Društvo| Literatura| Politika

Reljić: Odumiranje slobodnih medija

Goran Vučković RSS / 14.09.2011. u 23:23

slobodan-reljic-150x150.jpgNe visim na tviteru već poslednjih mesec-dva, nešto pritisao posao, ali sad se uključih i pregledah malo vesti - kad ono krajnje interesantna recenzija knjige Slobodana Reljića "Odumiranje slobodnih medija" na NSPM-u:

 Mladen Đorđević: Vreme dreke i propagande

Da li je neko slučajno već pročitao Reljićevu knjigu? Kako vam izgleda?

 



Komentari (27)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ivana23 ivana23 23:40 14.09.2011

***

Sutra idem da kupim, cini se da je vrlo interesantno stivo (po razumnoj ceni).

- - - klik
Goran Vučković Goran Vučković 23:52 14.09.2011

Re: ***

ivana23
Sutra idem da kupim, cini se da je vrlo interesantno stivo (po razumnoj ceni).

- - - klik

Hvala Ivana - izgleda relativno tanjušna knjiga (~150 strana) - vidim ima interesantnih citata i deo koji se bavi trenutnom transformacijom novinarstva u Srbiji. Meni su Dejvisove "vesti iz ravne zemlje" bile jako interesantne, pa mi se čini da će i ovo - čekam samo ako ima neko ko je pročitao da čujem da li je iole ok, pa ću da naručim poštom - to sada pristojno radi, već sam naručivao par knjiga ranije. Ja do duše nisam sa Službenog glasnika hteo neko sa Knjižare.com, pošto sam odatle naručivao ranije.
abrasax abrasax 23:57 14.09.2011

Prva


Imam neki površni utisak. Za prvi toliko.:)
Goran Vučković Goran Vučković 00:02 15.09.2011

Re: Prva

Imam neki površni utisak. Za prvi toliko.:)

Tvoj utisak je površan ili je autor površan?
abrasax abrasax 00:17 15.09.2011

Re: Prva

Goran Vučković
Imam neki površni utisak. Za prvi toliko.:)

Tvoj utisak je površan ili je autor površan?


Bez strasti nema ni pisanja - samo utisak, knjigu nisam čitala, pohvala prikazivaču.

Jер ми говоримо о постављању темеља за историјски систем који ће постојати наредних 500 година“

A baš sam htela reći - i 500 ako treba...
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:11 15.09.2011

Zanimljivo

Može da bude zanimljiva knjiga. Ali meni u glavi neke činjenice (ili bolje reći "činjenice" iz vremena kad je Reljić bio nešto u novinarstvu Srbije ili SRJ ili kakonamsevećzvalazemlja, koje me sprečavaju da budem nepristrasan. Ipak ću da pročitam tj. prelistam knjigu, bezt iznošenja tih mojih tlapnji.
Tu moju malecku sumnju je prikazivač formulisao bolje i pažljivije od mene:

Овде се Рељићу може упутити једина замерка, јер је поглавље о домаћем новинарству исувише уопштено, док је његово знање као директног учесника свега што се у српском новинарству дешавало током протеклих неколико деценија свакако далеко веће и детаљније. Пошто је свакако добро упознат не само са општим процесима, већ и са ликом и делима бројних актера српске медијске сцене, можемо да се надамо да ће једном приликом јавности оставити много опширнији и детаљнији запис о трагичној судбини медија у Србији,а да је ова скица претходница неког будућег дела.

Milan Novković Milan Novković 10:13 15.09.2011

Nisam pročitao...

..al' ajde (da si napisao blog dan ranije kupio bih knjigu, ovako čekam priliku i čitam eseje Predraga B.

Čovek je genije, Predrag t.j., i literalni i analitički, treba "vešati" one što su ga oterali s bloga!

I kad smo kod bloga i ovog članka što si linkovao:

- Neko uže vreme, pogotovo tranziciono, često nema previše smisla u vremenskom kontinuumu. Zamisli kolike bi bile knjige istorije kad bi svako vreme imalo svakakvog smisla! Primer: reka teče od A do B, prvo mirno, pa imamo neke virove i brzake, pa opet mirno. Reka mora da teče, pa onda teče onako kako može.

Tj može da ima puno smisla nekoj suženoj generaciji, ali ne i civilizaciji.

- Od Kjerkegora do Vučka desila se tehnološka revolucija i neverovatna umreženost, sve prisutna i u prostoru i u vremenu, znači osnovni sastojak sve većeg broja pojedinačnih života koji polako počinju da se mere u milijardama. Da si radio IQ, pa test znanja i intlektualne "spretnosti" uopšte onomad u istom razredu sa Kjerkegorom ko zna, 50:50 da bi ga pobedio. A znamo da je Kjerkegor bio genije i ako bi ga, u nekom normalizovanom maniru, poredio sa prosečnom osobom danas kojoj je posao razmišljanje i pisanje.

I ovo prosečan čitalac zna, eksplicitno ili implicitno, oseća, pa tako:

- I do sad je bilo jasno da ako ima priliku da nešto kaže prosečna osoba i želi da nešto kaže, to je deo ljudske jednačine.

- Ali je interesantno da mi slušaoci ako imamo priliku da "čujemo" prosečnu osobu i želimo da je čujemo, u okviru mogućnosti, naravno, i dok ne formiramo neki stav.

Tako, dok nije bilo umreženosti postojao je taj jaz, jednosmerni, gde manja grupa piše, mi ostali čitamo. Tj postojala je razlika u "pritiscima", ali ta membrana između dva sveta nije bila dovoljno propusna da bi difuzija uradila svoje.

A danas je potpuno propusna, tj skoro potpuno, pa autorstvo i čitalaštvo teku na sve strane relativno slobodno.

I pitanje je tehničke i operativne efikasnosti da medijska kuća danas napravi genijalnu postavku prilagođenu vremenu - a ne rade, otud moja frustracija, ponekad, na temu B92 bloga gde su nam sad dali tehnologiju, i mogućnost da biramo autore koje ćemo čitati (favoriti autori pa favoriti tekstovi), a onda ne daju ljudima autorske opcije.

Primer, Reljić bi mogao, ako već nije, da se registruje ovde, pod imenom ako može pa da skrati "izdatke" na marketing, ili pod nickom ako tako mora i mi bismo ga brzo primetili.

Znam, monetarizacija jeste problem, mora čovek od nečega da živi i mnogi, ako ne većina, pametni autori bi da, možda, žive od pisanja, a u slobodno vreme rade nešto drugo.

Ali ovo je problem različit od problema žute štampe, koja isto tako umire polako, uz oscilovanje, naravno, karakteristično i mnogim prirodnim procesima.

I ovaj problem monetarizacije sigurno ima rešenje, to što ga ne znamo još ne znači da ono ne postoji, nego da moramo, civilizacijski opet, da još malo češkamo glavu.

Mjuzing na temu dosade, potreba i identifikacije sa žutom štammpom je ok ali je isto tako i opravdano tugovanje nekoga ko je onomad pošteno dostigao nivo i ne želi, svestan prolaznosti, da gubi vreme na zaobilaženje prljavštine tranzicije.

Ništa ne pada u provaliju, ako mene pitaš, a da to padanje nije samo delimično, kratkotrajno, deo "razvojnog" šuma.

A još jednom, treba pročitati kjnigu "prvo", naravno, iako je i ovakvo komentarisanje deo kako tranzicije tako i "svetle" social-medija budućnosti
princi princi 15:13 15.09.2011

Re: Nisam pročitao...

..al' ajde (da si napisao blog dan ranije kupio bih knjigu, ovako čekam priliku i čitam eseje Predraga B.

Čovek je genije, Predrag t.j., i literalni i analitički, treba "vešati" one što su ga oterali s bloga!

PoDpis.
seceranac seceranac 11:00 15.09.2011

SLOBA SLOBODA

najveca ironija od svih je cinjanica da su stvarno slobodni mediji u ovoj zemlji (a i sire u Evropi) postojali samo za vreme Slobe i to u onoj ranijoj fazi 90tih kada je svaki novinar koji je hteo mogao da otvori svoj radio, TV stanicu ili novine i pise i prica sta hoce. Slobodni mediji su umrki ne tako mnogo kasnije kada je sloba poceo da se plasi za poziciju vlasti i kada su stigle strane udbe koje su pocele finansirati i odredjivati uredjivacku politiku "nezavisnih" medija.

ovo nije samo slucaj sa slobodnim medijima vec generalno sa slobodom u najsirem smislu te reci - nikada (u modernoj istoriji) na ovim prostorima nije bilo i nece biti toliko slobode kao tokom ranih devedesetih kada je srbijom vladao diktator - to je NAJVECA IRONIJA NASE MODERNE ISTORIJE
Goran Vučković Goran Vučković 11:19 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

ovo nije samo slucaj sa slobodnim medijima vec generalno sa slobodom u najsirem smislu te reci - nikada (u modernoj istoriji) na ovim prostorima nije bilo i nece biti toliko slobode kao tokom ranih devedesetih kada je srbijom vladao diktator - to je NAJVECA IRONIJA NASE MODERNE ISTORIJE

Pa čuj... i u reči "slobodan pad" takođe postoji reč "sloboda"
antioksidant antioksidant 11:30 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

та врста слободе постоји и сад. економска слобода је сада проблематична. (колико год то чудно звучало тада је лакше било доћи до довољно новца у медијим (много мање је било потребно))
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:14 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

antioksidant
та врста слободе постоји и сад. економска слобода је сада проблематична. (колико год то чудно звучало тада је лакше било доћи до довољно новца у медијим (много мање је било потребно))

Како постоји, када је цена већа? Не постоји, и ту је Шећеранац у праву.
antioksidant antioksidant 17:55 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

ја верујем да је теби у непоменово време било боље али ти баш и ниси неки репер...
цена је већа јер се навикло на боље и скупље
питај неког како је функционисао неки радио пре 15 година па пробај да пресабереш колико је то коштало
а и сад можеш да лајеш за све паре
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 18:51 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

antioksidant
цена је већа јер се навикло на боље и скупље
питај неког како је функционисао неки радио пре 15 година па пробај да пресабереш колико је то коштало

ОК, отворен је још један блог, поводом овог питања.
Што се тиче "непоменовог времена", истина је да нисам репер, јер не знам како је било тада.
Додуше, број медија је тада био изузетно висок, што може бити део "ондашње стратегије".
antioksidant antioksidant 19:40 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

Додуше, број медија је тада био изузетно висок, што може бити део "ондашње стратегије".

razvodnjavanje? moguce, cak vrlo verovatno
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:11 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

antioksidant
Додуше, број медија је тада био изузетно висок, што може бити део "ондашње стратегије".

razvodnjavanje? moguce, cak vrlo verovatno

А шта је сада "оптимум"?
Да ли би власти требало да одређују "оптимум"? По мени, не, јер то директно угрожава слободу медија.
Оно што би заиста требало да одређује број медија, исплативост је. И онда долазе економске слободе на ред, јер питање је, колико се исплати било који посао, па онда и медијски. Са друге стране, реакција новинарских удружења је бежање у крило властима, преко јавних сервиса, дакле, захтев за изузеће. Као разлог наводе тајкуне, и избор своде између државе и крупног капитала.
Goran Vučković Goran Vučković 20:39 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

Оно што би заиста требало да одређује број медија, исплативост је.

To je zvučalo dobro do preorijentacije priliva sa prodaje i pretplate na one od oglašavača. Od tada, kako su to lepo definisali Herman i Čomski, mediji se bave prodajom čitalaca oglašavačima. Klik
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:54 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

Goran Vučković
Оно што би заиста требало да одређује број медија, исплативост је.

To je zvučalo dobro do preorijentacije priliva sa prodaje i pretplate na one od oglašavača. Od tada, kako su to lepo definisali Herman i Čomski, mediji se bave prodajom čitalaca oglašavačima. Klik

Шта је ту лоше?
Знам, оглашивачи условљавају медије. Преко новца.
Проблем је када нема много оглашивача, а постојање самог медија је условљено високим трошковима, што је последице исте ствари, недовољних економских слобода. Питање је колико би се та равнотежа променила, у тим условима већих економских слобода. Колико би било потребе за оглашивачима.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 21:19 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

A kako Čomski definiše informaciju?
Goran Vučković Goran Vučković 21:28 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

Шта је ту лоше?

Pa ništa nije loše, samo po sebi - dok god se čovek ne zamlaćuje kojekakvim džefersonijanskim idealima uloge medija (štampe, u Džefersonovo vreme) u demokratiji.
Проблем је када нема много оглашивача, а постојање самог медија је условљено високим трошковима, што је последице исте ствари, недовољних економских слобода. Питање је колико би се та равнотежа променила, у тим условима већих економских слобода. Колико би било потребе за оглашивачима.

Ovo ne kapiram sasvim - veće ekonomske slobode ne menjaju previše cenu produkcije medija. Ne razumem ni ovo "koliko bi bilo potrebe za oglašavačima". U tržišno-orijentisanom sistemu privatnih medija prenos dela troškova sa čitalaca na oglašavače prostim mehanizmima "bolje" ponude vodi u ovu situaciju inverzije uloge čitaoca (iz kupca u robu) koju Herman i Čomski opisuju - kao što reka teče nizbrdo, a ne uzbrdo.

Tako da postoje dve alternative - nesloboda diktata "avangarde", koji zakrivljuju vidno polje svojom ideologijom - i "sloboda" potrošnje "besplatnih" korporativnih medija, koji nude život u "mehurovima" Najka, Kokakole, Diznija i sličnih. Nešto otprilike kao razlika između Orvela (1984) i Hakslija (vrli novi svet)
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 21:29 15.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

Tako da postoje dve alternative - nesloboda diktata "avangarde", koji zakrivljuju vidno polje svojom ideologijom - i "sloboda" potrošnje "besplatnih" korporativnih medija, koji nude život u "mehurovima" Najka, Kokakole, Diznija i sličnih. Nešto otprilike kao razlika između Orvela (1984) i Hakslija (vrli novi svet)


seceranac seceranac 09:20 16.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

Goran Vučković
Шта је ту лоше?

Pa ništa nije loše, samo po sebi - dok god se čovek ne zamlaćuje kojekakvim džefersonijanskim idealima uloge medija (štampe, u Džefersonovo vreme) u demokratiji.
Проблем је када нема много оглашивача, а постојање самог медија је условљено високим трошковима, што је последице исте ствари, недовољних економских слобода. Питање је колико би се та равнотежа променила, у тим условима већих економских слобода. Колико би било потребе за оглашивачима.

Ovo ne kapiram sasvim - veće ekonomske slobode ne menjaju previše cenu produkcije medija. Ne razumem ni ovo "koliko bi bilo potrebe za oglašavačima". U tržišno-orijentisanom sistemu privatnih medija prenos dela troškova sa čitalaca na oglašavače prostim mehanizmima "bolje" ponude vodi u ovu situaciju inverzije uloge čitaoca (iz kupca u robu) koju Herman i Čomski opisuju - kao što reka teče nizbrdo, a ne uzbrdo.

Tako da postoje dve alternative - nesloboda diktata "avangarde", koji zakrivljuju vidno polje svojom ideologijom - i "sloboda" potrošnje "besplatnih" korporativnih medija, koji nude život u "mehurovima" Najka, Kokakole, Diznija i sličnih. Nešto otprilike kao razlika između Orvela (1984) i Hakslija (vrli novi svet)



obican sve moze da dobije veci stepen slobode samo onda kada se vlastorzci osete sigurnim na svojim pozicijama (ovde ne mislim samo na vlast u uzem smislu vec i na opoziciju koja je zajedno sa njom predstavnik stvarne vladajuce elite).

u momentima kada se vlast oseti sigurnom ona popusta uzicu u narod dobija vise slobode. Tako je bio slucaj sa slobom u ranim 90tim. Tada ne da smo imali najvise medijske slobode vec svake slobode. Mogli smo da radimo sta smo hteli to slobu nije zanimalo jer je mislio da je bogom dan i vecan. Mogli smo da obavljamo biznis kako smo hteli, da gradimo sta ocemo gde ocemo, da idemo gde ocemo i kada ocemo, nikakvih pravila od strane drzave skoro da nije bilo.

Goran Vučković Goran Vučković 09:41 16.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

Mogli smo da radimo sta smo hteli to slobu nije zanimalo jer je mislio da je bogom dan i vecan. Mogli smo da obavljamo biznis kako smo hteli, da gradimo sta ocemo gde ocemo, da idemo gde ocemo i kada ocemo, nikakvih pravila od strane drzave skoro da nije bilo.

Hehe tanka je pregrada između raja i pakla
seceranac seceranac 10:42 16.09.2011

Re: SLOBA SLOBODA

Goran Vučković
Mogli smo da radimo sta smo hteli to slobu nije zanimalo jer je mislio da je bogom dan i vecan. Mogli smo da obavljamo biznis kako smo hteli, da gradimo sta ocemo gde ocemo, da idemo gde ocemo i kada ocemo, nikakvih pravila od strane drzave skoro da nije bilo.

Hehe tanka je pregrada između raja i pakla



to je sloboda - ona ima cenu i to visoku

ne kazem je bolje tako vec mi je muka od ovih koji vicu kako slobode nije bilo dok nam je oni zajedno sa EU i NATO nisu doneli u vidu duznickog ropstva
nemanja.glisic nemanja.glisic 22:15 15.09.2011

Novinarstvo

Knjiga je vrhunska
Goran Vučković Goran Vučković 22:20 15.09.2011

Re: Novinarstvo

Knjiga je vrhunska

Može malo detaljnije? Šta ti se svidelo najviše?
myredneckself myredneckself 11:30 16.09.2011

Re: Novinarstvo

Ovde niko ništa neće ni da pokuša, a tek da kaže "ne".....

"Propadanje srpskog novinarstva neuporedivo je pogubniji pjavascript:;roces od medijskog opadanja u zemljama razvijene demokratije. U Americi se, uglavnom, ne dovodi u pitanje opstanak stubova americkog zurnalizma NJujork tajmsa, Vasington posta, Volstrit dzornala, niti je ugpinknost hamburskog Spigla ili britanskog Ekonomista pitanje opstanka. Kad se „Vasington post kompanija“ suocila s velikim problemima NJuzvika, vlasnici nisu videli izlaz u banalnom prenosu vlasnistva na drugog kupca, nego su trazili i nasli Sidnija Harmena, „vasingtonskog filantropa, inovatora u obrazovanju i pionira u haj-faj stereo biznisu“, kome je magazin ustupljen za jedan dolar pod uslovom da tu „robu“ tretira kao „nacionalno blago“. Nasoj vladi koja je prodavala nase medije nikad ne bi pala na pamet takva „antikapitalisticka glupost“. Kad se nadjemo na zgaristu nasih medija moci cemo da se isplacemo jedini drugima na ramenu. Izvrsioci ovih dela samokritikovace se iz vila na Dedinju

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana