Društvo| Politika

Populacijsko pražnjenje Balkana

Goran Nikolić RSS / 30.07.2011. u 18:25

Popisi koji su sprovedeni ove godine, ili koji će se tek sprovesti u oktobru ove ili naredne godine (Srbija, Makedonija i BIH), pokazali su (ili će izvesno pokazati) da se Balkan populacijski i dalje prazni. Dok broj stanovnika EU konstantno raste od 1960, istina sve sporije, naš region bije bitku sa negativnim prirodnim priraštajem i emigracijom. Istina, rast populacije na zapadu starog kontinenta posledica je imigracija i blagog pozitivnog prirodnog priraštaja, koji je uzrokovan visokim fertilitetom imigrantkinja (dobrim delom i iz našeg regiona). U EU je stopa nataliteta 10,7 promila 2010, a stopa mortaliteta 9,7. U zemljama Balkana natalitet iznosi između 9 i 10 promila a mortalitet između 12 i 14 promila (mada se deo visokog mortaliteta, možda čak i desetina, može objasniti povratkom penzionera u zemlju rođenja). Uz to, saldo migracija je uglavnom negativan.
U Srbiji se procenjuje da sa interno raseljenim licima, koja će ovoga puta biti popisana, živi oko 7,4 miliona stanovnika (ovde nisu uračunati Srbi sa Kosova, njih oko 125 000).
Ono što je najveća nepoznanica je populacija BIH. Najčešće oficijelna statistika barata sa podatkom od 3,8 miliona ljudi. Međutim, sve češće se i na oficijelnim sajtovima pojavljuje cifra od 3130 000 stanovnika. Imajući u vidu stope nataliteta i mortaliteta u Federaciji BIH, Brčkom i Republici Srpskoj čini se da ova procena ''pije vodu''. Naime, Federacija BIH zaključno sa majem 2011. beleži natalitet na godišnjem niovu od 20 990 ljudi, dok je RS 2010. imala 10 147 živorođenih, a Brčko 916. Ako ove cifre pretvorimo u stope dolazimo do nataliteta od 10,2 promila na nivou BIH (10,3 na nivou FBIH, 12,2 promila u Distriktu Brčko i 10 promila u RS), što se uklapa u trendove u okolnim zemljama. Procene za Bošnjake, Srbe i Hrvate u BiH su prilično različite, naime može se pretpostaviti da je natalitet značajno nadprosečan kod Bošnjaka (oko 12 promila), a najniži kod Hrvata (9,1 promila), dok kod Srba iznosi 9,8 promila (ovo implicira broj Srba od oko 1 050 000, Bošnjaka grubo 1,6 miliona i Hrvata oko 440 000; RS ima 1 015 000, Distrikt 75 000 a Federacija BIH 2 040 000 ljudi).
Bugarska je izvršila popis februara 2011. i njena populacija iznosi 7 365 000 stanovnika, što je veliki pad u odnosu na popis pre deset godina ( 7 933 000) . U Crnoj Gori živi 620.029 stanovnika, što je za stotinjak ljudi manje nego pre 8 godina. U Hrvatskoj sada živi 4.290.612 stanovnika, oko 150 000 ljudi manje nego pre deset godina. Popis sproveden na teritoriji Kosova pokazao je da populacija te pokrajine, uključujući i nepopisane Srbe severno od Ibra (Srbi čine oko 7% ukupne populacije), broji 1,8 miliona stanovnika. Rumunija, koja konstatno beleži pad populacije, prema procenama EUROSTAT-a, trenutno ima samo 21 milion stanovnika. Prema procenama EUROSTAT-a, u Makedoniji živi 2.057.300.



Komentari (63)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 18:40 30.07.2011

Srpska tema broj 1.

Proces populacijskog pražnjenja Balkana veoma je važna tema. I kao fenomen, i kao proces čiji je deo i Srbija. Sagledavanje ovog procesa, a posebno razloga koji do njega dovode možda je i najvažnije kolektivno egzistencijalno pitanje. Demografski trendovi imaju svoju inerciju i veoma se teško koriguju. Srbija spada u jednu od najstarijih nacija (po prosečnoj starosti stanovništva). Mnoga sela (pa i čitave oblasti u Srbiji) gotovo da su ispražnjena.

paki_i_paki paki_i_paki 19:54 30.07.2011

Re: Srpska tema broj 1.

ljudi čuvali "radni staž" umesto da čuvaju decu.
čudno kako je natalitet obrnuto proporcionalana "socijalnim pravima " ostvarivim bez stvaranja nove vrednosti
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:35 30.07.2011

Re: Srpska tema broj 1.

Proces populacijskog pražnjenja Balkana veoma je važna tema.

Ono što je najveća nepoznanica je populacija BIH. Najčešće oficijelna statistika barata sa podatkom od 3,8 miliona ljudi. Međutim, sve češće se i na oficijelnim sajtovima pojavljuje cifra od 3130 000 stanovnika.

što se uklapa u trendove u okolnim zemljama.

Da li se brojevi uklapaju ili bi trebalo da se uklapaju?

paki_i_paki
ljudi čuvali "radni staž" umesto da čuvaju decu.
čudno kako je natalitet obrnuto proporcionalana "socijalnim pravima " ostvarivim bez stvaranja nove vrednosti

vlad_aleksh vlad_aleksh 06:38 04.08.2011

Re: Srpska tema broj 1.

paki_i_paki
ljudi čuvali "radni staž" umesto da čuvaju decu.čudno kako je natalitet obrnuto proporcionalana "socijalnim pravima " ostvarivim bez stvaranja nove vrednosti


Natalitet je kompleksna pojava, te shodno tome ne može se analizirati samo na osovini država-pojedinac, to jest citirani zaključak je površan i ishitren.
westvleteren westvleteren 21:00 30.07.2011

Overpopulation

Moram da priznam da se ja prilično radujem negativnim populacijskim trendovima (kako u EU tako i u Srbiji). Imamo li mi uopšte hrane i izvora energije da izdržavamo ovoliku populaciju.
Uostalom mislim da je izuzetno neodgovorno pozivati ljude da prave više dece u vreme kada je planeta prenaseljena i kada se prirodni resursi polako iscrpljuju.


Evo ga najstrašniji graf na svetu.

A evo ga i najutešniji.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 21:03 30.07.2011

Re: Overpopulation

Ma žuti će sve pregaziti


Biće skoro propas' sveta
Jukie Jukie 23:22 30.07.2011

Re: Overpopulation

westvleteren
Moram da priznam da se ja prilično radujem negativnim populacijskim trendovima (kako u EU tako i u Srbiji). Imamo li mi uopšte hrane i izvora energije da izdržavamo ovoliku populaciju.Uostalom mislim da je izuzetno neodgovorno pozivati ljude da prave više dece u vreme kada je planeta prenaseljena i kada se prirodni resursi polako iscrpljuju.Evo ga najstrašniji graf na svetu. A evo ga i najutešniji.

Tačno. Što manje ljudi na Balkanu , to više divljih životinja (a ovo područje je jedno od hotspots svetskog biodiverziteta)
legalizacijabg legalizacijabg 23:36 30.07.2011

Re: Overpopulation

Ljudima je zapisan u genima strah od izumiranja,nametnut davno u eonima,kad ih je bilo mnogo manje na matičnoj planeti.Taj praiskonski strah,potpomognut dogmom Hrišćanstva da se množe i napune zemlju, i danas gravitira kao osnovni impuls postojanja.A istina je na žalost,totalno suprotna od realnosti na terenu.Niti bi ljudi izumrli od bele kuge,niti ih potrebno toliko na matičnoj planeti
Jukie Jukie 00:17 31.07.2011

Re: Overpopulation

legalizacijabg
Ljudima je zapisan u genima strah od izumiranja,nametnut davno u eonima,kad ih je bilo mnogo manje na matičnoj planeti.Taj praiskonski strah,potpomognut dogmom Hrišćanstva da se množe i napune zemlju, i danas gravitira kao osnovni impuls postojanja.A istina je na žalost,totalno suprotna od realnosti na terenu.Niti bi ljudi izumrli od bele kuge,niti ih potrebno toliko na matičnoj planeti

Ljudi su imali frku posle one erupcije kada su skoro izumrli, pa je populaciji realno i bilo potrebno da se malo poveća genetska raznovrsnost naseljavanjem raznih oblasti i prilagođavanjem na njih. To je uspešno odrađeno - ljudi su se namnožili, raširili i nakupila se genetska raznovrsnost. Sada treba prestati sa tom strategijom i umesto već dosadne priče o beloj kugi (sedam milijardi!) treba uložiti resurse i ideje u vaspitavanje i obrazovanje postojeće dece.
seceranac seceranac 09:43 31.07.2011

Re: Overpopulation

westvleteren
Moram da priznam da se ja prilično radujem negativnim populacijskim trendovima (kako u EU tako i u Srbiji). Imamo li mi uopšte hrane i izvora energije da izdržavamo ovoliku populaciju.
Uostalom mislim da je izuzetno neodgovorno pozivati ljude da prave više dece u vreme kada je planeta prenaseljena i kada se prirodni resursi polako iscrpljuju.


Evo ga najstrašniji graf na svetu.

A evo ga i najutešniji.


naravno, proporcijalni rast koji je osnova naseg sveta moze samo da vodi do propasti, svaka pojava pada ili linearnog rasta je dobrodosla
ElectricDreams ElectricDreams 20:16 31.07.2011

Re: Overpopulation

westvleteren
Uostalom mislim da je izuzetno neodgovorno pozivati ljude da prave više dece u vreme kada je planeta prenaseljena i kada se prirodni resursi polako iscrpljuju.


I onda se obavezno nađe neko da kaže kako ćemo svi izumreti ako se dozvole gay brakovi :)
Hansel Hansel 15:03 01.08.2011

Re: Overpopulation

legalizacijabg
Ljudima je zapisan u genima strah od izumiranja,nametnut davno u eonima,kad ih je bilo mnogo manje na matičnoj planeti.Taj praiskonski strah,potpomognut dogmom Hrišćanstva da se množe i napune zemlju, i danas gravitira kao osnovni impuls postojanja.A istina je na žalost,totalno suprotna od realnosti na terenu.Niti bi ljudi izumrli od bele kuge,niti ih potrebno toliko na matičnoj planeti

Da, da, samo odabrani treba da se šire i nelegalno grade, kad je takva gužva!
westvleteren
Uostalom mislim da je izuzetno neodgovorno pozivati ljude da prave više dece u vreme kada je planeta prenaseljena i kada se prirodni resursi polako iscrpljuju.

Pa, demografska eksplozija se ne dešava u Evropi i na Balkanu... Nema resursa, a onolika zemlja neobrađena.
Jukie Jukie 16:32 01.08.2011

Re: Overpopulation

Hansel

onolika zemlja neobrađena.

Misliš polako se vraćaju prirodni ekosistemi na mesta odakle su nestali čovekovom aktivnošću?
Hansel Hansel 18:11 01.08.2011

Re: Overpopulation

Možeš to i tako da nazoveš!

Da li se ti to zalažeš za jednu masovniju depopulaciju?
ulicno_pojacanje ulicno_pojacanje 08:46 31.07.2011

...

Necu da trolujem ali ne bi ljudi odlazili iz Srbije da im je ovde super i da mogu da rade i stvaraju bez da ih opterecuju 4000 obrazaca za svaku stvar koju osmisle ili kojom zele da unaprede kraj u kome zive.

Narvno ljudi bi radili bilo sta da znaju cemu svrha toga tipa na 3-10 godine. Ok radite to i to i za toliko vremena rezultat ce biti takav i takav. Kad znas kuda i kako treba dase kreces da bi stigao, nije ti problem da radis jer znas koji je cilj toga. Barem meni.

Demografska struktura ce se poboljsati. Doci ce normalnija vremena i bolje vodje. Druge nema nego da verujem u bolje sutra.

Dacu svoj doprinos koliko god mogu sto bracno sto vanbracno


nisu ni moji pocinjali sa 100 nego sa 1.
NNN je obradio deciji dodatak to jest podsticaj zaposlenim majkama. Preporuka za OBE TEME.
seceranac seceranac 10:19 31.07.2011

realnost

ja bih da se osvrnem na nesto drugo: realnost

U drzavi Srbiji niko ne shvata sta se desava i kakva nam buducnost sledi. I sta sve mi treba da uradimo da bi bili spremni za takvu buducnost.

Prvo da kazem da se Srbija smanjuje godisnje za oko 50000 godisnje (~30000 zbog negativnog prirodnog prirastaja i jos oko 20000 zbog emigracije). To znaci da je Srbija manja za grad velicine Sapca svake godine.

Ovo samo po sebi nije losa vest, vec je lose kako ljudi i nasa vlast na to reaguju ili bolje reci ne reaguju. Naime sva planiranja, od privatnih poput kupovine stana, preko lokalnih puput izgradnje skola do nacionalnih poput izgradnje koridora su bazirana na rastu populacije koje smo zadnji put imali negde 60tih. Srbija se smanjuje i stari i moramo se pripremiti za to. To moze sa sobom doneti prijatan period a moze i nocne more.

Da krenem od nacionalnog nivoa: Mi gradimo puteve za nigde, za mesta koja izumiru, puteve po kojima nece imati ko da ide. Mi ne gradimo koridore od kojih bi mogli ziveti. Mi gradimo elektrane koje nam nece trebati jer se broj stanovnika smanjuje pa ce se i potrosnja smanjivati....

Lokalni nivo. Mi gradimo porodilista koja nam nece trebati (vec ne trebaju), obdanista koja ce nam trebati jos manje, skole koji sada vec imamo viska, stanove koji zvrlje prazni, molove koji nam nikada nisu ni trebali ... Mi planiramo metroe za mesta koja se smanjuju, mostove kojima nece imati ko da ide, obilaznice koje nece imati sta da obilaze ...

Licni nivo: Ljudi kupuju stanove koje placaju po astronomskim cenama od po 30 godisnjih plata za prcvarnicu od 30-tak kvadrata koja nije dostojna zivljenja umesto da stede za penziju koja nece postojati kada za 30-tak godina. U Srbiji se gradi i gradilo se mnogo a broj stanovnika se smanjuje. Svake godine u Srbiji se umiranjem stanovnika isprazni 50000 stanova i kuca od cega najveci broj u velikim gradovima gde je stanovnistvo veoma staro. U Srbiji je ogroman procenat domacinstava sa jednim clanom starijim od 65 godina - u velikim gradovima najvise. Kako male generacije (iz 90-tih) stasavaju i stanovi im postaju potrebni tako velike generacije rodjene 40-tih polako umiru nama svake godine treba sve manje stanova. Broj koji se isprazni godisnje umiranjem i emigracijom je veci od onoga sto novim generacijam treba. To se jos ne oseti znacajno jer se trenutno smanjuje predratna prebukiranost ali se i jasno vidi na nebrojenim praznim zgradama i kucama svuda po drzavi ukljucujuci i velike gradove. Od 2001. naovamo se Srbija bacila u stambenu izgradju, balon je rastao, gradilo se a cene isle gore zbog lakih kredita - kao u Irskoj i Americi. Nagradjeno je vise nego sto nam treba i sto ce nam trebati.

PODACI:

Svi znamo da svi odose u Beograd a tamo nije nista bolje demografski. Beograd ce na ovom popisu prvi put od rata imati manje stanovnika nego na proslom. I to dosta manje. Izmedju dva popisa 1991. i 2002. u BG je doslo preko 250000 izbeglica i jos toliko ljudi sa sela i iz manjih gradova Srbije a broj stanovnika se povecao samo 3% 36000 (2002. je imao 1574050 a 1991. 1548275 stanovnika). Za isto to vreme broj kuca i stanova se povecao za 15% 85000. Od 2002. gradilo se jos vise a brojj stanovnika se smanjivao. Beograd je jedan od najstarijih gradova u Srbiji u kome umire najvise ljudi, grad iz kojeg najvise ljudi odlazi. Grad u kome ima najvise praznih nekretnina

Krajnje je vreme da pocnemo da planiramo. Da ne placamo stanove po bezobraznim cenama od 1000 ili 2000 evra po kvadratu kada im je realna cena 300 evra po kvadratu. Da ne gradimo obdanista i skole koje nam ne trebaju vec domove za stara lica koja su nam neophodna. Da ne bacamo pare na metroe i mostove za nigde vec da ih ulozimo u bolnice i domove zdravlja. Da ekonomiju pomerimo ka onim granama koje ce uspevati bez mladih radnika i mladih potrosaca...
Jukie Jukie 13:03 31.07.2011

Re: realnost

seceranac

Da ne gradimo obdanista i skole koje nam ne trebaju vec domove za stara lica koja su nam neophodna.

Koliko vidim u Beogradu se već ne grade nepotrebna obdaništa ni škole, tako da je to plus . Obdaništa su za sada potrebna jer ih nema dovoljno ni za postojeću decu (niko se do sada nije setio da ih izgradi?), a škole vidim da se grade na mestima gde su škole do sada radile u tri smene (Kaluđerica, Borča?) i tamo gde nikad nije bilo škole (Bežanija) i rekli su da će da naprave školu tamo gde se gradi naselje kod kasarne na Voždovcu, ali tamo će da imaju dosta nove dece tako da isto neće biti nepotrebno.

Postojeće školske zgrade bi se mogle racionalizovati u okviru prosvete, što nema veze sa izgradnjom novih zgrada. Recimo spajanjem malih škola bi se neke zgrade mogle pretvoriti u dnevni boravak za decu dok su im roditelji zauzeti, ili bi kao u Americi mogle da postoje posebne zgrade za 0-2 razred, 3-5 razred, 6-8 razred gde bi onda postojala odgovarajuća infrastruktura za brigu o deci određenog uzrasta. Npr. škole za malu decu bi imale igrališta sa penjalicama i ljuljaškama, raspored odmora bi bio prilagođen uzrastu, spajanjem školskih biblioteka (knjige za određeni uzrast) bi više dece moglo da pročita istu knjigu (neke škole imaju u biblioteci samo lektiru a druge gomilu dečjih romana) itd.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 13:20 31.07.2011

Re: realnost

seceranac

Bg ima dobru demografiju, zbog mladih ljudi koji se doseljavaju.
Inače, dobar komentar.
Jukie Jukie 13:32 31.07.2011

Re: realnost

srdjazlopogledja

Bg ima dobru demografiju, zbog mladih ljudi koji se doseljavaju.

Da, stvar je u tome što posle nekog vremena neće imati više ko da se doseli (a to može da se predvidi analizom populacije u oblastima odakle imigriraju) i da treba unapred da razmišljamo o tome.
Pročitao sam da je prosečna starost žena na Vračaru 46 godina
Link na wikipediju
a na Vračaru postoji nekoliko osnovnih škola, dakle u prosek ulaze i majke te dece (koje pri upisu dece u prvi razred uglavnom imaju manje od 46 godina) kao i same devojčice, koje jako vuku prosek nadole pa je on onda još začuđujućije visok. Svaka osma osoba na Vračaru je žena preko 65 godina.
Hansel Hansel 09:55 01.08.2011

Re: realnost

seceranac

Uvek je pitanje šta je "realnost" i kako se prema njoj odnositi. Ako je realnost u ovom slučaju određeni trend, samo se postavlja pitanje da li se taj trend može promeniti ili ne, i da li hoćemo da ga menjamo, ako je moguće. Da je država mnogo ranije mislila na kvlaitet života u selima, pa i prilaznih puteva do njih koji su danas (i u manjim gradovima!) na ivici upotrebljivosti, da je razmišljala o ravnomernijem razvoju (naravno da je ovo G17/URS samo pokušao da politikantski kapitalizuje), možda bi dmeografska slika bila bolja. Uzgred, veliki gradovi imaju i najveći priliv, a od tih praznih "stanova" najveći je broj praznih kuća u ruralnim krajevima - nema u Beogradu značajan broj praznih stanova... Ako imamo višak obdaništa, hajde da onda viškove pretvorimo u staračke domove, da se nadovežem na predloženu projekciju optimalnog iskorišćavanja resursa! Realnost je malo drukčija - obdaništa su još u manjku, škole se smanjuju. A igrališta za mlade, ljuljaški za decu - skoro nigde. Nije demografski pad slučajan - on je rezultat nebrige za mlade. Na nama je, akom stvar nije otišla predaleko, daodlučimo hoćemo li da izumremo ili nećemo.

A što se elektrane tiče, pa - treba nam, dok god uvozimo struju, a nova nije građena 20 godina - sad se tek nešto šuška o izgradnji nove. Osim toga, to je investicija dok god se struja može izvoziti, pa makar ovde za 30 godina živeli samo starci...

seceranac seceranac 10:11 01.08.2011

Re: realnost

srdjazlopogledja
seceranac

Bg ima dobru demografiju, zbog mladih ljudi koji se doseljavaju.
Inače, dobar komentar.


Mozemo se ovde frljati predrasudama kako Beograd ima dobru demografiju zbog samo nama poznatih razloga ili mozemo pogledati podatke. Podaci kazu da Beograd ima veoma losu demografiju i jednu od najlosijih u Srbiji.

Grad Beograd je u proseku stariji od Srbije. Prosecna starost beogradjana je 40.39 dok je stanovnika Srbije 40.25. Gradske opstine su medju najstarijim u Srbiji (Vracar - 44.54, Savski Venac 42.81, Stari grad 43.93 a ni NBG nije mnogo bolji 41.28). Beograd ima mnogo manje mladih (mladjih od 20 godina) 20.96%, nego Srbija 22.3%. Gradske opstine su tu opet medju najgorim u Srbiji (Vracar 16.95%, Stari Grad 17.3%, Savski venac 19.24% i NBG 19.27%). Takodje Beograd ima manje predskolske dece 6.23% od Srbije 6.61% (Vracar 4.68%, Stari Grad 4.75%, Savski Venac 5.35% i NBG 5.51%). Broj starih ljudi (preko 65 godina) je takodje veoma veliki u BG narocito gradskim opstinama (Vracar 21.97%, Savski Venac 19.95%, Stari Grad 20.4%).

Da bi stekli predstavu kakva je demografija u Beogradu evo par pordjenja:

Beograd (40.39 godina) je stariji od Gradova poput Sapca, Uzica, Pozarevca, Cacka, Leskovca, Vranja, Nisa, Subotice, Zrenjanina, Vrsca, Kikinde, Beceja, Novog Sada, Rume, Sremske Mitrovice i mnogih drugih. Beograd ima manje mladih (ispod 20 godina) nego bilo koje drugo mesto u Srbiji sa vise od 50000 stanovnika i manje nego bilo koja opstina u Vojvodini osim Plandista. Znaci manje maldih nego u Senti, Opovu ili Zitistu. Kada su predskolaska deca u pitanju tu je slika jos gora.
Gradske opstine poput Vracara, Starog Grada i Savskog Venca su medju opstinama sa najgorom demografijom u Srbiji. Vracar ima vise starih i manje mladih i dece nego Kladovo, Cicevac, Plandiste. Odzaci ...

Da stvar bude jos gora generacije starije od 50 godina koje dolaze su jos vece (i po 30%) od sadasnjih starijih od 65 godina. Za veoma kratko vreme demografska slika ce postati jos losija.

Kada se uzme u obzir sve ovo moglo bi se reci da Beograd umire brze od Srbije. Osim par delova Srbije poput Negotinske Krajine, delova juzne Srbije i podunavlja Beograd je kraj sa najgorom demografijom. Vojvodina (ukljucujuci svaku zabit) ima bolju demografsku sliku, vise mladih i dece i manje starih.
seceranac seceranac 10:30 01.08.2011

Re: realnost

Hansel
seceranac

Uvek je pitanje šta je "realnost" i kako se prema njoj odnositi. Ako je realnost u ovom slučaju određeni trend, samo se postavlja pitanje da li se taj trend može promeniti ili ne, i da li hoćemo da ga menjamo, ako je moguće. Da je država mnogo ranije mislila na kvlaitet života u selima, pa i prilaznih puteva do njih koji su danas (i u manjim gradovima!) na ivici upotrebljivosti, da je razmišljala o ravnomernijem razvoju (naravno da je ovo G17/URS samo pokušao da politikantski kapitalizuje), možda bi dmeografska slika bila bolja. Uzgred, veliki gradovi imaju i najveći priliv, a od tih praznih "stanova" najveći je broj praznih kuća u ruralnim krajevima - nema u Beogradu značajan broj praznih stanova... Ako imamo višak obdaništa, hajde da onda viškove pretvorimo u staračke domove, da se nadovežem na predloženu projekciju optimalnog iskorišćavanja resursa! Realnost je malo drukčija - obdaništa su još u manjku, škole se smanjuju. A igrališta za mlade, ljuljaški za decu - skoro nigde. Nije demografski pad slučajan - on je rezultat nebrige za mlade. Na nama je, akom stvar nije otišla predaleko, daodlučimo hoćemo li da izumremo ili nećemo.

A što se elektrane tiče, pa - treba nam, dok god uvozimo struju, a nova nije građena 20 godina - sad se tek nešto šuška o izgradnji nove. Osim toga, to je investicija dok god se struja može izvoziti, pa makar ovde za 30 godina živeli samo starci...




zabluda je da veliki gradovi imaju dobru demografiju a manja mesta izumiru. Realno stanje je drugacije. Beograd je medju najstarijim naseljima u srbiji a neke opstine unutar grada ubednjivo najstarije. Sela izumiru ali i Beograd, dok se vecina manjih gradova relativno dobro drzi.
Ljudi zaboravljaju da se u poslednjih 20 godina iz beograda iselilo mnogo mladih, pre svega obrazovanih, ljudi koji sada imaju decu negde drugde. Ostali su njihovi stari roditelji koji zive sami i posle cije smrti ostaju prazni stanovi. U beogradu ima bar 10% praznih stanova za koje ne postoje izgledi da ce ikada biti popunjeni jer nikome ne trebaju niti ce.

Pre 20 godina imali smo isti broj obdanista, 30% vise predskolske dece u beogradu, mnogo manje nezaposlenih roditelja i mnogo manje penzionera baba i deda - a obdanista je bilo dovoljno ili skoro dovoljno. Sada kada nema dece a nezaposlenost medju mladima ogromna odjednom nema obdanista. U pojedinim gradskim opstinama gde se otvaraju obdanista sada imaju upola manje dece nego pre 20 godina.

demografski trendovi se ne manjaju ni lako ni brzo, niti ko u srbiji pokusava da ih promeni (ja ne vidim nista lose u tome samo po sebi), problem je sto se nista ne radi kako bi bili spremni za to.

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 11:25 01.08.2011

Re: realnost

antioksidant

malo pomaze i uvoz stanovnistva

seceranac

demografski trendovi se ne manjaju ni lako ni brzo, niti ko u srbiji pokusava da ih promeni (ja ne vidim nista lose u tome samo po sebi), problem je sto se nista ne radi kako bi bili spremni za to.

Mozemo se ovde frljati predrasudama kako Beograd ima dobru demografiju zbog samo nama poznatih razloga ili mozemo pogledati podatke. Podaci kazu da Beograd ima veoma losu demografiju i jednu od najlosijih u Srbiji.

Šeceranac, Vaši podaci deluju ubedljivo, no ne znam da li obuhvataju taj priliv mladih u Bg. Jasno je da Stari Grad katastrofalno stoji, ali Vračar zaista nije tako loš kakvim ga ovde opisujete. No utisak i podaci se često razilaze, utisak je varljiv
Hansel Hansel 11:48 01.08.2011

Re: realnost

Ne sekirajte se, za koju godinu, kad novi način oporezivanja uzme zamah, podmladiće se i centralne opštine! :)

Što se tiče manjih gradova, ono što od njih opstaje, opstaje zahvaljujući prilivu sa sela - većina sela u južnoj Srbiji, na primer, demografski za 20-ak godina, a možda i ranije, neće postojati, ali evo konkretnog podatka za grad Zaječar (to je već istočna Srbija) - svake godine se rodi jedno odeljenje manje (proverena informacija), a koliko umre?
seceranac seceranac 12:39 01.08.2011

Re: realnost

srdjazlopogledja
antioksidant

malo pomaze i uvoz stanovnistva

seceranac

demografski trendovi se ne manjaju ni lako ni brzo, niti ko u srbiji pokusava da ih promeni (ja ne vidim nista lose u tome samo po sebi), problem je sto se nista ne radi kako bi bili spremni za to.

Mozemo se ovde frljati predrasudama kako Beograd ima dobru demografiju zbog samo nama poznatih razloga ili mozemo pogledati podatke. Podaci kazu da Beograd ima veoma losu demografiju i jednu od najlosijih u Srbiji.

Šeceranac, Vaši podaci deluju ubedljivo, no ne znam da li obuhvataju taj priliv mladih u Bg. Jasno je da Stari Grad katastrofalno stoji, ali Vračar zaista nije tako loš kakvim ga ovde opisujete. No utisak i podaci se često razilaze, utisak je varljiv


to su zvanicni podaci zavoda za statistiku svakom dostupni na njihovom sajtu. Svi stanovnici su uracunati. Ono sto prici daje jos strasniji izgled je podatak da se metodologija promenila za popis 2002. i sada ukljucuje sve pa i privremene stanovnike (studente, ...) da nije tako slika bi u Beogradu bila mnogo losija
seceranac seceranac 13:08 01.08.2011

Re: realnost

Hansel
Ne sekirajte se, za koju godinu, kad novi način oporezivanja uzme zamah, podmladiće se i centralne opštine! :)

Što se tiče manjih gradova, ono što od njih opstaje, opstaje zahvaljujući prilivu sa sela - većina sela u južnoj Srbiji, na primer, demografski za 20-ak godina, a možda i ranije, neće postojati, ali evo konkretnog podatka za grad Zaječar (to je već istočna Srbija) - svake godine se rodi jedno odeljenje manje (proverena informacija), a koliko umre?


ne znam koji ce to mladi moci da priuste zivot u centru za koju godinu. Naravno na malo duzi rok cene nekretnina ce pasti na realnu vrednost oko 300 evra po kvadratu u centralnim opstinama pa ce se i mladi vratiti.

Zajecar je bas u losem stanju ali ni beograd nije mnogo bolji. U beogradu se svake godine rodi jedna cela skola manje - skola od par stotina dece.
Hansel Hansel 18:16 01.08.2011

Re: realnost

Pa, bogati mladi, ili bar oni u srednjim godinama. Malo sam to ironično rekao može se pretpostaviti koja populacija ima novca. Dobro, ne mora sve da se gleda kroz naočari cinizma, ali - tu smo negde...

To za 300 evra u Beogradu (ne govorim o opštinama na obodu, ali rekao bih i za njih) ne čini mi se realnim, bar ne u skoroj budućnosti. Pa, sada je u tom Zaječaru i Boru kvadrat oko 500 evra, Zaječar, mislim, i nešto više.
seceranac seceranac 22:30 01.08.2011

Re: realnost


Hansel
Pa, bogati mladi, ili bar oni u srednjim godinama. Malo sam to ironično rekao može se pretpostaviti koja populacija ima novca. Dobro, ne mora sve da se gleda kroz naočari cinizma, ali - tu smo negde...

To za 300 evra u Beogradu (ne govorim o opštinama na obodu, ali rekao bih i za njih) ne čini mi se realnim, bar ne u skoroj budućnosti. Pa, sada je u tom Zaječaru i Boru kvadrat oko 500 evra, Zaječar, mislim, i nešto više.


a realno ti je da prosecan stanovnik jednog grada da daje celu platu 30 godina za prcvarnicu od 30 kvadrata?

Bio je kvadrat i u majamiju $4000 pa sada moze da se kupi za manje od $1000
buckoalisac buckoalisac 09:13 02.08.2011

Re: realnost

seceranac


a realno ti je da prosecan stanovnik jednog grada da daje celu platu 30 godina za prcvarnicu od 30 kvadrata?Bio je kvadrat i u majamiju $4000 pa sada moze da se kupi za manje od $1000


Opušteno, bre, Šećeranac, nije sve toliko crno koliko ti predstavljaš. U pravu si da nije sjajno (mnogo smo stari), ali zaboravljaš i pozitivne stvari (mno-go-smo-ja-ki !) i baš neštedimice izvlačiš izbrzane i po pravilu depresivne zaključke. Evo, recimo, ovo gore sa 30 godišnjih plata za 30 kvadrata, baš ga i očigledno pretera. Prosečna godišnja plata je oko 4000 evra, 30x4000=120 000 evra. Pa mnogo, bre, za 30 kvadrata.

seceranac seceranac 12:19 02.08.2011

Re: realnost

buckoalisac
seceranac


a realno ti je da prosecan stanovnik jednog grada da daje celu platu 30 godina za prcvarnicu od 30 kvadrata?Bio je kvadrat i u majamiju $4000 pa sada moze da se kupi za manje od $1000


Opušteno, bre, Šećeranac, nije sve toliko crno koliko ti predstavljaš. U pravu si da nije sjajno (mnogo smo stari), ali zaboravljaš i pozitivne stvari (mno-go-smo-ja-ki !)


u stvari je mnogo gore samo sto mi imamo osobinu da ne gledamo sve dok ne pocne da udara po glavi

demografija ce nas udariti tako jako tako brzo da necemo znati sta nas je snaslo, u stvari vec nas udara samo mi mislimo da je to sve zbog drugih razloga poput tranzicije, korupcije itd. za bar cetvrtinu krize koju trenutno osecamo kriva je demografija

i baš neštedimice izvlačiš izbrzane i po pravilu depresivne zaključke. Evo, recimo, ovo gore sa 30 godišnjih plata za 30 kvadrata, baš ga i očigledno pretera. Prosečna godišnja plata je oko 4000 evra, 30x4000=120 000 evra. Pa mnogo, bre, za 30 kvadrata.


a sta sam ja tu preterao?
ti kao i vecina ljudi kod nas opet ne gledas i ne vidis

prevideo si najvecu stavku - kamatu

prcvarnica od 30tak kvadrata u gore pomenutim centralnim opstinama kosta oko 48000 evra (ovo su "jeftini" stanovi od "samo" 1600 evra po kvadratu) zajedno sa kamatom na kredit na 30 godina izadje oko 320-330 evra mesecno sto je "dobra" prosecna plata.

taj stan u stvari ukupno kupca kosta 110000 evra pa ja nisam uopste preterao ili mozda mislis da neko sa prosecnom platom moze da kesira 48000 evra i ne plati kamatu?
antioksidant antioksidant 12:49 02.08.2011

Re: realnost


prevideo si najvecu stavku - kamatu

i ti si prevideo inflaciju
seceranac seceranac 12:59 02.08.2011

Re: realnost

antioksidant

prevideo si najvecu stavku - kamatu

i ti si prevideo inflaciju



a ti si prevideo cinjenicu da je prosecna plata u Srbiji pala u poslednjih par godina i da su izgledi da ce ici gore veoma slabi

pre dve tri godine rata od 320 evra je bila 90% prosecne plate sada je 100% a za dve godine ce verovatno biti 110% od prosecne plate - potpuno je irrelevatno da li je inflacija 10% ili 0% ako plata stoji u mestu.

ukoliko u jednom momentu plate pocnu da rastu kamate ce je pratiti u stopu, pa ce opet rata biti jednaka jednoj plati - kako god okrenes taj stan-prcvarnica kosta 30 godisnjih plata
antioksidant antioksidant 13:06 02.08.2011

Re: realnost

a ti si prevideo cinjenicu da je prosecna plata u Srbiji pala u poslednjih par godina i da su izgledi da ce ici gore veoma slabi

pricamo o 30 godina
ili ne?
seceranac seceranac 13:44 02.08.2011

Re: realnost

antioksidant
a ti si prevideo cinjenicu da je prosecna plata u Srbiji pala u poslednjih par godina i da su izgledi da ce ici gore veoma slabi

pricamo o 30 godina
ili ne?



pricamo

mislis da ce kamata ostati ista ako plate pocnu da rastu i inflacija se ubrza

uvek ce rata biti jedna plata
antioksidant antioksidant 14:03 02.08.2011

Re: realnost

uvek ce rata biti jedna plata

uz par "uslova"
ovaj tvoj primer je za 8% (fiksne) kamate i (skoro) bez ucesca (1% ucesca da budem precizniji - ne znam da li link "pamti" pocetne uslove)- proveri koliko bi kostalo iznaljmljivanje stana te velicine (ali budi bar toliko "izdasan" kao kada si odredjivao kamatu)

i nema potrebe toliko da naglasavas primer (odlazis u apsurd mada zastupas krajnje korektan stav)
Hansel Hansel 21:00 02.08.2011

Re: realnost

seceranac
a realno ti je da prosecan stanovnik jednog grada da daje celu platu 30 godina za prcvarnicu od 30 kvadrata?Bio je kvadrat i u majamiju $4000 pa sada moze da se kupi za manje od $1000

Ma, ko govori o tome šta je NAMA realno? To što na cenu još idu užasne kamate, poseban je problem. Realna cena je cena po kojoj se nešto može izgraditi, a u Beogradu se teško može izgraditi nešto za manje od 500 evra po kvadratu - i to da investitor sâm organizuje gradnju (u obodnim naseljima). Uzmi i obzir i naknadu za gradsko građevinsko zemljište u centralnim opštinama, i III ili IV zoni je preko 100 evra po kvadratu. Itd. Ozlojeđenost razumem, ali do tih 300 evra (u centru) treba da se desi svašta. Ništa, naravno, nije isključeno.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 21:14 02.08.2011

Re: realnost

Ma, ko govori o tome šta je NAMA realno? To što na cenu još idu užasne kamate, poseban je problem. Realna cena je cena po kojoj se nešto može izgraditi, a u Beogradu se teško može izgraditi nešto za manje od 500 evra po kvadratu - i to da investitor sâm organizuje gradnju (u obodnim naseljima). Uzmi i obzir i naknadu za gradsko građevinsko zemljište u centralnim opštinama, i III ili IV zoni je preko 100 evra po kvadratu. Itd. Ozlojeđenost razumem, ali do tih 300 evra (u centru) treba da se desi svašta. Ništa, naravno, nije isključeno.

Zakoni i propisi postavljaju minimalnu cenu gradnje, a uz smanjenu tražnju, cene stanova će padati i bez gradnje, jer se blog zove

POPULACIJSKO PRAŽNJENJE BALKANA
buckoalisac buckoalisac 21:44 02.08.2011

Re: realnost

seceranac


a sta sam ja tu preterao?
ti kao i vecina ljudi kod nas opet ne gledas i ne vidis

prevideo si najvecu stavku - kamatu

prcvarnica od 30tak kvadrata u gore pomenutim centralnim opstinama kosta oko 48000 evra (ovo su "jeftini" stanovi od "samo" 1600 evra po kvadratu) zajedno sa kamatom na kredit na 30 godina izadje oko 320-330 evra mesecno sto je "dobra" prosecna plata.


Koji bi prosečni stanovnik, osim natprosečno glupog ili sklonog hazarderstvu, kupovao stan po toj ceni ? Normalan prosečni stanovnik će kupiti stan od oko 30 kvadrata na periferiji za manje od 30 000 evra.
seceranac seceranac 09:05 03.08.2011

Re: realnost

antioksidant
uvek ce rata biti jedna plata

uz par "uslova"
ovaj tvoj primer je za 8% (fiksne) kamate i (skoro) bez ucesca (1% ucesca da budem precizniji - ne znam da li link "pamti" pocetne uslove)- proveri koliko bi kostalo iznaljmljivanje stana te velicine (ali budi bar toliko "izdasan" kao kada si odredjivao kamatu)

i nema potrebe toliko da naglasavas primer (odlazis u apsurd mada zastupas krajnje korektan stav)



nisam ja primere uvodio u pricu vec sam rekao da jeftin stan od 30-tak kvadrata u centralnim opstinama kosta 30 godisnjih plata.

ako vec hoces da ti odgovorim takav stan (od 1600 po m2) kosta oko 200 evra za iznajmljivanje sto je oko 40% jeftinije

inace uslovi po kojima sam ja izracunao mesecnu ratu ne podrazumevaju fiksnu kamatu, vec trenutnu kamatu od 8% i oko 10% ucesca (malo manje posle placanja troskova obrade kredita). ako za 10 godina plate skoce za 50 i kamata ce skociti jer u srbiji i pored stagnacije plata inflacija hara. ako plate pocnu da rastu inflacija ce opet skociti na 10+% a kamate ce ici na 12% i vise

ja primere nisam naglasavao vec samo rekao da stan od 30 kvadrata u centralnim opstinama kosta 30 godisnjih prosecnih plata i i dalje stojim iza toga. naravno da se ne zna sta ce se desiti za 5 ili 20 godina ali desavanja oko nas ne pokazuju da ce plate biti bolje.
seceranac seceranac 09:08 03.08.2011

Re: realnost

buckoalisac
seceranac


a sta sam ja tu preterao?
ti kao i vecina ljudi kod nas opet ne gledas i ne vidis

prevideo si najvecu stavku - kamatu

prcvarnica od 30tak kvadrata u gore pomenutim centralnim opstinama kosta oko 48000 evra (ovo su "jeftini" stanovi od "samo" 1600 evra po kvadratu) zajedno sa kamatom na kredit na 30 godina izadje oko 320-330 evra mesecno sto je "dobra" prosecna plata.


Koji bi prosečni stanovnik, osim natprosečno glupog ili sklonog hazarderstvu, kupovao stan po toj ceni ? Normalan prosečni stanovnik će kupiti stan od oko 30 kvadrata na periferiji za manje od 30 000 evra.



u Srbiji samo covek "natprosečno glup ili sklon hazarderstvu" moze danas po ovim cenama kupiti stan bilo gde. Kupiti prcvarnicu od 30m2 na periferiji za te pare mi izgleda kao jos veca glupost. Ti sanovi na periferiji ce se prodavati za 5000 evra za 10 godina kada se stanovnistvo smanji za pola miliona bas kao sto se sada prodaju velike kuce po selima u Vojvodini za te pare
seceranac seceranac 09:24 03.08.2011

Re: realnost

Hansel
seceranac
a realno ti je da prosecan stanovnik jednog grada da daje celu platu 30 godina za prcvarnicu od 30 kvadrata?Bio je kvadrat i u majamiju $4000 pa sada moze da se kupi za manje od $1000

Ma, ko govori o tome šta je NAMA realno? To što na cenu još idu užasne kamate, poseban je problem. Realna cena je cena po kojoj se nešto može izgraditi, a u Beogradu se teško može izgraditi nešto za manje od 500 evra po kvadratu - i to da investitor sâm organizuje gradnju (u obodnim naseljima). Uzmi i obzir i naknadu za gradsko građevinsko zemljište u centralnim opštinama, i III ili IV zoni je preko 100 evra po kvadratu. Itd. Ozlojeđenost razumem, ali do tih 300 evra (u centru) treba da se desi svašta. Ništa, naravno, nije isključeno.


potpuno je irelevantno koliko "kosta" izgradnja stana u beogradu sada. Cene zemljista su preduvane do enormnih razmera, profiti preduzimaca astronomski, troskovi korupcije politicara i birokrata ogromni, cene gradjevinskog materijala mafijaske, ...

Na kraju krajeva kao sto kaze srdjazlopogledja cena izgradnje uopste ne odredjuje cenu stana. U srbiji 80% nekretnina danas ne moze da se proda ni za 50% cene izgradnje.
Ako stanovnistvo pada a pada, broj vec izgradjenih stanova ce biti dovoljan i vise nego dovoljan. Sto vise praznih nekretnina to niza cena. neka pravila iz drugih trzista kazu da svakih dodatnih 1% praznih stanova spusta cenu za 3-5% kada novi porez na nekretnine dozivi punu implementacijuza koju godinu taj pad ce biti i vec jer skoro niko u srbiji nema i nece da da 2% od cene praznog stana za koji nema nade da ce se prodati za vece pare ili iznajmiti
Hansel Hansel 22:26 03.08.2011

Re: realnost

Srđo, Šećeranac - ne sporim ja tu osnovnu logiku koja je sigurno ispravna, samo mi se čini da, ako "socijalno-ekonomsko okruženje" ne pretrpi neke veće šokove, da se u većim centrima cene neće u dogledno vreme toliko drastično oboriti. Možda da preformulišem svoje "primedbe" u pitanje - kada vi očekujete da ćemo imati cenu od 300 evra po kvadratu u centralnim gradskim opštinama?
buckoalisac buckoalisac 23:47 03.08.2011

Re: realnost

seceranac


u Srbiji samo covek "natprosečno glup ili sklon hazarderstvu" moze danas po ovim cenama kupiti stan bilo gde.


Shvatio sam ! Skupio si neke parica i kupuješ nešto nekretnina pa hoćeš da tendencioznim širenjem defetizma ubediš što više ljudi da ne kupuje sada i tako ti podignu cene željene ti nekretnine.
buckoalisac buckoalisac 00:05 04.08.2011

Re: realnost

antioksidant

i nema potrebe toliko da naglasavas primer (odlazis u apsurd mada zastupas krajnje korektan stav)


Koji stav je korektan ? Šećeranac je izneo dosta stavova, ali ni jedan od krajnih stavova nije korektan, Početne činjenice verovatno jesu (nisam proveravao, ali nemam razloga da sumnjam), neki osnovni, poznati stavovi (npr. demografska slika nam je loša i treba je ozbiljno shvatiti ili menjati rendgen aparat, stanovi su nerealno preskupi...) takođe, ali od njih do opšteg stila poruka punog očaja i beznađa i konačnih stavova i ideja (praviti staračke domove na uštrb dečijih vrtića, ne graditi elektrane i puteve...) zjapi informacijsko logička praznina koju teško da je moguće ispuniti. Tako da stavovi Šećeranca (njegovi originalni, ne opšte prihvaćeni) mogu da ti se sviđaju, ali korektnog stava (potkovanog činjenicama i pravilnim zaključivanjem) nema.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 00:11 04.08.2011

Re: realnost

kada vi očekujete da ćemo imati cenu od 300 evra po kvadratu u centralnim gradskim opštinama?

Ne znam ja...

Šećeranac nešto špekuliše.


Kako li metro linije utiču na cene stanova u centru, periferiji?
seceranac seceranac 09:05 04.08.2011

Re: realnost

Hansel
Srđo, Šećeranac - ne sporim ja tu osnovnu logiku koja je sigurno ispravna, samo mi se čini da, ako "socijalno-ekonomsko okruženje" ne pretrpi neke veće šokove, da se u većim centrima cene neće u dogledno vreme toliko drastično oboriti.


demografija sama posebi je dovoljna da napravi socijalno-ekonomski sko koji moze oboriti prenaduvane cene nekretnina.
Da ne pominjem svet koji se nalazi u fazi deflacije dugova koja uvek sa sobom donosi dramatican par nekretnina. Na kraju krajeva ni jedan ekonomski pokazatelj u ovoj zemlji nije mogao da opravda i objasni cene koje se krecu na nivou koji nikada nije zabelezen do sada u ovoj zemlji i veoma se retko pojavljivao u drugim zemljama i uvek se zavrsvao katastrofanim krahom.

Ako neku pouku mozemo izvuci iz istorije i iz ekonomskih nauka to je ona da su ove cene neodrzive.

Možda da preformulišem svoje "primedbe" u pitanje - kada vi očekujete da ćemo imati cenu od 300 evra po kvadratu u centralnim gradskim opštinama?


Ja se ne bavim proricanjima ali je sasvim izgledno da za 5 ili malo vise godina vidimo cene od 300 evra po kvadratu (u sadasnjim evrima). Sasvim je moguca i opcija kraha evra gde cena ostaje ista ili cak skoci u nominalnim ciframa ali padne u odnosu na plate i ostale cene.

Potpuno je ekonomski i istorijski sumanuto ocekivati da cena od sest mesecnih prosecnih plata za jedan kvadrat stana opstane na srednji ili duzi period u zemlji i u gradu u kojim se broj stanovnika smanjuje.

seceranac seceranac 09:14 04.08.2011

Re: realnost

buckoalisac
seceranac


u Srbiji samo covek "natprosečno glup ili sklon hazarderstvu" moze danas po ovim cenama kupiti stan bilo gde.


Shvatio sam ! Skupio si neke parica i kupuješ nešto nekretnina pa hoćeš da tendencioznim širenjem defetizma ubediš što više ljudi da ne kupuje sada i tako ti podignu cene željene ti nekretnine.



nista ti decko nisi shvatio. ja niti prodajem niti kupujem (a i da kupujem ne bi govorio da ce cene pasti da bi cene skocile kao sto ti kazes). Imao sam tu srecu (koji ce sve vise srba imati) da nasledim od babe i dede kucu. Posto ima sve vise baba i deda a sve manje unucadi nece proci mnogo do momenta kada niko nece imati potrebu da kupuje jer ce nasledjivati po dve kuce ili stana.

Inace bi ti mogao malo da se obrazujes i naucis nesto o ekonomiji i zakonima koji odredjuju cene. Spekulacije cesto remete normalne trzisne tokove nekretnina ali UVEK samo kratkorocno. Nije Srbija izmislila neku novu ekonomiju u kojoj to ne vazi. U proteklih deset godina rasprodali smo zemlju strancima i a pare koje smo dobili spo procerdali kupujuci nekretnine jedni od drugih - nekretnine koje smo vec kao nacija posedovali. Pare nismo iskoristili da stvorimo nesto produktivno sto stvara vrednosti vec smo ih bacili u mrtav kapital na koji sada strancima placamo kamatu radeci kao robovi.

Nismo mi nsita bolji od iraca, amerikanaca, spanaca, britanaca ....

nema nista gore po naciju i drzavu nego kada se pare - kapital potrose na kupovinu nekretnina na kredit. ne samo da se upadne u duznicko ropstvo vec se propusti prilika da se stvori nesto produktivno.
seceranac seceranac 09:24 04.08.2011

Re: realnost

buckoalisac
antioksidant

i nema potrebe toliko da naglasavas primer (odlazis u apsurd mada zastupas krajnje korektan stav)


Koji stav je korektan ? Šećeranac je izneo dosta stavova, ali ni jedan od krajnih stavova nije korektan, Početne činjenice verovatno jesu (nisam proveravao, ali nemam razloga da sumnjam), neki osnovni, poznati stavovi (npr. demografska slika nam je loša i treba je ozbiljno shvatiti ili menjati rendgen aparat, stanovi su nerealno preskupi...) takođe, ali od njih do opšteg stila poruka punog očaja i beznađa i konačnih stavova i ideja (praviti staračke domove na uštrb dečijih vrtića, ne graditi elektrane i puteve...) zjapi informacijsko logička praznina koju teško da je moguće ispuniti. Tako da stavovi Šećeranca (njegovi originalni, ne opšte prihvaćeni) mogu da ti se sviđaju, ali korektnog stava (potkovanog činjenicama i pravilnim zaključivanjem) nema.



za neznalicu ni 100 hiljada strana dokaza ne bi bilo dosta.

iz mene ne govori ocaj i beznadje vec logicno rasudjivanje zasnovano na nasem iskustvu i iskorijskim primerima iz drugih zemalja. U zemlji koja ima ovakve demografske probleme i ovoliko godina pogresne alkokacije kapitala kao sto je to slucaj u srbiji ocekivati nesto bolje je u najmanju ruku neosnovani optimizam.

Ja bih voleo da vidim neki od tvojih argumenata koji sugerisu da nece biti tako. Makroekonomska desavanja iz nase skorasnje proslosti neminovno vode do toga, mogu biti odlozeni za neko vreme politickim (zakonskim) sredstvima ali to odlaganje samo posledice cini gorim.

Ja nisam rekao da ne treba da pravimo puteve vec koje treba da pravimo a koje ne. Jos uvek stojim iza toga da nam obdanista ne trebaju jer ne mozemo priustiti da gradimo nesto so nije neophodno i sto se nikada nece isplatiti, slicno i za elektrane po cenama koje nam se danas nude.

na kraju krajeva koji je tvoj stav, makar i ne potkovan cinjenicama
seceranac seceranac 09:28 04.08.2011

Re: realnost

srdjazlopogledja
kada vi očekujete da ćemo imati cenu od 300 evra po kvadratu u centralnim gradskim opštinama?

Ne znam ja...

Šećeranac nešto špekuliše.


Kako li metro linije utiču na cene stanova u centru, periferiji?



djilasov most je najskuplji promasaj jos od gradnje aerodroma u Bihacu, u eri kada se ocekuje dramatican pad stanovnistva, promena ekonomije - decentralizacija ekonomije unutar grada i pad saobracaja usled zavrsne nestasice nafte praviti ogroman most na tom mestu je sumanuto.

metro beogradu nece trebati u narednih 50 godina a verovatno nikada jer ce se pre izumeti teleportacija nego sto ce nama trebati metro
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 11:54 04.08.2011

Re: realnost

metro beogradu nece trebati u narednih 50 godina a verovatno nikada jer ce se pre izumeti teleportacija nego sto ce nama trebati metro

Hansel Hansel 15:42 04.08.2011

Re: realnost

seceranac
Ja se ne bavim proricanjima ali je sasvim izgledno da za 5 ili malo vise godina vidimo cene od 300 evra po kvadratu (u sadasnjim evrima). Sasvim je moguca i opcija kraha evra gde cena ostaje ista ili cak skoci u nominalnim ciframa ali padne u odnosu na plate i ostale cene.

Hvala. Možda si u pravu da će to biti tako brzo, sve je moguće. Meni se, pak, čini, da će se trend seobe Srbije u Beograd nastaviti (ponavljam, pod uslov da se ne dese prevelike društveno-ekonomske turbulencije i da će, u tom slučaju, taj trenda pada cena biti sporiji. Osim toga, u Srbiji nekretnine, naročito u velikom gradu, imaju status "zlatnih rezervi" - ta psihologija, po meni, takođe će držati protivtežu trendu drastičnog pada cena.
seceranac seceranac 09:11 05.08.2011

Re: realnost

Hansel
seceranac
Ja se ne bavim proricanjima ali je sasvim izgledno da za 5 ili malo vise godina vidimo cene od 300 evra po kvadratu (u sadasnjim evrima). Sasvim je moguca i opcija kraha evra gde cena ostaje ista ili cak skoci u nominalnim ciframa ali padne u odnosu na plate i ostale cene.

Hvala. Možda si u pravu da će to biti tako brzo, sve je moguće. Meni se, pak, čini, da će se trend seobe Srbije u Beograd nastaviti (ponavljam, pod uslov da se ne dese prevelike društveno-ekonomske turbulencije i da će, u tom slučaju, taj trenda pada cena biti sporiji. Osim toga, u Srbiji nekretnine, naročito u velikom gradu, imaju status "zlatnih rezervi" - ta psihologija, po meni, takođe će držati protivtežu trendu drastičnog pada cena.



nije sporno da ce se nastaviti trend seobe u beograd (pitanje je da li ce brzina ostati ista) ali je problem u tome sto ce se se trend umiranja u beogradu ubrzati a trend iseljavanja iz beograda se nece smanjiti

beograd se vec smanjio, najvece posleratne generacije se polako primicu dobu za umiranje a u unutrasnjosti ima sve manje mladih uopste i sve manje mladih koji mogu da priuste studije (to je bila najveca grupa dosljaka iz unutrasnjosti)
buckoalisac buckoalisac 21:30 05.08.2011

Re: realnost

seceranac
buckoalisac

Shvatio sam ! Skupio si neke parice i kupuješ nešto nekretnina pa hoćeš da tendencioznim širenjem defetizma ubediš što više ljudi da ne kupuje sada i tako ti podignu cene željene ti nekretnine.


nista ti decko nisi shvatio. ja niti prodajem niti kupujem (a i da kupujem ne bi govorio da ce cene pasti da bi cene skocile kao sto ti kazes). Imao sam tu srecu (koji ce sve vise srba imati) da nasledim od babe i dede kucu. Posto ima sve vise baba i deda a sve manje unucadi nece proci mnogo do momenta kada niko nece imati potrebu da kupuje jer ce nasledjivati po dve kuce ili stana.
Inace bi ti mogao malo da se obrazujes i naucis nesto o ekonomiji i zakonima koji odredjuju cene.


Aha ! E, sad sam shvatio, čika Šećeramac ! Ti niti prodaješ niti kupuješ pa hoćeš da tendencioznim širenjem defetizma ubediš što više ljudi da ne kupuje sada i tako ti podignu cene željene ti nekretnine koju niti kupuješ niti prodaješ.
Iako sam neobrazovan po pitanju ekonomije i zakona koji određuju cene (veliko mi je zadovoljstvo da mogu da ti dam za pravo), ipak, čika Šećeranac, imam barem toliko zrna soli u glavi da ne mislim tako kako ti misliš da mislim u toj navedenoj, moram priznati, nespretno sročenoj višeznačnoj rečenici. Mislim suprotno.

za neznalicu ni 100 hiljada strana dokaza ne bi bilo dosta.
na kraju krajeva koji je tvoj stav, makar i ne potkovan cinjenicama


Ove dve rečenice su istrgnute iz tvoje sledeće poruke, nadam se da ne zameraš što ti na dve odgovaram jednom porukom.
Prvo, nije li čudno tražiti stav od dečka neznalice, kome ni 100 hiljada strana dokaza ne bi bilo dosta ? Drugo, nije li ovo pokušaj da se akcenat debate prebaci na seckanje stava suparnika i tako izbegne škakljiva rabota odbrane sopstvenog ? Treće, o čemu treba da iznesem stav ? Autor bloga je vrlo autoritativno izneo svoje podatke i ostavio nas da se, svako za sebe, češka nad njima.O tvojim opservacijama sam izneo mišljenje. Ipak, četvrto, iako diskusiju o nečemu ne shvatam kao bitku, ne mogu da ispadnem kukavica i da se pokvareno izvučem, evo nekakvog mog stava koji mogu da iznesem.
Kada imamo jednu ovako ozbiljnu i značajnu stvar kao što je naša loša demografska slika, onda je potrebno da o njoj stalno i argumentovano razgovaramo. Blog je takođe dobro mesto za razgovor, ali atmosfera blogerska ume da bude suviše neobavezna. Mislim da sa ovakvim temama, od kojih zavisi naš život i život naše dece (i to bukvalno) moramo da postupamo pažljivo. Zato smatram da podatke i razne činjenice vezane za temu treba stalno i što više iznositi, ali da u biranju tona napisanog, kao i u iznošenju zaključaka, a naročito onih koji se tiču strategija rešavanja problema, bez obzira koliko zapravo mi nemali uticaja na njihovo usvajanje i sprovođenje, moramo biti natprosečno pažljivi. Ako baš moramo, kao ti, zbog nekog unutrašnjeg ili spoljašnjeg poriva da iznosimo sopstveni stav (naglašavam, sopstveni stav), onda nemamo prava na stav koji poziva na predaju. Kako god nešto izgledalo, ne možeš se predati i odustati, to je zakon. Pogotovu to ne smeš tražiti od drugih. Ako ne misliš da možeš biti optimističan, onda iznosi činjenice i analiziraj, ne spekuliši, daj priliku vremenu i okolnostima da utiču.
Ti si u ovoj ozbiljnoj stvari izabrao da budeš mračan, predložio si nam kao jedinu mogućnost izbora da izaberemo način umiranja i što udobniji kovčeg. Ma koliko to bilo apsurdno, nemaš prava na to.
Srećom, čiča Šećeranac, mislim da ključnu ulogu u rešavanju demografske situacije neće igrati čitaoci tvojih poruka i ovog bloga, blogova uopšte, već ljudi koji malo čitaju, ali rade.

seceranac seceranac 12:03 06.08.2011

Re: realnost

buckoalisac
seceranac
buckoalisac

Shvatio sam ! Skupio si neke parice i kupuješ nešto nekretnina pa hoćeš da tendencioznim širenjem defetizma ubediš što više ljudi da ne kupuje sada i tako ti podignu cene željene ti nekretnine.


nista ti decko nisi shvatio. ja niti prodajem niti kupujem (a i da kupujem ne bi govorio da ce cene pasti da bi cene skocile kao sto ti kazes). Imao sam tu srecu (koji ce sve vise srba imati) da nasledim od babe i dede kucu. Posto ima sve vise baba i deda a sve manje unucadi nece proci mnogo do momenta kada niko nece imati potrebu da kupuje jer ce nasledjivati po dve kuce ili stana.
Inace bi ti mogao malo da se obrazujes i naucis nesto o ekonomiji i zakonima koji odredjuju cene.


Aha ! E, sad sam shvatio, čika Šećeramac ! Ti niti prodaješ niti kupuješ pa hoćeš da tendencioznim širenjem defetizma ubediš što više ljudi da ne kupuje sada i tako ti podignu cene željene ti nekretnine koju niti kupuješ niti prodaješ.
Iako sam neobrazovan po pitanju ekonomije i zakona koji određuju cene (veliko mi je zadovoljstvo da mogu da ti dam za pravo), ipak, čika Šećeranac, imam barem toliko zrna soli u glavi da ne mislim tako kako ti misliš da mislim u toj navedenoj, moram priznati, nespretno sročenoj višeznačnoj rečenici. Mislim suprotno.

za neznalicu ni 100 hiljada strana dokaza ne bi bilo dosta.
na kraju krajeva koji je tvoj stav, makar i ne potkovan cinjenicama


Ove dve rečenice su istrgnute iz tvoje sledeće poruke, nadam se da ne zameraš što ti na dve odgovaram jednom porukom.
Prvo, nije li čudno tražiti stav od dečka neznalice, kome ni 100 hiljada strana dokaza ne bi bilo dosta ? Drugo, nije li ovo pokušaj da se akcenat debate prebaci na seckanje stava suparnika i tako izbegne škakljiva rabota odbrane sopstvenog ? Treće, o čemu treba da iznesem stav ? Autor bloga je vrlo autoritativno izneo svoje podatke i ostavio nas da se, svako za sebe, češka nad njima.O tvojim opservacijama sam izneo mišljenje. Ipak, četvrto, iako diskusiju o nečemu ne shvatam kao bitku, ne mogu da ispadnem kukavica i da se pokvareno izvučem, evo nekakvog mog stava koji mogu da iznesem.
Kada imamo jednu ovako ozbiljnu i značajnu stvar kao što je naša loša demografska slika, onda je potrebno da o njoj stalno i argumentovano razgovaramo. Blog je takođe dobro mesto za razgovor, ali atmosfera blogerska ume da bude suviše neobavezna. Mislim da sa ovakvim temama, od kojih zavisi naš život i život naše dece (i to bukvalno) moramo da postupamo pažljivo. Zato smatram da podatke i razne činjenice vezane za temu treba stalno i što više iznositi, ali da u biranju tona napisanog, kao i u iznošenju zaključaka, a naročito onih koji se tiču strategija rešavanja problema, bez obzira koliko zapravo mi nemali uticaja na njihovo usvajanje i sprovođenje, moramo biti natprosečno pažljivi. Ako baš moramo, kao ti, zbog nekog unutrašnjeg ili spoljašnjeg poriva da iznosimo sopstveni stav (naglašavam, sopstveni stav), onda nemamo prava na stav koji poziva na predaju. Kako god nešto izgledalo, ne možeš se predati i odustati, to je zakon. Pogotovu to ne smeš tražiti od drugih. Ako ne misliš da možeš biti optimističan, onda iznosi činjenice i analiziraj, ne spekuliši, daj priliku vremenu i okolnostima da utiču.
Ti si u ovoj ozbiljnoj stvari izabrao da budeš mračan, predložio si nam kao jedinu mogućnost izbora da izaberemo način umiranja i što udobniji kovčeg. Ma koliko to bilo apsurdno, nemaš prava na to.
Srećom, čiča Šećeranac, mislim da ključnu ulogu u rešavanju demografske situacije neće igrati čitaoci tvojih poruka i ovog bloga, blogova uopšte, već ljudi koji malo čitaju, ali rade.




iz ovog tvog posta se vidi da si studirao filozofiju
Napisao si dve strane i nisi ponudio nista osim neopravdanog optimizma.

ja sam ti dao podatke o demografiji u poslednjih par decenija, opisao ekonomske tokove koji odredjuju cene, izneo moje predvidjanje i ti meni kucas dve strane nicega da bi mi rekao da sam pesimista

PS.
Ti niti prodaješ niti kupuješ pa hoćeš da tendencioznim širenjem defetizma ubediš što više ljudi da ne kupuje sada i tako ti podignu cene željene ti nekretnine koju niti kupuješ niti prodaješ.

kada nekretnine ne kupuje niko (nema potraznje) cena pada i to pada strmoglavo ...

PPS. Mozda ja i jesam pesimista ali to nikako ne znaci da nisam u pravu i da tako nece biti.

PPPS.

Srećom, čiča Šećeranac, mislim da ključnu ulogu u rešavanju demografske situacije neće igrati čitaoci tvojih poruka i ovog bloga, blogova uopšte, već ljudi koji malo čitaju, ali rade.


Nazalost resavace je politicari koji ne citaju ni zakone za koje glasaju, a i opste je poznato da oni sto mnogo citaju knjige i mnogo uce jako slabo rade na demografiji

buckoalisac buckoalisac 16:22 06.08.2011

Re: realnost

seceranac
buckoalisac


Srećom, čiča Šećeranac, mislim da ključnu ulogu u rešavanju demografske situacije neće igrati čitaoci tvojih poruka i ovog bloga, blogova uopšte, već ljudi koji malo čitaju, ali rade.



Nazalost resavace je politicari koji ne citaju ni zakone za koje glasaju, a i opste je poznato da oni sto mnogo citaju knjige i mnogo uce jako slabo rade na demografiji



To sam i ja rekao u svojoj poslednjoj rečenici. Dakle, na kraju smo se, ipak, složili nas dvojica.
elis elis 16:24 31.07.2011

Tema...

...za dokolicu uvek bilo na raspolaganju.



P.S.
Mada se još uvek držim hegelijanskog stanovišta po kojem ni vlade ni ljudi iz povesti nikada ništa nisu, niti mogu naučiti, ipak me pomalo plaši mogućnost pogrešnog učenja. Tim više ako u vidu imamo sećanje na porod koji je dala depopularizirana, nedovoljno fertilna i razočarana Austrija lečeći se od rana zadobijenih u I svetskom ratu.
Goran Nikolić Goran Nikolić 21:34 31.07.2011

Re: Tema...

Ako dobro vidim, ovo je stari tekst o depopulaciji u Austriji
ili grešim?
elis elis 10:05 01.08.2011

Re: Tema...

Goran Nikolić
Ako dobro vidim, ovo je stari tekst o depopulaciji u Austriji
ili grešim?


Ne, ovo je samo naslov jednog teksta. A sam tekst nema nikakvog značaja. Jer je oivičen naslovom-pitanjem s jedne, i činjenicom da Austrijanci sve do danas nisu izumrli, s druge strane.
Pretpostavljam da je to stoga što su u međuvremenu Austrijanci shvatili da se deca prave na drugi način, ne putem lamentirajućih medijskih članaka
antioksidant antioksidant 10:38 01.08.2011

Re: Tema...

Pretpostavljam da je to stoga što su u međuvremenu Austrijanci shvatili da se deca prave na drugi način, ne putem lamentirajućih medijskih članaka

malo pomaze i uvoz stanovnistva
elis elis 16:42 01.08.2011

Re: Tema...

antioksidant
Pretpostavljam da je to stoga što su u međuvremenu Austrijanci shvatili da se deca prave na drugi način, ne putem lamentirajućih medijskih članaka

malo pomaze i uvoz stanovnistva


Pa što jes' jes', al' valja i to export-import stanovništvo negde napraviti
No, ma šta mi ovde o populacijskim tokovima pisali i piskarali, malo je to ko razumeo poput Borislava.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:26 01.08.2011

Re: Tema...

elis
antioksidant
Pretpostavljam da je to stoga što su u međuvremenu Austrijanci shvatili da se deca prave na drugi način, ne putem lamentirajućih medijskih članaka

malo pomaze i uvoz stanovnistva


Pa što jes' jes', al' valja i to export-import stanovništvo negde napraviti
No, ma šta mi ovde o populacijskim tokovima pisali i piskarali, malo je to ko razumeo poput Borislava.

Bas kao sto tada Beograd nije bio Srbija, nije sada... Tesko da se tekst moze uzetu za merilo kretanja populacije generalno... Vise kao (de)populacijski uticaj vojni.
vlad_aleksh vlad_aleksh 06:44 04.08.2011

Re: Tema...

elis

što jes' jes', al' valja i to export-import stanovništvo negde napraviti No, ma šta mi ovde o populacijskim tokovima pisali i piskarali, malo je to ko razumeo poput Borislava.


vlad_aleksh vlad_aleksh 06:50 04.08.2011

»Rađajte se i množite se« na rumunski nači


Bio sam presrećan kada sam, naklonošću lutrije, umesto do još jednog besnila u načinu našeg umiranja, kako sam navikao, doveden bio do primera besnila i u našem rađanju.

Za njega su se postarali Rumuni.

Prema Observeru od 18. 3. 1984, od 743.000 registrovanih trudnoća, samo 40% rezultira u rađanju potomstva. 4-45.800 života odlazi u slivnik (što — uzgred budi rečeno, ma šta mislili o ljudskim slobodama — od abortusa u svetu, samo za jednu godinu, čini genocid pred kojim blede i brojke iz koncentracionih logora naše prosvećenosti).

Rumunima se najednom, s pravom, učinilo da ih je malo, i da ih je, što je još gore — sve manje. (Zašto bi trebalo da ih je više, u međuvremenu, nije rečeno.) Stoga će žene biti podvrgnute obaveznom mesečnom krvnom testu. Ona koja prekid trudnoće ne može opravdati jednim od legalnih razloga — jer u Rumuniji je abortus ilegalan — izgubiće posao.

Ostaju nejasne dve stvari:

1. Kako će žena bez posla, dakle bez sredstava da potomstvu obezbedi pristojan život, nekom drugom prilikom smeti da postane majka.

2. Zašto su novim propisima prisilnog materinstva podvrgnute samo industrijske radnice? Da li zbog statističkog jačanja proletarijata ili zaštite udobnosti onih koji mu ne pripadaju?


(Kod nas se, bar prema listu Rilindija, statistički problemi nastali opadanjem nataliteta u užoj Hrvatskoj, užoj Srbiji ili Vojvodini, rešavaju na jedan ležerniji i prirodniji način: »Treba da nas raduje činjenica što je kod ovako naglog pada rađanja u Jugoslaviji, srećan kosovski rast stanovništva koji doprinosi da ne padne dijagram na tabeli koja ilustruje natalitet u Jugoslaviji.«)

Borislav Pekić

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana