Amerika je nekada bila uspavani džin, netaknuta strahotama koje su pogađale druge u nekim udaljenim krajevima sveta. Međutim, sve je to nestalo u prašini i ruševinama, tog neobičnog vedrog jutra - 11. septembra, 2001.
Amerikanci koji od tad više ne spavaju mirno, sve više primećuju da im se život promenio. Promenio se način na koji razmišljaju, kako gledaju na svet i na sebe, kao i ono šta rade u svetu. Promene su male i velike, od ekonomskih do psiholoških, kako u privatnom tako i u javnom životu.
Pored dva rata, u Iraku i Avganistanu, zemlja je uvučena u rat protiv terorizma čiji se kraj još uvek ne vidi, skoro svi rezervisti su postali aktivni vojnici, a na Amerikance arapskog porekla se često gleda kao na sumnjiva lica.
Amerikanci su proteklih deset godina upoznali nova lica i nova mesta u svetu, uključujući Osamu bin Ladena, al-Kaidu, Abu Graib i Gvantanamo.
Zbog užasa 11. septembra, građani koji svoju zemlja sa ponosom nazivaju najslobodnijom na svetu, pristali su da se odreknu dobrog dela svoje privatnosti, pa i nekih građanskih sloboda da bi ih država zaštitila od novog katastrofalnog terorističkog napada.
Ali, deset godina kasnije Amerikanci traže polaganje računa. Sve glasnije traže kraj ratovanja i predlažu ozbiljnu nacionalnu raspravu o raznim aspektima bezbednosti, jer smatraju da posle jedne decenije nacija može ponovo mirno spava. Uverenje svakog građanina da vlada služi narodu, a ne obrnuto, uvreženo je u temeljima američkog društva, koje 11. septembar nije izmenio.