In memoriam| Istorija| Moj grad

Ni groba, ni roda

Velimir Mladenovic RSS / 11.10.2011. u 16:19

Sefardi su još polovinom 16. veka počeli da naseljavaju Smederevo, razvijen zanatski i trgovački centar koji je tada bio biskupija. Imalo je 17 rezidencijalnih i dvanaest imenovanih biskupa da bi krajem 20. veka iz titule beogradsko-smederevskih biskupa, na predlog Alojza Turka, bilo izostavljeno Smederevo. Grad je na samom kraju 19. veka imao 6.875 stanovnika, od toga 139 Jevreja.
Eksplozija municije u smederevskoj tvrđavi 5. juna 1941. raznela je sinagogu, jevrejsku mahalu i neznatno dalje katoličku crkvu Katolici su u junu 2006. na temelju starog svetilišta osveštali novu crkvu. Za nekadašnje postojanje sinagoge nema nikakvog obeležja. Zapušteno jevrejsko groblje sa stanom za čuvara na 18,83 ara u najlepšem je i najvišem delu koji dominira gradom. Sinagoga sa kućom, dvorištem i vrtom na 9,14 ari postojala je u ulici Despota Stevana, u najužem centru. Između dva svetska rata u neposrednoj okolini sinagoge bila je jevrejska mahala.

Kada je 1979. groblje obišao teolog Leontije Pavlović bilo je 17 spomenika u visokoj travi. Sredinom oktobra 2007. kad je groblje posetila predsednica Jevrejske opštine Niš Jasna Ćirić, moglo se izbrojati 13 u divljem gustom šiblju i travi, u julu 2009. dva spomenika i nekoliko kamenih belega u zastrašujućem korovu. Pavlović je pisao da je groblje utemeljeno 1907. uprkos činjenici da su sinovi na tom groblju 1906. podigli spomenik Moricu Šnajderu. Groblje je, primetio je Pavlović, zapušteno i "nije isključeno da se u travi i pod zemljom nalazi još neki beleg".

Sefardsko groblje je najpre održavala do svoje smrti majka Marte Đorđević, potom sama Marta do duboke starosti. Od 1981. do smrti 1989. ugovor sa Jevrejskom opštinom imao je Rumun Avram Vasić, od tada njegova supruga Đurđevka, koja se retkim posetiocima žali da ne može da plati košenje trave na groblju. O održavanju mimo košenja ne govori. Dok je živela u Smederevu Jevrejka Mila Bižić organizovala je akcije čišćenja groblja. Obelisk špediteru Josifu Avramu Ozeru, sa Davidovom zvezdom i ćiriličnim tekstom iz 1924, i sarkofag s otvorenom kamenom knjigom i tekstom na jevrejskom "Josef Mordehaj A. Levi umro 29. nisana 5692." iz 1932. jedini su nadvisili travu. Većina ostalih spomenika su usađenici (kamen koji se polaže iznad glave pokojnika. Uglavnom ih je teško naći, neke nikako. Đurđevka upozorava da na groblju ima rupa, i ne savetuje da se zalazi u visok korov. Tvrdi da su spomenici od veštačkog mermera ukradeni i prodati kamenorescima. Ne navodi pojedinosti: kako je moguće bez buke ukrasti spomenik sa tako malog groblja a da niko ne vidi i ne čuje, niti kako zna njihovu sudbinu, ni da li je krađu ikome prijavila.


Prema popisu stanovništva 1890. godine u Smederevu je živelo 100 Jevreja a 1895. njih 139.
1896.godine bilo je 139 stanovnika jevrejske vere, od ukupno 6875 Smederevaca
1916.godine u smederevskoj osnovnoj školi bilo je 15 učenika Jevreja
1926-27.godine bilo je 36 članova jevrejske opštine, i 78 stanovnika Jevreja, predsednik JO bio je Moša Heskija a pročelnik sinagoge Avram Avramović
Pre Drugog svetskog rata u Smederevu je živelo 83 Jevreja. Rat su preživela samo tri smederevska Jevrejina.Predsednik JO bio je Leon Tajtacak, a rabinsku dužnost vršio je Benjamin Hazan
Na jevrejskim nadgrobnim spomenicima u Smederevu Leontije Pavlović pročitao je:
MORIC ŠNAJDER, poživi 71 godinu, umro 1906; spomen podigoše blagodarni sinovi.
MORDEHAJ JOSEF LEVI, Nišlija, umro u Smederevu 8.februara 1922...
ROZA, žena ŠEMAJA ZAHARIJA, umrla 30.januara 1922...
JOSIF AVRAM, OZER, špediter iz Beograda, rođen 1855, umro 1924. Ovaj spomenik podiže ožalošćena supruga Antoneta sa decom.
ŠEMAJO ZAHARIJA, trgovac iz Smedereva, umro 18.marta 1926. Ovaj spomenik podiže mu Josif Levi.
HAIM SAMUEL, sin KLARE i MORICA SAMUELA, 1928-1929, Smederevo.
RAHEL J. ZAHARIJA, preminula 6.4.1931.
JOSIF M. LEVI, preminuo 15.5.1932...Nadgorbni psomenik JOSEF MORDEHAJ A. LEVI umro 29.nisana 5962.
MOŠA J. BENAROJO, 1859-1933.
SIMA ELIJAS Solunac, 1877-1945. HAIM ELIJAS, student, 1920-1941.

 

Videti:Leontije Pavlović, Prilog izučavanju istorije smederevskih Jevreja, Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd br.4/1979

Ciklus priča o Smederevu, nastaviće se...

Atačmenti

Tagovi



Komentari (14)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

sesili sesili 19:17 11.10.2011

Sefardi

Upoznala sam se (koliko to roman može da pruži) sa njihovom istorijom kroz knjige Gordane Kuić. Žalosno je što ovako nestaje deo istorije nekog naroda.
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 19:55 11.10.2011

Re: Sefardi

da ista sudbina na svim meridijanima. tuzno.
predatortz predatortz 19:40 11.10.2011

Tužno

.
sesili sesili 20:24 11.10.2011

Sima Elijas Solunac

Da je tu samo ovaj spomenik, pa je opština Smederevo trebalo da zaštiti groblje, kao istorijski spomenik! Nisam znala da su Sefardi stigli do tih krajeva, ovi iz knjige su iz Španije došli u Sarajevo. A toliko su se trudili da sačuvaju jezik, običaje, veru. Vredni, porodični. Razmišljam o tim sudbinama celo veče i baš sam tužna.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:44 11.10.2011

Re: Sima Elijas Solunac

Преко Османског, а преко Хабзбуршке Ашкенази, што се делом види из текста.
expolicajac expolicajac 20:45 11.10.2011

Stvarno tužno

Jasna mi je pričala o toj poseti. Podsetio sam je da uzme pripovetku Ive Andrića Sarajevska groblja i da obavezno pročita. Sve je nakon toga mnogo jasnije i tužnije
mlekac mlekac 00:13 12.10.2011

Re: Stvarno tužno

expolicajac
Jasna mi je pričala o toj poseti. Podsetio sam je da uzme pripovetku Ive Andrića Sarajevska groblja i da obavezno pročita. Sve je nakon toga mnogo jasnije i tužnije


Podseti je i na Isidoru Sekulic


apacherosepeacock apacherosepeacock 11:40 12.10.2011

Re: Stvarno tužno

expolicajac
Jasna mi je pričala o toj poseti. Podsetio sam je da uzme pripovetku Ive Andrića Sarajevska groblja i da obavezno pročita. Sve je nakon toga mnogo jasnije i tužnije



..pored toga i Andriceve 'Jevrejske price'(.. jevrejska hronika). (sarajevski jevreji, uglavnom Sefaraddim)
Uglavnom prica o groblju me podsetila na crteze praske studentarije umetnosti koja se prodaje svuda - jevrejsko groblje sa skroz nakrivljenim nadgrobnim plocama, jako upecatljivo.

(Edit: plus prelepa sefardska muzika, a i klezmatik - askenazi - muzika istocno-evropskih jevreja...)
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 12:30 12.10.2011

Re: Stvarno tužno

da ima mnogo knjiga koje govore o tome, vredi procitati.
samo mnogi verovali ili ne u smederevu i danas ne znaju da su tu nekada bili jevreji a kamoli da znaju za groblje i sinagogu.
mlekac mlekac 15:13 12.10.2011

Re: Stvarno tužno

Velimir Mladenovic
da ima mnogo knjiga koje govore o tome, vredi procitati.
samo mnogi verovali ili ne u smederevu i danas ne znaju da su tu nekada bili jevreji a kamoli da znaju za groblje i sinagogu.


Cuj, verujem da ni neki novopridosli stanovnici Jevrejske ulice na Dorcolu nemaju blagog pojma zasto im se ulica tako zove! Nazalost.
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 16:45 12.10.2011

Re: Stvarno tužno

verujem da je tako.

sledeci tekst ovde na blogu bice o eksploziji municije u smederevu 1941. koja je izmedju ostalog unistila i sinagogu. sa sve slikama iz nemacke dokumantacije.
highshalfbooze highshalfbooze 16:49 12.10.2011

Re: Stvarno tužno

samo mnogi verovali ili ne u smederevu i danas ne znaju da su tu nekada bili jevreji

Ima još asimilovanih Jevreja u Smederevu, kao i Cincara. Cigani su daleko najbrojnija etnička grupa posle Srba.
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 16:56 12.10.2011

Re: Stvarno tužno

naravno, i o tome cu ovde pisati, jer na jednom mestu leontije pavlovic pominje da je u proslosti smederevo bilo prestonica cigana.
Biljana 77 Biljana 77 09:28 13.10.2011

Eh, komšiluk..

Ciklus priča o Smederevu...


Nažalost, ovakvih primera se može naći za ciklus priča o gotovo svakom našem gradu.

Jedan davnašnji aktuelan tekst.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana