Politika| Život

Ponos i sram

eli.lacrosse RSS / 17.08.2011. u 19:29

Prema podacima republičkog Zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi nacije, zasnovanim na popisu iz 2002. godine, 6,5% stanovnika Srbije ima fakultetsku diplomu. Dakle, visokoobrazovani u Srbiji su manjina. Na nacionalnoj debati „Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa”, koju je organizovala Vlada Srbije pre oko tri i po godine, ministar Božidar Đelić je rekao da je naša zemlja jedina u Evropi u kojoj se procenat visokoobrazovanih ljudi smanjuje u poslednjih 15 godina. Sudeći po tome onih sa završenim fakultetom možda nema ni 6,5%. Toj tako maloj, maleckoj manjini bilo bi dobro da svoje obrazovanje ispoljava unutar svojih stanova, daleko od očiju većine kojoj bi to moglo smetati.

Procena je da 7% stanovnika Srbije ima člansku kartu biblioteke. Ono što pripadnici te manjine rade bi trebalo da ostane unutar zidova biblioteka i njihovih stanova, jer ostale – većinu, ne zanima na koji način oni upražnjavaju svoje intimne navike u vezi sa statusom člana biblioteke, zar ne?

Redovni posetioci bioskopa
u Srbiji takođe su manjina. Briga države i neumoran rad na zatiranju preostalih bioskopa onemogućavaju rast ove grupe. Njihove navike, skrivene bioskopskim mrakom, u tom mraku bi trebalo i da ostanu. Jer, zašto bi većini bilo potrebno da zna šta mrak intime bioskopa skriva?

Kada ste poslednji put bili u nekom muzeju? Ako ne možete da date odgovor na ovo pitanje onda svakako ne pripadate onoj manjinskoj grupi u Srbiji koja redovno odlazi u te ustanove. Iako najveći muzej u Srba ne radi već dugo vremena, još uvek postoje ponegde „četiri zida” međ’ koja bi se oni malobrojni koji uživaju u svojoj neuobičajenoj navici mogli zavući, i biti daleko od većine koju ono što oni tamo rade ne zanima.

U Srbiji ne postoji precizna statistika o broju osoba sa invaliditetom, ali se procenjuje da ih je između 800.000 i milion. Ako se uzme u obzir da je prema podacima republičkog Zavoda za statistiku Srbija 2007. godine imala 7.397.651 stanovnika, može se grubo izračunati da osobe sa invaliditetom čine između 11 i 14 procenata stanovništva Srbije. Treba li ta jedva primetna manjina da svoje invaliditete ispoljava javno, pred većinom koja ima „preča posla” od tuđih briga?

Oboleli od retkih bolesti su manjina. Treba li većina da se upoznaje sa nečime za šta nikada ne bi ni čula da ta manjina ne govori o svojim aktivnostima, već da ih ima u svoja „četiri zida”?

 

Pripadnost nekim manjinskim grupama stvar je izbora. Pripadnost nekim manjinskim grupama nije stvar izbora.
Mađari, Albanci, Slovaci, Crnogorci, Hrvati, Rumuni… u Srbiji su manjina.
Srbi su manjina u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Rumuniji, Austriji, Kanadi…
To je tako, sviđalo se nekome ili ne.
I, da li bilo ko ima razloga da bude ponosan na to, ili da se srami toga? Ja verujem da nema.
Ali onaj ko istupi tražeći za manjinu prava koja većina ima, i ko je spreman da istraje sa ciljem da se za ta prava izbori, uprkos pretnjama, zastrašivanju, uvredama… ima razloga da bude ponosan.

 

Tagovi



Komentari (36)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

aleksanadar aleksanadar 20:01 17.08.2011

1.

Неке од описаних тенденција нису српска специфичност.

Нпр. опадање броја посетилаца биоскопа и са тиме повезано - нестанак институције биоскопа - тенденција је у свету, а не само у Србији.

Не знам колико Француска има становника који одлазе у библиотеку или уопште узима књигу у руке. Но, опет, рекао бих да се све мање чита, како у свету, тако и у Србији.

То је у вези са неких других цивилизацијским () или антицивилизацијским процесима.



P.S.
У америчким државама Њујорк и Индијана деца више неће учити писана слова!

Ево шта о томе пише Албахари.


P.P.S.
javascript:;- javascript:;- javascript:;- javascript:;- javascript:;- javascript:;-

bandina bandina 21:04 17.08.2011

Re: 1.

Неке од описаних тенденција нису српска специфичност.


Ok, al ajd' od sebe da krenemo

" The only shame is to have none."

BLAISE PASCAL
eli.lacrosse eli.lacrosse 21:20 17.08.2011

Re: 1.

Неке од описаних тенденција нису српска специфичност.
...
То је у вези са неких других цивилизацијским () или антицивилизацијским процесима.

Nije mi namera bila da pronalazim srpske specifičnosti niti da govorim o civilizacijskim ili anticivilizacijskim procesima, već da otpočnem diskusiju o odnosu prema manjinama, odnosno nedostatku makar suzdržanosti kada se ispoljava sopstvena netolerantnost. I o pozivanju na diskriminaciju.
jesen92 jesen92 23:58 17.08.2011

Re: 1.

..izvini...ali moram da ti kazem da su ti primeri malo zbrdazdola a posebno mi se ne svidja fokusiranje na 4 zida...bioskop i cetiri zida, biblioteka,pa visokoobrazovani..pa invalidi...gemist...
eli.lacrosse eli.lacrosse 08:05 18.08.2011

Re: 1.

..izvini...ali moram da ti kazem da su ti primeri malo zbrdazdola a posebno mi se ne svidja fokusiranje na 4 zida...bioskop i cetiri zida, biblioteka,pa visokoobrazovani..pa invalidi...gemist...


"Četiri zida" je sintagma koju oni koji prete nemirima ako se Parada ponosa održi najčešće koriste. Da ne tražim po netu, ali i Brat-Obraz i Čovek-Drvo retko kada propuste priliku da izjave nešto kao – oni dopuštaju osobama drugačije seksualne orjentacije da u svoja "četiri zida" rade šta god hoće. Otud četiri zida.

Druga vrlo često pominjana stvar je bolest. Argumentacija dovodi do zaključka da ako je neko bolestan nema pravo da organizuje skup. Naravno da znamo da se u slučaju Parade ponosa ne radi o bolesti, ali to nije važno. Važno je da svi, manjine u svakom mogućem aspektu, imaju ista prava, sve dok ta prava ne ugrožavaju bilo koga drugog.

"Gemišt" je jer je svako od nas na neki način manjina.

EDIT
Da ne zaboravimo i "preča posla".
antioksidant antioksidant 11:09 18.08.2011

Re: 1.


Ево шта о томе пише Албахари.

uf!
malo je pomešao babe i žabe ovde.
mada klimam glavom sa odobravanjem na (deo?) zaključka (jer je lep i zanimljiv - nisam baš siguran koliko je tačan) "Рукопис је, како је неко већ приметио, био једна од оних ствари које су нас правиле јединственим, другачијим од осталих,јер свако пише на свој непоновљив начин." nikako ne bih mogao pristati da se složim sa sledećom rečenicom " Ако се лишимо писања руком, начинићемо још један корак који ће омогућити брисање разлика и подстаћи даљи рад на стварању света у којем ћемо сви бити исти".

ne verujem da proširenje mogućnosti saznanja dovodi do sveta gde smo svi isti. svet u kome je informacija dostupnija omogućava više provere i manje mogućnosti da (sa)znanje bude dogma. to što istovremeno dolazi do pasivizacije konzumenta ne znači da je alat (elektronski prenos informacija) loš već da je zloupotrebljen.

probaću ovako - primer sa matematikom "Ако их упитате колико износи једна трећина броја 33 они одмах укључују калкулаторе, а трагање за четвртином броја 464 сматрају вишом математиком. Будући да калкулатори са лакоћом одговарају на слична, па и на много тежа, питања – зашто онда уопште предавати математику у школи?"
možemo reći da je glupo što je sada veći problem bez pomagala podeliti 2 broja ali da li to znači da je znanje matematike manje? da li je matematika učenje osnovnih računskih operacija ili su te operacije samo uvod u matematiku? alat za matematiku? da li to što ja sada ne znam da izvadim koren iz nekog prirodnog broja (a znao sam kada sm bio 8-mi razred) znači da ja sada manje znam i razumem matematiku nego tada?
isto je i sa umetnošću - to što mi je neka slika sada dostupnija (reprodukcija na ekranu) nego pre 25 godina ne znači da sam ja "osposobljeniji" da uživam u lepom ili da razuemm kontekst i značaj umetničkog dela nego pre 25 godina....
zato kažem - babe i žabe. istovremeno se dešavaju 2 stvari (jedna loša i jedna fantastična). loše je što su ljudi generalno nezainteresovaniji a fantastično je što ima sve više mogućnosti nešto saznati, probati, videti, pročitati... nećemo zaustaviti lošu stvar kritikujući dobru.
u krajnеm slučaju - ja sam ovaj tekst dobio elektronski
aleksanadar aleksanadar 12:24 18.08.2011

Re: 1.

ne verujem da proširenje mogućnosti saznanja dovodi do sveta gde smo svi isti.


Ни ја. Али, питање је овде: да ли терабајти информација који нам се свакодневно сручују на главу - "проширују могућности сазнања"?

Да ли Фејсбук и рачунарске игрице проширују могућности сазнања?
Мени се чини да заглупљују.


svet u kome je informacija dostupnija omogućava više provere i manje mogućnosti da (sa)znanje bude dogma.


"Информација", узета сама за себе, није знање.

Пут до знања је дуг и болан. Знање се не стиче притиском на тастер.


možemo reći da je glupo što je sada veći problem bez pomagala podeliti 2 broja ali da li to znači da je znanje matematike manje?


Па, одговорио бих потврдно - јесте мање. Наиме, ако се дете за тако нешто обраћа машини (дигитрону или рачунару), а не својој памети, онда извлачим закључак да оно (дете) ни саму математику не разуме довољно.

У конкретном примеру: "33 подељено са 3" - одмах падају на памет одређене математичке законитости, које смо некада учили у школи...


Верујем да је Албахари, барем у једној ствари, у праву - свет постаје све више униформан, а рзаличитости нестају.

antioksidant antioksidant 12:45 18.08.2011

Re: 1.

"Информација", узета сама за себе, није знање.

па нисам ни написао да јесте
Знање се не стиче притиском на тастер.
опет се слажемо. мада ми је нејасно зашто мислите да то на било кој начин оспорава оно што сам ја написао?

Верујем да је Албахари, барем у једној ствари, у праву - свет постаје све више униформан, а рзаличитости нестају.
ок, и јамислим да је албахари у томе у праву али ја за то не кривим "другачији начин описмењавања". да поновим

istovremeno se dešavaju 2 stvari (jedna loša i jedna fantastična). loše je što su ljudi generalno nezainteresovaniji a fantastično je što ima sve više mogućnosti nešto saznati, probati, videti, pročitati... nećemo zaustaviti lošu stvar kritikujući dobru.


математика:
Па, одговорио бих потврдно - јесте мање. Наиме, ако се дете за тако нешто обраћа машини (дигитрону или рачунару), а не својој памети, онда извлачим закључак да оно (дете) ни саму математику не разуме довољно.
где је граница? сабирање четвороцифрених бројева, дељење петоцифрених? и не обраћа се дете "памети" него "сећању". једно је разумети процес а друго запамтити саме "резултате"


и за крај да одговорим на прво постављено питање


да ли терабајти информација који нам се свакодневно сручују на главу - "проширују могућности сазнања"?

не сами по себи али помажу. веома помажу. јер незамисливо ми је знање без информација
jesen92 jesen92 22:52 18.08.2011

Re: 1.

"Četiri zida" je sintagma koju oni koji prete nemirima ako se Parada ponosa održi najčešće koriste. Da ne tražim po netu, ali i Brat-Obraz i Čovek-Drvo retko kada propuste priliku da izjave nešto kao – oni dopuštaju osobama drugačije seksualne orjentacije da u svoja "četiri zida" rade šta god hoće. Otud četiri zida.
..nismo se razumeli...jasno je meni znacenje "cetiri zida" ali mislim da borba za manjinska prava mora ozbiljnije da se vodi i da se pritom ne mesaju babe i zabe...tacno je da smo svi mi u necemu manjina...ipak, ne treba mesati prava pojedinca sa manjinskim pravima...a kada govorimo o manjinskim pravima ne treba mesati prava nacionalnih manjina, na primer, sa pravom na seksualnu orijentaciju...Ako je tema ovog posta "parada" ne vidim razlog za udaljavanje od teme kroz poredjenje neuporedivog....Sto se parade tice i sami organizatori su do sada bili vrlo neubedljivi tj nisu svojim aktivnostima bili u stanju da objasne za sta se u stvari bore...meni lice na ono "cula zaba da se konji kuju pa i ona podigla nogu" ..kao, svi imaju paradu pa ajd i mi da ne zaostanemo...ovo je ipak balkan...slicno je i u Hrvatskoj bilo,prosetaju malo i nista...u tom nekom Svetu koji je na visem i drugacijem kulturoloskom nivou Parade su karnevali na kojima se narod zabavlja a na ovim prostorima je to ocigledno nemoguce u vremenu u kome mi sada zivimo...a jednog dana, ko zna.....
eli.lacrosse eli.lacrosse 23:09 18.08.2011

Re: 1.

ne treba mesati prava nacionalnih manjina, na primer, sa pravom na seksualnu orijentaciju

Naprotiv, mislim da ih treba "mešati", i da se vrlo lako mogu porediti. Ne treba zaboraviti da pravo na jednakost nije dato samo po sebi već da je osvajano, nekad vrlo teško i uz ogromne žrtve. Da ne pominjem ono što svima prvo padne na pamet – borbu za rasnu ravnopravnost. Ali, da li znaš da su žene pravo glasa u Švajcarskoj dobile tek sedamdesetih godina prošlog veka? Ono što nama izgleda sasvim prirodno i logično do pre samo neku deceniju je bilo predmet borbe. Nadam se da će ono o čemu se danas govori vrlo brzo postati najnormalnija stvar.

Sto se parade tice i sami organizatori su do sada bili vrlo neubedljivi tj nisu svojim aktivnostima bili u stanju da objasne za sta se u stvari bore...meni lice na ono "cula zaba da se konji kuju pa i ona podigla nogu" ..kao, svi imaju paradu pa ajd i mi da ne zaostanemo...

Nečija prava ne bi trebalo da zavise od sposobnosti toga nekog da ih ubedljivo objasni ili obrazloži, zar ne?
jesen92 jesen92 23:38 18.08.2011

Re: 1.

Nečija prava ne bi trebalo da zavise od sposobnosti toga nekog da ih ubedljivo objasni ili obrazloži, zar ne?
svakako...
medutim, posto prava treba da se osvoje onda je sposobnost onih koji osvajaju veoma bitna za uspeh...
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 02:28 19.08.2011

Re: 1.

A KADA SU U SRBIJI ŽENE DOBILE PRAVO GLASA?
eli.lacrosse eli.lacrosse 08:18 19.08.2011

Re: 1.

Nečija prava ne bi trebalo da zavise od sposobnosti toga nekog da ih ubedljivo objasni ili obrazloži, zar ne?
svakako...
medutim, posto prava treba da se osvoje onda je sposobnost onih koji osvajaju veoma bitna za uspeh...

Pravo manjina na jednakost sa većinom treba svi da osvajamo. Ako ni zbog čega drugog ono zbog toga što smo svi u nekom pogledu manjina. Dakle, iz ličnih, sebičnih razloga, ako već ljudskost, savest, moralna strana ličnosti, vaspitanje… nisu tu da nas usmere. Kada bi bilo tako, sposobnost jednog društva bila bi gotovo konstantna. Odnosno, rasla bi s razvojem samog društva.

Još jednom, u slučaju prava manjina treba mešati "babe i žabe", jer nema vrednijih manjina (bar kada se o njihovim pravima radi) i nema vrednijih prava (sve dok su zakonom garantovana).
eli.lacrosse eli.lacrosse 08:26 19.08.2011

Re: 1.

A KADA SU U SRBIJI ŽENE DOBILE PRAVO GLASA?

Wikipedia kaže – 1945. godine. Bacih pogled, i, interesantno, na ostrvu Man (odatle je, ako se dobro sećam, Najdžel Mensel) žene to pravo imaju od 1881. U Omanu su ga ostvarile 2003, u Kuvajtu 2005, a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2006.
aleksanadar aleksanadar 09:25 19.08.2011

Re: 1.

да ли терабајти информација који нам се свакодневно сручују на главу - "проширују могућности сазнања"?


не сами по себи али помажу. веома помажу. јер незамисливо ми је знање без информација


Сложићу се са последњим делом реченице - без информација нема ни знања. (Мада, треба се упитати шта значи "информација" - нека то остане за неки други пут.)

Али, не ради се о информацији као таквој, него о количини информација, којима смо изложени. Док је рачунар машина управо направљена да манипулише великом (човеку такорећи незамисливом) количином информација, људски мозак не располаже са таквим могућностима. (Толико о могућностима манипулације. Моја је претпоставка, међутим, да људски мозак може и нешто више од тога.)

Осим тога, "знање" стечено упијањем велике количине информација бива фрагментарно, расцепкано - нема, а не може ни бити слике о целини догађаја или ствари. Другим речима, од силног дрвећа не види се шума.

Мада не спорим да поседовање информација доноси поседнику извесну моћ, рекао бих да су информације, одн. знање на њима засновано, изузетно прецењене.

Сада, наравно, уколико је неко "жедан" знања, ни ова поплава информација не би требало да га онемогући, одн. (како кажете) могла би чак и да му буде од помоћи.

Али, изгледа да ту постоји проблем "предозирања" информацијама. О томе говори једна занимљива књига норвашког писца Ериксена, под насловом "Тиранија тренутка". (Ако будем стигао, написаћу нешто о томе.)


Па, одговорио бих потврдно - јесте мање. Наиме, ако се дете за тако нешто обраћа машини (дигитрону или рачунару), а не својој памети, онда извлачим закључак да оно (дете) ни саму математику не разуме довољно.


где је граница? сабирање четвороцифрених бројева, дељење петоцифрених? и не обраћа се дете "памети" него "сећању". једно је разумети процес а друго запамтити саме "резултате"


Пример који је Албахари навео - "поделити 33 са 3" - уопште није нешто што се не може разумети. Најпре, још у основној школи се учи просто правило: "број је дељив са 3, ако је збир његових цифара дељив са 3", па ће дете (ученик шестог разреда) одмах знати (3 + 3 = 6, а 6 је дељиво са 3) да број 33 може поделити са 3, без остатка. Друго, неко ко је научио да дели, одмах ће уочити колико је такав задатак лаган.

С друге стране, дете које ову просту операцију не обавља "главом", него уз помоћ справе, можда управо не разуме у чему се састоји математичка операција "делења", нити какав је њен смисао. Његово је да укуца "33", затим знак "/", па опет "3" - и добиће резултат.

Што се тиче "великих" бројева (четвороцифрених и већих), од деце се и не тражи да са њима "напамет" рачунају, већ им се управо за такве операције (али, само за такве) даје дигитрон.

Уосталом, и дигитрон и рачунар су, ако се не варам, направили математичари.

Не слажем се да се ради о "сећању", а не о "памети". Пре бих рекао да се ради о комбинацији једног и другог. Али, без памети не иде.

Да ли је "паметан" неко ко зна да одрецитује или само напише ову форумулу:

?

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:40 19.08.2011

Re: 1.

eli.lacrosse
Wikipedia kaže

A gde Vi živite, te Vam je Wiki potreban za odgovor?
Uostalom, valjda ste nešto saznali i sa ovog bloga?
eli.lacrosse eli.lacrosse 15:13 19.08.2011

Re: 1.

A gde Vi živite, te Vam je Wiki potreban za odgovor?

Kakve veze ima prebivalište sa korišćenjem Wikipedie? Je l' postoje posebna mesta koja nastanjuju oni koji znaju odgovore? Ili se samo radi o odgovoru na potanje o pravu glasa žena?

Uostalom, valjda ste nešto saznali i sa ovog bloga?

Jesam, ali opet ne vidim vezu sa korišćenjem Wikipedie.
antioksidant antioksidant 15:23 19.08.2011

Re: 1.

Да ли је "паметан" неко ко зна да одрецитује или само напише ову форумулу:

?


to je neprovereno
inace, cini mi se da razgovaramo o "granicama" i da se u sustini slazemo (tj da nam je neslaganej ostalo ne granicnim slojevima teme)
da - informisanost je bitna
da - previse informacija dovodi do zagusenja
ne - problem zagusenaj se ne resava smanjivanjem informacija vec promenom nacina selekcije i obrade
ne- informacija sama po sebi nije dovoljna za znanje. izmedju ostalog potrebno je i razumevanje
i za kraj - ne mislim da je upotreba sprava kontraindikovaa sa razumevanjem procesa
nekada nismo zapisivali vec smo pamtili
sada "zapisujemo" ne koristeci papir i olovku
i da se vratimo albahariju - slazem se sa vecim delom teksta ali ne verujem da ce "nestanak" rukopisa uzrokovati "jednoobraznost"
hvala na razgovoru - prijatan vikend vam zelim
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:22 19.08.2011

Re: 1.

Pa ako ste ikada bili u Srbiji, možda živeli, ili načuli, verovatno bi primetili da pravo glasa nema svrhu, ne postoji, ukoliko nema izbora. Shodno tome, žene su dobile pravo glasa (i to je dubiozno), ponovnim uvođenjem višepartijskog sistema.
eli.lacrosse eli.lacrosse 16:39 19.08.2011

Re: 1.

pravo glasa nema svrhu, ne postoji, ukoliko nema izbora

Da, u pravu ste. Nije mi bilo u vidokrugu jer je moje pravo glasa mlađe od višepartijskog sistema u Srbiji.

S tim što "ne postoji" nikako nije isto što i "nema svrhu".
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:02 19.08.2011

Re: 1.

I Vi ste u pravu za ovo poslednje. Sećam se lične karte/invisible man rasprave, te da pojasnim.
To su te fore nasilja, režima, vrhuške. Navodno nešto "postoji", nazivno, ali je onemogućeno drugim mehanizmima. Dakle, slažem se sa Vama, tako bi bilo da je posao sa normalnima, ali nije, pa imamo posla sa lažima, prevarama i nasiljem.
kobrakerac kobrakerac 13:41 20.08.2011

Re: 1. - живела злопамтила

да ли терабајти информација који нам се свакодневно сручују на главу - "проширују могућности сазнања"?


Дефинитивно контрапродуктивно!

Испада да је сама информација довољна да буде "знање", а количина коју дневно упијамо је превелика да се задржи дуже у глави обичног човека. Једноставно прелива, а човек који је жељан информација постаје - глупсон. Ништа се не задржи, већ се просипа. Чули смо већ за оно да смо "народ који брзо заборавља"!
ulicno_pojacanje ulicno_pojacanje 09:15 18.08.2011

PRava na razlicitost?

Nekolicina mojih priajtelja jesu razliciti, ali niko od njih citiracu jednog "nisam idiot da setam, imam svoj zivot svoje obaveze, besposlicari nek rade sta hoce al samo nas brukaju". To je misljenje ozbiljnih razlicitih koji vise gotive musko drustvo u 4 zida. pa ipak ne plase se da budu dobre komsije.

Ne visimo jedni kod drugih (ipak je on student a ja ozenjen sa svim obavezama koje brak nosi) ali ne vidim kako se on oseca ugrozeno kad vodi normalan zivot, ispunjen drustvenim aktivnostima.

Diskusiju skreces u pogresnom pravcu. Prema pederima. Salterski sluzbenici, politicari. Dve grupe koje maltretiraju ogromnu vecinu...

Praticu diskusiju, preporuku dajem kasnije...
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:48 18.08.2011

Re: PRava na razlicitost?

Diskusiju skreces u pogresnom pravcu. Prema pederima.

Povod za tekst jeste Parada ponosa (i vesti o njoj, mnogo pre samog održavanja parade).

Salterski sluzbenici, politicari. Dve grupe koje maltretiraju ogromnu vecinu...

Ne pokušavam da govorim o manjinama koje maltretiraju većinu, već o odnosu većine prema manjini. Bilo kojoj manjini.

Nekolicina mojih priajtelja jesu razliciti, ali niko od njih citiracu jednog "nisam idiot da setam, imam svoj zivot svoje obaveze, besposlicari nek rade sta hoce al samo nas brukaju". To je misljenje ozbiljnih razlicitih koji vise gotive musko drustvo u 4 zida. pa ipak ne plase se da budu dobre komsije.

Mišljenje "ozbiljnih" ne bi trebalo da dovodi do uskraćivanja prava "neozbiljnima".
nemanja.glisic nemanja.glisic 11:17 18.08.2011

Poraz društva

Poražavajuće činjenice za naše društvo. Podhitno mora DA SE DESI promena vrednosnih simbola ove naše zemlje, ili će mo doživete totalni fijasko. Vreme je za totalni PREOKRET!!!
Krugolina Borup Krugolina Borup 12:07 18.08.2011

Ovo pitanje...

Kada ste poslednji put bili u nekom muzeju?


...treba preformulisati u: "Kada ste poslednji put POKUŠALI otići u neki muzej?"

U poslednjih godinu dana pokušala sam otići u 2 muzeja i jednu galeriju.
Nakon urednog zguglavanja radi otkrića radnog vremena, uredno otkrila da su - zatvoreni zbog renoviranja. Godinama su već zatvoreni zbog renoviranja.

A poslednji u koji sam uspela otići jeste muzej u Vinči. Bolje da nisam bila, traumu sam doživela kako to izgleda. Sad je i on zatvoren. Ne zbog renoviranja. Zbog klizišta.
eli.lacrosse eli.lacrosse 12:24 18.08.2011

Re: Ovo pitanje...

...treba preformulisati u: "Kada ste poslednji put POKUŠALI otići u neki muzej?"

U pravu si.

A poslednji u koji sam uspela otići jeste muzej u Vinči. Bolje da nisam bila, traumu sam doživela kako to izgleda. Sad je i on zatvoren. Ne zbog renoviranja. Zbog klizišta.

Ja sam zakasnio. Bio je već zatvoren. A bio sam tamo, uspešno, 1998.
fantomatsicna fantomatsicna 22:26 18.08.2011

Znaci

Rezumirano..sve se smanjuje
Konverzacija omladine postaje mobilni telefon sa nakaradnim koriscenjem jezika
Znanje se stice koriscenjem masina
Citanje knjiga postaje mislena imenica
i
i
i
margos margos 01:44 19.08.2011

Re: Znaci

A zašto se u gradu stalno otvaraju nove knjižare?
Zašto toliko promocija knjiga?
Za koga se te knjige štampaju?
Ko ih kupuje i sa kojim razlogom?
Nije valjda da opet neki tajkuni peru novac preko kulture i 'kulture'....

Posao intelektualaca nije samo da kritikuju, već da pouče, zainteresuju, promovišu, ponude znanje, knjige, informacije....
Kritičara je previše.

I neće svet propasti zato što se bioskopi prazne, već što ga mi svojski, iz petnih žila, uništavamo. A možda ni tad. Samo što nas neće biti da tupimo kako mladi nemaju pojma i kako sve ode do đavola.

antioksidant antioksidant 07:10 19.08.2011

Re: Znaci

A zašto se u gradu stalno otvaraju nove knjižare?

zato sto se zatvaraju stare (izmedju ostalog)
jesen92 jesen92 09:52 19.08.2011

Re: Znaci

I neće svet propasti zato što se bioskopi prazne, već što ga mi svojski, iz petnih žila, uništavamo. A možda ni tad. Samo što nas nece biti da tupimo kako mladi nemaju pojma i kako sve ode do đavola.

...i ja mislim...okreni obrni sve se menja da bi sve ostalo isto...razlicitost je nesto sto ovaj zivot cini zanimljivim a istovremeno to je i uslov opstanka...bilo bi dosadno kada bi svi bili obrazovani, lepi, pametni i dobri..ako zagrebemo malo po bilo kom segmentu drustva videcemo da se sve vrti u krug kao i u prirodi...na primer, ova cuvena "bolonja" u obrazovnom sistemu podseca na nekadasnje stepenovanje fakulteta(mogao si da zavrsis dve ipo godine i dobijes diplomu inzenjera, ekonomiste, pravnika bez onog dipl...sada se to zove bachelor's degree iliti osnovne studije) samo sto je ono nekadasnje bilo bolje, mrzi me da objasnjavam zasto......itd...
aleksanadar aleksanadar 12:46 19.08.2011

Re: Znaci

A zašto se u gradu stalno otvaraju nove knjižare?


Непропорционално мање их је отворено, него што их је затворено.

Пасионирано обилазим београдске књижаре, већ деценијама. Ево неких књижара, којих више нема, а које ми прво падају на памет:

- "Просвета" - антикваријат, ул. Кнеза Михаила
- "Култура", ул. Краља Милана
- "Нолит", угао ул. Краља Милана и ул. Ресавске
- "Просвета", Андрићев венац
- "БИГЗ", ул. Косовска
- књижара у Југословенском драмском позоришту

(Ово су оне у центру, а ко зна колико их је још затворено по граду.)

Пропадање књижара иде заједно са пропашћу старих и угледних издавача (Просвета, БИГЗ, Нолит).

Уместо ових старих, сада имамо неколико мега-књижара, налик на супер-маркете ("Плато", "Делфи" ). Ту и тамо се појави и нека мања књижара, али се након кратког времена - угаси.

Нама, тј. нашем друштву није стало до књига.
aleksanadar aleksanadar 12:48 19.08.2011

Re: Znaci

Posao intelektualaca nije samo da kritikuju...


Колегинице, грешите. То им је главни посао.

Бојим се тих времена у којима неће смети да се критикује.
margos margos 22:26 19.08.2011

Re: Znaci

Uz dužno poštovanje uglednim kućama (i vama, naravno), propadaju carstva, a nekmoli firme. No, rađaju se nove knjižare, novi izdavači. Vlada određen haos, ali je to slika sveta u ovom trenutku.

Moj doživljaj je da ljudi dosta čitaju, kupuju knjige, čitaju na internetu, kopiraju, pozajmljuju, aplouduju, daunlouduju, razmenjuju.

Veću prazninu primećujem u izražavanju, verbalizaciji, rečniku, pisanju i rukopisanju, no i to je rezultat brzine življenja i ogromnog broja informacija koje bismo da sažmemo u što kraću formu.

Knjige su postale nepraktične jer sve češće menjamo mesta boravka - cd-ovi i usb-eovi su nam zamenili kućne biblioteke, a internet one javne.
Knjigu pročitam, pa prosledim dalje, osim ako nije poklon s posvetom. Nemam gde da ih skladištim.

ps Kritika me, lično, ne zabavlja, a vama na volju.
:)
aleksanadar aleksanadar 18:10 20.08.2011

Re: Znaci

Moj doživljaj je da ljudi dosta čitaju, kupuju knjige, čitaju na internetu, kopiraju, pozajmljuju, aplouduju, daunlouduju, razmenjuju.


Када говорим о "читању", под тиме мислим на бављење оним што се некада називало "лепа књижевност", а понекад и "белетристика". Мислим на, рецимо, и једног нашег књижевника, добитника једне велике награде, пре пола века.

Не знам да ли аплоудовање и даунолодовање (наш дивни српски језик, зар не?), копирање и коришћење Интернета имају са тиме везе. Имају ли?

А не мислим на читаност "Курира", "Скандала", јеловника, упутства за најновију игрицу, СМС порука или порукица на Фејсбуку. (Мада, без сумње, и корисници Фејсбука нешто "читају".)


Knjige su postale nepraktične jer sve češće menjamo mesta boravka - cd-ovi i usb-eovi su nam zamenili kućne biblioteke, a internet one javne.


Књиге - непрактичне, дакле - непотребне. Да ли то, иначе, важи за све што је "непрактично"?

"Мењамо места боравка" - шта то значи? Често се селимо?

Горња тврдња би била тачна, под условом да "носачи информација" (CD, USB, HDD...) на себи носе (барем) текстове књига. Међутим, биће да предност имају најновије игрице.

Шта је још "непрактично"...?

Мој клавир је веома "непрактичан" - нарочито када се селим из стана у стан. А и не могу да га ставим под мишку и понесем на море (рецимо). Уосталом, чему та ствар (клавир) служи? А и заузима простор! (Још како!) Постоји ли барем један добар разлог да такву ствар (клавир) држим у кући?

Ипак - нећу га избацити.
aleksanadar aleksanadar 18:14 20.08.2011

Re: Znaci

Kritika me, lično, ne zabavlja...


У реду. Од сада ћу изрицати само афирмативне судове о нашој срећној краљевини, у којој Сунце увек сија, а киша никада не пада!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana