Društvo| Filozofija| Istorija| Obrazovanje| Politika

O koristi i šteti Ničea za život

Slobodan Milić RSS / 30.08.2011. u 13:55

O koristi i šteti izučavanja nacionalne istorije počeo sam da razmišljam znatno pre nego što sam nabasao na Ničeovu knjigu " O koristi i šteti istorije za život" (Grafos, Beograd: 1990). Još kad sam počeo kritički da razmišljam o sistemu (obično bude oko 17-te godine, u mom slučaju 20, u mnogim slučajevima nikad) shvatio sam da je učenje istorije imalo za cilj da me ukalupi u mainstream matricu svake nacije – nama dobro a nikome zlo (zvanični moto grada Kraljeva). Sve nacije veruju u isti bullshit zen, da su kroz istoriju uvek bili pravedni, branili svoje a nikad želeli tuđe, ginuli herojskom smrću za ideale. Epizode koje se ne uklapaju u ovu matricu su ili prećutkivane (otimanje grčkih zemalja od Vizantije, otimanje Vojvodine od Mađarske) ili slavljene (otimanje grčkih zemalja od Vizantije, otimanje Vojvodine od Mađarske). Neke sramne epizode naše istorije nikad nisu ušle u udžbenike (napad na Bugarsku 1885., aparthejd na Kosovu posle 1912, Srebrenica 1995).

Istoriju ne pišu pobednici, vec isfrustrirani nacionalisti sa petog sprata Filozofskog fakulteta. Udžbenici istorije ne služe za utvrđivanje činjenica, već imaju svoju nacionalističkhu agendu – da stvore generacije novih nacionalista. Iz ovih udžbenika učimo da nas kroz istoriju svi mrze i hoće da nam otmu plodne oranice Šumadije. Sa ovih stranica mladi dečiji mozgovi počinju da razvijaju moćne stereotipe o susednim nacijama, manjinama, svetskim silama ali i sebi samima. Svaka nacija kroz udžbenike istorije sebe uvek stavi u ulogu žrtve i pravednika, a sve ostale u uloge otimača, nemoralnih predatora i prevaranata sa kojima uvek valja biti na oprezu. Zato sam sebi dozvolio da zamislim svet bez izučavanja nacionalne istorije. Učinilo mi se da bi svet bio lepše mesto za život ako bismo se bavili samo svetskom istorijom, ili ako bi cela planeta učila iz iste knjige. Naravno, mali narodi poput našeg bi se vrlo retko našli na stranicama, ali bar ne bismo imali generacije koje rastu s mržnjom prema Bugarima, Hrvatima, Albancima, Mađarima, Turcima.

Videvši naslov Ničeove knjige pomislio sam da je veliki Niče verovatno sve ovo već definisao mnogo pre nego što sam se ja, pa čak i pre nego što se Dragan Marković Palma rodio. Knjiga je deo njegovog opusa "Nesavremenih razmatranja" (sebe je smatrao pitomcem starijih, grčkih vremena) koja su nastala dok je Niče još bio mladi 30-togodišnji profesor filozofije. S obzirom na to da naslov vec nosi vrednosni stav (da je nešto samo po sebi štetno ili korisno), mislio sam da ce akcenat sigurno biti na šteti, jer o korisnosti postoji opšta saglasnost; zato se valjda istorija i uči u svakoj školi na planeti.

Niče očekivano stavlja akcenat na štetnom pristupu istoriji, ali iz jednog sasvim neočekivanog ugla. U saglasju sa njegovim kasnijim stavovima, Niče otvara teren za jedan anti-naučni, aksiološki pristup istoriji. Istorija nije tu da nam da objektivnu sliku prošlosti. Niče ne veruje u objektivnost procesa, vec u ideološku ulogu istorije koja treba da jakim individuama pruži impetus za oblikovanje sadašnjosti. Naša uloga je da delujemo u skladu sa onim što smatramo vrednim, i da u istoriji nalazimo inspiraciju za svoje delovanje, a ne da čitamo istoriju radi zabave i pukog klasifikovanja događaja.

Ok, na prvi pogled ovaj stav deluje plemenito. Istoriju treba iskoristiti da bi se nove generacije aktivno bavile društvima i pojavama u kojima žive. Moderna nauka, prema Ničeu, velike junake iz prošlosti demistifikuje i srozava na banalni nivo time što se bavi detaljima njihovog svakodnevnog života. Zaista, koga može da inspiriše jedan Tutankamon nakon što naučimo da je imao probleme sa prostatom pa je morao da ustaje nekoliko puta noću da zaliva cveće. Velikim ljudima i velikim delima su potrebni veliki uzori iz istorije, a ne nekakve beskorisne objektivne činjenice.

Problem sa ovim pristupom je u tome što je Niče pretpostavljao da će se velikim delima baviti veliki ljudi, a da pritom nije objasnio ko bi smeo da se smatra dovoljno velikim za takav podvig. Na Balkanu konkreno svaka naoružana bitanga smatra da je veća od života, i da je na njoj zadatak da svojim velikim delima stvori društvo sa pravim vrednostima. Čitajući Ničea, ovakvi humanoidi nailaze na podršku. Naravno, ne mislim da su Arkan i Ratko Mladić čitali Ničea, ali su čitali kvazi-akademske radove nacionalističkih kvazi-mislilaca koji su inspirisani Ničeom sejali nacionalističko zlo čije izdanke još uvek žanjemo. Zaista, nije čudno što je Niče bio omiljeni pisac fašističke elite. Cela ta konstrukcija o izuzetnim pojedincima koji uzimaju stvari u svoje ruke inspirisani selektivnom istorijom lišenom objektivnosti savršeno se uklapa u ideologiju svih ekstremističkih pokreta od mlado-Turaka do Andersa Brejvika.

Moram ovde da ipak malo zastanem i objasnim (drugu Milošu i ocu Timotiju, poštovaocima Ničea) da u tumačenje ove knjige zaista nisam ušao da bih potkrepio svoje ranije stavove o Ničeu (rasista, mizoginist, lažni mesija). Sa mnogim izrečenim u ovoj knjizi sam se zdušno slozio. Niče, na primer, ispravno tvrdi da moderna društva često budu preopterećena monumentalnošću istorije. Istorijske ličnosti budu nekritički predstavljene kao nadljudi koje svojim delima nikad nećemo dostići i čije ćemo samo blede kopije u najboljem slučaju biti. On dalje kaže da je sreća u zaboravu, u odsustvu istorije, baš kao što je stado ovaca na livadi srećno jer za njega ne postoji prošlost. Ljudsko društvo mora da nauči da zaboravlja, da događaje iz prošlosti koji ga inspirišu pretvori u svoju snagu, a da epizode koje ne moze da savlada prepusti zaboravu. Upravo ovo je sjajan savet Srbima, Irancima, Egipcanima, i mnogim drugim nacijama koje dozvoljavaju da im prošlost bude grobar sadašnjosti. Kao što su Francuzi mogli da zaboravu prepuste debakl u Rusiji, Italijani masakr u Etiopiji ili Englezi poniženje u Sudanu, tako i Srbi moraju, zarad srećnijeg života, da se oslobode sećanja na poniženja kroz koje svaka nacija prođe u svojoj istoriji. Vedrina, rekao bi Niče, čista savest, poverenje u dolazeće, to je zdrav pristup životu, a ne kiselost i borba za isterivanje istorijske pravde u senci velikana monumentalne istorije. Društvo u kome vlada pravdoljubivost i u kome je Pravda iznad svih ostalih vrednosti obesnažuje i obeshrabruje stvaralački instinkt. Ko će se baviti stvaranjem novih vrednosti pod teškim bremenom pravedničke istorije i budnim okom isterivača pravde.

Problem nastaje, bar što se mene tiče, kada Niče nastavi dalje sa glorifikacijom instinkata. Slažem se da ubijanje stvaralačkog instinkta umrtvljuje čitavo društvo (eto Srbije kao sjajnog primera), međutim Niče taj argument penje na opasno visok nivo tvrdeći da su moderna društva na potpuno pogrešnom putu žrtvovanjem instinkata i promovisanjem naučnog pogleda na svet. Niče očigledno ima problem sa naukom i uopšte svakom delatnošću čiji je cilj utvrđivanje objektivne istine. Tako tvrdi da život kojim vlada nauka manje vredi od onog kojim su vladali instinkti. "Ja ne verujem da današnji ljudi bolje pevaju od svojih dedova, ali znam da ih blagovremenu zaslepljuju", tvrdi Niče. Ovo je jedan vrlo popularan stav među borcima protiv globalizacije i "novog svetskog poretka". Sistem nas zaslepljuje lažnom slikom o sebi samima, tvrdi da smo otišli dalje od svojih dedova, skrivajući istinu da je nekad sve bilo bolje, nekad kad su vladali instinkti a ne nauka. Evo jednog newsflasha za sve sledbenike ove dogme – mi zaista pevamo bolje od svojih dedova, i u prenesenom i u direktnom značenju.

Što se samog pevanja tiče, konkretno u Srbiji, tradicija ne donosi ništa što odmiče od guslanja u desetercu i skakanja uz zvuk svirale od vrbe. Moderna muzika je hiljadostruko bogatija i raznovrsnija u svakom pogledu, ne samo zbog toga što se pomešala sa nasleđem mnogih drugih kultura, već i zato što umetnici pevaju o dubljim i relevantnijim temama jer su u stanju da identifikuju i artikulišu mnogo kompleksnija osećanja od "narasla je proja žabi do kolena, mišu do ramena".

Kad smo kod metaforičnog značenja Ničeove rečenice, siguran sam da itekako više vredimo od svojih dedova u svim aspektima života. Onima koji glorifikuju živote naših predaka savetujem da prouče detalje svakodnevnog života društava u kojima vladaju instinkti. Ne mora se daleko ići, takva društva su svuda oko nas, među životinjama. Tamo je najjači uvek i najpravedniji (kao i kod fudbalskih navijača), dominantan mužjak ima harem ženki dok slabiji mužjaci bivaju izopšteni i osuđeni na skupljanje mrvica. Život u selima naših dedova nije bio puno drugačiji, osim ako ste seoski pop ili plemenska glavešina. Instinkt preživljavanja diktirao je gladnom da ubije komšiju i otme mu žito. To je priroda na delu, bez romantike i patine starih dobrih vremena.

Neverovatno ali istinito je da u 21-om veku ljudi i dalje glorifikuju tradicionalne vrednosti, ali i tradicionalna dostignuca u nauci. Narod ima lek za sve, skuvaš caj od deteline, staviš dva oraha u džep, pomoliš se svetom Vasiliju i bolest ode kao rukom odnešena. Interesantno – Niče je verovao u slične gluposti. Ne baš u medicinu vračara ali svakako u život kojim upravljaju instinkti a ne nauka. "Nauka propada", reći ce Niče u kasnim 1880-tim, "kokoška nosi sve manje jaja". Heh! Ok, čovek nije video eksploziju naučnih dostignuća u 20-tom veku, verujem da bi drugačije pisao da je znao šta će se desiti, no mnogi i danas Ničea uzimaju zdravo za gotovo, 19-tovekovnog Ničea, danas u 21-om veku. Deklarativno okreću leđa zapadnoj civilizaciji, sazdanoj na nauci, bez duše i tradicije, okrećući se vrednostima predaka, zabeleženim u istorijskim knjigama (koje su svakako istinite). Baš kao i al-Kaida, čiji su pripadnici na ulicama Basre ubijali prodavce leda tvrdeći da to nije prirodno stanje vode i da se agregatnim stanjima sme igrati samo Svevišnji.

Al Kaida i srpski nacionalisti su deo istog misaonog korpusa, onog koji snagu crpi u toj selektivnoj istoriji kakvu Niče zagovara. Istorija kojom se oni bave daje im snagu da mrze, da isteruju pravdu i kažnjavaju sve koji su zastranili. Zato sam ja, više nego ikad, protiv izučavanja nacionalne istorije (u obliku u kojem se danas izučava u svim zemljama) jer mislim da je štetna za razvoj globalne saradnje i razumevanja. Protiv sam i izučavanja istorije na način na koji Niče predlaze, jer metod nepogrešivo biva usvojen od strane najekstremnijih. Objektivnost i vladavina zakona jesu dosadni i ne pospešuju razvoj društvene dinamike i kreativnog insinkta, ali to je cena koju društvo mora svesno da plati ako želi da mu se ne dogode kreativni Milošević ili instinktivni Gadafi.



Komentari (52)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mikimedic mikimedic 13:59 30.08.2011

slobo samo da ti dam preporuku

posle prvih nekoliko recenica.

sta da ti kazem, prvi komentarisem, takva ti sudbina.

sad se spremi za lavinu

gedza.73 gedza.73 22:43 30.08.2011

Re: slobo samo da ti dam preporuku

posle prvih nekoliko recenica.

Što Miki ne pročita sve rečenice?
Mene je ovo baš dojmilo
Što se samog pevanja tiče, konkretno u Srbiji, tradicija ne donosi ništa što odmiče od guslanja u desetercu i skakanja uz zvuk svirale od vrbe. Moderna muzika je hiljadostruko bogatija i raznovrsnija u svakom pogledu, ne samo zbog toga što se pomešala sa nasleđem mnogih drugih kultura, već i zato što umetnici pevaju o dubljim i relevantnijim temama jer su u stanju da identifikuju i artikulišu mnogo kompleksnija osećanja


abrasax abrasax 02:44 31.08.2011

Gabrijel K. :)

gedza.73
posle prvih nekoliko recenica.

Što Miki ne pročita sve rečenice?
Mene je ovo baš dojmilo
Što se samog pevanja tiče, konkretno u Srbiji, tradicija ne donosi ništa što odmiče od guslanja u desetercu i skakanja uz zvuk svirale od vrbe. Moderna muzika je hiljadostruko bogatija i raznovrsnija u svakom pogledu, ne samo zbog toga što se pomešala sa nasleđem mnogih drugih kultura, već i zato što umetnici pevaju o dubljim i relevantnijim temama jer su u stanju da identifikuju i artikulišu mnogo kompleksnija osećanja



Da, gedžo, pre neki dan razmišljala sam o tome kako je moguće da se tradicija, kod nekih autora, svela na ovakav, pa i za sam pojam stereotipa, pojednostavljen prikaz (a sada bih ipak zamolila moderatorku da mi oprosti zbog mog lošeg vremenskog postignuća pri pisanju).
Dopao mi se stav o višestrukom prožimanju nasleđa i klutura, ali je drugi deo rečenice glupost. Svaki čovek poseduje čitav spektar složenih i tananih osećanja - ona nisu rezervisana za umetnike koji, onda, osećaju "po porudžbini" ili profesionalnoj dužnosti. Umetnici otkrivaju postojeće, oblikuju ga na način komunikabilan sa sredinom iz koje potiču, a delo, onda, u neprekidnoj interakciji sa publikom, svatra hiljade nijansiranih varijeteta prvobitne zamisli.
jinks jinks 15:16 30.08.2011

...

Zato sam sebi dozvolio da zamislim svet bez izučavanja nacionalne istorije. Učinilo mi se da bi svet bio lepše mesto za život ako bismo se bavili samo svetskom istorijom, ili ako bi cela planeta učila iz iste knjige.

Naravno, mali narodi poput našeg bi se vrlo retko našli na stranicama, ali bar ne bismo imali generacije koje rastu s mržnjom prema Bugarima, Hrvatima, Albancima, Mađarima, Turcima.


Ustvari jedan poznati pisac je već pokušao da opiše svet bez istorije.

Radi se o Dž. Velsu i delu "Vremeplov" ... u kome su svi oni koji ne pamte svoju istoriju postali Eloji, dok su oni drugi koji su pamtili neke opšte globalno stukturalne stvari o svetu (ono što pretpostavljam da odgovara svetskoj, a ne narodnoj, istoriji koju preferirate u citiranom delu bloga) Morloci.

E sad šta su Morloci radili sa Elojima, to u knjizi lepo piše. Mozda bi i u nekoj hipotetičkoj budućnosti bez istorija malih naroda, ili naroda uopšte, pomenutoj u citiranom delu bloga, došlo do takve preraspodele uloga.
Jukie Jukie 16:48 30.08.2011

Re: ...

jinks

Ustvari jedan poznati pisac je već pokušao da opiše svet bez istorije. Radi se o Dž. Velsu i delu "Vremeplov" ... u kome su svi oni koji ne pamte svoju istoriju postali Eloji, dok su oni drugi koji su pamtili neke opšte globalno stukturalne stvari o svetu (ono što pretpostavljam da odgovara svetskoj i ne narodnoj istoriji koju preferirate u citiranom delu bloga) Morloci.E sad šta su Morloci radili sa Elojima, to u knjizi lepo piše. Verovatno bi i u toj nekoj hipotetičkoj budućnosti bez istorija malih naroda, ili naroda uopšte, došlo do takve preraspodele uloga.

Ako je to ono isto što smo gledali u filmu, koristili su ih kao stoku.

Ali mislim da to nije bio svet bez samo istorije, nego svet bez učenja uopšte. Eloji nisu ništa učili i samo su se motali okolo i postali su glupi.
jinks jinks 17:31 30.08.2011

Re: ...

Ali mislim da to nije bio svet bez samo istorije, nego svet bez učenja uopšte.

Nije bio svet bez učenja. Među Morlocima je postojala posebna kasta sa razvijenijim sposobnostima (ako se tako nešto uopšte i može reći), koji su se upravo bavili istorijom sveta, istorijom odnosa među Elojima i Morlocima, psihologijom ... između ostalog i iz razloga da bi Elojima upravljali.

Što se tiče predloga koji je iznešen u blogu, zar nije nakon II sv. rata bila proklamovana kolektivna istorijska amnezija na ovim prostorima... koja je završena onako kako je završena. I sada ponovo neko predlaže da se učini isto.

Eloji nisu ništa učili i samo su se motali okolo i postali su glupi.

Možda su i učili nešto ... kako da plivaju, kako da održavaju neke vetrenjače, kako da grade (to se bas i ne secam, ali da odrzavaju verovatno) skloništa. Ali, njihovo kolektivno pamćenje nije sezalo dalje od 25-30 godina, koliko su im godina Morloci dali da bi se reprodukovali, i na kraju završavali kako su završavali.
Slobodan Milić Slobodan Milić 17:32 30.08.2011

Re: ...

Potrazicu knjigu, zvuci zanimljivo.
mrdax mrdax 15:20 30.08.2011

Nietzsche

Ja sam svoj talas preispitivanja doziveo na prvoj godini fakulteta kada sam poceo da citam Nietzsche-a.
U naredne dve godine sam procitao skoro sve sto je on napisao.
Pohvala za blog.

EDIT: Takodje cini mi se da ovaj deo oko Nietzsche-a i nauke nije tako jednostavan kao sto je predstavljeno ovde u blogu. Nietzsche je predstavljao "objektivnu istinu" kao jedan od mehanizama kojim "kasta naucnika" uspeva da se uzdigne do moci. On je tvrdio sa "objektivna istina" ne postoji kao takva.

they pose as having discovered and attained their real opinions through the self-evolution of a cold, pure, divinely unperturbed dialectic: while what happens at bottom is that a prejudice, a notion, an ‘inspiration,’ generally a desire of the heart sifted and made abstract, is defended by them with reasons sought after the event

On je verovao da u nama postoje nagoni koji traze medijum kojim bi se izrazili.Naucnika ne motivise samo zelja sa saznanjem vec unutrasnji dublji nagoni koji se kroz nauku manifestuju.
Slazem se sa tvrdnjom iznetom u ovom blogu da je Nietzsche cesto bio zloupotrebljavan za razna tumacenja, poneka i ekstremisticka.
p.s. Ne smatram da je bio rasista, stav prema zenama je problematican sa danasnje tacke gledista a u ono vreme uobicajan, svaki mislilac je "lazni mesija" ako sebe smatra ozbiljno i ako barata sa recima "istina","vrednost" itd...
Slobodan Milić Slobodan Milić 20:59 30.08.2011

Re: Nietzsche

Ovo je sjajan feedback, zaista cenim kada sagovornik koji se ne slaze sa mojim stavom ne padne u vatru ili krene u etiketiranje.

Re: Objektivna istina - Niche daje primer slikara koji posmatra udar groma i konstatuje da je nemoguce objektivno oslikati ovaj dogadjaj, i iz ove ilustracije poentira da ni naucnik ne moze da utvrdi objektivnu istinu jer ce proizvod njegovog istrazivanja biti iskrivljen predrasudama samog naucnika. Cak i da se slozim sa tim da proces izrade slike izjednacimo sa procem dolaska do objektivnog naucnog saznanja (a ne slazem se) to ipak nije razlog da odbacimo teznju ka objektivnosti alltogether.

Nemam o ovome neki jak stav, ceo ovaj tekst je vise neko razmisljanje naglas.

Na kraju, poenta teksta nije u kritici Nichea, vec u kritici onih koji ga danas uzimaju zdravo za gotovo, bez posmatranja konteksta u kojem je ziveo. Tako i ja prihvatam kritiku da je njegov mizoginizam normalan za kraj 19-tog veka, ali neki postovaoci Nichea danas preuzimaju i usvajaju isti takav nakaradan stav.
Slobodan Milić Slobodan Milić 21:05 30.08.2011

Re: Nietzsche

p.s. Svideo mi se tvoj tekst o "Outliers". Bio sam nedelja fasciniran cinjenicom da deca obrazovanih roditelja brze napreduju ne zbog zalaganja u skoli vec zbog stimulacije koju dobiju od roditelja tokom raspusta. Sta citas trenutno?
mrdax mrdax 21:21 30.08.2011

Re: Nietzsche

Slobodan Milić
p.s. Svideo mi se tvoj tekst o "Outliers". Bio sam nedelja fasciniran cinjenicom da deca obrazovanih roditelja brze napreduju ne zbog zalaganja u skoli vec zbog stimulacije koju dobiju od roditelja tokom raspusta. Sta citas trenutno?



To je bio moj experimentalni blog koji je ostao tu na B92 dok je postojala opcija da svako pise.Napisan je sveze nakon sto sam procitao "Outliers".
Trenutno citam "The Talent Code" , slicna je tematika, mada je akcenat vise na promenama koje se desavaju u mozgu tokom "deep practice" rutina.
mrdax mrdax 21:30 30.08.2011

Re: Nietzsche

Ovo je sjajan feedback, zaista cenim kada sagovornik koji se ne slaze sa mojim stavom ne padne u vatru ili krene u etiketiranje.


Svaki put kada otvorim Nietzsche-a vidim da sam se promenio.Ranije bih se mozda i uspinjao da ga "branim od protivnika" ali sam shvatio da je to suvise ostrascen pristup.

Da ne govorim o tome da ga je u XX veku svako shvatio na svoj nacin pa su ga hvalili i Jacques Derrida i Michel Foucault, Freud , Jung ... Svidja mi se sto je Wagner napravio "Also sprach Zarathustra" i sto ga je Kubrick uvrstio u Odiseju 2001 i ovekovecio za sva vremena. Ko bi rekao da mu je i Marilyn Manson posvetio jedan ceo album. "Zarathustra" je deljen vojnicima u prvom svetskom ratu umesto biblije...
Svakako zanimljiv lik.

Sto se tice feedback-a trudim se da ne reagujem u naletu emocija jer nema nista gore nego se prepirati na blogu
docsumann docsumann 22:14 30.08.2011

Re: Nietzsche

Da ne govorim o tome da ga je u XX veku svako shvatio na svoj nacin pa su ga hvalili i Jacques Derrida i Michel Foucault, Freud , Jung ... Svidja mi se sto je Wagner napravio "Also sprach Zarathustra" i sto ga je Kubrick uvrstio u Odiseju 2001 i ovekovecio za sva vremena. Ko bi rekao da mu je i Marilyn Manson posvetio jedan ceo album. "Zarathustra" je deljen vojnicima u prvom svetskom ratu umesto biblije...
Svakako zanimljiv lik.


Ova različita tumačenja su nekako i očekivana s obzirom na njegov stil, koji je više pjesnički razbarušem, višesmislen, nego što predtavlja doslijednost unutar određenog filozofskog sustava.

LeVaj je takođe bio nadahnut Ničeom pri koncipiranju svog ateističkog satanizma.

Interesantno kako je Niče doživljavao Sokrata kao početak dekadencije u starogrčkoj kulturi, a njegovo moralisanje kao duhovno slabljenje.

Ali za razliku od Ničea koji je bio bolješljiv, fizički slabašan, ni nalik onim predstavama o pravoj prirodi ratnika o kojima je tako slikovito pisao, Sokrat je bio izuzetan vojnik. Hrabar, žilav i čvrst, bio je u stanju da sam drži stražu po čitavu noć, dok su se njegovi saborci oporavljali od marša ili od bitke. Nije mario za piće, a li je mogao da popije vina više od svih ostalih , a da mu se to ni ne primjeti.

Niče, na primer, ispravno tvrdi da moderna društva često budu preopterećena monumentalnošću istorije. Istorijske ličnosti budu nekritički predstavljene kao nadljudi koje svojim delima nikad nećemo dostići i čije ćemo samo blede kopije u najboljem slučaju biti.


Da, baš. I to naročito u umjetnosti. Prosto, niko više ne vjeruje da će se pojaviti neki novi genije poput Mikelenđela ili Betovena (npr.). Da li je to problem u samoj percepciji umjetnosti u današnjem društvu ili u omasovljenoj art-produkciji, statusu umjetnika ?
Mislim statistički/zdravorazumski gledano, takvi "čudaci" bi trebalo da se pojavljuju među nama svakih 50-100 godina. Možda nam oni, jednostavno, više ni ne trebaju

Odličan blog.
Slobodan Milić Slobodan Milić 02:47 31.08.2011

Re: Nietzsche

Trenutno citam "The Talent Code" , slicna je tematika, mada je akcenat vise na promenama koje se desavaju u mozgu tokom "deep practice" rutina.


Narucio!
abrasax abrasax 02:57 31.08.2011

Re: Nietzsche

Ja sam svoj talas preispitivanja doziveo na prvoj godini fakulteta kada sam poceo da citam Nietzsche-a.
U naredne dve godine sam procitao skoro sve sto je on napisao.
Pohvala za blog.


Ja sam, u nekoj kasnijoj fazi, pobegla od svog "ničeizma" ("Rođenje tragedije" - forever. Ne znam kako bi izgledalo "Rođenje komedije" u njegovoj izvedbi. Moguće je da bi me tako nešto zabrinulo). Libim se da kažem, ali bilo je prezira u tom doživljaju da je u pitanju izazov za neku posttinejdžersku zbunjenost. On je autor koji ne iscrpljuje kritičku misao i šteta je što ga na današnjoj sceni gotovo i nema.
mrdax mrdax 12:36 31.08.2011

Re: Nietzsche

Slobodan Milić
Trenutno citam "The Talent Code" , slicna je tematika, mada je akcenat vise na promenama koje se desavaju u mozgu tokom "deep practice" rutina.


Narucio!


Uzivaj u citanju
Jukie Jukie 16:37 30.08.2011

Mala ilustracija

Narasla je gljiva žabi do kolena,
žabi do kolena, mišu do ramena

Slobodan Milić Slobodan Milić 22:06 30.08.2011

Re: Mala ilustracija

abrasax abrasax 02:58 31.08.2011

Re: Mala ilustracija

Jukie
Narasla je gljiva žabi do kolena,
žabi do kolena, mišu do ramena



Tač.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:38 30.08.2011

Istorija

Autor je protiv izučavanja (nacionalne) istorije, a u tekstu (kreativno) tumači istu.
Šta je aparthejd?
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 16:49 30.08.2011

1976

Objektivnost i vladavina zakona jesu dosadni i ne pospešuju razvoj društvene dinamike i kreativnog insinkta, ali to je cena koju društvo mora svesno da plati ako želi da mu se ne dogode kreativni Milošević ili instinktivni Gadafi.
---------
Sve bih se ja složio sa tobom da nisi navodio ovako tendenciozno primere. Da si samo nastavio niz: Gadafi, Milošević, ovim imenima Kenedi, Džonson, Staljin, Tuđman, PolPot, Toni Bler, Hitler, Franko, Tači,...ja bih ti dao preporuku ali ti si iza svoje teorije progurao tezu da su tvoj narod i tvoja država najzgodniji da ilustruju manipulacije i zločine koji se prećutkuju ili glorifikuju. A to ovde na blogu ima izvanrednu prođu, a imalo je još veću do pre neku godinu. I na to si dodao Al kaidu i srpske nacionaliste u paketu.
Glorifikaciju masovnih zločina ili prećutkivanje masovnih zločina imaš svakodnevno poslednjih godina (posle tvog puberteta) na TV CNN-u, BBC, i ostalim koji sada diktiraju šta treba da mislimo.
A aparthejd posle 1912. je bio sasvim logična stvar. Ali nemam nameru da ti to objašnjavam. Ali bi mogao kao mnogo bolji primer da navedeš Turke koji su nas lagano (uz pomoć tadašnjih "kvislinga" i petokolonaša) do te tvoje 1912. kecali par stotina godina a onda pisali u svojim udžbenicima istorije o nabijanju na kolac jadnih Turaka od strane strašnih i groznih srpskih vojvoda. O ovoj temi je sjajan tekst napisala Jelica Greganović.
Ili primer kada se pobije i iskaksapi par stotina hiljada Iračana, Avganistanaca na osnovu besramnih laži i da nikome ni dlaka ne padne sa glave. Ali tebi (jer si mlad) to izmiče iz vidokruga. Ti se držiš onoga da treba prvo svoje dvorište očistiti, što je podmukla podmetačina za sve koji su slabi ili za sve koji se opiru.

tihomir_simcic tihomir_simcic 18:06 30.08.2011

Re: 1976

Nevjerovatno priglup komentar za jednog majmuna.
A zašto ne ovim redosledom:
Moktar Ould Daddah,Milton Obote,Kenneth Kaunda,Omar Torrijos,Desi Bouterse,Gustavo Rojas Pinilla,Jean-Claude Duvalier,Bucko,Qahtan Muhammad al-Shaabi,Salim Rubai Ali,Saparmurat Niyazov,Khorlooogiyn Choybalsan,Ne Win,Thanom Kittikachorn,Mobutu Sese Seko,Boris III, Kurt Schuschnigg,Ahmet Bej Zogu,Frank Bainimarama,Kenan Evren,Syungman Rhee,Thomas Sankara,Yahya Jammeh,Meles Zenawi,Jorge Ubico,Efrain Rios Montt,Hristo Stoichkov.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:34 30.08.2011

Re: 1976

kralj
Ti se držiš onoga da treba prvo svoje dvorište očistiti, što je podmukla podmetačina za sve koji su slabi ili za sve koji se opiru.



Kralju, i tebe drmnula suncanica ?

EDIT 1: Da li smo postigli bili konsenzus oko tih koceva, na Jelicinom blogu? Ne mogu da se setim. Da znam sta da kazem kad me neko od ovih sto su davali velikim boginjama zarazenu cebad Indijancima pita jel istina da smo se mi Balkanci nabijali na kolac?

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 20:43 30.08.2011

Re: 1976

tihomir_simcic
Nevjerovatno priglup komentar za jednog majmuna.A zašto ne ovim redosledom:Moktar Ould Daddah,Milton Obote,Kenneth Kaunda,Omar Torrijos,Desi Bouterse,Gustavo Rojas Pinilla,Jean-Claude Duvalier,Bucko,Qahtan Muhammad al-Shaabi,Salim Rubai Ali,Saparmurat Niyazov,Khorlooogiyn Choybalsan,Ne Win,Thanom Kittikachorn,Mobutu Sese Seko,Boris III, Kurt Schuschnigg,Ahmet Bej Zogu,Frank Bainimarama,Kenan Evren,Syungman Rhee,Thomas Sankara,Yahya Jammeh,Meles Zenawi,Jorge Ubico,Efrain Rios Montt,Hristo Stoichkov.

Pročitao sam tvoj komentar.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 20:46 30.08.2011

Re: 1976

srdjan.pajic

kraljTi se držiš onoga da treba prvo svoje dvorište očistiti, što je podmukla podmetačina za sve koji su slabi ili za sve koji se opiru. Kralju, i tebe drmnula suncanica ?EDIT 1: Da li smo postigli bili konsenzus oko tih koceva, na Jelicinom blogu? Ne mogu da se setim. Da znam sta da kazem kad me neko od ovih sto su davali velikim boginjama zarazenu cebad Indijancima pita jel istina da smo se mi Balkanci nabijali na kolac?

Pročitao komentar, na prvu loptu, ponovo. Srđane, Srđane! Dva minus. Jedva.
Slobodan Milić Slobodan Milić 21:18 30.08.2011

Re: 1976

Ili primer kada se pobije i iskaksapi par stotina hiljada Iračana, Avganistanaca na osnovu besramnih laži i da nikome ni dlaka ne padne sa glave. Ali tebi (jer si mlad) to izmiče iz vidokruga. Ti se držiš onoga da treba prvo svoje dvorište očistiti, što je podmukla podmetačina za sve koji su slabi ili za sve koji se opiru.


Gete kaze da je zabluda da su stariji pametniji, da zapravo moraju puno da rade na sebi da zadrze pamet koju su imali kao mladi.

U svakom slucaju, u Iraku sam proveo skoro tri godine, 2004-2007, imas sve tekstove na http://slobs.blog.hr
gedza.73 gedza.73 22:12 30.08.2011

Re: 1976

Ja, bre, bate, ništa nisam razumeo.
Jel' mi Srbi sad treba da mrzimo narečenog Ničea ili da ga volimo?
Gete kaze da je zabluda da su stariji pametniji, da zapravo moraju puno da rade na sebi da zadrze pamet koju su imali kao mladi.

I jopet neko kaže ( ne toliko pametan ko Gete) da nije tih starijih i njihovih iskustava, mi bi i dalje trebili vaške po pećinama.
abrasax abrasax 03:08 31.08.2011

Re: 1976

Sve bih se ja složio sa tobom da nisi navodio ovako tendenciozno primere. Da si samo nastavio niz: Gadafi, Milošević, ovim imenima Kenedi, Džonson, Staljin, Tuđman, PolPot, Toni Bler, Hitler, Franko, Tači,...ja bih ti dao preporuku ali ti si iza svoje teorije progurao tezu da su tvoj narod i tvoja država najzgodniji da ilustruju manipulacije i zločine koji se prećutkuju ili glorifikuju. A to ovde na blogu ima izvanrednu prođu, a imalo je još veću do pre neku godinu. I na to si dodao Al kaidu i srpske nacionaliste u paketu.


Mislim da se ne radi o različitim domenima, već o upotrebi reči. Kod tebe je ona skoro pikturalna, a kod autora bloga više vezana za kontekst.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:30 31.08.2011

Re: 1976

Slobodan Milić
Ili primer kada se pobije i iskaksapi par stotina hiljada Iračana, Avganistanaca na osnovu besramnih laži i da nikome ni dlaka ne padne sa glave. Ali tebi (jer si mlad) to izmiče iz vidokruga. Ti se držiš onoga da treba prvo svoje dvorište očistiti, što je podmukla podmetačina za sve koji su slabi ili za sve koji se opiru. Gete kaze da je zabluda da su stariji pametniji, da zapravo moraju puno da rade na sebi da zadrze pamet koju su imali kao mladi.U svakom slucaju, u Iraku sam proveo skoro tri godine, 2004-2007, imas sve tekstove na http://slobs.blog.hr

Ako si bio u Iraku tek onda nije jasna tvoja selekcija primera i imena.
Irak i zvanična verzija o masovnom ubijanju koja će ući u istoriju su mnogo bolja ilustracija i za Ničea i za to da u 21-om veku ljudi i dalje glorifikuju tradicionalne zapadne vrednosti. Neću da ti pominjem sramotnu "tradicionalnu" akciju Zapada u Libiji. Za njih smo male mace. A ti možeš i dalje da natežeš teze o Ničeu i Srbiji kao sjajnom primeru falsifikovanja istorije.
abrasax abrasax 10:28 31.08.2011

Re: 1976

rak i zvanična verzija o masovnom ubijanju koja će ući u istoriju su mnogo bolja ilustracija i za Ničea i za to da u 21-om veku ljudi i dalje glorifikuju tradicionalne zapadne vrednosti.



Za mene, izraz "mnogo bolja ilustracija" predstavlja suštinu "tradicionalne zapadne vrednosti".
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 23:45 03.09.2011

Re: 1976

tihomir_simcic
Nevjerovatno priglup komentar za jednog majmuna.A zašto ne ovim redosledom:Moktar Ould Daddah,Milton Obote,Kenneth Kaunda,Omar Torrijos,Desi Bouterse,Gustavo Rojas Pinilla,Jean-Claude Duvalier,Bucko,Qahtan Muhammad al-Shaabi,Salim Rubai Ali,Saparmurat Niyazov,Khorlooogiyn Choybalsan,Ne Win,Thanom Kittikachorn,Mobutu Sese Seko,Boris III, Kurt Schuschnigg,Ahmet Bej Zogu,Frank Bainimarama,Kenan Evren,Syungman Rhee,Thomas Sankara,Yahya Jammeh,Meles Zenawi,Jorge Ubico,Efrain Rios Montt,Hristo Stoichkov.

Redosled je nebitan.
coviax coviax 19:05 30.08.2011

Also...

Istorija je loša učiteljica života koja uz to stalno prihvata sugestije vladajuće elite menjajući svoje gradivo...
Međutim,hronološko zapisivanje i posmatranje sleda događanja u društvima -ima svoju svrhu...Solidna priprema za gradnju novih algoritama razvoja,prenošenja događanja kroz njih...
Razvojni put vrsta valja poznavati,a naročito sopstvene vrste za rad produženja razvoja po tzv "razvojnom putu"...
Ne bih tako olako otpisivao Ničea-ipak...Also sprache Zaratustra s brojnim metaforama i da danji otvara mnoga pitanja na koja još nauka nije dala odgovor...
Vitalizam Ničeov ne treba odbaciti kao sulud i neosnovan-u pristupu nepoznatom problemu takav stav pun jake volje i nadahnuća pobedništvom i stvaralaštvom (ali bez tragedije molim)nije uopšte loš...Čak bih ga preporučio,recimo.studentima...

Konačno,čovek je najžešća i najopasnija zver na ovoj planeti i tog valja da bude svestan kako ne bi ISKORENIO mnoge osetljive vrste među kojima je i on sam...
Slobodan Milić Slobodan Milić 21:10 30.08.2011

Re: Also...

Uglavnom se slazemo. Trebalo bi naci neki kriterijum po kome bi nekima bilo bezbedno davati Nichea na citanje, a nekima valjalo uskratiti pristup, radi njih samih. Utopija ..
Goran Vučković Goran Vučković 21:42 30.08.2011

Re: Also...

Trebalo bi naci neki kriterijum po kome bi nekima bilo bezbedno davati Nichea na citanje, a nekima valjalo uskratiti pristup, radi njih samih. Utopija ..

Naučni kriterijum?

I šta kažeš... Milošević i Gadafi diktatori?

Ovo si verovatno gledao, ali za svaki slučaj:

Slobodan Milić Slobodan Milić 22:10 30.08.2011

Re: Also...

Gde sam rekao da su diktatori?

Uostalom, to uopste nije tema diskusije.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 22:16 30.08.2011

Re: Also...

A šta je tema? Koje diskusije?
Ene, ima gore pitanje, pa deder odgovorite.
draft.dodger draft.dodger 22:17 30.08.2011

Re: Also...

Slobodan Milić
Uglavnom se slazemo. Trebalo bi naci neki kriterijum po kome bi nekima bilo bezbedno davati Nichea na citanje, a nekima valjalo uskratiti pristup, radi njih samih. Utopija ..


docsumann docsumann 22:27 30.08.2011

Re: Also...

Goran Vučković Goran Vučković 22:53 30.08.2011

Re: Also...

Gde sam rekao da su diktatori?

Nisi, istina. Pričao si o kreativnoj selekciji zvanične istorije. A onda predložio da se kontroliše pristup literaturi - pa za dobro naroda neki mogu da čitaju Ničea, a opet neki ne mogu, za njihovo dobro, naravno.

Ono što mene kopka je da li kreativni istoričari to oblikovanje istorije rade iz čistog patriotizma - tj. nude selektivnu istoriju samo zbog toga što je to za dobro onih koji je uče.
docsumann docsumann 22:58 30.08.2011

Re: Also...

Ono što mene kopka je da li kreativni istoričari to oblikovanje istorije rade iz čistog patriotizma - tj. nude selektivnu istoriju samo zbog toga što je to za dobro onih koji je uče.


"Što je dobro za sindikat, dobro je za sve."

Milo Minderbinder (Kvaka 22)
Slobodan Milić Slobodan Milić 02:39 31.08.2011

Re: Also...

I mene to isto interesuje. Mislim da je u pitanju perpetuirani patriotizam, vec usadjen u srz sistema oblikovanja buducih istoricara. Sistem je verovatno radio odlicno za vreme samoupravnog socijalizma, a nakon 1990 je verovatno zamenjena matrica, a metod ostao isti.

Studirao sam u istoj zgradi filozofskog fakulteta i secam se da su studenti istorije redovno pravili nekakve tribine na koje su dovodili popove sa visokim cinovima i dokazane patriotske pisce da bace "novo" svetlo na bitne dogadjaje iz srpske istorije. Sve to pod budnim okom vrlog profesora Radosa Ljusica, clana SNS i profesora na katerdri za "Nacionalnu istoriju u novom veku"!
abrasax abrasax 03:25 31.08.2011

Re: Also...

Razvojni put vrsta valja poznavati,a naročito sopstvene vrste za rad produženja razvoja po tzv "razvojnom putu"...


Dobra tema.
Možda je fascinacija pojavama kao takvim nešto što "umrtvljuje" instinkte prilikom posmatranja?
coviax coviax 05:55 31.08.2011

Re: Also...

Pa,vidi i nije utopija...U prvom osnovne imaš predmete:1.2.3...a u završnoj godini studija 156.,157.,...
Po meni je Ničeovo pisanje umetnost izražavanja misli,dok fil.doktrinu skoro u potpunosti smatram pogrešnom,čak nebuloznom konstrukcijom...Njegov vitalizam valja ograničeno "vežbati" i to je sva korist od njega...A štete koliko volja...Njegovo večno vraćanje istog je smešno pored saznanja o entropiji-recimo!Posebno jer spada u introvertne fil.doktrine (objasnio Jung)
Kopernikanskog obrta-objektivno- refleksivnosti uma...
Do saznajnog horizonta treba preči i tu etapu,ali samo kao etapu...
A da Ničeova zaostavština nije bezopasna-zar treba raspravljati?Kumovala je loše shvaćena i holokaustu,a naravno i dešavanjima na našim prostorima...
Šešeljeva retorika,recimo je izvorno ničeizam,dok Miloševića smatram žrtvom
političkog trenutka i lavine koja krenula s Kosova dejstvima RDB...Duga i glupa priča...
kick68 kick68 02:22 31.08.2011

Objektivna slika proslosti, cemu?

Poslednja istorijska disciplina savremenog zapada je cini mi se posipanje pepelom. Prljav ves proslosti izlozen je cak i pogledima dece u nizim razredima, pa se tako uci o ropstvu ili "kako su neki beli ljudi lose postupali prema nekim crnim ljudima". I prema zutim ljudima koji su dosli da im grade zeleznice. I prema domorodcima ciju su zemlju nastanili. Politicari se cak javno izvinjavaju za ucinjene im nepravde, doduse sa nekih 100-200 godnina zakasnjenja. Takvo je bilo vreme, drustvena klima koja eto uvek nagna u sustini dobre ljude da rade lose stvari (a tome nas bez greske uci socijalna psihologija).
Kako se objektivna slika proslosti koristi za oblikovanje istorije?
Kako je moguce da takve nacije, koje su se suocile sa svojom prosloscu, priznale svoje greske i pokajale se zbog njih, vode oil wars cije direktne prenose prati cela planeta, a zbog kojih ce se nanovo izvinjavati kroz nekih 200 godina?
Upravo takva objektivna slika proslosti stvara novu alatku manipulacije i pokrice za njih.
Nisu Srbi jedini. Mada ti nisi ni rekao da jesu.
Bio je ovde odlican blog o uciteljici istorije koje je bila dama lakog morala (ne mogu da setim ko je autor:)
Zena je odmor ratnika.
abrasax abrasax 03:37 31.08.2011

Re: Objektivna slika proslosti, cemu?

Poslednja istorijska disciplina savremenog zapada je cini mi se posipanje pepelom. Prljav ves proslosti izlozen je cak i pogledima dece u nizim razredima, pa se tako uci o ropstvu ili "kako su neki beli ljudi lose postupali prema nekim crnim ljudima". I prema zutim ljudima koji su dosli da im grade zeleznice. I prema domorodcima ciju su zemlju nastanili.



Dvostrukost standarda na delu, čini mi se - sa jedne strane prut racionalizma uredne pojmovne taksonimije, a sa druge opojni san o slobodi i letenju. Između - bele, žute, crne kartice kojima žigošemo dečije duše, kao naš zalog za njihovo buduće raskusurivanje sa neistomišljenicima o prošlosti.
abrasax abrasax 03:45 31.08.2011

Re: Objektivna slika proslosti, cemu?

Kako se objektivna slika proslosti koristi za oblikovanje istorije


Tako što se krene od pogrešne premise da objektivna slika prošlosti postoji.
kick68 kick68 04:03 31.08.2011

Re: Objektivna slika proslosti, cemu?

Dvostrukost standarda na delu, čini mi se -

Ma ja odreagovah na ovo:)
Sve nacije veruju u isti bullshit zen, da su kroz istoriju uvek bili pravedni, branili svoje a nikad želeli tuđe, ginuli herojskom smrću za ideale.

...i na ovo:
Svaka nacija kroz udžbenike istorije sebe uvek stavi u ulogu žrtve i pravednika, a sve ostale u uloge otimača, nemoralnih predatora i prevaranata sa kojima uvek valja biti na oprezu.

Htedoh da kazem da cak i kad se nacije suoce sa neprijatnim cinjenicama iz proslosti svet ne postaje lepse mesto.
To sto su kosturi iz plakara izasli na svetlost dana ne menja nista, ne popravlja nacije, niti ih vodi ka svetlijoj, humanijoj buducnosti. Naprotiv, to ih karakterise kao civilizovane i humane (kakvi postase) i odabrane da vode opravdane ratove.
Kao sto znamo: Dollar makes the world go around.
abrasax abrasax 04:31 31.08.2011

Re: Objektivna slika proslosti, cemu?

docsumann docsumann 04:52 31.08.2011

Re: Objektivna slika proslosti, cemu?

Kako je moguce da takve nacije, koje su se suocile sa svojom prosloscu, priznale svoje greske i pokajale se zbog njih, vode oil wars cije direktne prenose prati cela planeta, a zbog kojih ce se nanovo izvinjavati kroz nekih 200 godina?
Upravo takva objektivna slika proslosti stvara novu alatku manipulacije i pokrice za njih.


Upravo tako ... o. ne brinite, izvinućemo se mi za ovo što vam sad činimo i biće nam mnogo krivo, samo sačekajte da prođe koje desetljeće ...

Možda se napredak ogleda upravao u skraćivanju vremenskog intervala do "pokajanja" ... pa će tako negdje u asimptotskoj budućnosti taj čin postati proaktivan i susprešće dalje svinjarije.

No ja generalno gajim krajnje utopističko viđenje budućnosti, te me ne treba ozbiljno shvatati
abrasax abrasax 05:35 31.08.2011

Re: Objektivna slika proslosti, cemu?

No ja generalno gajim krajnje utopističko viđenje budućnosti, te me ne treba ozbiljno shvatati


kick68 kick68 05:45 31.08.2011

Re: Objektivna slika proslosti, cemu?

Možda se napredak ogleda upravao u skraćivanju vremenskog intervala do "pokajanja" ... pa će tako negdje u asimptotskoj budućnosti taj čin postati proaktivan i susprešće dalje svinjarije.

Cisto sumnjam, mada bi ideja mogla da posluzi kao potka za interesantan SF roman:))
Goran Vučković Goran Vučković 06:32 31.08.2011

Re: Objektivna slika proslosti, cemu?

Cisto sumnjam, mada bi ideja mogla da posluzi kao potka za interesantan SF roman:))

Taman htedoh da kažem - ali čini mi se da bi taj roman bio distopijskog (anti-utopijskog) tipa. Nešto tipa twenty-eightyfour

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana