Budućnost| Istorija| Politika| Region

Skandinavizacija Balkana: teško da može, a bilo bi dobro

Milan Karagaća RSS / 19.10.2011. u 16:18


Nа 22. sesiji Igmаnske inicijаtive u Pаlаti Srbijа u Beogrаdu govorili su predsednici  Srbije, Hrvаtske  i  Crne Gore i predsedаvаjući Predsedništvа Bosne i Hercegovine kаo i komesаr Evropske unije zа proširenje Štefаn File.Tom prilikom predsednici su potpisali zajedničku izjavu pod nazivom "Partnerstvo za evropsku budućnost regiona".

17654341904e982696b7ed9741741179_640x410.jpg

U govorima svih učesnika dominirala je želja i uverenje da se Balkan konačno debalkanizuje i civilizuje, da se uradi sve kako se ružna istorija više nikada ne bi ponavljala. U tom smislu je  istaknuta ideja “skandinavizacije Balkana” na osnovama sličnim tzv. Nordijskom modelu saradnje Skandinavskih zemalja.

images?q=tbn:ANd9GcTyLodPZpvx5Qgny89DUEPJV1KqfgSk8qSgafev6Ov1cQLrwl8Sfwimages?q=tbn:ANd9GcRLii8LJiitCRqnF4FA1-ubhmAM908cGeIKMGvJeZDFI5rLmoEiKA

Najjači dojam ostavila su, kako se i očekivalo, izlaganja predsednika Tadića i Josipovića, jasnoćom i razumnim  pristupom  problemima, ali i osvrtom na aktuelna zbivanja.

Predsednik Tadić je rekao da današnji lideri država i regiona, iako nemaju ličnu odgovornost za događaje iz devedesetih, imaju odgovornost za sadašnjost i budućnost, a to podrazumeva zatvaranje problema iz prošlosti i to tako da se nijedno od otvorenih pitanja u regionu ne sme rešavati na način koji bi ponovo doveo u konflikt narode bivše jugoslavije i njihove države.

Podvukao je da izbori koji nas očekuju ne smeju biti instrumentalitovani i ne smeju urušiti osnovne vrednosti na kojima počivaju naše države i EU.

U istom duhu govorio je i predsednik Josipović i poželeo da ključne reči, na ovakvim skupovima i inače budu: odgovornost, povjerenje, kompromis, hrabrost, optimizam i samopouzdanje. I on je upozorio da  „U našim zemljama uvijek netko ima izbore i to je, nažalost, mnogima prilika da kroz jačanje negativne retorike i poticanju niskih strasti pokušaju gradit svoju izbornu poziciju. Mislim da zajednički napor, ne samo naših politika, nego i javnosti mora tome učiniti kraj”

Verujem da kada bi se oni pitali da bi se odnosi i praksa relativno brzo normalizovali, ali svako ima svoje patriJote i nacionaliste po zanimanju, što kombinovano sa primitivizmom, kriminalom, eksploatacijom nesrećne nedavne i dalje prošlosti predstavlja ogromnu prepreku.

Sve u svemu, izgledi za skandinavizaciju Balkana su verovatno taman toliki kao i izgledi za balkanizaciju Skandinavije.

Skandinavija: obuhvata površinu od 672.976 km² ( plus 1,927.817 km²  vodene površine u sastavu Grenlanda), ima ukupno 25,546.051 stanovnika, a ukupni BDP iznosi  1,435.443.208.293 dolara.

Balkan, površine 527.597 km²  i 44,103.344 stanovnika (ne računajući turski deo), a ukupni  BDP je  538,709.201.418  dolara (takođe ne računajući udeo dela Turske na Balkanu)

Za razliku od balkanskih, skandinavske države imaju mnogu dužu tradiciju nezavisnih država.

Danska je država u kontinuitetu od 8. veka, Švedska još od rimskog doba, Norveška nezavisna od 1814.godine, Finska i Island od 1918.godine, Grenland ima široku autonomiju u sastavu Danske 0d 2009.godine, svoj grb, zastavu i himnu, Farska ostrva takože autonomiju od Danske od 1948.godine, svoj grb, zastavu, himnu, Olandska ostrva imaju službeni jezik švedski a široku autonomiju od 1921, u Finskoj kojoj pripadaju.

Deo Balkana bio je skoro 500 godina pod Otomanskom okupacijom, a deo pod Austro-ugarskom.Grčka je postala nezavisna država 1821.godine, Srbija i Crna Gora i formalno 1878.godine, Bugarska 1908., Albanija 1912., a ostale sadašnje države su postale nezavisne tek krajem XX veka raspadom  SFRJ. . Dakle, objektivni su uzroci zbog čega je, za razliku od Skandinavije, na Balkanu je još uvek prisutna predoziranost i opijenost istorijom, neiživljenost nacija, neizživljenost država, neizžvljenost intelektualnih, političkih i verskih  elita, zatrovanost medija i istorijskih udžbenika.Uostalom, i istorije se mnogo razlikuju. Možda je upravo ta neizživljenost i bila neizbežnost koja je dovela do krvavog rasturanja SFRJ.

Balkan je preživeo mnogo više trauma nego Skandinavija, tako da je skoro nemoguće  praviti poređenja u prošlosti i sadašnjosti ali to nikako ne znači da ne vredi pokušati da se razmišlja o budućnosti Balkana po Nordijskom modelu.

Svakako,treba imati u vidu da su oni ovo što imaju gradili preko 100 godina i bez mnogo međusobnih trzavica,da su imali i imaju visok standard,  pa da ih nije zadesila nesreća kao SFRJ da se nakon 50 godina ratom raspada, da nemaju sve traume koje je Balkan padom kununizma, sankcijama i tranzicijom pretrpeo.

Ima mnogo sličnosti ali i drastičnih razlika između  Balkana i Skandinavije. Uostalom, jedno vreme je i veći deo Balkana bio ujedinjen na osnovama na kojima počiva Nordijski.

Naravno, problemi i izazovi su slični samo je nivo njihove problematičnosti i pretnji dijametralno različit.Dovoljno je navesti samo nivo privrednog razvoja i standarda, a time povezano i sve ostale izazove kao što su socijalni status, siromaštvo, nivo zdravstvene, socijalne, penzione zaštite i solidarnosti.Uz to ide i obrnuta srazmera kriminala, korupcije, mafijašenja, ekstremizma, nasilja, sigurnosti, političke i opšte kulture. Stanje je takvo da ono što se u skandinavskim država smatra devijantnim socio-psihološkim ponašanjem i pojavama to na Balkanu još uvek ima nacionalna i patriotska obeležja čak artikulisana i političkim strankama.

Narodi Skandinavije su približno slišni i različiti koliko i južnoslovenski na Balkanu, s tom razlikom što oni imaju mnogo duži period bez mežusobnih ratova a i kada su se razdvajali činili su referendumom a ne ratom.

Verujem da, kada bi napravili anketu kod svih naroda na Balkanu niko ne bi priznao inferiornost svog u odnosu na bilo koji drugi narod pa ni  Skandinavce ali bi na pitanje možemo li barem za 30 godina da uspostavimo međusobne odnose kao oni ,odgovor bio veoma višeslojan,

višedimenzionalan i komplikovan, pun opravdanja izgovora ali svi mislimo da smo pametni kao i drugi pa još i pametniji. Balkan živi na principima onoga što je Crnjanski s pravom kritikovao a to je kada se o političkim pitanjima umesto mozga pita zavist i inat.

Ipak , polazeći od one stare kineske mudrosti da"Ako želiš znati svoju prošlost, gledaj svoje sadašnje stanje. Ako želiš znati svoju budućnost, gledaj svoje sadašnje delovanje." i da se do trajnog  mira dolazi kroz razumevanje a ne kroz sporazume, svakako vredi ohrabrivati sve one koji se zalažu za konačno pomirenje, razumevanje, sporazumevanje i život bez ratova upravo onako kako su to uradili Skandinavci.

Za to je, pored dobre volje i iskrenih namera, potrebno biti barem malo pametan pa pojmiti zbog kojih gluposti se sve na ovim prostorima ratovalo a ništa se nije ratom rešavalo, dok su ljudske i materijalne žrtve bile ogromne.

Uostalom, samo na prostoru bez čvrstih granica, razdvajanja i podela, bez obzira na države, regije,entitete, autonomije, distrihte i druge moguće forme, Srbi će biti ono što je Pašić rekao

mali narod ali najveći između Beča i Carigrada.

E to je bio za vreme Jugoslavije, a i svi drugi narodi koji su živeli u jednoj državi,i što reče Sidran  "Da je Jugoslavija bila sto puta gora nego što je bila, opet bi bila sto puta bolja od svega što je nakon nje nastalo.To što mi živimo, to u čemu živimo, to još nema svoga naučnog imena."
Da bi se to ponovo postiglo ne treba obnavljati Jugoslaviju ni državnu zajednicu ali tako visok nivo regionalne saradnje bio bi pravi lek za civilizacijski oporavak Balkana. Jugoslaviju su stvarali najbolji i napametniji Srbi, Hrvati , Slovenci i ostali,  a rasturili su je najgori i najlošiji Srbi, Hrvati i Slovenci i ostali.

Zamislimo Balkanski savet koji bi bio analogan kao što je  Nordijski savet  ima 87 članova, koji se svake godine biraju u nacionalnim parlamentima, i to:Danska 16; Farska ostrva (Danska)2; Grenland (Danska)2;Finska 18; Olandska ostrva (Finska) 2; Island 7; Norveška 20; Švedska 20 .

Pa da se tu nađu delegacije Slovenije, Hrvatske, Srbije, CG,Bugarske, Grčke, Albanije, BiH, pa entiteta iz BiH, pa distriha Brčko, pa Kosova po istim načelima kao što su Farska, Olandska ostrva i Grenland.

Dakle, vredi raditi na tome jer ko nije krenuo nije ni stigao.

I na kraju se setih one priče kad Mujo priča Hasi o tome da pljeskavica i pivo koštaju dvije banke, a kad ga pita „đe to ima“ ,on mu odgovori da “nema niđe al bi bilo dobro“.

Tako sam ti ja i u ovom pogledu pesimistički optimista.

Govor predsednika Tadića

Igmanska inicijativa

Izjava  

Pomirenje i saradnja ključ za Evropu

PS. zbog dužine teksta “Nordijski model saradnje” stavljam u formi komentara, pa koga interesuje da i to pročita.


 



Komentari (32)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

darkool darkool 16:28 19.10.2011

zar vam nije dosta

posle svega sto smo proziveli u tim raznim udruzenim (zlocinackim) poduhvatima zar vam nije dosta i EU i raznih "jugo" tvorevina (bez obzira na nivo zajednistva).

mi treba posle svega sto se izdesavalo da brinemo svoju brigu a ostali neka se snalaze kako hoce.
Milan Karagaća Milan Karagaća 16:44 19.10.2011

Re: zar vam nije dosta

čega dosta i kome dosta.
Valjda je svima normalnim dosta ratova, svađa i zbog svega toga siromaštva i zaostajanja za razvijenim svetom.
mi treba posle svega sto se izdesavalo da brinemo svoju brigu a ostali neka se snalaze kako hoce

ko pametan misli da Skandinavci nisu pametni i ko pametan misli da je njima lošije nego nama. Uostalom,gde je najviše ljudi sa ovih prostora otišlo upravo kada su počela da deluju ta zločinačka udruženja koja su rasturala državu- upravo u skandinavske zemlje. Samo u Švedskoj broj stanovnika 2010.godine je veći za preko 800.000 nego 1990.godine. Pa ne mislite da je to zbog naglog porasta nataliteta.
posle svega sto smo proziveli u tim raznim udruzenim (zlocinackim) poduhvatima

upravo su zločinački udrženi poduhvati rasturali ono što je bilo mnogo bolje. E takvih umotvorina čiji su autori budale i hohštapleri nisu imali i nemaju Skandinavci pa zato tako dugo u miru žive i tako funkcionišu.
mi treba posle svega sto se izdesavalo da brinemo svoju brigu a ostali neka se snalaze kako hoce

a koji to mi i ko to određuje šta je prava briga i pravi interes i za koga.
One koji bi rađe da budu Azerbejdžan nego Danska ne treba ni pitati.
darkool darkool 17:09 19.10.2011

Re: zar vam nije dosta

mene ne zanima ni hrvatska ni BiH ni rumunija ni bugarska ni tzv. regionlna saradnja... niti imam bilo kakvu zelju da sa njima imamo bilo kakve zajednicke institucije. nemam problema da sa njima trgujem ako imaju bolju ili jeftiniju robu istog kvaliteta. do medjusobnih ratova je doslo tek posto smo se sa raznima "ujedinili", a kako smo kao narod prosli u tim ratovima svima nam je dobro poznato.



a koji to mi i ko to određuje šta je prava briga i pravi interes i za koga.


izgleda da niste bas najbolje shvatili. niko ne treba da odredjuje sta je bilo ciji interes ili cija je briga prava. recenica u kojoj je upotrebljeno mi je moj stav prema onome sto treba da uradi drzava srbija (ne mesati sa srpskom nacijom).
One koji bi rađe da budu Azerbejdžan nego Danska ne treba ni pitati.

ja ne zelim da budem ni azerbejdzan ni danska vec srbija, a kao sto sam vec rekao za sve ostale me zabole (a mislim da treba i da izadjemo iz UNa momentalno)
Milan Karagaća Milan Karagaća 17:14 19.10.2011

Re: zar vam nije dosta

(a mislim da treba i da izadjemo iz UNa momentalno)

Pa izađite Vi ali nemojte to i drugim nametati tako monumentalno i mentalno.
darkool darkool 17:21 19.10.2011

Re: zar vam nije dosta

Milan Karagaća

Pa izađite Vi ali nemojte to i drugim nametati tako monumentalno i mentalno.

ako ne zelite da procitate tudje misljenje onda iskljucite mogucnost komentarisanja i svi srecni i zadovoljni

p.s.
a vi ne namecete ideju skandinavizacije "monumentalno i mentalno"
dragan7557 dragan7557 20:25 19.10.2011

Re: zar vam nije dosta


Skandinavizacija Balkana: teško da može, a bilo bi dobro

Normalizacija Balkana: teško da može, za koga bi bilo dobro ostaje otvoreno pitanje.
Ovo:
Danska je država u kontinuitetu od 8. veka,


Kao i ovo:
Švedska još od rimskog doba


je potpuno netačno.

cerski
dragan7557 dragan7557 22:23 19.10.2011

Re: zar vam nije dosta

U govorima svih učesnika dominirala je želja i uverenje da se Balkan konačno debalkanizuje i civilizuje, da se uradi sve kako se ružna istorija više nikada ne bi ponavljala.

Znaš šta prijatelju, od pre nekog vremena postoji i nešto što se naziva Eksopolitika. Područje izučavanja Eksopolitike su odnosi između "nas" Zemljana i Ostatka nastanjenog svemira koje po našem sadašnjem uverenju naseljavaju: ko drugi nego Vanzemaljci. Uz Eksopolitiku postoji naravno i Eksobiologija kao egzaktna nauka što biologija i jeste.

Razlika između Eksobiologije i Eksopolitike je upravo u činjenici da Biologija nema običaj da namerno i beskrupulozno laže i obmanjuje dok Eksopolitika već sada laže samu sebe a notorno obmanjuje ostale, naravno u nedostatku Vanzmaljaca.

Da su želje pusta stvar narod zna odavno, dok o uverenjima balkanpolitikanata (ostali nisu ništa bolji) se mogu dokumentovati što god hoćemo od uverenja da će Srbija biti privredni Tigarčina pa do današnje izjave, rukovodećeg direktora Porodične Manifakture Krkobabić da dok je njih (ko su oni Krka ne govori baš eksplicitni) biće i penzija.

Da Krkobabić Senior neće živeti 300 godina da se predpostaviti, iako je Srbija zemlja čuda, pa tako ispada u nekoj normalnoj interpretaciji da Krka Stariji šalje poruku: dok sam ja na vlasti biće penzija.

Da me ne bi pogrešno razumeo hoću da kažem da sa timom koji stoji iza ove inicijative Balkan a i Srbija mogu samo da padnu u dublji ponor beznađa, dok o "Skandinavizaciji" kako Srbije tako i ostalih sa njima sve se završava sa pustim željama i dnevnicama za prisutnost na ovom Igmanluku.

Pored dnevnica u kešu tu su i ostale pogodnosti i privilegije, koje pruža još jedno: trlababa lan, da joj prođe dan.

Predsednik Tadić je rekao da današnji lideri država i regiona, iako nemaju ličnu odgovornost za događaje iz devedesetih, imaju odgovornost za sadašnjost i budućnost,

Senjor Tadić, je poznat po prihvatanju pune odgovornost za sve i svašta, recimo da na televiziji promoviše primanje splačina u vidu vakcine za svinjski grip, ili da plati novčanu kaznu zbog upotrebe alkohola na javnom mestu.

Na drugoj strani meštre Josipović svoju funkciju shvata ozbiljno pa tvrdeći:
U našim zemljama uvijek netko ima izbore i to je, nažalost, mnogima prilika da kroz jačanje negativne retorike i poticanju niskih strasti pokušaju gradit svoju izbornu poziciju.

ostavlja utisak na neke slabo obaveštene mamlaze koji smatraju da su navedene naše zemlje, nesmal iste po broju kao US pa čak brojno i veće, a bogimi ako se uzme naznaka "uvjek" onda ispada da se u Josipovićević & Co zemljama, osim uvjek dešavajućih izbora, ništa drugo i ne dešava, a koja tvrdnja mi izgleda sasvim istinita.

cerski

p.s. senjora i meštra neko bi mogao da upozna sa činjenicom da oni nisu lideri već predsednici država, pošto je evidentno da od silnog liderstva ne primećuju svoju trenutnu funkciju.
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:52 19.10.2011

Re: zar vam nije dosta

senjora i meštra neko bi mogao da upozna sa činjenicom da oni nisu lideri već predsednici država, pošto je evidentno da od silnog liderstva ne primećuju svoju trenutnu funkciju.

evo i ova dvojica daju svoj doprinos balkanizaciji
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:12 19.10.2011

Re: zar vam nije dosta

Danska je država u kontinuitetu od 8. veka,



Kao i ovo:

Švedska još od rimskog doba



je potpuno netačno.

sada da li je ba[ u kontinuitetu nisam istraživao ali je prvi put stekla nezavisnost u 8.v.
a Švedsku još Tacit pominje u 1.v, pa kontam da je to još Rimsko doba.Takođe nisam se baš ni trudio da istražujem sve ratove Švedskih kraljeva u srednjem veka pa ni osvajanje severne Nemačke.
U svakom slučaju dugo, dugo nisu ratovali međusobno, malo su se Danska i Švedska menjale kome pripada Norveška. I što je bitno očito im međusobne tuče nisu bile osnovi izvori za nastanak novih ratnoprofiterskih elita.
Evo
Švedska i Danska
dragan7557 dragan7557 23:30 19.10.2011

Re: reshaping society

Milan Karagaća
senjora i meštra neko bi mogao da upozna sa činjenicom da oni nisu lideri već predsednici država, pošto je evidentno da od silnog liderstva ne primećuju svoju trenutnu funkciju.

evo i ova dvojica daju svoj doprinos balkanizaciji

Kontinuitet razvoja društva u Jugoslaviji je nasilno prekinut, a efekti ovog prekida neće biti popravljeni još mnogo godina, ako ikad budu sasvim popravljeni, tom popravku današnji politikanti neće doprineti ništa.
Impasa koja je zahvatila društvo ne leči se sloganologijom, umišljenim liderstvom ili parolističkom sloganologijom.

Nasilno prekidanje nadgradjne društva, uz prolivanje krvi, je zločin koji ostavlja teško zarastajuće rane, a revalidacija društva koja je bila iza toga potrebna nije ni do danas ozbiljno započeta, tačnije rečeno nije ni na pomolu.

Prave posledice će se moći sagledati tek posle mnogo godina. Politikanti niti su dorasli, zadatku kreiranja starta nastavka društvene nadgradnje, niti pak imaju ikakvu predstavu kako to započeti. Žalosno stanje koje doživljavamo je rezultat teške društvene poremećenost i trajaće dug niz godina. Osim inicijativa na papiru ništa se ne događa dok društvo i dalje tone. Za ozbiljan "reshaping of the society" ovi ljudi nisu sposobni, jer isti zahteva nove paradigme i nov prilaz, dok ono što oni nude nije rešenje nego providan izlizani supstitut zasnovan na tuđim izanđalim ili neprimenjljivim iskustvima.

Zaboravljajući osnovnu činjenicu da je Skandivizacija kontinuirani društveni proces, dugog trajanja sa kulturnom, civilizacijskom i društvenom nadgrdnjom, koja nigde do sada nije kopirana ovi lideri ustvari šalju poruku o svojoj neinventivnosti i političkoj neoriginalnosti pružajući možda najbolje svedočenje o potpunom izostanku ideja koje bi sada, ovom i ovakvom balkanskom društvu, bile potrebne.

Ukratko oblačenjem skandinavskih gaća ne postaje se Skandinavac, a to dičnim liderima koji impresioniraju još, samo same sebe, i po nekog člana svoje stranke, izgleda nije jasno.

cerski

cerski
dragan7557 dragan7557 08:07 20.10.2011

Re:Pan Slavizimi ili Careve Nove Gaće

Milan Karagaća
Danska je država u kontinuitetu od 8. veka,



Kao i ovo:

Švedska još od rimskog doba



je potpuno netačno.

sada da li je ba[ u kontinuitetu nisam istraživao ali je prvi put stekla nezavisnost u 8.v.
a Švedsku još Tacit pominje u 1.v, pa kontam da je to još Rimsko doba.Takođe nisam se baš ni trudio da istražujem sve ratove Švedskih kraljeva u srednjem veka pa ni osvajanje severne Nemačke.
U svakom slučaju dugo, dugo nisu ratovali međusobno, malo su se Danska i Švedska menjale kome pripada Norveška. I što je bitno očito im međusobne tuče nisu bile osnovi izvori za nastanak novih ratnoprofiterskih elita.
Evo
Švedska i Danska

Korak dalje ti je engleska i nemačka Wikipedia (kao i druge bogatije) koje recimo ja koristim. Siromaštvo srpske Wikipedije je toliko, da je ponekad skandalozno.

Da samozvani Lideri izgleda nemaju pojma o značenju termina Skandinavizam se čini potpuno izvesnim, kao i činjenica da nemaju tri blage veze kada je taj pokret nastao, kao i da se nisu potrudili da makar nešto nauče pre blebetanja, o njima potpuno nepoznatom društvenom fenomenu.

Ukrako:

Skandinavizam , je književno-politički i kulturni pokret nastao u 19 veku, nešto ranije nego Panslavizam sa sličnim/istim težnjama kao i Panslavizam, koji je nastao u skoro isto vreme.

Politički Skandinavizam se ne razlikuje od političkog Panslavizma, pa sudeći po tome ove sadašnje Liderčine nam se obraćaju promovišući izanđalu ideologiju sredine 19 veka, koju su njihovi politički predhodnici i partijski istomišljenici"ognjem i mačem" nasilno razorili.

Pored ovog termina u upotrebi je i termin Nordizam, kao i termin politički Nordizam nastao 1919 a nastao je Švedskom inicijativom, naravno u istom vremenu kada je Panslavizam insistirao na stvaranju Jugoslovenske države, na čijem rušenju su upravo političke snage koje reprezentuju ovi lideri (kao pozicija ili opozicija) svesrdno učestvovale.

Ne spominjući činjenicu da Švedska NIJE ČLAN NATO pakta (moje izvinjenje za velika slova), već još uvek, na zgražavanje jednog i sablazan drugog Lidera, spada u NESVRSTANE države, kao i da Norveška nije i nema nameru da postane članica EU, a odbacujući čak i pomisao o državi blagostanja, ovaj pokušaj nove federalizacije južnoslovenskih država bi implicirao stvaranje Nove Federalne Jugoslavije, naravno ako bi se pošlo od premisa koje pojam Skandinavizacija u svom izvornom značenju implicira.

Postavlja se pitanje zašto to nije urađeno 1990, kada su umesto Skandinavizacije meštar Josipović i Kamarila bili u političkoj situaciji da izbegnu krvoproliće, isto koliko i tada formirana stranka srpskog lidera?

Politička patka ili patak, koji leži u ovoj inicijativi je činjenica navlakuša, visokog standarda skandinavskih država, na koji je polupismenu raju /puk lako uhvatiti. "Bolji Život" reklo bi se ili Bela lađa Srećka Šojića u skandinavskim gaćama? Dakle nova mrkva/šargarepa za umornog magarca.

cerski
milisav68 milisav68 10:21 20.10.2011

Re: Re:Pan Slavizimi ili Careve Nove Gaće

dragan7557

Politička patka ili patak, koji leži u ovoj inicijativi je činjenica navlakuša, visokokog standarda skandinavskih država, na koji je polupismenu raju /puk lako uhvatiti. "Bolji Život" reklo bi se ili Bela lađa Srećka Šojića u skandinavskim gaćama? Dakle nova mrkva/šargarepa za umornog magarca.


I Milošević je obećavao "švedski standard".

Da je bolje/lepše živeti na Skandinavskom poluostrvu, nego na Balkanskom, ne bi danas na Balkanu bilo skoro duplo više stanovnika, na nešto manjoj teritoriji.

Skandinavija: obuhvata površinu od 672.976 km² - ima ukupno 25,546.051 stanovnika
Balkan, površine 527.597 km² i 44,103.344 stanovnika


Sukobi naroda na Balkanu nisu "svojevoljni", već posledica sukoba/uticaja velikih sila/osvajača.


Milan Karagaća Milan Karagaća 16:30 19.10.2011

Nordijski model saradnje


Nordijski model saradnje obuhvata Dansku, Finsku, Island,Norvešku i Švedsku, kao i tri autonomne oblasti: Farska ostrva, Grenland (obe oblasti u okviru Danske), te Olandska ostrva (Finska).
Države i autonomne oblasti imaju različitu poziciju prema međunarodnim organizacijama i savezima. Danska, Island i Norveška su članice NATO. Danska ( bez Grenlanda), Finska i Švedska su članice EU.Norveška i Island su članice Evropske ekonomske zone. Island je otpočeo pregovore za pristupanje EU. Finska je jedina nordijska zemlja koja je uvela evro.
Pet nordijskih država i tri autonomne oblasti održavaju bliske odnose političkog partnerstva koje karakteriše visok nivo međusobnog poverenja. Međuparlamentarna saradnja je oblast nordijske saradnje za koju je zadužen Nordjski savet. Međuvladina saradnja je u nadležnosti Nordijskog saveta ministara.
Od podjednakog značaja su brojni oblici neformalne saradnje koja doseže u skoro svaki aspekt društvenog, političkog i ekonomskog života i uživa široku podršku u regionu.Teško je pronaći udruženje ili organizaciju koja ne sarađuje sa istovetnim ili sličnim telima u drugim državama ili oblastima.
Nordijska saradnja spada u najstarije i najrazvijenije oblike regionalne saradnje u svetu. Politička saradnja se zasniva na zajedničkim vrednostima i spremnosti da se postignu rezultati koji doprinose dinamičnom razvoju država članica, kao i povećanju nordijske kompetentnosti i konkurentnosti.
Svrha nordijske saradnje je da, sa jedne strane učini atraktivnijim život, rad i biznis u nordijskom regionu, a, sa druge strane, da pojača poziciju nordijskih država na međunarodnom planu.
Nordijske vlade su definisale globalizaciju kao njihov najveći izazov ali istovremeno i šansu koja zahteva još jače povezivanje nacionalnih privreda. U tom cilju, nordijske države su pojačale i dijalog i saradnju na međunarodnom planu, a u zajedničkom fokusu nastupa su: klimatske promene, energija, ekologija, istraživanje, obrazovanje, inovacije, sloboda kretanja, jačanje prisustva i uticaja nordijskog regiona. Istovremeno, nastavljaju da razvijaju blisku međusobnu saradnju radi omogućavanja slobode kretanja i biznisa na otvorenom , fleksibilnom nordijskom tržištu.
Naravno, sve to je doprinelo i smanjenju izdataka, kao što je izgradnja zajedničkih zgrada ambasada nordijskih zemalja, recimo u Berlinu i drugim državama.
Nordijske države imaju mnogo zajedničkog kada je u pitanju kultura i pogled na društvo, luteranska vera više kao tradicija nego što ima vernika koji je upražnjavaju, sličnost jezika i sličnost istorije i prošlosti.
Istoriju nordijskih zemalja takođe su povremeno karakterisali veliki sukobi i međusobna osvajanja, pogotovo između Švedske i Danske, ali i dugi periodi mira i saradnje.
Nordijska saradnja je nakon 1. Svetskog rata intenzivirana i već 1920.godine su sklopljeni pojedini sporazumi između Danske, Finske, Norveške i Švedske, uprkos nesporazumima između Švedske i Finske oko Alandskih ostrva.
Nakon drugog svetskog rata saradnja se formalizuje pre svega kroz parlamentarnu saradnju Danske, Islanda, Norveške i Švedske i formiranjem Nordijskog saveta. Finska , zbog prirode svojih odnosa sa SSSR-om, nije pristupila Savetu odmah ali je aktivno sarađivala u pripremama, a formalno se priključila 1955.godine.
U početku se saradnja bavila prvenstveno pitanjima obrazovanja i kulture i širila se na zakonodavnu, socijalnu i ekonomsku oblast, zatim saobraćaj, telekomunikacije i ekologiju, a nakon okončanja hladnog rata , na nordijsku agendu došla su i pitanja spoljne i bezbednosne politike.
Neka od najznačajnijih dostignuća nordijske saradnje su Sporazum o slobodi kretanja sa početka 50-ih godina kojim je prestalo korišćenje pasoša između država članica, Još 1954.godine uspostavljeno je zajedničko tržište rada , 1981.godine potpisana Jezička konvencija, a 1984.godine Konvencija o socijalnom osiguranju.
Osnovna ideja je da nordijske zemlje postanu jedinstvena zona slobodnog kretanja ljudi, rada i kapitala. Pojedincu je omogućeno da slobodno uči i radi u okvirima regiona bez rizika od gubljena povoljnosti na nacionalnom nivou, bez duplog oporezivanja i uz pružanje svih usluga na maternjem jeziku.
Milan Karagaća Milan Karagaća 16:32 19.10.2011

Nordijski savet:

organizacija i struktura
Nordijski Savet kao organ među-parlamentarne saradnje funkcioniše poput parlamenta u kome članovi, partijske grupacije, Savet ministara ili nacionalne vlade podnose predloge na razmatranje. Partijske grupacije vrlo često podnose zajedničke predloge , što smanjuje broj predloga koje podnose države .Partijska grupa mora da ima najmanje 4 člana i da ima predstavnike iz najmanje 3 države ili autonomne oblasti.U Savetu funkcionišu četiri grupacije socijasldemokratska, konzervativna, socijalistička i grupacija centra.
Nordijski savet ima 87 članova, koji se svake godine biraju u nacionalnim parlamentima, i to:
Danska 16; Farska ostrva (Danska )2; Grenland (Danska )2; Finska 18; Olandska ostrva (Finska)2; Island 7; Norveška 20; Švedska 20 članova.
Predlozi se podnose Predsedništvu a potom prosleđuju komitetima. Nadležni komitet razmatra i usvaja preporuku za sednicu Saveta. U Savetu se o tome diskutuje i glasa o upućivanju preporuke Savetu ministara. Ukoliko Savet ministara iste usvoji dostavlja ih nacionalnim vladama radi implementacije.
Na čelu Nordijskog saveta je predsednik koji se bira na godinu dana i rotira prema pravilniku.Uvek se bira iz države koja će naredne godine biti domaćin godišnjeg zasedanja. Ista država ne može istovremeno da predsedava Savetom i Savetom ministara. Potpredsednik se bira takođe na godinu dana i po pravilu iz države iz koje je i predsednik.
Predsedništvo saveta je političko telo odgovorno za politička pitanja, planiranje i budžet , kao i za parlamentarnu saradnju u spoljnoj i bezbednosnoj politici. Predsedništvo rukovodi i koordinira radom raznih organa Saveta i može da odlučuje u njegovo ime.
Politička saradnja se odvija u 5 komiteta Nordijskog saveta i Predsedništvu kao izvršnom telu. Komiteti su za privredu i industriju, za kulturu i obrazovanje, za prava građana i potrošača, za ekologiju i prirodne resurse, i Komitet za blagostanje koji trtetira socijalnu i zdravstvenu politiku
Postoji još i Komitet za kontrolu finansiranja iz zajedničkih fondova i Komitet za izbore.
Milan Karagaća Milan Karagaća 16:33 19.10.2011

Nordijski savet ministara


To je najjače telo nordijskih institucija. Osnovan 1971. godine i ima ulogu među-državne saradnje.
Predstavnici autonomnih oblasti imaju u njemu manji uticaj nego u Nordijskom savetu jer iako imaju predstavnike ne učestvuju u glasanju u Savetu ministara. Međutim, tradicija odlučivanja konsenzusom čini teško zamisliviom odlučivanje o temi o kojoj ne postoji opšta saglasnost.
Nordijski savet ministara nije jedno telo već više ministerijalnih saveta. Aktuelno funkcioniše 11 saveta ministara u različitim oblastima. To su: tržište rada i radni odnosi, industrija, energija, regionalni razvoj, ribarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, kultura, rodna ravnopravnost, , zakonodavstvo, ekologija, socijalna i zdravstvena zaštita, obrazovanje, istraživanje, , ekonomska, fiskalna politika.
Praksa je da resorni ministri vlada država članica učestvuju u radu relevantnih saveta ministara. Rad ovih saveta priprema i prati 13 komiteta zvaničnika iz država članica.
Savet ministara koordinira aktivnosti vlada država članica. Sastaje se na formalnim i neformalnim sastancima, procečno 4 puta godišnje. Odluke koje donosi moraju biti jednoglasno usvojene da bi započela implementacija i, zavisno od ustava država članica, imaju obavezujuću snagu. Podrazumeva se da pre odlučivanja Savet bude obavešten o eventualnim ustavnim preprekama.
Predsedavaje Savetom ministra se rotira između država članica ali ne i autonomnih oblasti.
Njegov rad se finansira doprinosom država članica.
Kancelarija generalnog sekretara Saveta , sa sedištem u Kopenhagenu, koordinira rad Saveta i razmatra posebno pravna pitanja , pogotovo ona koja se odnose na EU.
Dnevni poslovi obavljaju se u Nordijskom komitetu za koordinaciju koji radi na sličnim principima kao i Komitet stalnih predstavnika EU, uz angažovanje osoblja iz nordijskih odelenja u nacionalnim administracijama.
Nordijski savet ministara je zadužen za finansiranje preko 30 raznih institucija širom nordijskog regiona. Budžet za 2010.godinu iznosio je oko 120 miliona evra.


dragan7557 dragan7557 08:29 20.10.2011

Re: Nordijski savet ministara

Nordijski savet ministara je zadužen za finansiranje preko 30 raznih institucija širom nordijskog regiona. Budžet za 2010.godinu iznosio je oko 120 miliona evra.

Ova suma je pič..n dim, za Hern Todorića ili Kir Miškovića, a mislim da bi i Efendija Izetbegović video sebe u ovom The Project-u.

cerski
mayo1 mayo1 17:03 19.10.2011

Sve je to lijepo, ali...

Mislim da bi institucionalizacija odnosa u tom smislu bila loša stvar. Došlo bi samo do rasta birokracije i sve bi opet vrlo brzo postalo svrha sama po sebi.
Ako je nekome stalo do okvira u tom smislu, ima EU.

Što se tiče suradnje, apsolutno DA, ali samo tamo gdje život realno pokaže potrebu i gdje postoji interes i korist za sve - što se već radi na mnogim poljima.

Za ovaj prostor je velika stvar što se više ne ubijamo.
predatortz predatortz 17:06 19.10.2011

Re: Sve je to lijepo, ali...

mayo1
Mislim da bi institucionalizacija odnosa u tom smislu bila loša stvar. Došlo bi samo do rasta birokracije i sve bi opet vrlo brzo postalo svrha sama po sebi.
Ako je nekome stalo do okvira u tom smislu, ima EU.

Što se tiče suradnje, apsolutno DA, ali samo tamo gdje život realno pokaže potrebu i gdje postoji interes i korist za sve - što se već radi na mnogim poljima.

Za ovaj prostor je velika stvar što se više ne ubijamo.


Slažem se. Zdrava ekonomska saradnja i to je sve...
Milan Karagaća Milan Karagaća 17:16 19.10.2011

Re: Sve je to lijepo, ali...

Što se tiče suradnje, apsolutno DA, ali samo tamo gdje život realno pokaže potrebu i gdje postoji interes i korist za sve - što se već radi na mnogim poljima.

samo na to i mislim. A koja je to oblast gde nam ne treba saradnja.
Milan Karagaća Milan Karagaća 17:17 19.10.2011

Re: Sve je to lijepo, ali...

Slažem se. Zdrava ekonomska saradnja i to je sve...

i svaka druga gde postoje interesi. Pa zar ne treba saradnja u sprečacanju kriminala, trgovine ljudima, drogom.....
Ne mislim ja da paravimo državu , ni oni je nisu napravili niti hoće.
AlexDunja AlexDunja 17:19 19.10.2011

Re: Sve je to lijepo, ali...

Slažem se. Zdrava ekonomska saradnja i to je sve...

i kulturna.
predatortz predatortz 17:23 19.10.2011

Re: Sve je to lijepo, ali...

Milan Karagaća
Slažem se. Zdrava ekonomska saradnja i to je sve...

i svaka druga gde postoje interesi. Pa zar ne treba saradnja u sprečacanju kriminala, trgovine ljudima, drogom.....
Ne mislim ja da paravimo državu , ni oni je nisu napravili niti hoće.


Za te druge oblike saradnje već postoje istitucije. Interpol, međunarodna pravna pomoć, postoje i odnosi na nivou ministarstava unutrašnjih poslova, zajednički sastanci. Mislim da je policija za celo koplje ispred političara. To je pokazao slučaj Antonije Bilić, npr. Iz iskustva znam da su, svojevremeno, administrativne prepreke prevazilažene tako što se neki krimos koji je uhvaćen u Hrvatskoj, a pizdarije pravio u Srbiji, prosto nađe sa naše strane granice. Bez dokumenata, telefona,utoke i ostalog mu asesoara.
dali76 dali76 18:00 19.10.2011

il nek idu u glumce il nek rade nesto

Ono sto ja vidim kao osnovni problem je neimanje culture institucija drzave, postovanje zakona,a na tom polju predsednik Tadic ne samo da resavanju tog problema nije doprinio vec , direktno ili indirektno ucestvuje u odrzavanju statusa quo.
Da samo podsetim da je usvajanje nekih kljucnih zakona ,kao npr izborni zakon, zakon o financiranju partija, Srbija donjela u zadnjih nekoliko mjeseci ove godine ,a predsednik Tadic Srbijom vlada vec cetvrtu godinu.
U te skoro cetiri godine srpska vlada je nekoliko puta totalno ignorisala odluke vlastitog ustavnog suda
Otpor reformama koje bi iole nagovjestile uredjenije drustvo zajednicki je svim politickim partijama iz sasvim jednostavnog razloga sto bi ozbiljne institucije I uredjenije drustvo trazile vecu odgovornost politicara sto je u direktnoj suprotnosti sa njihovim navikama koje su gradjene decenijama ,a permutovale do nivoa perverzije zadnje dve decenije.
Tadic ne moze dierktno da ersava probleme u G17+ ili u Palminoj stranci,ali kao predsednik najace strannke moze da postavi jasne uslove,ali on to ne resava niti u vlastitoj stranci koja je zakon o financiranju partija pokusala ili uspela da zaobidje na kreativan nacin, tako sto je mladalacki ogranak DS Nalozio osnivanje fiktivnih NVO I tako na fin nacin obezbedio crnofondiranje partije.
Dok Tadic ne pocne da cisti svoju avliju , prvo svoju stranku, sve te fine pricice bit ce smislene koliko je smisleno nedavno svecano secenje vrpce ispred bazena otvorenog tipa na hladnoj jesenskoj kisi u Babusnici.
Nit se pita pravi od govana, nit Skandinavija od tkzv drzava u pokusaju.
Akoliko je Ivo za odgovornost, vidjeli smo nedavno u New York/u na randevu derneku sa diasporom.
predatortz predatortz 18:02 19.10.2011

Re: il nek idu u glumce il nek rade nesto

Akoliko je Ivo za odgovornost, vidjeli smo nedavno u New York/u na randevu derneku sa diasporom.


Ili u Blajburgu, dok polaže venac ustašama i domobranima...
dali76 dali76 18:33 19.10.2011

Re: il nek idu u glumce il nek rade nesto

Samo da naglasim moja preporuka za ovaj tekst Milane, samo mislim da neki preduslovi moraju biti ispunjeni ,a bojim se da Tadic ne radi na tom.
P.S.
Predators mislim da bi bilo mnogo korisnije da se svako prije svega bavi svojim “ blajburzima “, zato sam samo jednu recenicu potrosio na predsednika Hrvatske.
Ali isto tako ako cemo vec susjedima, ajmo pogledati koliko oni postuju svoj ustavni sud, gdje su oni ,za razliku od srbije danas povodom borbe protiv korupcije?
Ko sve stanuje u Remetincu,a ko je u Pozarevcu , naravno mislim na zatvor ne na grob.
Milan Karagaća Milan Karagaća 19:22 19.10.2011

Re: il nek idu u glumce il nek rade nesto

P.S.
Predators mislim da bi bilo mnogo korisnije da se svako prije svega bavi svojim “ blajburzima “, zato sam samo jednu recenicu potrosio na predsednika Hrvatske.
Ali isto tako ako cemo vec susjedima, ajmo pogledati koliko oni postuju svoj ustavni sud, gdje su oni ,za razliku od srbije danas povodom borbe protiv korupcije?
Ko sve stanuje u Remetincu,a ko je u Pozarevcu , naravno mislim na zatvor ne na grob.

sve se slažem. Ne može se govoriti o poverenju i razumevanju a onda postupcima to derogirati, to onda nije iskreno.
Mi samo možemo da zavidimo tim Skandinavcima a izgleda ćemo ih dostići nikad sve dok je Kosorki, Šeksova, i svih drugih naših i njihovih Naših.
Bojim se da celi region tone u sve dublju socijalnu depresiju a to znači plodno tlo za ponovno povampirenje sveg zla. Šta znači zabraniti nekome da održi pomen pobijenim, zapaljenima, zaklanima, a to čini vlada država čiji su građani tako monstruzono poubijani od strane pripoadnika većinskog naroda.
Čemu to busanje u qurčenje sa pobedama kada su svi izgubili. Kakvu je to pobedu Hrvatska izvojevala ako je proterala 250.000 svojih državljana, a onda opstruiše umesto da organizuje povratak.Koga štiti država ako donosi zakon po kome ne priznaje prijave sumnji glede ratnih ili zločina inače kad zločin ne zastareva.Valjda je stvar suda da utvrdi istinitost. E to nije mera poverenja i na to su dobro ukazali i Tadić i Josipović, mada bi Josipović morao da se glasnije očituje kada je u pitanju mahanje ustašstvom u predizbornoj kampanji.
Nema ja iluzija da možemo ikada dostići nivo Skandinavaca jer kod nas što 100 pametnih napravi jedna budala jednim potezom sruši ili što jedna budala napravi štete treba da se 100 pametnih oznoje da poprave.
Što se Remetinca i Požarevca tiče mislim da je mnogima mesto tamo ali se boje da ih ne optuže za Goli otok jerbo je to izgovor za mnoge nedaće.
PS. ne mislim ništa dobro kada je u pitanju tortura na GO, ali se bojim da bi da je bilo drugačije mnogo više njih zaglavilo na slične destinacije samo pod drugačijim obrazloženjem.Dakle, dobro je što je sprečeno da mnogo više ljudi strada ,a sramota je i zločinački takav odnos prema onima koji su bili na GO.
Eto tako, gde god zagrebeš naiđeš na toliko ružne stvari da ti zagorčavaju one što su bile lepe, to ti je na ovim prostorima izgleda od postanka pa do vijeka.
Milan Karagaća Milan Karagaća 19:25 19.10.2011

Re: il nek idu u glumce il nek rade nesto

Dok Tadic ne pocne da cisti svoju avliju , prvo svoju stranku, sve te fine pricice bit ce smislene koliko je smisleno nedavno svecano secenje vrpce ispred bazena otvorenog tipa na hladnoj jesenskoj kisi u Babusnici.
Nit se pita pravi od govana, nit Skandinavija od tkzv drzava u pokusaju.
Akoliko je Ivo za odgovornost, vidjeli smo nedavno u New York/u na randevu derneku sa diasporom

e to je to.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 04:23 20.10.2011

Re: il nek idu u glumce il nek rade nesto

e to je to.

Dobar blog. Valja krenuti od malih koraka, sa jednim susedom, poput CG....

Naravno, onda ce Ranko Krivokapic reci da je to deo velikodrzavnog projekta, i tu se stvar zavrsava...
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 22:55 19.10.2011

Molba

Najjači dojam ostavila su, kako se i očekivalo, izlaganja predsednika Tadića...

Jel moze moze makar jedan jedini link na nekog ko se "dojmirao" kao i ko je to ocekivao? Ne dovodim u pitanje napisano, samo sam radoznao da vidim te ocekivano impresionirane.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:31 19.10.2011

Re: Molba

zadnjapetoletka
Najjači dojam ostavila su, kako se i očekivalo, izlaganja predsednika Tadića...

Jel moze moze makar jedan jedini link na nekog ko se "dojmirao" kao i ko je to ocekivao? Ne dovodim u pitanje napisano, samo sam radoznao da vidim te ocekivano impresionirane.

Daklem, mediji i javnost su očekivali njihov nastup i šta će da kažu upravo imajući u vidu nekoliko nesuglasica na relaciji Zagreb- Beograd, počev od Kosorkinih izjava glede Oluje, predloga onog zakona i zabrane održavanja pomena na stratištu u Glinskoj crkvi.
A dojmirali su se oni koji su ih slušali i stekli utisak da vrlo kulturno kažu da ne treba slušati što napaljene budale pričaju jer kad bi njih slušali nikada ne bi stigli da rešavamo suštinska pitanja međusobnih odnosa već bi se samo svađali, a svađa često prerasta u tuču.
Na kraju uvodnog teksta dao sam linkove.
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 00:12 20.10.2011

Re: Molba

Daklem,...

Fer inaf
Mada, malo prosireni odgovor moze da navede na dodatna pitanja. Na napaljene budale ne treba obracati paznju kada pricaju na nekom blogu ili kod Gige u supi. Ne reci sta se ima reci napaljenoj budali koja prica sa pozicije predstavnika jedne cele drzave,e, mislim da bi se o tome dalo diskutovati. Praviti se da se nije culo se tu moze i drugacije tumaciti. Nema veze, sve najbolje.
49 41 49 41 11:04 20.10.2011

Moze, samo da se sloze;

rogovi u vreci
i



... Roosevelt i Staljin, Franjo i Slobo, Medo i (Mu)Barak i "samo", da ispratimo
SEKU, tu iza coska.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana