Društvo| Gost autor| Jubileji

6. ОКТОБАР

kukusigameni RSS / 06.10.2011. u 14:20

или
ПРАВНА ДРЖАВА, ВЛАДАВИНА ПРАВА И ВЛАДАВИНА ЗАКОНА

 Moj gost je danas srdjazlopogledja.

 Шта је 6. октобар?

ivosevic-beta-v.jpg

Уврежено мишљење је да 6. октобар представља симбол за пропуштену прилику, да је то дан, или јутро, када је требало извршити чистку, одстанити насилно људе из система, који се сматрају саучесницима Слободана Милошевића, у његовој деценијској владавини.
За друге, не многобројне, 6. октобар представља синоним за почетак транзиције, за повећање слободе појединца, преносом надлежности са власти на грађанина, за трансформацију економског система са социјалистичког (иако сфрј није била ссср), на капиталистички, са диктатуре у демократију, из бесправља у право, из закона за неке, у законе за све.
За прелазак из владавине личности, где је најгора форма владавина једне личности, у владавину установа. Дакле, не само промена личности које су у систему, већ промену самог система.

Свакако да је једна од најважнијих установа, ако не и најважнија, установа суда, те ћу искористити текст, настао пре више од 10 година, из пера поштованог др. Зорана Ивошевића, који описује проблеме, који су, на жалост, и даље актуелни у Србији. Саветујем блогоколегама да прочитају основни текст (око 6500 речи), а овде ћу пренети само оне делове које сматрам значајним. Наглашавање основног текста је моје.

 NEZAVISNO I PRAVEDNO SUDSTVO U DEMOKRATSKOJ SRBIJI
— dr Zoran Ivosevic —
1. Sudstvo i ostale vlasti

U poslednjih pola veka sudstvo Srbije je 45 godina bilo u sistemu jedinstva vlasti. Ono je, doduše, i tada bilo posebna državna funkcija, ali nije predstavljalo odvojenu vlast, samostalnu i nezavisnu od zakonodavne i izvršne vlasti, vec se, zajedno sa njima, slivalo u "jedinstven sistem društvene samozaštite". U tom sistemu sve tri vlasti su bile na "uzdi" partije, koja ih je kontrolisala clanskim obavezama i odgovornostima njihovih nosilaca. Kako je partija bila "avangarda radnicke klase", zauzdani sudovi su ispoljavali gotovo pobožnu privrženost njenim "istorijskim ciljevima". A pošto su ovi ciljevi bili sadržani u Ustavu i zakonima na osnovu kojih su sudili, ta privrženost je bila sastavni deo formalne nezavisnosti sudova u njihovoj klasnoj opredeljenosti.
Ustavom proklamovana sudska nezavisnost postala je puka iluzija. U poslednjim godinama tek izmaklog veka, ona se udaljila od svoje iluzije: Sudstvo je zagadjeno dnevnom politikom. Izbor sudija je vršen po kriterijumu politcke pripadanosti, a ne znanja i ugleda. U sudovima je zavladalo stanje rezignacije, straha i nesigurnosti. Ucestali su politicki procesi, montirana sudjenja, vanpravna hapšenja. Porastao je broj nerasvetljenih ubistava, otmica i drugih teških krivicnih dela. Neefikasne sudove pocele su da zamenjuju "efikasne" agencije za uterivanje dugova. Sve se više govori o korupciji u sudstvu. Sudjenja su pretvaranja u politicke tribine i predizborne mitinge. Ugled sudske vlasti je upropašcen.
Nezavisnog sudstva ovde nema, uprkos ustavnoj proklamaciji da su "sudovi samostalni i nezavisni u svom radu". Stoga, prioritetni zadatak demokratske Srbije mora biti da sudstvo ucini odista nezavisnom vlašcu.
Ustav nacelno ragranicava zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, poveravajuci svaku od njih posebnim organima, kako bi oni samostalnim vršenjem svojih ovlašcenja, ogranicavali ostale vlasti, nedozvoljavajuci ni jednoj da postane apsolutna, u nastojanju da se uspostavi ravnoteža podeljene vlasti u jedinstvenoj državnoj organizaciji. Nacelo podele vlasti pociva na svesti da "niko ne može biti ogranicen svojom vlastitom voljom, nego tudjom" (S. Jovanovic). Ali, to nacelo je "lakše postaviti nego primeniti" (S. Jovanovic). Zato i postoji problem nezavisnosti sudstva. I postojace: dok ne ojaca ambijent podele vlasti, dok garancije sudske nezavisnosti ne postanu pouzdanije, dok sudovi ne prestanu da budu klasni i postanu pravedni, dok ne postanu organizovaniji i efikasniji.
2. Nezavisno sudstvo
Pošto sudsku vlast ne cine samo institucije (sudovi) nego i ljudi koji tu vlast vrše (sudije), nezavisnost sudstva ima dve dimenzije: institucionalnu i personalnu. Zato se i može govoriti o nezavisnosti sudstva kao institucije i nezavisnosti sudija kao licnosti.
Sudovi u svakoj prilici treba da brane svoju nezavisnost. Svi ostali su dužni da njihovu nezavisnost uvažavaju. To narocito važi za izvršnu vlast, koja je tradicionalno sklona da zalazi u vršenje sudske vlasti. Brine što se od nekih nosilaca izvršne vlasti i sada mogu cuti omnipotentne izjave da nova vlast još nije uspostavila "svoje sudstvo", da Miloševic nece biti izrucen Hagu, da ce biti pritvoren krajem marta ove godine i sl. Ohrabruju, medjutim, izjave da ce svaki clan Vlade koji bude vršio pritisak na sud biti razrešen.
A poverenje se stice jacanjem ugleda, casnim životom, nepristrasnim sudjenjem, integritetom, dostojanstvom i odvažnošcu. Bojažljivog i poslušnog ne primecuju ni gradjani, ni javno mnjenje, ni oni koji su ga takvim ucinili. Njega se sete samo kad zatreba. Posle "upotrebe" ponovo ga vracaju u poslednje redove društvenog života, pošto ga, ponekad, potapšu po ramenu. Sudija od integriteta i dostojanstva nije omiljen, ali je poštovan. Njega ne tapšu, ali ga uvažavaju. I zaobilaze kad traže onog ko treba da obavi prljav posao dnevne politike.
3. Garancije sudske nezavisnosti
Nezavisnost sudstva, kao institucije, i nezavisnost sudija, kao licnosti, ne mogu se zasnivati samo na ustavnoj proklamaciji da su sudovi samostalni i nezavisni u svoj radu. Zato njihova nezavisnost mora biti zašticena citavim sistemom garancija. On se ustanovljava radi stimulisanja samog sudstva da bude nezavisno, ali i jacanja svesti naroda da je ono odista nezavisno. Taj sistem pokazuje ne samo koliko je jedna država pravna, nego i kulturna (Dj. Tasic).
Prema izvoru normiranja, garancije sudske nezavisnosti se mogu svrstati u tri grupe: one koje je utvrdio ustav, one koje je utvrdio zakon i one koje spadaju u opšte prihvacena pravila medjunarodnog prava.
Najpotentnije su garancije koje je utvrdio sam ustav. "Kazati u ustavu da su sudovi nezavisni, a ne oglasiti kao ustavni princip sredstvo u kojem je nezavisnost najenergicnije olicena, to znaci ostaviti sudbinu sudova na milost i nemilost nestalnim zakonodavnim telima ... Vecina u parlamentu ne rukovodi se svagda interesima države, vec interesima stranke kojoj pripada" (Ž. Peric). Ali i zakonske garancije sudske nezavisnosti su znacajne, jer obavezuju dok traju, kao i ustavne. Okolnost da se zakon lakše može menjati od ustava, jeste mana, ali može biti i vrlina, pošto se nove garancije lakše mogu uvoditi zakonom nego ustavom.
1) Imenovanje sudija . U postupku imenovanja sudija, odredjuje se personalni sastav sudske vlasti. Kako licnost sudije presudno utice na kvalitet rada suda, imenovanje sudija je izuzetno važna garancija sudske nezavisnosti. Po Ustavu, sudije i predsednike sudova bira Narodna skupština. Zato ovaj izbor zakonom ne može biti poveren drugom organu. Ali, predlaganje sudija i predsednika sudova može. Po Zakonu o sudovima, njihov izbor predlaže Odbor za pravosudje Narodne skupštine, a to ne odgovara ustavnom nacelu podele vlasti. Bilo bi bolje da se predlaganje poveri odredjenom vanparlamentarnom telu, na primer, visokom sudskom savetu, sastavljenom od sudija (koje bi imenovao Vrhovni sud) i eminentnih pravnih strucnjaka (koje bi imenovala Narodna skupština), u kome bi sudije bile u brojcanoj vecini. Visoki sudski savet bi onemogucio presudni uticaj Vlade na odredjivanje kandidata za izbor sudija. Time bi se sudski poziv ucinio dostupnijim širem krugu sposobnih i poštenih pojedinaca . Visoki sudski savet bi promenom Ustava mogao postati - organ izbora.
2) Stalnost funkcije . ... sudijska funkcija je stalna. Sudija je "izabrano lice na stalnom radu. Pošto se bira sa mandatom na neodredjeno vreme, njegova funkcija nije reizborna, pa sudija, bar formalno, nije u riziku da mu zbog vanpravnih razloga (ideoloških, stranackih, politickih i sl.) prestane mandat. Stalnost sudija je "najenergicnija ustavna garancija sudske nezavisnost" (Ž. Peric). Ona omogucuje da se sudija posveti sudjenju kao profesiji, životnom pozivu. Ali on, kao profesionalac, ne može biti u radnom odnosu.

Stalnost sudijske funkcije ne iskljucuje mogucnost izbora sudija u viši, odnosno najviši sud. Ali i za to je potrebna njihova saglasnost. Bez nje, dakle, nema ni napredovanja u karijeri.
3) Rezidencijalna stalnost . Stalnost sudske funkcije treba da garantuje ne samo položaj nego i rezidenciju sudija (Dubarle). Sudija nije samo nosilac sudske vlasti, nego i gradjanin sa licnim, porodicnim, stambenim, profesinalni, društvenim i intelektualnim statusom. Kako se taj status formira u mestu koje je centar njegovih životnih odnosa, svaka nevoljna promena prebivališta ili boravišta unosi nespokojstvo u život sudije, a to može uticati na kvalitet sudske funkcije. Zato je Ustavom i odredjeno da sudija ne može biti premešten na drugu dužnost protiv njegove volje.
Uvažavajuci ovu ustavnu garanciju, Zakon o sudovima predvidja mogucnost da sudija prvostepenog i drugostepenog suda može, uz njegov pristanak i pristanak oba suda, biti trajno rasporedjen u drugi sud iste nadležnosti, kao i da, uz njegov pristanak, može biti privremeno upucen na rad u drugi sud, pod odredjenim uslovima .
4) Imunitet sudija . ... niko ko ucestvuje u sudjenju ne može biti pozvan na odgovornost za mišljenje dato prilikom donošenja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivicnog dela ucinjenog u vršenju sudijske funkcije ne može biti pritvoren bez odobrenja Narodne skupštine. Ustav u navedenoj odredbi nije vodio racuna o svom nacelu podele vlasti. Da jeste, ne bi predvideo da narodni poslanici i clanovi Vlade uživaju imunitet za pokretanje krivicnog postupka i za pritvor, a sudije samo za pritvor niti bi odredio da o imunitetu poslanika odlucuje Narodna skupština, o imunitetu ministra - Vlada, a da o imunitetu sudija ne odlucuje Vrhovni sud, vec Narodna skupština.
Kako je imunitet nosilaca sudske vlasti slabijeg kapaciteta od imuniteta nosilaca zakonodavne i izvršne vlasti i kako se u pogledu odlucivanja o imunitetu sudija podredjuje organu zakonodavne vlasti, ustavne odredbe o imunitetu odstupaju od ustavnog nacela podele vlasti.
5) Inkompatibilne aktivnosti sudija . ... sudija ne može obavljati službu ili posao koji su zakonom utvrdjeni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom. Zakon o sudovima je, u clanu 5. stav 2, utvrdio da sudija ne može: 1) biti narodni poslanik, poslanik ili odbornik, 2) vršiti politicke i upravne funkcije, 3) vršiti drugu službu, posao ili dužnost koja bi mogla uticati na njegovu samostalnost i nezavisnost ili umanjivati njegov ugled, odnosno ugled suda. Karakteru sudijske funkcije ne odgovara, dakle, da se sudija bavi necim što bi škodilo njegovoj nezavisnosti i ugledu sudske vlasti.
Sudija ne može biti savezni poslanik, narodni poslanik, poslanik u skupštini autonomne pokrajine, odbornik u skupštini grada ili opštini.
Sudija ne može obavljati politicke i upravne (u zakonu pogrešno piše - pravne) funkcije. Politicke funkcije kompromituju objektivnost, nepristrasnost i neutralnost sudije, što škodi poverenju u sud. Ustav jamci svim gradjanima, pa i sudijama, slobodu politickog organizovanja i delovanja. Ali pošto sudijama ne dopušta obavljanje poslova ili službe koji su nespojivi sa sudijskim pozivom, oni ne mogu biti birani u organe i forume politickih organizacija, niti mogu preduzimati politicke aktivnosti.
Sudija ne može vršiti službu, posao ili dužnost koji bi mogli uticati na njegovu samostalnost ili nezavisnost. On ne sme obavljati advokatsku delatnost niti na drugi nacin davati pravnu pomoc, a mora se uzdržavati od svakojakih poslovnih aktivnosti, osim onih koje se ticu njegovog licnog vlasništva. Sudija se ne sme baviti ni drugim aktivnostima koje bi mogle uticati na njegov ugled ili ugled suda. Zato se mora uzdržavati od svakog postupka koji je nedolican ili ostavlja takav utisak, kao i od postupaka koji izazivaju podozrenje, podsticu sumnju, slabe pouzdanje ili na drugi nacin narušavaju poverenje u sud ili njegovu objektivnost.
Za ove zabrane mnoge sudije nisu marile, narocito ako su bile na dužnosti predsednika suda.
Sudija se, naravno, može baviti naucnom, intelektualnom, kulturnom, umetnickom, humanitarnom i drugom slicnom delatnošcu. Time se ne umanjuje, nego uvecava njegov ugled i ugled suda.
6) Raspored sudija i predmeta. Raspored sudija i predmeta ne može obavljati niko izvan suda ... spada u domen sudske uprave, koju vodi predsednik suda.
Raspored sudija se utvrdjuje krajem godine za citavu narednu godinu. Dakle, unapred. Unapred se odredjuje i redosled prijema predmeta, odnosno njihovo rasporedjivanje sudijama. Na taj nacin odredjeni predmet dobija "prirodnog", odnosno "slucajnog" sudiju, a ne sudiju koga predsednik suda odredi, s obzirom na predmet, po svom nahodjenju.
Raspored sudija i rasporedjivanje predmeta, prema unapred utvrdjenom redosledu, onemogucava "nameštanje sudija" odredjenom predmetu ili "nameštanje predmeta" odredjenom sudiji, a omogucuje da svaki predmet dobije "slucajnog sudiju" i svaki sudija "slucajni predmet". Zato odredbe o ovoj garanciji treba da budu uzdignute na nacelan nivo, ako ih vec ne predvidja sam Ustav. Sada su degradirane zakonskim odeljkom o sudskoj upravi, tako da imaju gotovo poslovnicki karakter. Zbog toga se i dogadja da se obrazuju "specijalna veca" za pojedine predmete (kao u izbornim sporovima 1996. godine), odnosno da se pojedini predmeti daju drugom sudiji a ne onom kome bi po rasporedu pripali. Ova ozbiljna bolest našeg sudstva leci se razrešenjem predsednika suda, ali je taj lek tek poceo da se uvozi.
8) Odgovornost i razrešenje sudija . Po clanu 53. stav 2. Ustava, svako je dužan da savesno i odgovorno vrši javnu funkciju. To važi i za sudiju, pa zato i on može biti pozvan na odgovornost. Odgovornost sudije se obicno imenuje kao disciplinska (cak i u medjunarodnim aktima), iako je zapravo rec o odgovornosti za vršenje sudijske funkcije. Tacnije, za nesavesno i neodgovorno vršenje te funkcije. Odgovornost sudije, u recenom smislu, sankcioniše se razrešenjem. Razloge za razrešenje odredjuje Ustav a utvrdjuje Vrhovni sud.
… sudija može biti razrešen dužnosti: 1) ako je osudjen za krivicno delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest meseci ili za svako kažnjivo delo koje ga cini nepodobnim za vršenje sudijske funkcije, 2) ako nestrucno ili nesavesno obavlja sudijsku funkciju i 3) ako trajno izgubi radnu sposobnost.
Postupak za razrešenje pokrece predsednik Vrhovnog suda. Inicijativu za mogu dati: predsednik suda, sednica svih sudija u sudu, predsednik neposredno višeg suda, ministar pravde i Odbor za pravosudje Narodne skupštine. Postojanje, odnosno nepostojanje razloga za razrešenje utvrdjuje Vrhovni sud u Opštoj sednici. U tom postupku se sudiji mora omoguciti izjašnjavanje o razlogu za razrešenje. Sudija ne može biti razrešen dužnosti ako Opšta sednica Vrhovnog suda utvrdi da razlog postoji, Narodna skupština donosi odluku o razrešenju i o tome obaveštava sudiju, Vrhovni sud i Ministarstvo pravde.
U postupku razrešenja sudija, nacelo podele vlasti je došlo do izražaja. Najviši sud ima presudni uticaj na to da li ce sudija biti razrešen dužnosti ili ne. Ipak, i tu se mogu uciniti poboljšanja. Ako Opšta sednica Vrhovnog suda utvrdi da razlozi za razrešenje postoje, njena odluka je konacna u prvom stepenu, što iritira clan 22. stav 2. Ustava o dvostepenosti odlucivanja. Ovoj odredbi bi više odgovaralo rešenje da o postojanju razloga odlucuje uže telo, na primer, veliko personalno vece (sastavljeno od odredjenog broja sudija Vrhovnog suda), kako bi se nezadovoljni sudija mogao obratiti Opštoj sednici Vrhovnog suda prigovorom ili kakvim drugim pravnim sredstvom.
Nažalost, ni ova garancija sudske nezavisnosti nije poštovana. Onih tridesetak clanova Društva sudija Srbije razrešena je dužnosti sudije odlukom Narodne skupštine kojoj nije prethodilo utvrdjivanje razloga za razrešenje na Opštoj sednici Vrhovnog suda Srbije. Novi saziv Narodne skupštine je tu odluku stavio van snage i omogucio neustavno razrešenim sudijama da se vrate svom pozivu.

9) Udruživanje sudija. "U skladu sa Opštom deklaracijom o pravima coveka, sudije, kao i drugi gradjani, uživaju slobodu izražavanja uverenja, udruživanja i okupljanja, ali se u ostvarivanju tih prava uvek moraju ponašati tako da cuvaju dostojanstvo svog poziva, nepristrasnost i nezavisnost sudstva. Sudije mogu da osnivaju udruženja sudija ili druge organizacije i da stupaju u njih da bi branili svoje interese, unapredjivali profesionalno usavršavanje i štitili nezavisnost sudstva".
I ovde sudije imaju svoje udruženje. To je Društvo sudija Srbije, osnovano 26. aprila 1997. godine, kao nestranacka profesionalna organizacija sudija koji su se udružili radi: afirmacije prava kao struke i nauke, zalaganja za nezavisnost i samostalno sudstvo, brige za ugled i materijalni status sudija i brige za unapredjenje propisa o organizacija i radu sudova. Medjutim, ono je obezglavljeno razrešenjem onih tridesetak sudija, u koje spada i gotovo citav sastav Upravnog odbora, a njegov rad je onemogucen odbijanjem zahteva za upis u registar udružennja gradjana u cemu je nažalost ucestvovao i najviši sud. Poništavanjem odluke o razrešenju, Narodna skupština je tim sudijama omogucila ne samo da se vrate svom pozivu, nego i da aktiviraju svoja clanska prava u Društvu sudija Srbije. Ono ce uskoro nastaviti sa radom.
[b]10) Sudski budžet. Autonomni sudski budžet je finansijski uslov nezavisnostgi sudstva. Finansiranje sudstva nije, medjutim, prilagodjeno nacelu podele vlasti. Sredstva za rad sudova se i dalje obezbedjuju u jedinstvenom budžetu Republike (clan 68. stav 1. i clan 65. Zakona o sudovima). Ona su "neobojena" pa nadležni organi "utvrdjuju i doznacavaju sredstva za rad suda u skladu sa potrebom blagovremenog i urednog izvršavanja njegove funkcije". Pošto je rec o organima izvršne vlasti, nesumnjivo je da Vlada ima presudnu ulogu u finansiranju sudstva. Utoliko više, što propisuje i uslove, visinu i nacin korišcenja sudskih taksi.
Ovakvo stanje valja menjati u skladu sa nacelom podele vlasti. Pri tome bi se, naravno, morala uvažavati ustavna jedinstvenost državnog budžeta, ali to ne bi moglo biti smetnja da se obezbedi odgovarajuci uticaj sudova u njihovom finansiranju.
Uticaj sudske vlasti mogao bi da objedini i artikuliše Vrhovni sud kao najviši sudski organ, ali bi to moglo biti povereno i nekom vanparlamentarnom, odnosno vanvladinom telu, kao što je Visoki sudski savet. "Dok god sudski budžet bude samo jedna stavka opšteg državnog budžeta koji se formira bez ikakvog uticaja sudske vlasti, dok visina sudske plate ne bude sigurno zagarantovana i unapred poznata, dok zavisi od raspoloženja Vlade i zalaganja ministra pravde i dok ona može biti proizvoljno smanjivana ili povecavana, sudska nezavisnost je iluzija ... U takvim uslovima stalnost sudijske funkcije ne znaci ništa, jer sudije iz suda odlaze same" (M. Grubac). [b]
11) Materijalni položaj sudija. Pošto je "izabrano lice na stalnom radu" sudija za svoj rad u vršenju vlasti prima platu. U sistemu podele vlasti, nosioci razlicitih vlasti moraju biti ravnopravni u svakom pogledu, pa i u pogledu plata. "Dobra plata sudijama je važna stvar u demokratijama. Tu nema titula i ordenja niti sudsko zvanje povlaci viši socijalni položaj da bi se naknadila nedovoljnost u plati. Osobito je to potrebno stoga što baš u demokratiji valja omoguciti da u sudski poziv ulaze ljudi iz svih društvenih redova. Najvažnije je, pak, što se samo na taj nacin obezbedjuje nezavisnost sudstva. Ništa više nece coveka dovesti u iskušenje nego materijalna nevolja. A danas ima raznih kanala, koji iako spolja ne izgledaju kao korupcija, korupcija su u svojoj suštini. Materijalna obezbedjenost daje mogucnost da covek šire gleda i da se sa mnogo više volje posveti pozivu" (Dj. Tasic).



Komentari (30)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jesen92 jesen92 16:09 06.10.2011

...

..sta je ovo, niko nema nista da kaze na temu:)..ili je blog prezasicen 5 i 6 oktobrom..
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:13 06.10.2011

Re: ...

jesen92
..sta je ovo, niko nema nista da kaze na temu:)..ili je blog prezasicen 5 i 6 oktobrom..


Baš sam se iznenadio komentarom...

Dobrodošli, goste


P.S. Šesti oktobar... Da, možda je u naslovu problem
kukusigameni kukusigameni 16:25 06.10.2011

Re: ...

Možda ne znaju ćirilicu?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:27 06.10.2011

Re: ...

kukusigameni
Možda ne znaju ćirilicu?

U tom smislu, najvažniji deo je u latinici, te neće biti problem da ga svi razumeju.
mrale54 mrale54 16:48 06.10.2011

Re: ...

Ma nisam hteo da budem prvi.
Na postu o Ćosiću sam ostavio komentar glede "novinarskih pataka".
6 oktobar.
"Dan kad smo zajebali građane Srbije!"
Na primer.
Izvinite na mom "francuskom", ali, ako možete pristojnije...
Sudije? Sudovi?
Za prve ne znam, ali za druge - ma, koji Cepter, "Metalac" je zakon...

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:11 06.10.2011

Re: ...

The Best Countries For Business - Forbes
We determined the Best Countries for Business by looking at 11 different factors for 134 countries. We considered property rights, innovation, taxes, technology, corruption, freedom (personal, trade and monetary), red tape, investor protection and stock market performance.

Forbes leaned on research and published reports from the Central Intelligence Agency, Freedom House, Heritage Foundation, Property Rights Alliance, Transparency International, the World Bank and World Economic Forum to compile the rankings.

mariopan mariopan 17:17 06.10.2011

Srđo?

Jesi li i ti krenuo u predizbornu kampanju?


Ovo kao da je juče pisano za ovo vreme danas, znači nama vreme stoji ili ide unazad? Džabe smo krečili?

Pa da okrečimo ponovo ako ne valja?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:22 06.10.2011

Re: Srđo?

mariopan
Jesi li i ti krenuo u predizbornu kampanju?



mariopan
Ovo kao da je juče pisano za ovo vreme danas, znači nama vreme stoji ili ide unazad? Džabe smo krečili?
Pa da okrečimo ponovo ako ne valja?

Joj, kada se setim samo šta su sve krečili...
Dođe mi da viknem "Ništa ne diraj! Dobro je i ovako."

Šalim se, malo ja, ali cenim da je problem u ovim rečenicama
За прелазак из владавине личности, где је најгора форма владавина једне личности, у владавину установа. Дакле, не само промена личности које су у систему, већ промена самог система.

Dakle, previše "zabavljanja" ličnostima, a premalo ustanovama.
mariopan mariopan 17:27 06.10.2011

..

Pratim danima šta pišeš povodom teme i ovde na blogu, pa mislim, kao da si u kampanji

Zaboravih da pozdravim Kukusiganama koja je na vlasti od 5 oktobra do danas ( ako joj niko nije javio neka zna)

I tebe Srđo

Jurim na neko "dešavanje", kasnim, pa pišemo se kasnije
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:31 06.10.2011

Re: ..

mariopan
Pratim danima šta pišeš povodom teme i ovde na blogu, pa mislim, kao da si u kampanji

Па јесте, кампања пре кампање. А када дође до кампање, бегам... Ипак човек мора да води рачуна о свом здрављу. Менталном, пре свега.


mariopan
Pratim danima šta pišeš povodom teme i ovde na blogu

А са друге стране, имам чудан утисак неки у последње време.
mariopan mariopan 19:20 06.10.2011

Re: ..

А са друге стране, имам чудан утисак неки у последње време.

CIA snajka CIA ?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:12 06.10.2011

Re: ..

mariopan
А са друге стране, имам чудан утисак неки у последње време.

CIA snajka CIA ?

Ja se ponadao female stalker, kada ono...
mariopan mariopan 20:28 06.10.2011

pa dok se rulja zabavlja

pljuckanjem u dalj.......meni nekako zaškripao onaj Dinkić koji se jako brine za naše pare od vakcina...a i ostale pare mislim

Pa ne mogu da zamislim da taj može još uvek nekoga da prevesla i da zajaše još jedan krug? Šta misliš? Da li će biti teških krađa na ovim izborima jer nema šanse da recimo baš on "preživi", jedno da pokradu izbore?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:43 06.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

mariopan
pljuckanjem u dalj.......meni nekako zaškripao onaj Dinkić koji se jako brine za naše pare od vakcina...a i ostale pare mislim

Pa ne mogu da zamislim da taj može još uvek nekoga da prevesla i da zajaše još jedan krug? Šta misliš? Da li će biti teških krađa na ovim izborima jer nema šanse da recimo baš on "preživi", jedno da pokradu izbore?

Невероватан недостатак кредибилитета (лаже, нема меру), а чланство партије му не може ништа. Несмењив је. Исти проблем, у мањој ил' већој мери, имају и друге вође, партије.
У тој фази, партија се "суши", остаје само Вођа, а гласови нестају, а са њима и чланство.
(Поменути прави коалицију, па ће привремено доскочити проблему)
Пошто су картелизовали политички систем, медијски простор, тешко ће доћи до измене, појаве неких значајнијих нових странака (фамозни трећи талас). Поред тога, изборни закон (који јесте бољи, ал' не довољно да излечи ову бољку) ће допринети до сужавања излазности, губитка легитимитета (а баш их брига за то!). Евентуално могу покушати са неком радикализацијом, типа КиМ, како би надували излазност, ал' не верујем.
Значи, од 30-40% излазност, са малим померањем коначних резултата (ове на власти морају да прогутају минусе).

Проблем.
Шта се кува у Србији?
Незадовољство, расте, и у којој мери?
Овакав развој ће повећати незадовољство, и оставити га ван политичког процеса, што значи да ће бити некакве побуне, рецимо око 2015, 2016.
mariopan mariopan 20:57 06.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

Овакав развој ће повећати незадовољство, и оставити га ван политичког процеса, што значи да ће бити некакве побуне, рецимо око 2015, 2016.

Ne, mora biti pre, ovo nije moguće preživeti, stvarno.

Mislim pre svega na materijalni status najvećeg broja ljudi koje poznajem, pa sada već teško žive i oni koji dvostruko više zarađuju od "proseka" a recimo imaju decu koju školuju?

A tvoj dugaaaaaačak post sam ceo pročitala da znaš.

E, dok su nam političari nedodirljivi i dok ih štiti imunitet za svaku mahinaciju, i dok niko od njih ne ODGOVARA za svaku štetu koju nam naprave - do tada nema šanse da se izvučemo.

A tu je slaba karika upravo sudstvo, tužioci i "zakoni" koje su sami izglasali da ne mogu da odgovaraju ni za šta. Kako to da menjamo?

Kada budmo zaista imali pravnu državu počeće narod da veruje u institucije, pravdu, zakone i imaće strpljenja da čeka neko bolje sutra, drugačije neće moći.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 21:08 06.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

A tu je slaba karika upravo sudstvo, tužioci i "zakoni" koje su sami izglasali da ne mogu da odgovaraju ni za šta. Kako to da menjamo?

У Скупштини је кључ.

A tvoj dugaaaaaačak post sam ceo pročitala da znaš.

Превише је дугачак?
Покушао да смањим, колико год сам могао, али само на испод 3000 сам успео. Требало је бар испод 2000, мада мислим да је 1000 плафон за блог?
mariopan mariopan 21:57 06.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

У Скупштини је кључ.

Znam
Pa džabe smo palili sirotu zgradu?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 22:11 06.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

mariopan
У Скупштини је кључ.

Znam
Pa džabe smo palili sirotu zgradu?

Па добро, није требало палити и рушити...
Али није било џабе, имамо могућност, "мали прозор" до демократије, у оном њеном, бољем облику.
mirelarado mirelarado 00:41 07.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

Али није било џабе, имамо могућност, "мали прозор" до демократије, у оном њеном, бољем облику.


Бојим се да је број грађана који су тог "малог прозора" свесни такође веома мали. Хоћу да кажем, ови које смо 6. октобра довели на власт, прокоцкали су ево већ једанаестогодишњу шансу да изграде установе, а самим тим и систем. Премало се о томе размишља, тако ми се чини. Као да већина незадовољних људи очекује неку нову странку, нове личности, а кључ, како исправно запажате у тексту, јесу демократске установе. Којих нема...
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 00:44 07.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

mirelarado
Али није било џабе, имамо могућност, "мали прозор" до демократије, у оном њеном, бољем облику.


Бојим се да је број грађана који су тог "малог прозора" свесни такође веома мали. Хоћу да кажем, ови које смо 6. октобра довели на власт, прокоцкали су ево већ једанаестогодишњу шансу да изграде установе, а самим тим и систем. Премало се о томе размишља, тако ми се чини. Као да већина незадовољних људи очекује неку нову странку, нове личности, а кључ, како исправно запажате у тексту, јесу демократске установе. Којих нема...

Ствари нису ни изблиза толико наивне.
Инстиктивна реакција је ка диктатури, будући да им је прошла у "добром сећању". Па ће, уколико заиста дође до немира, то бити следећи циклус, заједно са затворенијим типом привреде.
Машала!
kukusigameni kukusigameni 07:02 07.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

mirelarado

Tačno Mirela. Izgubljeno je više vremena na relativizovanju prethodnih grešaka (grehova?), nego na razvijanju institucija kojima se obezbeđuje bezbednost od tih istih grešaka u budućnosti. Zato i imamo kriminalizovanu i korumpiranu svaku poru društva.
Dodao bih ovde, a u vezi Srdjinog teksta, da je odnos zarada i primanja, kao i odnos u hijerarhiji u društvu, u Srbiji bio potpuno poremećen. Takav je i ostao. Možda mi se čini ali imam utisak da je izgrađivanje institucija povezana sa tim. Tako smo i nasledili da elitu društva čine profiteri, loši socijalistički direktori i estradne zvezde. Jedino gde se može izbeći taj modus je ukoliko se krene sa nekakvom političkom karijerom. Pogledajte ne samo plate inžinjera, lekara, sudija i ostalih neophodnih činioca progresa društva, već i njihov status u ratovima ojađenom društvu.
Promene, o kojima Srđa piše, stvaranje institucija neophodnih da crno na belo promeni sivu mutljavinu, doprinose formiranju društva u celini i potrebi da se napreduje kako materijalno, tako i moralno.
Psihološki gledano, kao da se uvrežila potreba za apsurdnim i utopijskim: Mi smo bili u pravu. To nikuda ne vodi.

mariopan mariopan 10:19 07.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

Možda mi se čini ali imam utisak da je izgrađivanje institucija povezana sa tim. Tako smo i nasledili da elitu društva čine profiteri, loši socijalistički direktori i estradne zvezde. Jedino gde se može izbeći taj modus je ukoliko se krene sa nekakvom političkom karijerom. Pogledajte ne samo plate inžinjera, lekara, sudija i ostalih neophodnih činioca progresa društva, već i njihov status u ratovima ojađenom društvu.
Promene, o kojima Srđa piše, stvaranje institucija neophodnih da crno na belo promeni sivu mutljavinu, doprinose formiranju društva u celini i potrebi da se napreduje kako materijalno, tako i moralno.

Institucije su razgrađivane sa namerom i to od strane "političke elite" koja je sve drugo samo nije ni politička ni elita, više mi liče na bandu razbojinka koji su sve ovo potrošeno vreme samo tražili izgovor da zavuku ruke u naše džepove a da za to ne odgovaraju. Institucije su postale njihova zaštitnica umesto da nas štite a njih te institucije da kontrolišu i kažnjavaju.

Samo tako su i mogli da se privatno obogate što im je bio jedini cilj, izuzimajući časne ljude kojih uvek ima ali čiji se glas ne čuje pa tako i ne računa, svi ostali su složno razgrađivali institucije, cela Skupština, i to je naša nesreća.Mi za sada nemamo nikoga ko bi povratio poverenje u institucije, nema te snage, svi političari su složni u tome da se ništa ne menja jr je njima tako dobro.

Da su imali makar najmanju nameru da i nama bude bolje, da se ojača vladavna institucija a ne partokratija ne bi mi posle 11 godina ovako živeli i ne bi nepoverenje u institucije ( koje su srž države i kičma koja drži sve ostalo) bilo tako veliko.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 12:13 07.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

Institucije su razgrađivane sa namerom i to od strane "političke elite" koja je sve drugo samo nije ni politička ni elita, više mi liče na bandu razbojinka koji su sve ovo potrošeno vreme samo tražili izgovor da zavuku ruke u naše džepove a da za to ne odgovaraju. Institucije su postale njihova zaštitnica umesto da nas štite a njih te institucije da kontrolišu i kažnjavaju.

Nije to tako od juče, već ima jako dugu istoriju.

Samo tako su i mogli da se privatno obogate što im je bio jedini cilj, izuzimajući časne ljude kojih uvek ima ali čiji se glas ne čuje pa tako i ne računa, svi ostali su složno razgrađivali institucije, cela Skupština, i to je naša nesreća.Mi za sada nemamo nikoga ko bi povratio poverenje u institucije, nema te snage, svi političari su složni u tome da se ništa ne menja jr je njima tako dobro.

E, tamo gde stoji "cela Skupština"...
mariopan mariopan 12:50 07.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

Nije to tako od juče, već ima jako dugu istoriju.

Oni su dobili priliku da to iskorene zar ne? Pa su samo zaključili da je to baš dobar sistem za pljačku samo su ga nadogradili i usavršili.
E, tamo gde stoji "cela Skupština"...

Cela Skupština je glasala za zakone po kojima se neće ispitivati poreklo kapitala retroaktivno iz vremena koje pominješ, znači tu je zacementirana pljačka kao način sticanja imovine. Kišobran su raširili ovi sadašnji?

I ako neko nije glasao za to, i ako je imao primedbe i bunio se, to su bile stranke koje su, budući nemoćne u Parlamentu, koristile to za sopstvenu promociju i sabiranje političkih poena. U stvarnosti vidimo da se one isto ponašaju u praksi.

Same vođe tih stranaka nisu moralne gromade, ne objašnjavaju od čega žive, oklen im to čime se razbacuju u javnosti ? Ili recimo, tamo gde su na vlasti bili makar kratko, pokazali su nam na delu da niko nije bio imun na mućke svake vrste, na duple funkcije ( da su bar bile samo duple) na krađu iz javih preduzeća po partijskoj šemi, na finansiranje od strane tajkuna i slično.

Sve stranke su izbegle da kažu ko ih finansira? Zašto ako su pošteni?


Znači niko nije pokazao na delu da je gadljiv na lovu koju može da mazne svojim političkim delovanjem - a na rečima su svi bili jaki. Kako onda da im verujem da su oni bili protiv, kada su oni samo nastavili nošeni nercijom i sopstvenim interesima, doduše malo razdruženo od onih na vlasti, ali u istom pravcu ? Time su izgubili svaki kredibilitet.

Ako pogedamo programe svih stranaka vidimo da su pisani onako kako bi se dopali puku i kako bi namakli glasače a u praksi sve to pada u vodu - toliko o njihovoj krivici za ovo sada. Da, vuče se to sve odavno, ali odavno su na vlasti i ovi koji su na to sve mogli da stave tačku. Pa zašto nisu? Nema opravdanja, bar za mene.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 13:18 07.10.2011

Re: pa dok se rulja zabavlja

Ceo problem se može svesti na neformalnu vlast, i 5-5 Ustava RS. Pojednostavljeno rečeno, to svuda postoji, ali u pitanju su podele uticaja, koje govore u prilog toj tezi, da je to problem.
Zato, umesto skupština stoje stranke, tj. stranačko vođstvo, a odatle, uticaj se širi na ostale ustanove. I to je biznis, izvlačenja kapitala, možda gadan, kriminalan, ali to je posao. Kao pijavica, dok ima šta da siše, sisaće.
mariopan mariopan 16:35 07.10.2011

strašno..

...tek sada sam ti kucnula preporuku za tekst
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:15 07.10.2011

Re: strašno..

mariopan
...tek sada sam ti kucnula preporuku za tekst

Nije loše prošao blog.
kukusigameni kukusigameni 10:40 08.10.2011

Re: strašno..

srdjazlopogledja
Nije loše prošao blog.

Blog je dobar ali je previše konkretan za blogere.
Možda da mo stavili fotku Dobrice Ćosića i potpisali ga...
mariopan mariopan 14:07 08.10.2011

Re: strašno..

kukusigameni
srdjazlopogledja
Nije loše prošao blog.

Blog je dobar ali je previše konkretan za blogere.
Možda da mo stavili fotku Dobrice Ćosića i potpisali ga...

Da moram da primetim da su ovako dobro obrazloženi blogovi slabo interesantni, valjda nedostaje neki skandalozan primer radi popularizacije teme?

Da smo opleli po skandaloznim primerima iz života, aferama koje nisu procesuirane nego zataškavane, gde se dokazuje suprotan način rada od poželjnog i potrebnog, gde bi nam bio kraj?
mirelarado mirelarado 21:25 11.10.2011

Re: strašno..

srdjazlopogledja
mariopan
...tek sada sam ti kucnula preporuku za tekst

Nije loše prošao blog.


Блог је сасвим добро прошао, што се за нас (већину грађана Србије), у оваквом одсуству система, не би могло рећи.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana