vazduha - pluća jednostavno eksplodiraju kako se vazduh širi sa smanjenjem pritiska. Dolazi do barotraumatske plinske embolije (BPE) i pritisak kida pluća, dovodi do prekida disanja, krvarenja, gušenja i najčešće teške i bolne smrti.

Ko to ne razume ne sme da bude instruktir!!!

Diferencijal pritiska najveći je od -10 do 0, tu je 2. Mnogo je manji na bilo kojih drugih 10 m (od -30 do -20; od -60 do -50 itd).
zilikaka zilikaka 15:26 28.07.2011

Re: au!

pa ako oš da veruješ - veruj.

Ma nije reč o tome da li ja verujem tebi, nego što si na putu da počnem da verujem u tebe
(Za zavarivanje ću te proverim kad-tad)
krkar krkar 16:35 28.07.2011

Re: au!

Ma nije reč o tome da li ja verujem tebi, nego što si na putu da počnem da verujem u tebe


Moram dispričam:

Nađu pre neku godinu na obali Jadrana leš neke oveće morske životinje a nije riba. Iako je eć počeo da se raspada imao je neki oblik i neko kaže da liči na morsku medvedicu, odavno neviđenu na tim prostorima. Pozovu mog druga, veterinara, da identifikuje beštiju. A on siroma' od fakulteta ceo život se bavi mačićima, kučićima i ponekim papagajem. I dođe i kaže 'jeste medvedica'.

Digne se frka objave i novine da je pronađena medvedica... javi se vodeći stručnjak profesor Gomerčić da mu pošalju leš, veterinara zovu novine, intervjui... Pogleda Gomerčić i kaže - običan delfin. Naravno, veterinara odraše od za****vanja...

Prođe od tada 2-3 godine. Veterinarova kćerka od 7 godina dođe kući sa 5-6 kesa bombona. Pita je tata otkud joj bombone. Kaže ona našla na ulici 100 kuna (1500 dindži). Otac ne veruje, ko danas nalazi 100 kuna na ulici, optuži je da je sigurno ukrala babi pare. Ona nisam, on 'ne verujem ti'.

Kad će mala: viruj mi, pape, i ja san tebi virovala za medvidicu
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:03 28.07.2011

Re: au!

krkar
Dolazi do barotraumatske plinske embolije (BPE) i pritisak kida pluća, dovodi do prekida disanja, krvarenja, gušenja i najčešće teške i bolne smrti.



Dolazi ako ronilac pokuša da drži vazduh (jer ga je uvatila panika da neće stići do površine), inače nema frke, jel' tako Krke? Verujem da i na PADI kursu to odma objasne na početku, kao glavni name of the game, mada, nije to baš tako trivijalno naučiti, zato se valjda vežbaju ti slobodni izroni.

Uopšte, mislim da je i osnovna PADI obuka sasvim dovoljna kad ronjenje ide potaman, to jest dok ne iskrsne neki problem koji treba rešiti pod stresom. Jer ronjenje je samo po sebi prilično prosta i lagana aktivnost. A kad problem iskrsne, mislim da i onda tu najviše pomaže iskustvo i smirenost, više nego neka paramilitarna obuka.

Sad na Scapa Flow-u zamalo da izgubim tasta (PADIjevac, da se zna), jer mu je neko od nas izbio regulator iz usta, pa se uspaničio jer nije mogao da napipa rezervni, i lansirao se na površinu. Srećom da je bilo desetak metara, plus je normalno disao, tako da se nije skrljao, mada su ga stavili da cucla kiseonik malo.

Ja imam NAUI licencu, kao i moja gospodja, to je kao neki američki CMAS u pokušaju. Mada ja mislim da je tu glavno kakav ti je instruktor, i naš je bio sjajan lik, totalno cool, ni nalik na neke naše tipične instruktore koji umišljaju da su robokap lično ako imaju zvanje.

I nisam ja to nešto specijalno birao, nego je to jedino dostupno bilo na mom Univerzitetu, i za jako sitne pare. Mislim da je 5-nedeljni kurs (2 ili 3 dana na bazenu i dva predavanja nedeljno) bio $60, plus troškovi odlaska na teren za polaganje (recimo još nekih $120, sa sve prevozom i hotelom, produženi vikend u Novom Meksiku. Posle sam polagao za master diver-a, da me ne drkaju tamo na brodu PADIjevci divemasteri i teraju u grupu sa nekom decom ili babama kojima je prvi zaron, ili potroše vazduh za 15 minuta. Taj kurs je malo skuplji, jer treba 3 puta da se ide na teren, a kod nas je to malo zajebanije, otegne se, još se ronjenja računaju kao high-altitude zaroni, pa moraš da se ladiš zadnji dan (ima prevoj od > 3500m da se predje u povratku), i to moraš tamo da uračunavaš u tablice i drkaš se sa surface intervalima, ili da računaš kao letenje avionom. Mislim, gluposti.
zilikaka zilikaka 21:21 28.07.2011

Re: au!

Bojl-Mariotov zakon kaže P.V=const. Pluća imaju zapreminu od, recimo, 5l. Na površini, na pritisku od 1 atm to je 5 l vazduha.

Na 10 m P je 2 atm, dakle u pluća staje 10 l vazduha.

Dakle:
p1=1 atm; V1=5lit (neka ostane u jedinicama koje si naveo)

p2=2 atm; V2=10lit

p.V=const=p1.V1=p2.V2

što će reći
5(atm.lit)=20(atm.lit)
odnosno
5=20 ili 1=4

Ima tu nečeg, al nisi dobro objasnio.
Kad jedno raste, drugo mora da opada
Goran Vučković Goran Vučković 21:30 28.07.2011

Re: au!

Kad jedno raste, drugo mora da opada

Kapacitet ostaje 5 litara ali količina gasa koja uđe unutra je dva puta veća - a onda to stvara razliku pritisaka koja može da pocepa pluća, ako dobro shvatam krkarev komentar. Pod uslovom da ronilac ne izdiše u međuvremenu...
zilikaka zilikaka 21:49 28.07.2011

Re: au!

To znači da on udiše u međuvremenu. Samim tim više nema priče o konstanti.
Ja o ronjenju ne znam gotovo ništa ali takvo objašnjenje koje je oslonjeno na taj zakon ne stoji.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:13 28.07.2011

Re: au!

zilikaka
To znači da on udiše u međuvremenu. Samim tim više nema priče o konstanti.
Ja o ronjenju ne znam gotovo ništa ali takvo objašnjenje koje je oslonjeno na taj zakon ne stoji.


Vučko je dobro objasnio, a krki je referencirao zapremine u odnosu na atmosferski pritisak pa te to malo zbunilo.

Zapremina vazduha u plućima se pri izronu poveća onoliko puta koliko puta pritisak opadne. Pošto kontejner (pluća) ne mogu da isprate tu promenu zapremine, ako taj višak ne izdahnemo, širenje izaziva oštećenje. Kad bi pluća bila čelična (kruta), pritisak u njima se pri izronu ne bi menjao.

Problem dakle nastaje jer se udiše vazduh pod povišenim pritiskom, dok ronioci na dah nemaju taj problem jer udišu vazduh na atmosferskom pritisku. A pluća bolje podnose squeeze, nego expanziju.

zilikaka zilikaka 22:29 28.07.2011

Re: au!


Problem dakle nastaje jer se udiše vazduh pod povišenim pritiskom,
E, tako već može.
Ne zamerite, profesionalno izopačena pa bukvalno shvatam šta je napisano. Numem drukčije
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:45 28.07.2011

Re: au!

zilikaka

Problem dakle nastaje jer se udiše vazduh pod povišenim pritiskom,
E, tako već može.
Ne zamerite, profesionalno izopačena pa bukvalno shvatam šta je napisano. Numem drukčije


Nema frke, služimo narodu.

Inače je taj sistem koji omogućava disanje vazduha pod pritiskom okoline izmislio niko drugi do Žak Kusto, Bog ga blagoslovio.

Bez toga bi se i dalje pod vodu moglo jedino pod zvonom, ili u skafanderu na crevo sa broda.
NNN NNN 23:30 28.07.2011

Re: au!

Zapremina vazduha u plućima se pri izronu poveća onoliko puta koliko puta pritisak opadne. Pošto kontejner (pluća) ne mogu da isprate tu promenu zapremine, ako taj višak ne izdahnemo, širenje izaziva oštećenje.
Kitovi (za razliku od ljudi:)) mogu da izbace i do 90% vazduha iz pluća,
a uz to imaju i sonar (i još 100 čuda),
tako da ima smisla da zarone i na kilometar,
dok su kod ljudi duboki zaroni jedino u svrhu kurčenja
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:40 28.07.2011

Re: au!

NNN
Kitovi (za razliku od ljudi:)) mogu da izbace i do 90% vazduha iz pluća, a uz to imaju i sonar (i još 100 čuda),



i gadget-a.

Dobro, nisu svi duboki zaroni qrčenje, ima i onih koji tako zaradjuju za leba. Recimo, ronioci na naftnim platformama su jedno od bolje plaćenih zanimanja. To su neke cifre od više hiljada dolara dnevno, više nego plaćenici što zaradjuju.

Mada, kažu da se pri višegodišnjem disanju tih mešavina sa helijumom (trimix), za boravak na velikim dubinama, taj gas vremenom akumulira u zglobovima, hrskavici i kralježnici, pa se pod stare dane zbog toga dosta pati. A ni same naftne platforme nisu baš najčistiji akvaparkovi na svetu. Mislim, krvav je taj posao, komercijalno ronjenje.

NNN NNN 23:52 28.07.2011

Re: au!

Pale su i meni slične stvari na pamet,
ali sam mislio pre svega na "jurenje 100-tke" (ili 300+ feet-a)

Ima mi smisla da "roniš okolo",
ali mi je besmisleno "ronjenje (samo) gore-dole"

srdjan.pajic srdjan.pajic 01:04 29.07.2011

Re: au!

NNN
Pale su i meni slične stvari na pamet,
ali sam mislio pre svega na "jurenje 100-tke" (ili 300+ feet-a)

Ima mi smisla da "roniš okolo",
ali mi je besmisleno "ronjenje (samo) gore-dole"



Eeee, kad bi samo znao koliko je ronilica palo na to koliki ti je, da prostiš, najdublji zaron, verovatno bi se preispitao oko smisla.

krkar krkar 03:48 29.07.2011

Re: au!

Dakle:
p1=1 atm; V1=5lit (neka ostane u jedinicama koje si naveo)

p2=2 atm; V2=10lit

p.V=const=p1.V1=p2.V2

što će reći
5(atm.lit)=20(atm.lit)
odnosno
5=20 ili 1=4

Ima tu nečeg, al nisi dobro objasnio.
Kad jedno raste, drugo mora da opada


O jebemti, sad ću morati k'o na ispitu.

Em inženjerKA em još za pritisci!

I Vučko i Goran lepo su sve objasnili dole. Stvarno ne razumem kako je trebalo da elaboriram inžinjerka-ski.

Suština je upravo u tome što pluća nisu predviđena da budu sud pod pritiskom i pluća imaju volumen koji se vrlo malo širi (pri čemu pritisak vrlo blago raste, al' to su sad sitna crevca fiziologije i anatomije). uglavnom, pluća su predviđena da uvek rade na pritisku 1 atm (manjeviše), odnosno što je još važnije da se pritisak okoline ne menja brzo.

Cousteau i Gagnan shvatili su kako da za*ebu pluća - a da čovek preživi.

DakleM, još jednom:

Površina: Pp=1 atm, Vp=5 l

Dubina: Pd=2 atm, Vd=10 l

pri čemu je V u oba slučaja ( i Vp i Vd) količina ekvivalentnog vazduha (na 1 bar) koji se nalazi u plućima.

Na -10 ekvivalentnih 10 litara taman 'lepo staju' u konstantni volumen pluća od 5l jer su na 2 atm.

Problem nastaje ako pri izranjanju ne izbacuješ višak vazduha iz pluća, a višak je sve što je iznad 5 l zapremine na trenutnom pritisku. (Što znači da nije problem kad u plućima na 50m dubine imaš ekvivalentnih 30l vazduha jer je u tom slučaju na 6 atm što znači da ga ima načno 30/6=5 zapreminskih litara tj. tačno koliko je kapacitet pluća.

Pritisak na pluća ne igra nikakvu ulogu - jer ga nema, a nema ga jer je pritisak iznutra i spolja jednak - unutra je vazduh na 6 bara a napolju voda na 6 bara i nema nikakvog splojnog ni unutrašnjeg pritiska (tj. ima minimalna razlika pri udisanju i izdisanju ali to je vrlo mala razlika i sasvim u okviru predviđenih tolerancija pluća.

Ovde je ključna razlika između autonomnog (SCUBA) ronjenja i apneje, i to na štetu apneje (ronjenja na dah):

Kad zaroniš na dah imaš u plućima od 5 l ukupno 5 l vazduha na 1 atm.

Kad se spustiš na 10 m - i dalje imaš u plućima 5 l vazduha, samo što je sada pritisak tih 5l vazduha IZNUTRA na telo i dalje 1 atm (ako uzmemo da su pluća odnosno rebarni luk nestišljiv sistem, što je manje-više tačno) a pririsak spolja već je 2 bara. Daklem, grudni koš trpi opterećenje spolja. Na 50m taj diferencijal pritiska je 6 i to je jedan od najvećih ograničavajućih faktora u ronjenju na dah - činjenica da pritisak FIZIČKI ugrožava intergitet tela


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana