Društvo| Kultura| Mediji| Život| Životni stil

Potrošač u raljama obmanjujućeg oglašavanja

Dragan Jakovljević. RSS / 03.08.2011. u 20:34

Obmanjujuće oglašavanje mogli bismo objasniti kao korišćenje neistinitih ili poluistinitih informacija prilikom reklamiranja proizvoda ili usluga u medijima. Kao i kod svakog reklamiranja, i ovde je krajnji cilj povećanje prometa i uvećanje profita, ali je razlika u tome što se kod ove vrste oglašavanja to čini nelegalnim i neetičkim metodama. Nažalost, ova pojava zahvatila je sve vidove medijskog oglašavanja, od novinskog, preko radijskog i televizijskog, do reklamiranja na internetu. 

Pošto oglašavanje ima za cilj da ubedi ljude u prednost komercijalnih transakcija koje se inače mogu izbeći, vlade na Zapadu poslednjih godina uvode propise za kontrolu i suzbijanje lažnog, obmanjujućeg ili netačnog oglašavanja. Jer, kupci proizvoda i korisnici usluga imaju pravo da znaju šta kupuju, što podrazumeva da sve potrebne informacije treba da dobiju na etiketama artikala, odnosno prilikom zaključivanja poslova. Međutim, sistematski rad na suzbijanju ovakvih vrsta obmana građana u državama našeg regiona i dalje je gotovo zanemarljiv.

Kršenje i izigravanje zakona

Iako su sankcije od države do države različite, moglo bi se reći da je obmanjujuće oglašavanje u većini zemalja kažnjivo delo, čak i tamo gde su sankcije veoma blage. Zakonska regulativa, ipak ne sprečava neke proizvođače i trgovce da obmanjuju potrošače, jer to često čine na načine koji nisu protivzakoniti. 
Primera radi, pružaoci usluga često na svoje cene naknadno dodaju razne takse i druga plaćanja, ne obaveštavajući o tome kupca prilikom oglašavanja svojih cenovnika. Među najčešćim obmanama ove vrste su usluge mobilne telefonije i avio-saobraćaja. U većini slučajeva, informacije o taksama su ispisane sitnim slovima ili na mestima koja nisu na prvi pogled dostupna kupcu. Osim toga, u cilju prikrivanja stvarne visine cena koristi se dvosmislena terminologija, koju prosečan korisnik usluga ili kupac ne poznaje.
Oblast oglašavanja u Mađarskoj je takođe regulisana zakonskim odredbama, a institucija koja se stara o primeni propisa u ovoj oblasti je Ured za zaštitu potrošača. Njegove nadležnosti se prostiru i na zloupotrebe u različitim nekomercijalnim aktivnostima, kao što je na primer reklamiranje političkih kandidata, gde eventualne obmane ne podležu krivičnom gonjenju oglašivača. Sudeći prema blagim sankcijama, cilj zakonodavca je više prevencija, a manje kažnjavanje, što je odraz nastojanja da ova oblast bude tretirana u okvirima građanskog, a ne krivičnog prava. 
Prema rečima Nandora Feketea, načelnika Ureda za zaštitu potrošača u Budimpešti, najčešća mera koja se izriče u slučajevima obmanjujućeg oglašavanja jeste nalog oglašivaču da prekine svoje nelegalne radnje, ili da pruži dodatne informacije koje bi doprinele da bude izbegnuta mogućnost prevare. Kazne zatvora za ovakve prekršaje se vrlo retko izriču, i to uglavnom u slučajevima kada oglašivač odbija da obustavi sporno oglašavanje, uprkos tome što mu je naloženo da se to učini.
- Lažne besplatne ponude, nepostojeće nagrade i reklame kojima se deci sugeriše da moraju da kupe određeni proizvod zabranjene su od u svim članicama Evropske unije, gde su na snazi propisi vezani za praksu obmanjujućeg reklamiranja i agresivnih metoda prodaje - kaže gospodin Fekete. 
Među nepoštene metode reklamiranja može se svrstati mamljenje kupaca reklamiranjem proizvoda koji imaju niske cene, a da je istovremeno veoma malo takvih proizvoda na zalihama; nuđenje lažnih "besplatnih" proizvoda za koje kupci, u stvari, moraju da plate prikrivene troškove; sva oglašavanja u medijima i na internetu u kojima se deci naređuje da "idu da to kupe odmah" ili "da kažu mami da im to nabavi"; lažne tvrdnje, kao na primer, da neki preparat odmah sprečava opadanje kose; piramidalne promotivne metode kojima se zarađuje prvenstveno privlačenjem novih kupaca, a ne prodajom proizvoda; davanje nepostojećih ili nagrada kojima se od "dobitnika" zahteva da nešto plate da bi im one bile uručene; lažne tvrdnje da će neki proizvod biti u prodaji samo u veoma kratkom vremenskom periodu i kako bi potrošači požurili da ga nabave; zahtevi da potrošači plate neki proizvod koji im je poslat, a da oni to nisu tražili. 

Reklamiraju jefitno, prodaju skupo

Prodavci često koriste isprobanu taktiku kako da kupcima umesto proizvoda koji reklamiraju prodali zamenu za njega, po pravilu skuplju. To čine tako što reklamiraju određeni proizvod po niskoj ceni, bez stvarne namere da ga prodaju. Ukoliko kupac pokaže zainteresovanost za taj proizvod, prodavac će mu pokazati skuplji artikal i reći kako je on mnogo kvalitetniji. Na taj način jednim jedinim primerkom reklamiranog proizvoda, kao „mamcem" prodaju proizvode koji inače ne bi bili traženi zbog svoje visoke cene. 
Takođe, prodavnice treba da imaju dovoljan broj reklamiranih artikala, koji će zadovoljiti interesovanje razumnog broja interesenata. Naime, česta je praksa da se, iz različitih razloga, reklamira proizvod za koji će prodavac reći kako je „upravo prodat".
Prodavnice ne bi smele da ograniče koliko komada jednog proizvoda kupac može da kupi, ukoliko to prilikom oglašavanja nije navedeno. Na primer, stavka da je kupovina "ograničena na jedan komad" prihvatljiva je ukoliko je navedena u oglasu, ali ne i ukoliko kupac za takvo ograničenje sazna tek u prodavnici. Isto bi trebalo da se odnosi i na popuste za kupovinu većih količina proizvoda. Naime, ispred nekih prodavnica nailazimo na praksu da se, primera radi, olovke reklamiraju po ceni od 100 dinara, a tek kada uđemo unutra bivamo obavešteni da ta cena važi samo ukoliko se olovke kupe u paketu koji sadrži 20 komada. Oglas bi morao jasno da sadrži informaciju koliko košta jedna olovka, a koliko paket.

"Najpovoljnije" cene

Najčešći slogan na koji možemo naići na gradskim ulicama ili ga čuti u medijima glasi: „Najpovoljnije cene u gradu!". Ovakva poruka bi se, najblaže rečeno, mogla nazvati neproverenom informacijom, što je takođe jedna vrsta obmane. Naime, oglašivači pri davanju ovakve reklame ne pružaju nikakav dokaz za svoju tvrdnju. Ukoliko su zaista sigurni da su njihove cene najpovoljnije u gradu, kupcu bi trebalo da prilože cene svih prodavnica istog tipa u gradu, u vidu kataloga, kako bi i sam mogao da se uveri u istinitost datog slogana. U nedostatku takvog dokaza, čije postojanje do sada teško da je zabeleženo bilo gde, stvara se utisak da je informacija o najpovoljnijim cenama neistinita, odnosno data isključivo u cilju da se u prodavnicu privuku lakoverni prolaznici.
Slično se odnosi i na reklamu koja u sebi sadrži reč sniženje cena. Svedoci smo da ima prodavnica na čijim izlozima mesecima, pa i duže, stoje istaknute poruke kako su cene robe koja se u njima prodaje snižene. Pošto nije napomenuto u odnosu na koje cene važi ovo sniženje, nije teško zaključiti da je reč o reklami čiji je cilj obmana. Osim toga, ukoliko je na rasprodaji samo jedna ili nekoliko vrsta proizvoda, a ne svi koji se nalaze u radnji, kao dodatak ovakvoj reklami treba naznačiti na koje se konkretne proizvode odnose reči rasprodaja, ili sniženje cena, kako kupac ne bi bio dezinformisan. 
Posebno je pitanje da li proizvodi čija su određena svojstva predmet reklame, zaista i poseduju opisane karakteristike i na koji način kupac može to pouzdano da sazna. Ako se u oglasu kaže da upotrebom određenog proizvoda može da se postigne nešto za šta je kupac zainteresovan, to bi moralo da bude i postignuto, inače je reč o obmani. Na primer, ako proizvođač reklamira da njegov proizvod može da izleči neku tešku bolest, onda ona mora biti u stanju da je izleči. Ili, primer koji je još češći i znatno pogodniji za obmane kupaca. Ukoliko se odluči da kupi proizvode za koje se u reklami tvrdi da podmlađuju, osvežavaju, pomažu pamćenju, daju energiju i slično, kupcu ostaje jedino da veruje proivođaču, jer nema nikakav efikasan način da utvrdi da li je to zaista tako. Ocena o tome da li neki proizvod osvežava ili podmlađuje, uglavnom zavisi od subjektivne procene korisnika i njegove okoline.
Za običnog kupca nimalo lako nije ni da dokaže da li proizvod zaista odgovara karakteristikama istaknutim u reklami, poput: ekološki, biorazgradiv, zdrav, probiotički... Koristeći tu činjenicu, proizvođači na svoje artikle prilično olako stavljaju etikete sa ovim karakteristikama. O manipulacijama u smislu obmane potrošača, govore stručne kontrole tih proizvoda koje često dokazuju da je reč o dezinformacijama u oglašavanju.

Kozmetika - najveći poligon laži

Nisu retki slučajevi da manekeni koji učestvuju u reklamnim kampanjama za različite proizvode, najčešće kozmetičke, poziraju sa pomagalima koja su gledaocima nevidljiva, a koja trenutno daju reklamirani izgled njihovom licu, kosi ili telu. Dakle, ovde nije reč o karakteristikama proizvoda, već o prevari. Istraživanje koje je sproveo britanski list The Sun, a prenosi internet portal Kromoda (www.cromoda.com), govori da 28 odsto reklamiranih kozmetičkih proizvoda uopšte nema svojstva koja su izneta u oglasima, a da 44 odsto proivođača nudi ulepšanu sliku svojih artikala. Prema ovom istraživanju, samo 28 odsto proizvoda ima sva reklamirana svojstva, a čak 54 odsto manekenki koje reklamiraju maskare, za tu priliku nose lažne trepavice. 
Nešto slično dogodilo se i kada je reč o reklamiranju čokolade od koje se navodno gube kilogrami. Nažalost, svako ko je u Mađarskoj poverovao oglašivaču i potrošio novac da bi kupovao čokoladu "Slim Choc" u nameri da smanji svoju telesnu težinu, to je učinio uzalud. 
- Pomama za ovom čokoladom trajala je sve dok Ured za zaštitu potrošača nije preneo stav britanske državne Agencije za istraživanje tržišta da taj proizvod nema nikakve čudotvorne efekte koji su navedeni u reklami. Naravno, za to vreme, proizvođači su inkasirali značajnu dobit od lakovernih kupaca - rekao nam je Nandor Fekete.
Ukoliko je namera oglašivača časna, on u svojoj reklami ne bi smeo da objavi informaciju da, na primer, njegov televizor košta samo 1.000 dinara, a da prećuti kako ta cena važi samo ako se u istoj radnji kupi i kompjuter od 50.000 dinara. Informacija o ovakvom uslovljavanju kupovine trebalo bi da bude istaknuta u reklamnom oglasu, kako kupac ne bi bio doveden u situaciju da tek prilikom kupovine sazna da će ga televizor zapravo koštati 51.000 dinara, zajedno sa kompjuterom za koji nije bio zainteresovan.

Sve ovo nam govori da se paralelno sa časnim proizvođačima koji osim u proizvodnju kvalitetnih proizvoda, ulažu znatna sredstva i kako bi o svojim artiklima obavestili kupce putem reklame, pojavljuju i oni koji zloupotrebljavaju prednosti reklame. Cilj je da se dvosmislenim tekstom reklama, poluistinitim i neistinitim informacijama, kupci dovedu u zabludu i na taj način podstaknu da kupe proizvode ili koriste usluge koje zapravo nisu želeli. 
Neki proizvođači, rukovođeni sticanjem materijalne dobiti po svaku cenu, služe se obmanjivanjem potrošača otvoreno, kršeći pozitivne pravne propise u toj oblasti, dok drugi nastoje da ih izigraju ili zaobiđu. U ovakvoj poplavi loupotreba javnog oglašavanja, potrošačima u našem regionu, nažalost, ne stoji na raspolaganju mnogo sredstava za zaštitu njihovih prava. Sudeći po tome da su navedeni primeri obmanjivanja kupaca danas naša svakodnevica, a da je gotovo zanemarljiv broj onih koji su za takvo ponašanje drastičnije sankcinisani od strane države, nije teško zaključiti na kolikoj je šteti prosečan potrošač. Nažalost, u zemljama zahvaćenim procesom tranzicije, poput Srbije, država uvek ima preča posla nego što je zaštita potrošača. Rezultat takvog stava države je sumnjičavost potrošača u svaki proizvod koji im se ponudi, njihovo rastuće nezadovoljstvo činjenicom da nisu zaštićeni, opšta pravna nesigurnost i na kraju - nepoverenje u institucije države.

Atačmenti

  • xyc.jpg / 118.55 / KB image/pjpeg


Komentari (49)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Martina Andjelković Martina Andjelković 10:05 06.08.2011

Potrosac

Dzaba sto je sve obmana, kada cu ja uvek da se uhvatim za maskaru koju vidim na reklami pa makar vestacke trepavice manekenke bile duzine 2 cm.
Jukie Jukie 21:58 03.08.2011

Sličica

Inače, ko ne zna, na slici je koleginica Sally iz Monkey World-a sa svojim đacima
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 22:12 03.08.2011

Honduras

Dobro jutro, Dragane. Bez dozvole objavljuješ fotografiju.
I kasniš, bratac, kasniš. Dok se ti setiš da napišeš tekst nas već ima par miliona samo u Srbiji.
Dragan Jakovljević. Dragan Jakovljević. 22:36 03.08.2011

Re: Honduras

Ups! Izvinjavam se Vase velicanstvo kralju, potpuno sam prevideo da ste i Vi medju nama. Uz Vase dopustenje, fotku ipak ne bih menjao, posto sam negde u pozadini video i sebe, iz vremena dok sam bio ubedjen da se jede sve sto proleti.
9snohvatica0 9snohvatica0 22:32 03.08.2011

Nema temu

Navescu banalni primer coca-cole. U Austriji je tacno propisana cena coca-cole, i ni slucajno ne sme biti visa,zbog pristupacnosti. A kod nas mi je fascinantno kad na etiketi pomenutog proizvoda pise cena,a u radnji je bar za 2 dinara skuplja... Nije stvar u dinaru,dva,pet,vec u bezobrazluku.
I sve ove cene 489,7.990din i sl su naravno marketinski trikovi,jer je za oko ta cifra blaza,a budzet nece osiromasiti za par dinara od kusura koji naravno ne cekamo. Dok je njima to potpuno isplativo.

Kvalitet proizvoda u Srbiji je pooosebna prica. Ne daj Boze u Austriji da se neko otruje nekim proizvodom ili da prijavi budjav hleb ili pak pokvareno mleko komunalnoj,odmah u APS

A kod nas....E tuzni ti smo mi.

IIII da dodam.Sa moje tacke gledista slogani su ubitacni...Citavi timovi copywritera ih osmisljavaju,posle vizuelnog dozivljaja i silovanja da se bas taj proizvod izabere,slogan je ono sto ostaje u hemisferama mozga do prve radnje :) ili pak tv sopa.

Recenica "zadovoljnog korisnika" jednog "popularnog proizvoda" sa tv prodaje glasi "Ako Vas je ostavila zena,ne daj Boze i svalerka,tu Vam ne mogu pomoci,ali ako..."


monte.carlo monte.carlo 22:51 03.08.2011

koja obmana, kakva kozmetika i čokolada...



PREVARA K'O KREDIT U ŠVAJCARCIMA.

Dafina u grobu se okreće, Jezda plače svaki dan ...
9snohvatica0 9snohvatica0 22:54 03.08.2011

(: ): ~ (: ): ~ (: ): ~

Eto, da se Gagijeva knjiga ne zove TRI PRASETA ja je mozda ne bih ni narucila,ovako to moram neizostavno da uradim :)
Dragan Jakovljević. Dragan Jakovljević. 23:33 03.08.2011

Re: (: ): ~ (: ): ~ (: ): ~

Hvala Snohvatice! Imas 10 odsto popusta za ovu reklamu. A ako narucis komplet sabranih dela, dobijas i lonac koji zvizdi tvoju omiljenu melodiju kad se najmanje nadas
ulicno_pojacanje ulicno_pojacanje 00:04 04.08.2011

doso s posla

PReporuka: Zato sto se moja prava nedovoljno provlace u sredstvima javnog informisanja. Da moja, jer ja sam kupac. A ti temu delis/diskutujes/raspravljas zajedno sa nama.

-Ciljna grupa: slabovidi, lakoverni, nedovoljno obrazovani.

-Kontrola kod nas nema izvrsna ovlascenja tipa da zove pubove da odmah preduzmu konkretne mere, tipa privremeno uplene/zabrane rad prodavnice na 7 dana...to bi bilo odlicna stvar. Jedino ako bi to radili porodicni ljudi koji su imali jako losa iskustva i trpeli takvu nepravdu. Oni ce postovati dobijene obaveze/prava.


-Bankarski krediti su posebna kategorija. Pogotovu kad se udje u detalje i sitna crevca i promene na medjunarodnom trzistu koje uticu na kamatnu stopu i nacin obracunavanja...njihov kadar koji pregovara sa kupcem nije dovoljno obucen i nema dovoljno potrebnih informacija. Jbg to mi struka pa prepitam kolege
loader loader 09:36 04.08.2011

Ubrzavanje laži

A najslađe su mi one u kojima se reklamira neki preparat ili lek, pa uz uglancanu sliku na tv ide jasan, ljubak i pompezan glas koji navodi vrline proizvoda, a zatim isti glas naglo ubrza, skoro do nerazumljivosti, kad se u onih 3-4 sekunde iščitava napomena:" .... i neželjena dejstva ... za sve .... obratiti se lekaru ..."

Hansel Hansel 15:53 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

Najluđe je što je reklamiranje lekova - dakle, preparata koji su ipak prošli klinička ispitivanja - zabranjeno, dok se svakakvo đubre koje formalno nije lek, ali je, npr. "pomoćno lekovito sredstvo" ili kako to već zakon definiše, može besomučno reklamirati. Najnoviji hit mi je krema protiv bolova koju očigledno ne baš "sofisticirani" vlasnik-proizvođač reklamira rečima: "Ne mogu da vam pomognem ako vas je ostavila žena ili švalerka, ali ako vas boli ruka..."
9snohvatica0 9snohvatica0 19:15 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

Hansel
Najluđe je što je reklamiranje lekova - dakle, preparata koji su ipak prošli klinička ispitivanja - zabranjeno, dok se svakakvo đubre koje formalno nije lek, ali je, npr. "pomoćno lekovito sredstvo" ili kako to već zakon definiše, može besomučno reklamirati. Najnoviji hit mi je krema protiv bolova koju očigledno ne baš "sofisticirani" vlasnik-proizvođač reklamira rečima: "Ne mogu da vam pomognem ako vas je ostavila žena ili švalerka, ali ako vas boli ruka..."
Neee,on je "zadovoljni potrosac " anti-bol kreme. I meni je to hit kao sto sam navela u prvom postu.



Hansel Hansel 20:22 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

Jao, užas, a baš je frejm s njim "izvučen"!

Izvini, preleteo sam preko komentara, i pisao svoje...
9snohvatica0 9snohvatica0 20:31 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

Hansel
Jao, užas, a baš je frejm s njim "izvučen"!

Ivini, preleteo sam preko komentara, i pisao svoje...

Urnebesno je A tek za anti kilogram ....i cuvena recenica "Ko porodilji skine kilograme za mene je doktor nauka"
Hansel Hansel 20:51 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

....i cuvena recenica "Ko porodilji skine kilograme za mene je doktor nauka"



Nisam to video, stvarno nisu normalni! A, što je najgore, to izgleda pali!

Ne napisah gore, zbunila me ta njegova samouverenost i to njegovo prvo lice - pazi - ne može ON da NAM pomogne!
9snohvatica0 9snohvatica0 21:08 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

Ali zato moze da pomogne zenama i ljubavnicama

look this
Hansel Hansel 21:25 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

Hihi, ovo bi mogla da bude dobra zabava - obećava, ali ja sam na sporoj vezi pa ću gledati kad se vratim ADSL-u...

Podseti me ovo na džirlo djevojke ("Oblog maska - idealno rješenje" - npr.), imam to negde na VHS, staviću na YouTube pre ili kasnije!

Hvala za ovu kreativnu razmenu večeras!
loader loader 21:48 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

9snohvatica0
Ali zato moze da pomogne zenama i ljubavnicama

look this



Ma, ne... tip u odelu je šampion :
" Smršao sam na farmi 11 kilograma..! .. "
Pa, trebalo mu je gurati u korito "Starter 1", da ne kalira !!!

loader loader 21:54 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

Pa, trebalo mu je gurati u korito "Starter 1", da ne kalira !!!
loader loader 21:55 04.08.2011

Re: Ubrzavanje laži

Pa, trebalo mu je gurati u korito "Starter 1", da ne kalira !!!


ivankagrump ivankagrump 12:05 04.08.2011

neproverene tvrdnje

Ovakva poruka bi se, najblaže rečeno, mogla nazvati neproverenom informacijom, što je takođe jedna vrsta obmane. Naime, oglašivači pri davanju ovakve reklame ne pružaju nikakav dokaz za svoju tvrdnju.


Bas sam o ovome razmisljala ovih dana, a inspirisano reklamom za neku cetkicu za zube. U reklami se kaze da je to cetkica koju bira najveci broj stomatologa. Najveci broj gde, u Zambiji, Maleziji, Donjoj Mrdusi? I kako oni to znaju, jesu li intervjuisali svakog stomatologa svuda? A cetkica je ubi boze, mogao bi da je izabere samo neko ko od stomatoloskog fakulteta ima kafu u klubu studenata.
Dragan Jakovljević. Dragan Jakovljević. 12:18 04.08.2011

Re: neproverene tvrdnje

9snohvatica0 9snohvatica0 14:22 04.08.2011

:D

Ma preko bilborda cu da ti UDARIM reklamu,nesto iz biografije me bas odusevilo,pa moram :)
Cim se vratim u rodnu mi grudu narucujem prasice :)
Verujem da je Gagijevo Pestarenje izuzetan roman pa cu morati i njega :)

Mogu li taj lonac da zamenim za princa koji svako jutro pevusi omiljenu mi melodiju?



Dragan Jakovljević. Dragan Jakovljević. 18:58 04.08.2011

Re: :D

Ma nemoj bas toliko, mislice da je neki dogovor... A sto se tice lonca koji zvizdi, to je vec gotova stvar. Eventualna trampa za tu drugu zeljenu robu je na tebi.
9snohvatica0 9snohvatica0 19:25 04.08.2011

Re: :D

Dragan Jakovljević.
Ma nemoj bas toliko, mislice da je neki dogovor... A sto se tice lonca koji zvizdi, to je vec gotova stvar. Eventualna trampa za tu drugu zeljenu robu je na tebi.

LJUDI JA NISAM ZNALA KO JE OVAJ MOMAK SVE DO SINOC!!!
Khm... Elem skuplji si od Koelja,a da li vredis to cu ti naknadno javiti :)
Zasto aludiras na taj lonac ovako javno,stavljas do znanja ljudima da znam kuvati,pa necu posle moci da ocistim inbox od mracnih ponuda
P.S. SHerovala sam reklamu na fb njaa,njaaa
Ja cu princa da sanjam jer nesrecan je onaj koji ne sanja,zar ne? :)
Hansel Hansel 16:10 04.08.2011

Ko štiti potrošače

Predsednica Centra potoršača Srbije Vera Vida već više od godinu dana odgovara u Poltikinom dodatku "Potrošač" na pitanja čitalaca. Nedavno se neko žalio da je kupio kafu, tj. proizvod na čijem je pakovanju s prednje strane pisalo KAFA, a u sastavu (sitnim slovima) da ima neki procenat ječma (oko 10, čini mi se). Čovek se oseća prevarenim, pita da li se takav proizvod može zvati KAFA i da li su njegova prava povređena, tj. da li je proizvođač morao jasno na prednjoj strani pakovanja da naznači da to nije 100% kafa. Predsednica odgovara da taj proizvod niko ne bi kupio da je on to napisao vidljivo na prednjoj strani i da se proizvod može zvati KAFA!

Nije me ovo mnogo potreslo zbog kafe (koju prktično ne pijem) nego zbog užasavajuće indolencije nekoga ko se izdaje za zaštitnika prava potrošača - ovim je dala proizvođačima pravo na prevaru! Takođe, odredba novog Zakona da garancija za tehničke uređaje važi 2 godine, ali je posle navršenog šestog meseca teret dokazivanja ispravne upotrebe na kupcu, glatko je prihvaćena od naših potrošačkih udruženja, bez bilo kakvog objašnjenja kako se ta "pravilna upotreba" dokazuje (i zašto)!
milisav68 milisav68 17:35 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Hansel
Predsednica Centra potoršača Srbije Vera Vida već više od godinu dana odgovara u Poltikinom dodatku "Potrošač" na pitanja čitalaca. Nedavno se neko žalio da je kupio kafu, tj. proizvod na čijem je pakovanju s prednje strane pisalo KAFA, a u sastavu (sitnim slovima) da ima neki procenat ječma (oko 10, čini mi se). Čovek se oseća prevarenim, pita da li se takav proizvod može zvati KAFA i da li su njegova prava povređena, tj. da li je proizvođač morao jasno na prednjoj strani pakovanja da naznači da to nije 100% kafa. Predsednica odgovara da taj proizvod niko ne bi kupio da je on to napisao vidljivo na prednjoj strani i da se proizvod može zvati KAFA!

Nije me ovo mnogo potreslo zbog kafe (koju prktično ne pijem) nego zbog užasavajuće indolencije nekoga ko se izdaje za zaštitnika prava potrošača - ovim je dala proizvođačima pravo na prevaru!

Nije, samo joj je prvi deo odgovora kretenski.
Ne može na kesici da piše samo "kafa", već mora da se doda još nešto, kao posebnost proizvoda.Na primer "grand", "don",.."miškova" ..itd
To je isto, kao recimo hleb, burek, kifla.....gde mora da postoji deklaracija sa nazivom pekare ("miškova pekara" ), ali isto i SASTAV tog proizvoda.
Tako i za kafu, možeš/moraš da nazoveš proizvod "miškova/nešto kafa", ali OBAVEZNO na kesici moraš da navedeš sastav, i ne mora da bude 100% kafa, već može da bude neka mešavina.
Inspekcija može samo da proveri, da li je tačno ono što piše u "sastav".
Hansel Hansel 18:51 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Čekaj, znaš da svaki "sok" nije sok i da se sada razlikuju nektar i sok, na primer. Ako kupiš brašno, može li u njemu da bude i 10% gipsa (ili obrnuto)? Zna se šta je kafa (biljka, plod, blabla) i ako negde piše samo KAFA, onda mora da bude to što piše. Mislim, ja to onako potrošačko-zdravorazumski. Ne može da se KAFA zove i nešto što ima 100% kafe i nešto što ima dodatke koji nisu sugerisani u nazivu. Kaže predsednica: "Niko to onda ne bi kupio!" - pa, onda, neka ne proizvode takve stvari; a ako se i prevare - neće kupovati više, i - u čemu je onda poenta - u namargačivanju?

Ali, dobro, koji je taj propis gde ovo piše za kafu što si napisao? Važi li to i za druge proizvode? Možda ni flaširana voda nije 100% voda?!
milisav68 milisav68 19:12 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Hansel
Čekaj, znaš da sok i nektar nisu isto, na primer. Ako kupiš brašno, možem li u njemu da bude i 10% gipsa (ili obrnuto). Zna se šta je kafa (biljka, plod, blabla) i ako negde piše samo KAFA, onda mora da bude to što piše. Mislim, ja to onako potrošačko-zdravorazumski. Ne može da se KAFA zove i nešto što ima 100% kafe i nešto što ima dodatke koji nisu sugerisani u nazivu.

Ali, dobro, koji je taj propis gde ovo piše za kafu što si napisao? Važi li to i za druge proizvode? Možda ni flaširana voda nije 100% voda?!

Ne može da piše samo KAFA, samo BRAŠNO, samo VODA ( ima tu i recimo keks, kola, vino......)
Ne znam pod kojim se brojem vodi propis, ali znam da ne može, uostalom navedi mi neki takav proizvod, gde recimo piše samo "kafa" ili samo "voda". (ima "voda voda"
I naravno da ne može da bude gips u brašnu (a brašno može da bude pšenično, kukuruzno....).

Hansel Hansel 20:43 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Piše ko je proizvođač, evo moj otac ima jednu na kojoj piše KAFA, s logom proizvođača, naravno. Kafa je supstanca, i ako se napiše da je nešto kafa, ima da bude kafa! Vode zaista imaju posebne nazive, ali ispod piše da li je to mineralna, oligomineralna... VODA!
milisav68 milisav68 21:04 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Hansel
Piše ko je proizvođač, evo moj otac ima jednu na kojoj piše KAFA, s logom proizvođača, naravno. Kafa je supstanca, i ako se napiše da je nešto kafa, ima da bude kafa! Vode zaista imaju posebne nazive, ali ispod piše da li je to mineralna, oligomineralna... VODA!


Linne je davne 1737. god svrstao kafu u porodicu brocika (familia Rubiaceae, genus Coffea), pod imenom Coffea Arabica. Poznate biljke iz ove familije u našim krajevima su brocika, lazarkinja, jasmin...
Mnoštvo biljaka koje spadaju u rod kafe (genus Coffea), je tek 1940. god svrstano u četiri velike grupe. Važna grupa Eucoffea je grupa u koju spadaju, za nas najvažnije vrste kafe, arabika i robusta. To su komercijalni oblici kafe za svakodnevnu potrošnju. Globalana procena je da u celokupnoj proizvodnji kafe na svetu oko 70-75% otpada na arabiku, a oko 25-35% na robustu, odnosno njihove varijetete i hibride. Tek minimalnih oko 2-5% kafe otpada na retke vrste, kao što su liberica, excelsa i stenophylla.


malo o kafi
Hansel Hansel 21:17 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

E, pa ječam sigurno ne spada u kafu!

Među nama, baš mene briga za kafu, mogu da uvaljuju i pšenicu i cikoriju što se mene tiče, ali ovo je stvar principa! Samo neka kakao ostave na miru, a tu je tek bilo taakvih falsifikata...
9snohvatica0 9snohvatica0 21:19 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Hansel
E, pa ječam sigurno ne spada u kafu!

Među nama, baš mene briga za kafu, mogu da ubaljuju i pšenicu i cikoriju što se mene tiče, ali ovo je stvar principa! Samo neka kakao ostave na miru, a tu je tek bilo taakvih falsifikata...

Ne pamtim kad sam zadnji put popila kakao punog kvalitetnog ukusa !!!!
Hansel Hansel 21:28 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Već odavno sam obećao blog na tu temu, obećavam da ću ga postaviti uskoro!
milisav68 milisav68 21:34 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Hansel
E, pa ječam sigurno ne spada u kafu!

Među nama, baš mene briga za kafu, mogu da uvaljuju i pšenicu i cikoriju što se mene tiče, ali ovo je stvar principa! Samo neka kakao ostave na miru, a tu je tek bilo taakvih falsifikata...

A pazi sad!
Kafa sa 5-10% ječma je zdravija, jer ne izaziva kiselinu u želucu.
Pa ti vidi.

A što se tiče kakaa, čitao sam negde da biljka (od koje se proizvodi) izumire, i da će u nekoj relativno bliskoj budućnosti, 100 grama čokolade da bude 100 evra.
9snohvatica0 9snohvatica0 21:48 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Super,ali mi pre bloga tiho sapni naziv distributera najboljeg kakaa.


P.S.Ubice me Gagi sto ovoliko offujem
milisav68 milisav68 21:58 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

9snohvatica0
Super,ali mi pre bloga tiho sapni naziv distributera najboljeg kakaa.


P.S.Ubice me Gagi sto ovoliko offujem

Ma neće, sve je ovo u okviru teme.

A što se tiče distributera, samo pitaš svemogući gugl ili wiki.
9snohvatica0 9snohvatica0 22:06 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Miliiiiiii pa ne o kakau ,vec naziv kakaa koji se kod nas prodaje,znas ono Miskovic,Markovic itd...kao sto kafe imaju nazive distributera..

milisav68
Hansel



A što se tiče kakaa, čitao sam negde da biljka (od koje se proizvodi) izumire, i da će u nekoj relativno bliskoj budućnosti, 100 grama čokolade da bude 100 evra.

Kamo lepe srece,onda ne bih imala 65kg. Ovako padam u iskusenje da posegnem za ANTI KILOGRAMOM

milisav68 milisav68 22:13 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

9snohvatica0



Jukie Jukie 23:13 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

milisav68

A što se tiče kakaa, čitao sam negde da biljka (od koje se proizvodi) izumire, i da će u nekoj relativno bliskoj budućnosti, 100 grama čokolade da bude 100 evra.

Izumiru beli medvedi, a kakaovcu ništa ne fali, gaji se na plantažama
milisav68 milisav68 23:39 04.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

Jukie
milisav68

A što se tiče kakaa, čitao sam negde da biljka (od koje se proizvodi) izumire, i da će u nekoj relativno bliskoj budućnosti, 100 grama čokolade da bude 100 evra.

Izumiru beli medvedi, a kakaovcu ništa ne fali, gaji se na plantažama

A plantaže su garancija za dobar rod.

Možda se nisam najbolje izrazio, ali je poenta tog teksta bila, da zbog brzih klimatskih promena, biljke (kakaoca) neće moći da se adaptiraju, pa će biti i manji rod, a samim tim i skup.

Nešto slično se desilo sa "našom" šljivom "Rankom".Jednostavno ona više ne može da opstane pod "današnjim" uslovima.Teško se uzgaja, i slabo radja.



Hansel Hansel 08:51 05.08.2011

Re: Ko štiti potrošače

9snohvatica0
Super,ali mi pre bloga tiho sapni naziv distributera najboljeg kakaa.

Pa u blogu i to treba da piše! Mada, u poslednje vreme, u redovnoj prodaji, kako saznaje moja kakao-informativna mreža, nema ne najboljeg, nego - dobrog. Bio na kilogram u Metrou, udarila kriza, sada nema!
9snohvatica0 9snohvatica0 17:54 04.08.2011

......


Najskuplja reklama svih vremena. Ulozeno je 60 miliona dolara.
Zaista je fantasticna

loader
A najslađe su mi one u kojima se reklamira neki preparat ili lek, pa uz uglancanu sliku na tv ide jasan, ljubak i pompezan glas koji navodi vrline proizvoda, a zatim isti glas naglo ubrza, skoro do nerazumljivosti, kad se u onih 3-4 sekunde iščitava napomena:" .... i neželjena dejstva ... za sve .... obratiti se lekaru ..."

I meni je to zaparalo usi...


U ovoj reklami ima malo vise eroticnosti ako se dublje protumaci , a reklama je za sladoled..


Moooram da dodam i moju omiljenu reklamu

appendix appendix 18:27 04.08.2011

preporuka...

Pre nekih godinu ipo dana, Staša Koprivica je na svom blogu dala genijalan osvrt na reklame, koje su najčešće prisutne na našim televizijama...link
Hansel Hansel 08:57 05.08.2011

Re: preporuka...

Sjajno, hvala! Po duhu vrlo sličnu opservaciju napisala pre oko mesec dana Nada Blam u Politikinom TV dodatku, nemam sada pri ruci...
appendix appendix 21:37 05.08.2011

Re: preporuka...

Hansel
Sjajno, hvala! Po duhu vrlo sličnu opservaciju napisala pre oko mesec dana Nada Blam u Politikinom TV dodatku, nemam sada pri ruci...


Ako se setiš, dobaci link... Google mi nije pomogao...
etotako etotako 21:40 04.08.2011

reklamna literatura

Svima koji se imalo više zanimaju za reklame i zašto se prave baš tako kako se prave, preporučujem srdačno knjigu Vans Pakarda, Skriveni ubeđivači.

[url=http://www.knjizara.com/knjige/knjiga/8395_Skriveni+ube%C4%91iva%C4%8Di+%3A+psihologija+reklame_ISBN:][/url]

Ni Đuro Šušnjić ne treba da se zaobiđe sa knjigom Ribari ljudskih duša.
Ili bilo koja druga literatura iz industrije svesti.

Martina Andjelković Martina Andjelković 10:03 06.08.2011

Potrosac

Dzaba sto je sve obmana, kada cu ja uvek da se uhvatim za maskaru koju vidim na reklami pa makar vestacke trepavice manekenke bile duzine 2 cm.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana