Budućnost| Društvo| Planeta| Sex

Sedam milijardi ljudi

nsarski RSS / 27.10.2011. u 15:05

overpopulation.jpg?w=455&h=343

Ovih dana će naša civilizacija da postigne jedan zanimljiv rekord: broj stanovnika na planeti će da premaši cifru od 7 milijardi. Ljudi koji se ozbiljno bave demografijom i priraštajem stanovništva kažu da će to da se desi u periodu izmedju oktobra ove i marta sledeće godine, ali je trenutno popularno da se za tačan datum uzima 31. oktobar 2011., na dan Veštica, za nekoliko dana od danas. Tada će nas biti sedam milijardi.

Prvi put je populacija ljudske vrste premašila jednu milijardu pre oko 200 godina, tacnije 1804. i za to je bilo potrebno da protekne skoro 2000 godina (populacija Zemlje početkom Nove Ere, u doba Starog Rima, je bila oko 200 miliona, a 1500. godine oko 500 miliona). Druga milijarda je ostvarena 1927., četvrta 1974., i računa se da će nas biti osam milijardi 2025. godine. Vremenski razmak, u godinama, izmedju ovih udvostručenja broja stanovnika je 304, 123, 47 i 51 godina. Ako se ovaj trend nastavi - a svi su izgledi da hoće barem u dogledno vreme – za oko 40 godina će na planeti živeti 10 milijardi ljudi. Biće nas sve više, sve brže.

Suočeni sa ovim činjenicama, mnogi ljudi smatraju da je ovo put ka opštoj propasti civilizacije jer na planeti nema dovoljno hrane, vode i energije (o drugim ljudskim potrebama da ne govorimo) da bi na njoj toliko ljudi normalno živelo.

Prvi zagovornik ovog scenarija je bio Tomas Maltus, sveštenik i filozof, koji je 1798. godine štampao knjigu Esej o Principu Populacije (ova knjiga je doživela više izmena i izdanja – poslednje 1826.), gde je, služeći se jednostavnim matematičkim modelom priraštaja stanovništva, pokušao da pokaže kako razvoj poljoprivrede, tehnologije, itd., ne može da prati eksponencijalno brz rast broja stanovnika, te da je neophodno intervenisati po tom pitanju.

Maltusovi proračuni su zasnovani na veoma grubom matematičkom modelu koji nije uzimao u obzir mnoge važne faktore koji utiču na ograničenje priraštaja, ali to je u njegovo vreme bila poslednja reč nauke. Ova knjiga se u demografiji danas pominje iz istorijskih razloga i mnogi njeni rezultati nisu tačni, ali je ona izvršila veliki uticaj na mnoge mislioce toga vremena. Korisno je pomenuti da su Maltusove ideje imale veliki uticaj na Darvina, koji ih je koristio prilikom formulacije svoje teorije o prirodnoj selekciji. Čak i danas ima zagovornika ograničenja broja stanovnika raznim metodama socijalnog inženjeringa. Maltus je predlagao uzdržavanje (celibat),  sklapanje brakova u kasnijim godinama, oporezivanje za višak dece, i slično. Ovakve ideje cirkulišu i danas ponegde.

U vreme kada je populacija planete dostizala cifru od dve milijarde (ranih sedamdesetih), pojavila se izuzetno uticajna knjiga neo-maltuzijanca Pola Erliha, Populaciona Bomba, u kojoj je predstavljen scenario po kome će već za deceniju ili dve doći do masovnog umiranja od gladi širom planete. U jednom javnom nastupu na američkoj TV mreži CBS on je tvrdio da će, povećanjem broja stanovnika, temperatura na Zemlji početi da raste do neizdržljivih vrednosti, itd. Ukratko, pravi doomsday scenario  po kome nam je, usled prenaseljenosti, ostalo još jedva nešto malo života. Ni jedno od ovih Erlihovih predvidjanja nije se ostvarilo.

Nasuprot Maltusu i njegovim sledbenicima, već hiljadama godina postoje i pronatalisti – ljudi koji zagovaraju ideju da je povećanje broja stanovnika korisno jer vodi povećanju radne snage, rastu tržišta, povećanju broja vojnika, itd. Svoje argumente su obično zasnivali na svojim religioznim uverenjima kakva se propagiraju u svetim knjigama kao što su Biblija, Kuran, itd. Ovo gledište je imalo neko opravdanje u vreme velikih perioda gladi, bolesti i ratova, ali danas, kada opasnosti od zagadjenja i preterane potrošnje počinju globalno da nas ugrožavaju, malo ko ozbiljan može da ga opravda. 

U stvari, svet je u stanju da hrani i izdržava mnogo više ljudi, na kratke staze. Za poslednjih 200 godina, zahvaljujući razvoju tehnologije, ekonomski proizvod po glavi stanovnika je uvećan jedanaest puta. Životni vek je utrostručen tokom poslednjih nekoliko hiljada godina. Prosečan broj dece po ženi koja radja je danas oko 2.5, dok je 1950. bio duplo veći. Populacija raste brzinom od 1.1% godišnje, sto je upola manje nego 1960. godine. Ovaj usporeni rast omogućava porodicama da se orijentišu na boljitak svoje dece, a ne samo na njihov broj. U tom smislu, stvari se poboljšavaju.

Medjutim, skoro polovina današnje populacije živi ispod granice siromaštva (koja je odredjena na 2 dolara dnevno). U Kini, tako siromašnih ima oko 35%, u Indiji 75%. Blizu milijardu ljudi su hronično gladni ili nedovoljno hranjeni. Iako svet proizvodi dovoljno žitarica da hrani 9-10 milijardi ljudi, manje od polovine toga se koristi za ljudsku ishranu, a ostatak se troši na proizvodnju goriva, za ishranu domaćih životinja, za proizvodnju plastike i za ostale industrijske svrhe.

Svi ovi podaci koje sam gore naveo se mogu lako naći na internetu (ja sam ih tako našao) pored mnogih drugih koje nisam pominjao (o broju nepismenih, o urbanizaciji, o položaju žena, itd.) i oni su, jednostavno, činjenice koje stoje pred nama.

 

Postoji još jedan demografski aspekt rasta populacije koji sve više počinje da dobija političku notu. Naime, priraštaj stanovništva nije u svim sredinama i svim delovima planete isti. Dok se u Evropi, Severnoj Americi i drugim razvijenim zemljama primećuje usporen (ili, čak, negativan) rast, u siromašnim zemljama je on pozitivan. Primera radi, prosečna porodica u Nigeru, u Africi, očekuje i želi da ima oko desetoro dece (i obično ima). Takav rast je, naravno, neodrživ jer ako bi se tako ponašao ceo svet, populacija planete bi se upetostručila samo tokom jedne generacije.

Ovakva disproporcija u rastu dovodi do promene demografskih odnosa, a to može da ima ozbiljne političke posledice. Nacionalisti raznih vrsta i ubedjenja počinju da upozoravaju na «zatamnjivanje» bele rase – od evropskih zemalja do Severne Amerike. Maltuzijanski metodi ograničenja radjanja počinju ponovo da se prizivaju, ovog puta namenjeni strancima. U zemljama gde je priraštaj negativan govori se o beloj kugi. U Erlihovoj knjizi, pomenutoj gore, on se zalagao da bogate zemlje izvrše trijažu siromašnih i da pomoć u hrani šalju samo onima koji imaju šanse da prežive ograničavajući svoj priraštaj – Indiji, na primer, bi pomoć bila uskraćena (u to vreme je Indira Gandi pravila one socijalne eksperimente sa kastracijom). Novi zakoni o emigraciji su sve strožiji prema emigrantima tamnije kože koji dolaze iz nerazvijenih i siromašnih zemalja. Nadam se da ovo nije nagoveštaj širih političkih kretanja koja nas u budućnosti čekaju.

Čitajući nedavno knjigu Superfreakonomics  naišao sam na jedan ohrabrujući podatak. U mnogim delovima Indije sela su izolovana od ostatka sveta, nema televizije, nema informacija koje bi došle spolja. Živi se po tradicionalnim zakonima koji vladaju vekovima. Medjutim, uvodjenje kablovske TV u takvim selima je donelo vazne socijalne promene. Žene su počele da više vode računa o tome kako se oblače, dobile su svojevrsnu moć i sve više odbijaju da u porodici služe samo kao vlasništvo ili mašina za pravljenje dece. One same počinju da razvijaju svest da veliki broj dece ne mora da znači i veće porodično bogatstvo. Mozda je to put ka rešenju? Dajući ženama veću moć i obrazovanje može da dovede do smanjenja priraštaja stanovništva u siromašnim i mnogoljudnim populacijama. Možda će baš te žene, koje su izrodile svih ovih sedam milijardi ljudi, ipak na kraju spasiti svet.

 



Komentari (221)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

JJ Beba JJ Beba 13:26 28.10.2011

Re: Rimski klub

Bebe, to ludilo o tome kako nas je previše na planeti, kako nema previše resursa za sve, uopšte nije novo.

to sam i 'tela reći.
kad krenu sa svim tim kosa na glavi mi se diže
dragan7557 dragan7557 13:39 28.10.2011

Re: Rimski klub

- Bone idle (lenji ko trutovi)

Pogledaj dokumentarni na youtube Angelsaksen istoriju i razvoj pa će ti biti jasno sa kakvom bagrom imaš posla.

cerski
Goran Vučković Goran Vučković 17:47 29.10.2011

Re: Rimski klub

(Zahvaljujuci Vucku sam otkrio J. Gray-a).

tebi se nije lako odužiti za razna otkrivanja za koja sam ti zahvalan - drago mi je da ima bar nešto

Primeti ovu Grejovu čašicu otrova: Fanatical Unbelief. Preporučiću ga društvu ateista za sledeči broj časopisa. Mislim da bi bio krajnje koristan prilog klasičnom evangelističkom sadržaju.

Što se tiče računara, verovatno si primetio Nikolasa Kara (Nicholas Carr) - linkovao sam ga više puta u poslednje vreme - pliTJak mi je baš bilo merak čitati. Generalno, nije loše raditi na svom areligizmu ovakvim štivima, methinks
blogovatelj blogovatelj 03:14 28.10.2011

Ako vam nije jasno

Pogledajte ovo, razjasnice vam se sve.
Potrosnja cementa od 2004. do 2007.



A i Indija i Brazil idu ovim putem.

aleksanadar aleksanadar 11:13 28.10.2011

Re: Ako vam nije jasno

Potrosnja cementa od 2004. do 2007.


Кажу да Кина сваке године направи неколико нових термо-електрана. (Немојте ме хватати за реч, јер не знам тачан податак.) То је, наравно, у складу са енормном стопом привредног раста и околношћу да је Запад добар део своје производње преселио у Кину.

И - зато је Кина, поред Сједињених Држава, највећи светски загађивач.

А чак и оних
oko 35%
сиромашних - треба некако збринути и нахранити.

ivana23 ivana23 11:20 28.10.2011

Re: Ako vam nije jasno

aleksanadar
А чак и оних
oko 35%
сиромашних - треба некако збринути и нахранити.



U Kini gaje hibridni "super pirinač", čiji prinos je daleko veći od običnih sorti. Prinos po hektaru čak 14 tona, a traži manje vode, đubriva i zaštite. Ta žitarica se već gaji i u Africi, ima brojne prednosti u odnosu na genetski modifikovane sorte.


Super pirinač hrani svet
gordanac gordanac 07:41 28.10.2011

***

O (pre)naseljenosti planete Zemlje

"Brojač" populacije

Kad se pogleda gustina naseljenosti, izgleda da - ljudi najviše vole da žive što bliže - obali :) (osim što se to ne vidi na Evropi, tako jasno, a to može samo značiti da je teritorija Evrope na dobrom "srednjem rastojanju" od obala, slično kao - Indija)



Interaktivna mapa naseljenosti kroz milenijume (lepo za igru)

Meni se čini da fokus rasprava o prenaseljenosti možda treba "pomeriti" sa BROJA samog na razmatranje o tome ŠTA toj vrsti TREBA da bi opstajala i razvijala se.
Nekih drugih živih vrsta ima znatno više po BROJU nego što ima ljudske vrste, ali zahvaljujući tome što nemaju () poput ljudi razum, um, inteligenciju kojom uspevaju da pojmi sve&svašta - oni brojem žive u skladu da prirodom (čak su vrste koje se međusobno "jedu" evoluciono usklađene po broju), dok su ljudi sami sebi stvorili problem sa zadovoljavanjem sopstvenih potreba - hrana, voda, energija.
(ta inteligencija je - čudo! :))
Nije broj problem - MI, ljudi smo - problem, sami sebi.
Msleeeeem, kad smo tako pametni i najpametniji od svega što je živelo na planeti - odakle nam toliki problem sa hranom, vodom, energijom i staništem? Svaka pčela zna bolje, a o bubašvabama i da se ne govori...
Ponašamo se (zahvaljujući osobinama sopstvenog života u grupi) kao da smo, negde usput i evoluciono, izgubili sposobnost da živimo "kao sva druga živa bića", a socijalnom inteligencijom smo ustanovili vrednosti koje su kontrapunkt životu kao takvom, jer smo uvereni da smo tim više socijalno uspešni što imamo mnogo više stvari koje nam uopšte ne trebaju...tako je "vrednost" nejednakosti u populaciji stvorila problem resursa - hrane, vode, energije i staništa. A "usput" smo stvorili i mnoge nezamislivo divne i neverovatne stvari...ljudi - dvostruka bića, i šašava i divna...

Ne sumnjam uopšte u još jedan "iterativni proboj" vrste - tako smo, izgleda, navikli da funkcionišemo - "doguramo" do zida, pa smislimo rešenje kojim ga "preskačemo", balansiramo između predatorskog i humanog, između zverskog i ljudskog u nama i tim "iteracijama" dajemo prednost (malenu) jednom ili drugom.

Umesto da bolje promislimo - kako sve to uspeva drugim živim bićima koja žive u zajednicama, umesto da se setimo da je njihov "nedostatak inteligencije" možda rešenje za naš "višak inteligencije".
Šašava bića, patotije. I - divna, naravno.
vishnja92 vishnja92 07:47 28.10.2011

Re: ***

ima i ovo, kacio wu davnih dana.
hipnotisuce.
chitach chitach 08:47 28.10.2011

Re: ***


Pih, Australija , za 2 minute i 30 sekundi nit se ko rodio nit ko umro . Also , pravac Australija
vishnja92 vishnja92 09:05 28.10.2011

Re: ***

dragan7557 dragan7557 10:02 28.10.2011

Re: ***

Meni se čini da fokus rasprava o prenaseljenosti možda treba "pomeriti" sa BROJA samog na razmatranje o tome ŠTA toj vrsti TREBA da bi opstajala i razvijala se.

Ukidanje tri sistema koja upravljaju ljudima danas:

- robovlasništvo
- feudalizam
- kapitalizam

sva tri sistema postoje uporedo a sami ljudi ne shvataju da je to tako.
MI, ljudi smo - problem, sami sebi.

Ovo je u najmanju ruku generalizacija, naime ljudi nisu problem sami sebi već lideri i elite, koji ih vode u propast, obični ljudi samo nečujno žive svoj život, dok potpuno izludeli "lideri" i elite odlučuju o sadržaju njihovog života, namećući im spomenute sisteme, zbog potpunog izostatka inventivnosti i odgovornosti.

Ako su ova tri sistema nekako i funkcionisala u prošlosti, danas su arhaični i u potpunosti disfunkcionalni, not user friendly, ukratko. systems are not bad they are catastrophic.

Svaka pčela zna bolje, a o bubašvabama i da se ne govori...

Pčele i bubašvabe nemaju grabežljive lidere i elite, na koje se izludele jedinke ugledaju, kao ni Sistem koji ih tera u propast.
Umesto da bolje promislimo - kako sve to uspeva drugim živim bićima koja žive u zajednicama, umesto da se setimo da je njihov "nedostatak inteligencije" možda rešenje za naš "višak inteligencije".

Umesto razmišljanja, koje predlažeš, rezultat bi dalo ugledanje na njih.

cerski
docsumann docsumann 11:56 28.10.2011

Populaciona biologija

Tokom 70-tih godina prošlog vijeka, australijski biolog Robert May se bavio matematičkim modelovanjem promjene veličine populacije određene životinjske zajednice u posmatranom ekosistemu ( npr. ribe u nekoj bari, kolonije moljaca i sl.).

Jasno je bilo da bi prosta linearna zavisnost, koju je koristio Robert Maltus ( d katastrofični :)) :

x (sledeće) = r * x

dovela do neograničenog porasta broja jedinki

gdje je r - stopa porasta populacije, x - relativna brojčana vrijednost populacije.

Zato je May uveo novi član ( 1 - x ) koji spriječava nerazuman porast populacije. Njime je npr. obuhvaćen mehanizam po kojem stvari prirodno funkcionišu, pa tako pretjerano namnožavanje dovodi do naglog smanjenja izvora hrane. Odnosno uspostavlja se povratna sprega koja zaustavlja dalji rast.

x (sledeće) = r * x ( 1 - x )

Mey, koji je inače bio odličan matematičar i dobar poznavalac fizike, je zaključio da iako veoma uprošćena, ova logistička jednačina sasvim dobro opisuje osnovne principe ponašanja.

Mjenjajući parametar r uočio je da pri njegovim određenim vrijednostima dolazi do stabilizovanja populacije . Npr. za r = 2,7, populacija se ustali na 0,6292. Ako sa r samo malo poveća, doći će i do (nevelikog) uvećevanja x.

Međutim, kad r postane veće od 3, grafikon se rascjepi u dvije grane, tj. dolazi do bifurkacije sistema. Od tada ta virtualna populacija riba naizmjenično postiže veći, odnosno manji broj jedinki. Daljim povećavanjem ekspanzivnosti populacije, javljaju se četiri ciklusa itd.



Sistem postaje sve nelinearniji. Detaljnije analizirajući ovaj sistem, fizičar Džejms Jork u svom radu "Period tri implicira haos" kumuje nazivu nove teorije koja se tih godina uobličavala kroz radove naučniika u različitim i na prvi pogled nepovezanim oblastima nauke.
Naravno, kod analiziranja populacione dinamike ljudskih zajednica u obzir treba uzeti i čitav niz drugih faktor - ekonomskih, kulturoloških, političkih, tehnoloških ... a koji su opet i sami po sebi međuzavisni i promjenljivi u odnosu na protok istorijskog vremena.
aleksanadar aleksanadar 09:42 28.10.2011

Не-цивилизација

Најпре, указао бих да се не може говорити:

naša civilizacija...


јер је овај наш свет трагично подељен, како на више цивилизација (Запад, Исток... ), тако и на безброј нација и мањина, на црне, жуте, беле и црвене, на богате и гладне, на наоружане и голоруке, на вернике, безвернике, секташе и јеретике, на просвећене и заостале, на жене, мушкарце и хермафродите, на мршаве и дебеле, на...

A ако је веровати Фукујами, можемо страховати од некаквог "рата цивилизација".

Боље би било, можда, говорити о човечанству (уместо о цивилизацији), али - шта та реч значи?

Мени је, иначе, драго оно опште-човечанско, једноставно и разумљиво гесло Светске шаховске федерације (FIDE):

GENS UNA SUMUS !

= Један смо род!

Шта то, међутим, вреди, када се све силе овога света упињу да докажу да нисмо један род и да се морамо презирати, мрзети и убијати.

Шахисти знају оно што други не знају. Јесте ли за партију?

jasnaz jasnaz 11:01 28.10.2011

ipak se okreće..

jednatanja jednatanja 13:15 28.10.2011

Kad smo kod hrane

u Nemačkoj se baca više od 50% hrane, dokumentarac o tome "Taste the Waste":
mrdax mrdax 15:02 28.10.2011

200

Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 18:01 28.10.2011

Najstarije osobe na svetu

...negoooo...ne znam da li ste primetili da se na listi od 10 nastarijuh osoba na svetu nalazi samo jedan muškarac. Najstarija osoba je imala 122 godine kada je umrla.Jeanne Calment je francuskinja koja pamti Van Goga kao odvratnog, prljavog i smrdljivog čoveka koji je kupovao platna u radnji njenog oca i bila na sahrani Viktora Igoa. Jednom je izjavila da je bog izgleda zaboravio na nju i da ima samo jednu boru...na kojoj upravo sedi
Da. Ja mislim da će žene MOŽDA spasiti svet ako im to muškarci dozvole
Milan Novković Milan Novković 18:10 28.10.2011

Re: Najstarije osobe na svetu

ima samo jednu boru...na kojoj upravo sedi

Imam i ja recept za bore, samo opterećenje nije na tom delu tela nego na kolenima
mirelarado mirelarado 19:47 28.10.2011

Пример једног тибетанског села

У књизи Еколошка интелигенција Данијел Големан наводи овај пример:

For over a thousand years Sher, a tiny village in Tibet, has clung to its existence despite its dire location, perched on a narrow shelf along a steep mountainside. This site on the dry Tibetan plateau gets just three inches of precipitation a year. But every drop is gathered into an ancient irrigation system. Annual temperatures average near freezing and from December through February the mercury can hover below that mark by 10 to 20 degrees Fahrenheit.

The region's sheep have extra-thick wool that holds heat remarkably well; locally spun and woven wool makes clothes and blankets that help villagers endure the excruciatingly cold winters with little heating other than a fire in the hearth.

The stone-and-wattle houses need to be reroofed every ten years, and willow trees planted along the irrigation canals provide the roofing. Whenever a branch is cut for roofing, a new one is grafted to the tree. A willow tree lasts around four hundred years, and when one dies a new one is planted. Human waste is recycled as fertilizer for herbs, vegetables, and fields of barley -- the source of the local staple, tsampa -- and for root vegetables to store for the winter.

For centuries Sher's population has stayed the same, around three hundred people. Jonathan Rose, a founder of the movement for housing that is both green and affordable and a builder himself, finds instructive lessons in the clever ways native peoples have found to survive in perilous niches like Sher. Says Rose, “That is true sustainability, when a village can survive in its ecosystem for a thousand years.”


Овакви примери, на које еколози радо указују, лепо звуче, али имају и један основни недостатак: напросто се не могу применити на свих седам милијарди људи који настањују планету. Стога претежно служе у маркетиншке сврхе: за градњу "зелених", "еколошких" кућа, на пример. То је добро, али тек незнатно доприноси решењу проблема пренасељености. Биће, ипак, да ће жене морати да спасавају свет. :)
legalizacijabg legalizacijabg 23:49 28.10.2011

čitajte pažljivo

interesantno,kako niko nije provalio subverzivnu poruku ovog bloga
nsarski nsarski 06:10 29.10.2011

Re: čitajte pažljivo

legalizacijabg
interesantno,kako niko nije provalio subverzivnu poruku ovog bloga

Zaista interesantno! Nisam ni ja, iskren da budem.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana