Totus Mundus Exerceat Histrionem: Maske su pale.

nsarski RSS / 14.06.2007. u 02:16

 

 

masks.gif

You know, someone said the world's a stage where each must play a part.

(“Are you lonesome tonight” –Elvis Presley)

Latinska izreka Ceo svet je pozornica je bila popularna u Šekspirovo vreme, pa je izabrana i za moto koji je zapisan na ulazu njegovog čuvenog Globe teatra; graditelji ovog pozorišta su iz nekog razloga najmili akademsku osobu, moguće čak i advokata, koji nije umeo ovu izreku da zapiše bez kvalifikativa, te je napisao Quod fere totus mundus, itd.: Čini se da je ceo svet pozornica.

Na antičkoj pozornici glumci su obično nosili maske, i danas imamo dve reči izvedene iz metafore maskiranog glumca: persona i hipokrit.

Hipokrit potiče iz Grčkog jezika i označava glumca koji kroz masku gleda. Persona je iz Latinskog i odnosi se na glumca koji kroz nju govori. Prema ovoj metafori, izgleda da je sve što se odnosi na lik ili ličnost povezano sa maskom neke vrste. Reč persona se danas koristi da opise javni, socijalni aspekt neke osobe; o hipokritima, što manje rečeno, tim bolje. (Jejts je ovu metaforu dalje proširio na pisanje, tvrdeći da je književna persona nekog pisca maska njegove stvarne ličnosti).

Medjutim, metafore često mogu da nas navedu na pogrešne asocijacije, a metafora maske nam pogrešno sugeriše da maska može da se ukloni i da se pokaže prava ličnost ispod nje. Hamlet, na primer, je lik koji se brzo umori od druženja s drugima i voli da se osami i razgovara sam sa sobom. U takvom razgovoru, osoba prosto dramatizuje sebe sebi, jedna nevidljiva maska koja razgovara sa drugom. Hoću da kažem da je ova metafora maske neodgovarajuća, jer nas navodi na pomisao da postoji nekakav stvarni ja ispod maske koju sam stavio. Što nije tačno: kad uklonimo jednu masku, pojavi se druga, pa sledeća, itd. Kao u filmu Čarobnjak iz Oza, ideja o nekoj stvarnoj osobi ispod maske je samo iluzija. Ipak, za označavanje ličnosti se obično upotrebljava reč individua, što na latinskom znači “nedeljiv”. Teško da se u jeziku može naći neadekvatnija reč, osim možda reči “atom” (na grčkom “nedeljiv”), koja se i dalje koristi u originalnom značenju, uprkos tome što je atom odavno razbijen u paramparčad.

Ipak, prema ovom verovanju, kad maske padnu, kakvu to osobu očekujemo da ugledamo?

Hipokrat je smatrao da ljudsko ponašanje uzrokuje odredjena proporcija četiri tečnosti (humours) u organizmu - krvi (jetra), žute žuči (slezina), crne zuči (zučna kesa) i flegme (pluća/mozak) – u saglasnosti sa tada vladajućom teorijom da na svetu postoje četiri osnovna elementa (zemlja, vazduh, voda i vatra). Galen je, 600 godina kasnije, ovu klasifikaciju pretočio u definiciju četiri tipa temperamenta: sangvinički, holerički, melanholični i flegmatični, svakim od kojih dominira jedna od pomenutih tečnosti. Prema ovome je, na primer, Hamlet imao višak crne zuči i, prema tome, bio melanholik. Nadobudni, sangvinični, i pomalo manični junak “Zabeleški iz podzemlja” počinje svoju ispovest rečima: “Ja sam bolestan čovek...[...]...mene boli jetra... ”.

Za divno čudo, ova klasifikacija se odrzala sve do danasnjih dana – ako ni zbog čega drugog, a ono da ilustruje činjenicu da je istorija medicine, u suštini, istorija ljudske gluposti.

Tokom XX veka pojavio se veliki broj teorija ličnosti, uglavnom zasnovanih na antičkom konceptu. Na primer, Kairsley/Bates teorija iz 1978. tvrdi da postoje četiri vrste temperamenta: Dionizijski, Apolonijski, Epimetejski i Prometejski, itd.

Crnjanski je govorio da u Sremcima ima “nečeg svinjskog i nečeg vinskog”, parafrazirajući Ničeovu koncepciju o Apolonijskom i Dionizijskom karakteru antičke Grčke umetnosti. O dostignućima tipa šta smo mi Srbi, zapravo, isto kao i o hipokritima, što manje rečeno tim bolje.


Zli jezici tvrde da postoji tačno onoliko različitih teorija ličnosti koliko ima i teoretičara ličnosti; moje misljenje je da ovo nije daleko od istine. Ipak, današnja saznanja o prirodi ljudske ličnosti, onom stvarnom liku koji se pojavi kad maske padnu, se zasnivaju na novim saznanjima iz biologije, genetike, psihologije, neuronauke, psihijatrije i još pola tuceta drugih ozbiljnih nauka. I ta višeslojna individua (koji oksimoron!) ne liči mnogo na onu o kojoj su Stari Grci pričali.O tome ću pisati u sledećim nastavcima, a ovaj blog neka posluzi kao uvod.

Zasto o svemu ovome pišem? Iz dva razloga:

Prvo, ovom oblasću se već godinama bavim, analiziram eksperimentalne rezultate, genetske baze podataka, objavljujem radove. Ta me nauka sada ‘lebom ‘rani. Nekoliko blogera mi je predlozilo da o tome i koju reč napišem. Hvala im. (Hvala O.M.)


Drugo, razgovor o ljudskoj prirodi, iz nekih razloga, neodoljivo privlači ljude svih interesovanja, obrazovanja, godišta i gledišta, pa se nadam da će i ljude na ovom blogu zainteresovati. People watching je, quod fere, sport koji je popularan na svim meridijanima.

P.S.

Elvise, to nije bio someone, to je bio Šekspir. Sedi, jedan.




Komentari (92)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 02:41 14.06.2007

Kad maske padnu....

Znacajno je tu i KAKO padnu.
I to je deo price o licnosti i maskama. Zar ne ?
nsarski nsarski 02:49 14.06.2007

Re: Kad maske padnu....

Pa, u nekom prenosnom znacenju, zaista je vazno i KAKO padnu. Medjutim, Cole ima sjajan blog o nekom tipu koji ga je pratio, prisluskivao, itd... I najzad mu, posle mnogo godina, otkrio ovo. I sta? Nista. Bas, to. Nista. Ljudi samo bespomocno odmahnu rukom. Ta neka velika "istina koja ce nas osloboditi" se najcesce pojavi kad nam vise nije potrebna.
Zbog toga me posebno iritira kad u novinama, ili drugde, nadjem da je neko zapisao: Buduci istoricari ce pisati o ovome kao najsramnijem (najboljem, najlazovskijem, itd)... Buduce istoricare, slutim, nista od nasih sitnih preganjanja nece interesovati. Buducu istoriju ce pisati pobednici. A duznost buducih generacija je da se brinu o sebi, a ne o nama, proslima.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 02:55 14.06.2007

Re: Kad maske padnu....

Znas, mislio sam vise na to da ako je "viseslojnost" licnosti zapravo to "mnostvo" maski - onda je sve u nekakvoj funkciji celine, tj, te licnosti. I sve od toga, tih slojeva, maski, ima svoju funkciju, nastajanje i prestajanje. Zbog toga mi se i ucinilo vaznim i to KAKO neki od tih "slojeva" - maski, prestaje. KAKO ga vise nema tu. A, ima licnosti.
nsarski nsarski 02:57 14.06.2007

Re: Kad maske padnu....

Znas, mene ovo vise podseca na poslednju scenu iz "Terminatora", kada onaj android umire u bazenu rastopljenog metala. Pa se u tom procesu pojavljuje u razlicitim oblicima (likovima) koje je uzimao tokom filma. Koji od njih je onaj "pravi"?
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:00 14.06.2007

Re: Kad maske padnu....

Onaj koji u tom trenutku funkcionise. Ostali su potencijalni "pravi". I nista manje pravi.
nsarski nsarski 03:01 14.06.2007

"A, ima licnosti".

Sigurno si imao priliku da kazes (ili da cujes da neko kaze) za nekog treceg: "Nisam mogao da ga prepoznam!. Meni nepoznata osoba", misleci na ponasanje ili odnos. O kojoj se tu pravoj licnosti zapravo radi?
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:03 14.06.2007

Re: "A, ima licnosti".

O onoj koja je u glavi onog koji ne moze da prepozna tog treceg.
nsarski nsarski 03:10 14.06.2007

Re: "A, ima licnosti".

Heheee,
to je kao kad ljustis glavicu crnug luka. Skidas sloj po sloj, i sta na kraju dobijes?
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:12 14.06.2007

Re: "A, ima licnosti".

Oljusten luk sa slojevima (razbacanim okolo ili slozenim) koji se mogu posoliti i pojesti. I onda kazes - Hej, OVAJ luk je bio bas ukusan.
nsarski nsarski 03:12 14.06.2007

Mozda je i tako,

ali o takvim, metastabilnim i kratkozivecim stanjima, tesko moze da se napravi nauka:)
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:15 14.06.2007

Re: Mozda je i tako,

"metastabilna" i "kratkoziveca" stanja su stanja onog NECEG sto nauka mozda proba da objasni.
nsarski nsarski 03:19 14.06.2007

Re: Mozda je i tako,

Pa, u stvari, objasnila je donekle. Sacekaj sledece nastavke - bice i matematike (moje stare pasije).
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:20 14.06.2007

Re: Mozda je i tako,

Super su ti tekstovi !
Pozdrav !
nsarski nsarski 03:23 14.06.2007

Re: Mozda je i tako,

Hvala:). Idem i ja jos malo na spavanje.
Goxy Goxy 04:03 14.06.2007

Moderna nauka


"...Mind and soul,
I say, are held conjoined one with other,
And form one single nature of themselves;
But chief and regnant through the frame entire
Is still that counsel which we call the mind,
And that cleaves seated in the midmost breast.
Here leap dismay and terror; round these haunts
Be blandishments of joys; and therefore here
The intellect, the mind. The rest of soul,
Throughout the body scattered, but obeys-
Moved by the nod and motion of the mind..."

- Lucretius

De Rerum Natura

Da bi se razumeo kompleksan sistem, on mora biti uproscen. S druge strane materijalisticki pristup, kojim nas moderna nauka svodi na skupinu impulsa i hemijskih reakcija, mi se ne svidja. Da li zaista mozemo razumeti kako um radi jednostavno povezujuci elektrode sa neuronima i mereci kako reaguju na stimulans? Da li su Betovenova Deveta ili Van Gogovi Suncokreti jednostavno "izluceni" iz mozga kao sto bi se izlucio znoj iz znojnih zlezda? Odbijam da verujem da mozak proizvodi ideje na isti nacin kao sto bi nam neki superkompjuter dao resenje nekog kompleksnog algoritma.
nsarski nsarski 04:16 14.06.2007

Pa, Goxy

slazem se sa tobom u potpunosti. Ako te zanima bas trenutna rec nauke, onda je ovo: licnost je dinamicki nelinearni kompleksni samo-organizujuci adaptivni sistem koji optimizuje nase reakcije na nove situacije uzimajuci u obzir prethodna iskustva i genetsku informaciju. Ne samo znoj, vec blood sweat and tears.
gordanac gordanac 06:05 14.06.2007

pitanja

licnost je dinamicki nelinearni kompleksni samo-organizujuci adaptivni sistem koji optimizuje nase reakcije na nove situacije uzimajuci u obzir prethodna iskustva i genetsku informaciju.


Kako samo reakcije?
Šta se misli pod "reakcije"?
Da li tu ulazi i kreativnost, stvaralaštvo, kontemplativnost, proces dolaska do novih ideja,...ako da, kako se definiše na ŠTA (čega, koga...) su to reakcije? Kao "reakcije iznutra"?
Šta se podrazumeva pod "novom situacijom"? Da li je za to nužno okruženje, ili ...?
Kanda ne razumem. Da li je na engleskom "reaction"?





p.s. ako nisi već video, preporučujem uživanje u pepelu i snegu


nsarski nsarski 11:10 14.06.2007

Re: pitanja

Da, rec "reakcije" je pomalo nesrecno izabrana. U pitanje je, zapravo, "pattern of behavior".
gordanac gordanac 11:26 14.06.2007

:)

...to mi bolje.

A "koncidencijom slučaj u organizaciji fabule radnje", ovih dana sam u čitanju dva Olporta (Alport i Allport), s tim što mi je ovaj prvi centralni (i njegova teorija predrasuda), a ovaj drugi "isplivao" pri čitanju....

I opet imam pitanje:
Kako, gde i da li se uopšte u teorijama govori o - volji?
Volja kao "deo" ličnosti, i8li "maska", "sloj", kakotidrago.
Ne volja kao "Volja za moć" ili slični filozofski spisi i ne volja kao "determinizam" nego u istraživačkom kontekstu.
nsarski nsarski 12:10 14.06.2007

Re: :)

Volja, posebno "slobodna volja", je prilicno skakljiva tema, opterecena losom istorijom i jos gorim interpretacijama. Razgovori o volji se obicno svedu na temu o Bogu i religiji, pa je ljudi u sirokom luku zaobilaze. Cesto se kaze da smo mi 90% predodredjeni okolnostima u onome sto radimo, a 10% slobodni (ima ih koji ovu proporciju navode kao 97/3). U svakom slucaju, termin "volja" nije precizno definisan i ljudi svasta pod njim mogu da podrazumevaju.
Sneska Sneska 21:43 15.06.2007

Re: :)

Posto psiholoske termine znam samo na engleskom, ne znam sta se tacno podrazumeva pod "voljom"? "Intention"? "Motivation"? "Decision-making"? A volela bih da znam:).

Mozda je problem u tome sto mnogi fenomeni koje mi dozivljavamo u sebi i drugima kao nedeljive celine su ustvari kompleksni sistemi. To bi znacilo da nije samo da se licnost deli, nego da se i termin kao sto je volja moze podeliti na raznorazne aspekte.
bauer bauer 06:26 14.06.2007

nsarski,

Ako se ovaj citat odnosi na 'majku svih sponzorusa', imas moj potpis.
Hamlet, na primer, je lik koji se brzo umori od druženja s drugima i voli da se osami i razgovara sam sa sobom. U takvom razgovoru, osoba prosto dramatizuje sebe sebi, jedna nevidljiva maska koja razgovara sa drugom.

BTW, ceo svet jeste pozornica.
nsarski nsarski 10:38 14.06.2007

Re: nsarski,

Posto dugo vec zivim van zemlje, nisam nikad imao priliku da sretnem ili upoznam "sponzorusu". Pretpostavljam da su u pitanju tuzne i pomalo komicne osobe. Ali, verujem ti na rec:)
MMMila MMMila 06:59 14.06.2007

A jel Internet jedna velika maska?

Jeste!
Iza koje se lako mogu sakriti svakakve naravi!
Skoro nikad ne "pada"!
Lako se menja dotrajali model novim!
:)
dracena dracena 07:04 14.06.2007

Što volim da dodjem kod Sarskog na blog!

Pretpostavljam da si ovaj tekst zamislio kao uvod u seriju budućih tekstova, jer si pomenuo mnogo interesantnih i lepih tema o kojim se može danima raspravljati. Prosto ne znam šta ću pre. :)))

U knjizi „Rodjenje tragedije iz duha muzike“ Niče preuzima Šelingov (Schelling) par pojmova apolinijski/dionizijski i razvija dva osnovna estetska principa koja se sreću u umetnosti.
Apolinijski princip podrazumeva meru, red i harmoniju, podne, jasnu predstavu realnosti, dominaciju razuma, stalnost, dovršenost i savršenost.
Dionizijski princip je suprotnost tome, on je neumerenost, nered, ponoć, opijenost i obmana, dominacija emocija i strasti, nestalnost, nedorečenost i nesavršenost.
U svakom umetničkom delu su zastupljena oba ova principa, ali je u klasičnoj umetnosti prisutniji apolinijski, a u romantičarskoj dionizijski.

Ova podela je imala toliko jak uticaj, da je primenjivana čak i kod tiplogizacije ličnosti, pa se govorilo da je neko apolinijski (ponegde klasični), a neko dionizijski (romantični) čovek. Pritom se pod apolinijskim uglavnom podrazumevalo da se radi o vrlo izgradjenom čoveku od ukusa i mere, koji ne podleže kratkoročnim trendovima, a epitet dinizijski je pripisivan pomodarima, ljudima sa nedovoljno izgradjenim ukusom...
Ne bih išla baš toliko daleko, ali ovaj par estetskih principa je sigurno koristan za razumevanje umetnosti, i pored toga što se na prvi pogled čini vrlo gruba.

Mariška Mariška 07:42 14.06.2007

Re: Što volim da dodjem kod Sarskog na blog!

Ja bih samo dodala The Great God Brown, Eugene O'Neilla koji se inovativno poigrao antickim maskama (om) u modernoj americkoj drami.

Dobar blog, bas mi je onako "leg'o", bavim se ovih dana Sekspirom thoroughly.

Cekam sledeci.
nsarski nsarski 11:33 14.06.2007

Re: Što volim da dodjem kod Sarskog na blog!

Kao jos jedno interesantno stivo na ovu temu bih preporucio Joneskog i "Nosoroga". Ili Genet-a i "Balkon".
Kazezoze Kazezoze 11:52 14.06.2007

Re: Što volim da dodjem kod Sarskog na blog!

Pritom se pod apolinijskim uglavnom podrazumevalo da se radi o vrlo izgradjenom čoveku od ukusa i mere, koji ne podleže kratkoročnim trendovima, a epitet dinizijski je pripisivan pomodarima, ljudima sa nedovoljno izgradjenim ukusom...


iz onog gore kako si objasnila apolijonski i dinizijski princip, ovaj zakljucak je potpuno pogreshan,barem sa mog nachina slushanja muzike. moja podela bi bila na klasichnu i dzez muziku, pri chemu oba principa moraju da se nadopunjavaju da bi zadrzhali kvalitet.
klasichna muzika bez improvizacije, emocija, ponekad opijenosti nebi zadovoljavala osnovni kvalitet, nego bi bila dosadna i providna, kao vojska pod shlemovima koja marshira u savrshenom redu, a da ni ona ne zna gde i zashto.
isto vazhi i za drugi princip u kome bi sama improvizacija bez odredjenih osnovnih muzichkih elemenata, harmonije ili ritma lichila na shkripu kochnica od automobila.
isto tako i slushaoce mozhesh porediti. neko voli da slusha red, mir i harmoniju, a neko neobuzdanu improvizaciju sa naglashenim emocijama.
dracena dracena 21:40 14.06.2007

Re: Što volim da dodjem kod Sarskog na blog!

Zdravo Kaz, dugo se nismo čitali. Slabo nešto i priloge kačiš u poslednje vreme. Posao te melje?
Da, ja pokušala da objasnim, pa izgleda nisam uspela. :)
Svako umetničko delo je mešavina ova dva estetska principa. Sad, podela se vrši na osnovu toga koji preovladava. Na šta bi ličila umetnost sastavljena od samog reda? Čista matematika, zanatstvo. I s druge strane, šta bismo mogli da doživimo u sveopštem haosu čisto "dionizijskog" dela? Ne bismo ništa shvatili, pa ni doživeli. Ali nije samo improvizacija u igri, nego i osnovni tekst. I on je zasnovan na nekim estetskim principima. I konačno, svaki izvodjač ima svoje shvatanje dela, pa ono zvuči različito iz ruku različitih izvodjača, čak i kad su sve interpretacije tačno po tekstu. Improvizacije, odnosno odstupanje od originalnog teksta, u klasičnoj muzici nema mnogo (samo u koncertima, na kraju prvog stava), a ipak postoje velike razlike u interpretacijama. Klasična muzika je za onog ko voli da je sluša najuzbudljivija vrsta muzike, ni malo dosadna, ni malo bez emocija, naprotiv. Dakle, ona uopšte nije lišena dionizijskog principa, nego u njoj ipak preovladava red, tj. apolinijski princip. Početkom 20. veka pojavili su se različiti pravci, kao npr. dodekafoni konstruktivizam koji je narušilo poznate načine organizacije muzičkih elemenata i uz primenu različitih oblika disonance (bitonalnost, tj. politonalnost-istovremeno u dva ili više tonaliteta, poliharmonija-u istom akordu više tonaliteta-zamisli samo!), došlo se efekta vrlo bliskog čisto dionizijskom principu. Ovi pravci se nisu dugo održali i usledio je povratak klasičnim uzorima, što je takodje poučno. :)

Što se džeza tiče, mislim da bi se i on mogao takodje razvrstati po ova dva principa. Ali džez jako slabo poznajem, pa ne znam da li sam u pravu.

Meni se zapravo ne dopada tako gruba podela. Korisno je posmatrati umetnost sa raznih aspekata, ali ne volim ta razvrstavanja po svaku cenu. Osim toga, ima i boljih klasifikacija i objašnjenja od ovog Ničeovog.
d j o l e d j o l e 07:27 14.06.2007

Tipovi

Mozda su maske o kojima govorite delom i nacin komunikacije medju ljudima. Mozda se delom preko kombinacija arhietipova (kao nekih ortova), koji su manje vise slicni kod svih ma koliko pojedinacno delujemo razliciti, stvaraju interfejsi i omogucava se neka iole razumna komunikacija. Kada se komunikacija zavrsi, i arhietipovi se vrate tamo odakle su dosli :)
d j o l e d j o l e 09:39 14.06.2007

Blistok

Da li se neko seca stripa Aster Blistok? Bila je jedna genijalna epizoda o parodiji sveta u kome ljudi ustvari zive u simbiozi sa svojim maskama. One su, ustvari, neka vrsta parazitske zivotinje koja zivi na licu i koja se hrani od coveka. Postojala je citava hijerarhija maski (cak i crno trziste :), gde je unikatnost maske odredjivala status onoga koji je nosi. Prica je dosta pesimisticka, ustvari, jer je na kraju ispalo da u tom svetu nije maska parazit na coveku, vec je covek parazit na masci (posto vise njih moze da nosi jednu istu).
nsarski nsarski 10:44 14.06.2007

Re: Tipovi

Ne samo da su "delom i nacin komunikacije medju ljudima", vec mislim da su one neodvojiv deo u ljudskom ophodjenju. Mozda nisam bio sasvim jasan, ali da kazem eksplicitno: ja mislim da maska nije isto sto i "prevara", jer nekakve prave "istine" tu i nema. Ona nije "zamena" za nesto stvarno. I zato je ta metafora pogresna, jer nas navodi da pomislimo da "ispod" ima nesto drugo, stalnije. Poenta je da nema.
d j o l e d j o l e 07:55 14.06.2007

...

Rekli ste atom, a postoji jos i jedna rec ... monada (nju je malo teze podeliti od atoma, ona je po definiciji nedeljiva :)
nsarski nsarski 10:45 14.06.2007

Re: ...

Da, medjutim ja za monadski fiziku nisam cuo. (Atomskau fiziku sam predavao na fakultetu).
d j o l e d j o l e 13:51 14.06.2007

Re: ...

Nisam mislio da je monada isto sto i atom ... samo mi se ucinilo da taj izraz moze vise da pomogne u opisu onoga sto ostaje ispod spoljasnjeg sloja maski, onako kako ste to opisali.
dracena dracena 08:02 14.06.2007

Dve maske

Dve maske, nasmejana i tužna, su stilizovana predstava boga Janusa.
Janus je rimski bog početka i kraja, ulaza i izlaza, vrata i kapija. Samo ime potiče od grčkog korena, a u latinskom označava otvoreni prolaz sa svodom. Prvobitno je Janus bio bog svetla i sunca, muški pandan boginji Jani (Dijani), ali je kasnije dobio šire "nadležnosti", pa je postao bog svakog početka i kraja, nešto kao otac svih stvari i svih bogova.

nsarski nsarski 10:48 14.06.2007

Re: Dve maske

Janus se obicno navodi kao simbol dvolicnosti i prevare. Zanimljivo je da postoji poznata finansijska firma tog imena:)) Ja licno nikad ne bih kod njih drzao novac.
nela nela 09:55 14.06.2007

Sta je to u ljudskom bicu..

sto ga tera prema picu? :)

Mislim da je ono sto ocekujemo od ljudi kada maske padnu nasa projekcija nas samih, tj. bolji ljudi ocekuju dobrog coveka, ontoloske vrednosti i obrnuto, slabi ljudi ocekuju slabe ljude, sto nikako ne mora da odgovara istini i retko koncentrisani i samosvesni ljudi uspevaju da se oslobode svoje projekcije.

Ono sto me posebno zanima, a sto bi moglo biti u domenu tvojih interesovanja i 'leba koji te 'rani je determinisanost nekih kljucnih aspekata necijeg zivota, tipa profesije, izbora partnera, bolesti, .. do smrti, u smislu Zondijeve teorije izbora, ne znam da li ti je poznata.
Ukratko, onako laicki, radi se o tome da je on zapazio povezanost gore pomenutih aspekata u okviru neke familije. Ideju za to je dobio istrazujuci neka genealoska stabla, gde je uocio da je Dostojevski imao ubice u svakom kolenu svoje familije, a da je svaka njegova knjiga imala ubicu, onda je imao slucaj tri brata, gde je jedan bio lekar, drugi ubica (koristio je noz) a treci mesar. Da ne duzim, koliko mi mozemo uciniti za sebe, gde su nase granice?

I da, mislim da sto je manji jaz izmedju emocinalne i racionalne inteligencije to persona i hipokrit vise lice jedno drugom, sto po meni znaci da je slabija potreba za maskama, tj. trebalo bi da je covek zdraviji, ispunjeniji blizi svojoj sustini, pa koja god da je.
nsarski nsarski 11:02 14.06.2007

Re: Sta je to u ljudskom bicu..

Sve ovo sto sam gore napisao se danas smatra za mitologiju, vise nego za neku ozbiljnu nauku. Nesto kao Aristotelova fizika, koja je interesantna kao "nauka" u istoriji ideja, ali koja je prosto netacna kao prirodna nauka.
A u vezi sa:"sto po meni znaci da je slabija potreba za maskama" - ta maska nije nesto sto mezete da odlucite da stavite ili ne. To je integralni deo postojanja. Primer: zamislite da cujete neku potresnu vest, u situaciji kad se nalazite sa decom i ne bi zeleli da oni za to saznaju (nije dobro za njih, na primer). Vi se pravite razdragani i veseli u komunikaciji sa njima. Je li to "prevara" ili ne?
"Svojoj sustini"? Sustina coveka je ono sto izadje iz majke cinom rodjenja. Ono malo, golo, klizavo, rasplakano bice. Ostalo je nadgradnja.
dracena dracena 11:07 14.06.2007

Re: Sta je to u ljudskom bicu..

Sustina coveka je ono sto izadje iz majke cinom rodjenja. Ono malo, golo, klizavo, rasplakano bice. Ostalo je nadgradnja.


Nadgradnja? Ili neuroza? :))))
nsarski nsarski 11:14 14.06.2007

Re: Sta je to u ljudskom bicu..

Heh, nisam sasvim precizno rekao jer sam propustio kljucni atribut: u pitanju je malo, golo, klizavo, rasplakano i bespomocno bice. Iz bespomocnosti moze, ponekad, da se stvori i neurioza.
nela nela 11:40 14.06.2007

Re: Sta je to u ljudskom bicu..

Je li to "prevara" ili ne?
Naravno da je prevara, samo sto postoje prevare i "prevare". Da se ne vracam na Makijavelija. Mada, izuzetno retko mislim da je problem biti tuzan pred detetom, to je jedno prirodno stanje koje se po meni ne treba kriti. Places? Zasto? Tuzan sam.. To prodje. Nije isto sto i depresija, sastavni je deo zivota.
U svakom slucaju sada mi je jasnije na koje maske mislis, i one ne bi trebalo da su problem. Ja sam upravo mislila na maske koje odlucis da stavis ili ne, nekad ne bas ni sasvim svesno, a koje recimo nisu posteda drugih, posto je nezgodan primer koji si naveo, vec zadovoljenje sebe, na kraju i zastita od bespomocnosti.

Sto se tice sustine, upotrebila sam nesrecan termin, ali mislila sam na zadovoljno, srecno stabilno bice, koliko je to moguce. To je 'moja' sustina koju sam odabrala i kojoj tezim, da budem skroz precizna.
nsarski nsarski 12:00 14.06.2007

Re: Sta je to u ljudskom bicu..

Naravno, ali "zadovoljno, srecno, stabilno bice" nece ici okolo i govoriti drugima da je takvo, vec ce to prosto da se vidi iz ponasanja takvog bica. Mi mozemo, hotimicno, da se prema nekome neadekvatno odnosimo - recimo da sa prodavcem na pijaci komuniciramo visokoumnim akademskim jezikom. Ali to bi bilo deplasirano i kruto - odmah se prepozna da taj prodavac, koji nas ne razume, nema problema sa jezikom, vec mi imamo problem sa ponasanjem, i jos kojecim drugim.
nela nela 12:18 14.06.2007

Re: Sta je to u ljudskom bicu..

:) Ali cekaj, sada sam stvarno zbunjena, sta je problem sa tim sto ces prilagoditi jezik, odnosno imati adekvatno ponasanje (ili ne)... mozes to zvati maskama ili n-tim ja, kako god hoces. Zasto su onda te maske interesantne, osim kada stvaraju problem drugima, a tu opet dolazimo do onih uloga koje preuzimamo u zivotu a koje nisu tako humane, moralne... A sto se tice pitanja sta ostane kada sve to skinemo, mislim da si gore dao odgovor, tako da to samo po sebi ne bi trebalo biti toliko interesantno.
Dakle, zajednicki sadrzalac svih nasih uloga ili nesto drugo?

Koliko samo nedostataka ima internet, posebno kada su ovakve teme u pitanju, kada se ne radi o formulama.:)
bravar bravar 11:31 14.06.2007

bez naslova

Maske su pale


To sto su maske pale uopste ne znaci da je nesto razotkriveno, da nam se pokazalo, da smo ga spoznali. Sustina je da padne sto veci broj maski, jer samo tako mozemo da se priblizimo nekome.
Jedan stariji covek stalno mi govori "Sa svima lepo, ni sa kim iskreno", ali mislim da je to totalno bez veze. U citavoj gunguli mozes izgubiti i samog sebe pred sobom. Tada nastaje haos.
nsarski nsarski 11:47 14.06.2007

Re: bez naslova

Da pokusam sa ovim primerom. Licnost je integralni deo covekovog postojanja. U kakvim god uslovima ziveli, mi cemo svakako tokom odrastanja razviti nekakvu licnost. Ovo je isto kao sa jezikom: mi smo genetski programirani da progovorimo neki jezik - koji konkretno, to zavisi od toga da li smo rasli u Kini, ili Finskoj, ili Spaniji. U svakom slucaju, u nekom trenutku steknemo moc govora. U svakom slucaju, razvijemo nekakvu licnost. E, sada, govor nam sluzi da komuniciramo sa ljudima i u raznim situacijama razlicito upotrebljavamo govor. Drugacije se izrazavamo na utakmici nego na predavanju, u razdraganom drustvu ili pred sudijom. Sve su to pojavni aspekti nase moci da govorimo. Sta je od toga "nas stvarni verbalni izraz"? Pa, sve to zajedno. Cak i sami sa sobom kad pricamo, ne koristimo neki poseban, privatni govor koji niko ne razume. Da li je govor sa decom "maska" za nas pravi govor? Slicno je i sa licnoscu: u nekim situacijama smo agresivni, u drugim povuceni. I oba ta ponasanja su deo nas.
yu1bcd yu1bcd 11:53 14.06.2007

Re: bez naslova

Svi razliciti, svi jednaki - je moto EU akcije protiv ksenofobije. Tvoj clanak je lep doprinos tome.

Jos samo da dobijes pare za istrazivanja zajednistva genetike Srba i ameba
nsarski nsarski 12:02 14.06.2007

Re: bez naslova

Pa, dobio sam pare za istrazivanje genetike indiosa Argentine, Bolivije i Perua. Mozda cu i Srbe uspeti negde tu da upakujem:))
johnny011 johnny011 12:13 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Nsarski, možeš li mi reći nešto više o Projektu genoma koji promoviše National Geographic? Koliko od toga, po tvom mišljenju, može imati vajde i kako sve to u stvari funkcioniše? Mada, ovo za 'vajdu' bih mogao i da povučem, s obzirom da mi se čini da si ti na vrlo sličnom, ako ne i istom, projektu :)) I kakva je mogućnost one lične participiacije o kojoj govore, tu im treba poslati i neki novac (večna srpska briga) ili šta već?
nsarski nsarski 12:27 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Pa, ideja je izvanredna. Sada smo u mogucnosti da pravimo komparativnu genomiku i ocekuje se da ce iz toga obilja informacija da se dobiju veoma zanimljive stvari. Zanimljive, najpre, za medicinu, za genetiku poremecaja, fizickim i mentalnih. Kao sto je otkricem teleskopa postalo moguce naciniti katalog miliona zvezda, tako je i ovo neka vrsta kataloga.
Ukljucivanje Srba u ovo je naravno moguce na individualnoj osnovi. Danas vec ima dosta nasih briljantnih ljudi koji ucestvuju na slicnim projektima. Praviti srpsku komparativnu genomiku je isto sto i praviti srpski svemirski program - skupo je i besmisleno. Ono sto ima smisla raditi je da se ukljucimo u svetsku podelu naucnog rada i ja sam se obradovao kad sam procitao juce da je nova ministarka nauke potpisala nekakav ugovor sa EU o tome. (Samo da naglasim, ja ministarku ne poznajem, i nista o njoj ne znam, ovde samo govorim o tom ugovoru, kogod bio zasluzan za njega.)
johnny011 johnny011 12:50 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Ovo lično učešće koje sam pomenuo, mislio sam na nekakav komplet za učešće u Genografskom projektu, kojim pojedinac uzima svoj genetski materijal i šalje im za svrhe pravljenja kataloga a usput, ako sam dobro shvatio, može da sazna svoje genetsko poreklo. Ta mi se ideja svidela, ali nisam siguran kakvu vrstu podataka bi pojedinac koji pošalje materijal mogao dobiti - pre oko 500 godina tvoji preci su bili tu i tu, pre oko 1000 tu i tu ili šta već? Takodje, bezbednost tog genetskog materijala koji se šalje, to je verujem prilično sigurno, ali, znaš, neka mera skepse uvek postoji...
nsarski nsarski 13:12 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

To o cemu ti govoris je zapoceo Luigi Luca Cavalli-Sforza i njega su zanimale migracije i mesanja ljudi na planeti. Tacno geneolosko stablo je, u principu, moguce napraviti, ali to nije preterano zanimljivo. Interesantnije su prevalencije oboljenja, specificnosti itd. Zato se cesto koriste izolovane populacije kod kojih nije bilo mnogo mesanja (oni indiosi koje sam pomenuo su primer).
johnny011 johnny011 13:23 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Da, razumem ovo što govoriš o primeni u medicini itd. Meni je zanimljiv, međutim, i jedan drugi aspekt - dokaz suštinskog nepostojanja "čiste krvi", odnosno zajednice u krvi, što je u osnovi svake nacionalističke i rasističke dogme. Skoro sam čitao o farmeru iz Misurija, ako se ne varam, koji je otkrio zajedničko poreklo sa jednom crnačkom porodicom iz Harlema. Čovek ne može da ima decu i nema bližu rodbinu, tako da je ove svoje novootkrivene rođake prigrlio kao najbliži rod, kao i oni njega :)
nsarski nsarski 13:27 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Ma, ta "cista krv" je besmislica kao i "bezgresno zacece". Preko 90% crnaca u USA u sebi nosi "belu" komponentu. A sta mislis, odakle im ta komponenta? Od puritanaca mozda?
Kad je nedavno umro senator Storm Thurmond, u 100 i nekoj godini, inace vlasnik robova i rasista par excellence, pronasli su da je sve vreme imao "crnu" ljubavnicu i dete sa njom.
johnny011 johnny011 13:36 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Da, i deda ovog čike iz Misurija bio je robovlasnik. Do kakvih bi sve otkrića dovelo istraživanje koje bi obuhvatilo Balkan i npr. Bliski istok?!
nsarski nsarski 13:44 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Pa, verovatno, da smo svi isti. Ali, to kod nas nece proci. Mi jedni o drugima znamo nedovoljno da bi se voleli, i dovoljno da bi se mrzeli.
johnny011 johnny011 13:51 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Ma, svi smo i svuda u suštini isti. Svi imamo isto poreklo, svi smo se nekuda kretali i sa nekim "mešali". I, ma koliko to zvučalo banalno, svi smo bića od krvi i mesa. To je jedna tako jednostavna istina da je toliko energije, vremena i života izgubljeno kako bi je opovrgli.
E, sad, jedino za Japance nisam siguran, oni su možda zaista nastali iz vulkanske lave :))
yu1bcd yu1bcd 15:59 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

Narcisoidnost malih razlika dobro objasnjava Balkansku psihu! Cetiri jezika, bre, nastade od s-h

Kinezi verovatno najvise mrze genetiku jer su Tajvanci vecinom Malajci
nsarski nsarski 16:41 14.06.2007

Re: bez naslova - genom project

To je izvanredan metod - mrzeti genetiku! Haha.
Otprilike kao kad bi neko mrzeo matematiku, zato sto je - na osnovu poslednje racunice - bankrotirao!
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 11:43 14.06.2007

...

wash the murder from thy face my prince
and make a cheerful face for the new denmark
...
snezana7plus snezana7plus 12:55 14.06.2007

sve je u genima ?

Veoma me raduje i zanima ova tema.
Nadam se da cu na ovom mestu saznati dosta toga u vezi jedne teorije koju sam cula . Radi se o tome da su sve te karakteristike licnosti (pa cak i sklonost ka religiji) vec zapisane u genima. Ima li tu istine ?
nsarski nsarski 13:08 14.06.2007

Re: sve je u genima ?

Pa, ima istine, naravno. Mada, uvek sa kvalifikacijom "donekle". Sto se religije tice, ima raznih spekulacija. Evo jedan broj Time magazina (po mom misljenju, prilicno trashy novina) posvecen onome sto se zove God Gene. Taj Dean Hamer je pomalo sumnjiv tip - to je isti onaj koji je pre nekoliko godina otkrio "gen za homoseksualizam".
jumping_genes jumping_genes 13:13 14.06.2007

Re: sve je u genima ?

Nije sve u genima, ima nesto i u zlatu!
Gene ne bi trebalo smatrati zapisom, vec vise kao gomilom informacija koje, u sklopu individualnog genoma, samo ogranicavaju potencijal sa ispoljavanje odredjenog fenotipa. Tek se u kombinaciji gena (genotipa), sredine (sto j evrlo sirok pojam) i verovatnoce (srece?) desi nesto....
E, al' sam ga zakomplikovao...
nsarski nsarski 13:15 14.06.2007

Re: sve je u genima ?

Haaahaaa, it's all in the jeans! (posebno kad su tesne).
Inace, nisi ga zakomplikovao - stvari su uglavnom takve:)
bravar bravar 13:21 14.06.2007

Re: bez naslova

Potpuno se slazem sa Vasim misljenjem. Tacno je da smo mi sve to gore pomenuto i to je dobro. Covek je slozeno bice, a tu njegovu slozenost ja sam nazvala maskom. Sto vise maski padne, to smo blizi saznanju o tome kakav je neko.
Na maske ne gledam kao na nesto lose, sto ne znaci da ih pojedinci, ili vecina, upravo i zloupotrebljava zarad zadovoljenja licnih potreba, cesto megalomanskih, a cesto i da bi zastitili sebe od povredjivanja bilo emocionalnog, bilo nekog drugog.
Ja jesam za maske koje podrazumevaju razlicito ponasanje i govor pojedinca u razlicitim situacijama, kao i za njihovo padanje u smislu spoznavanja.
PS Najgore su lazne maske. To je ono kada gubimo sebe.
snezana7plus snezana7plus 13:24 14.06.2007

Re: sve je u genima ?

Hvala za link, sve sam otshtampala, uzivacu citajuci sutra na putu :)
Pa nadam se da se jos neko ovom temom bavi sem Dean HAmer-a.
gordanac gordanac 13:24 14.06.2007

leeeele!

posvecen onome sto se zove God Gene. Taj Dean Hamer je pomalo sumnjiv tip - to je isti onaj koji je pre nekoliko godina otkrio "gen za homoseksualizam".


?!?!
Je l` neko ovakve stvari uzima za ozbiljno među istraživačima? Mislim na "Time".
bravar bravar 13:26 14.06.2007

Re: sve je u genima ?

Nije sve u genima, ima nesto i u zlatu!

A boga mi i u nekretninama.
Da, nisi ga zakomplikovao. Cini mi se da je bas tako kako si napisao i jos malo zamumuljenije kad uzmemo u obzir sve te faktore pa na neki n-ti. Jer sve pojedinacno razlicito utice i podstice te nase "informacije" u genima da se ispolje.
nsarski nsarski 13:31 14.06.2007

Re: sve je u genima ?

Bave se. Inace, taj kviz u Tajmu sam ja postavio:) Prostitucija zbog dobrog razloga je nekad korisna:))) A dobar je Bog, oprostice.
snezana7plus snezana7plus 13:58 14.06.2007

a tek kviz :)

E pa lepo , posto ispadoh ja po tom kvizu "a real mystic", zalozicu se gore za oprostaj, nema brige :)))
Milan Novković Milan Novković 13:47 14.06.2007

The logic of tension and chance

Ja mislim da mi imamo ogroman broj identiteta.
Ja, grubo i naivno pošto nisam stručnjak, njihovu dinamiku zamišljam ovako - kao ogroman broj fragmenata od kojih su neki ugrađeni u temelje onoga što jesmo, po manje ili više poznatim, ili nepoznatim obrascima, i prepoznavaju se u mnogim ili većini situacija, neki su polu zakačeni za temelje, neki plutaju pojedinačno, a neki plutaju u klasterima.

Tu onda ima raznih sila, neke veze se rastezu, neke konsoliduju, neke pucaju. Sistemic katalizatori budućeg razvoja nam uglavnom dolaze iz temelja, ali su vrlo značajne i slučajnosti.

A slučajnost ima neku mešavinu objektivne i subjektivne energije kad smo mi u pitanju i "razara" veći ili manji deo onog što smo mi do tad bili. Razara da bi se desio neki manje predvidljiv "re-factoring".

Neki od tih fragmenata nas vežu za okolinu a da nismo svesni tih veza. Zato ponekad i plutamo a da nismo svesni zašto.
nsarski nsarski 13:54 14.06.2007

Re: The logic of tension and chance

To da su "vrlo znacajne i slucajnosti" je dobro poznato. Alber Bandura sa Stanforda,, covek koji se proslaio kada je izmislio termin role model, je napisao sjajan rad na tu temu: Uloga slucajnih susreta una zivotnom putu. Ima vise ovde .

Carli Brown ima za to odlican izraz. Kaze: "Ja sam mirno sedeo i gledao TV, kad sam cuo da me jedan sendvic iz frizidera zove!". :)))
zokster zokster 14:03 14.06.2007

Re: The logic of tension and chance

"Za divno čudo, ova klasifikacija se odrzala sve do danasnjih dana – ako ni zbog čega drugog, a ono da ilustruje činjenicu da je istorija medicine, u suštini, istorija ljudske gluposti."

Ne vidim nista cudno sto se ta podela na 4 tipa licnosti odrzala, prosto zato sto to potvrdjuje da covek nije tako jedinstven i zanimljiv kao sto to najcesce umisljamo.

A o ljudskoj prirodi - negde je Breht jednom rekao kako zamak umetnosti pociva na psecem govnetu. Isto bi se moglo reci i o ljudskoj prirodi.

nsarski nsarski 14:11 14.06.2007

Re: The logic of tension and chance

Da, covek je najzanimljiviju sebi. Inace je kao i svako drugo zivince. Ovo sa istorijom medicine sam rekao vise da bih naglasio kako ljudi najsporije uce o sebi i svojoj prirodi. U vreme kad su ljudi leteli na Mesec, znali hemijsku strukturu DNK, i njenu ulogu u prenosenju naslednih ososbina, u teorijama licnosti se jos uvek govorilo o "Prometejskom karakteru", na primer. To je kao kad bi astronomi raspravljali o tome da li Atlas nekad cucne i sta radi kada ga zasvrbi nos.
yu1bcd yu1bcd 16:10 14.06.2007

Re: The logic of tension and chance

I ja sam se ozenio curom koja je bezobrazno preskocila red za karte u bioskopu! E da mi je onda bila ova pamet posle 40 godina braka Dva znacajnija tehnicka izuma sam ustvario sedeci na WC solji!

mimi mimi 14:19 14.06.2007

ah, moj sexy, obozavani scenotresac....

All the world's a stage,
And all the men and women merely players;
They have their exits and their entrances,
And one man in his time plays many parts,
His acts being seven ages. At first, the infant,
Mewling and puking in the nurse's arms.
Then the whining schoolboy, with his satchel
And shining morning face, creeping like snail
Unwillingly to school. And then the lover,
Sighing like furnace, with a woeful ballad
Made to his mistress' eyebrow. Then a soldier,
Full of strange oaths and bearded like the pard,
Jealous in honor, sudden and quick in quarrel,
Seeking the bubble reputation
Even in the cannon's mouth. And then the justice,
In fair round belly with good capon lined,
With eyes severe and beard of formal cut,
Full of wise saws and modern instances;
And so he plays his part. The sixth age shifts
Into the lean and slippered pantaloon,
With spectacles on nose and pouch on side;
His youthful hose, well saved, a world too wide
For his shrunk shank, and his big manly voice,
Turning again toward childish treble, pipes
And whistles in his sound. Last scene of all,
That ends this strange eventful history,
Is second childishness and mere oblivion,
Sans teeth, sans eyes, sans taste, sans everything.
Olga Medenica Olga Medenica 18:08 14.06.2007

Nsarski

sjajan tekst.
Hajd' i neki nastavak na istu temu.

nsarski nsarski 18:13 14.06.2007

Re: Nsarski

Da, vec spremam. Napomenuo sam da je ovo samo uvod. Onako, malo istorijska perspektiva:)
Черевићан Черевићан 19:25 14.06.2007

Чији сам ја?

несумњам да сте некад помислили о личности својој - на кога сам ја то, коме сличим ? присетих се поређења из дечаштвами - глава посве дедина ,има очи мамине ,ма исти ујак ,неки ће опет .они школованији поменуше генетику,те претке из мрака прошлости ка којима и моја пажња одлута те покушах да прорачунам колико их њих укупно директно утицаше на моју DNK спиралу тјст на мене .претпоставих 25 година живота јединке као време кад се продужавала врста приновом у породици те склон рачунским радњама позвах упомоћ геометријску прогресију ( 2 на N-ти минус 1 , где је Nброј генерација до посматране године) и блага ме језа обузе ,ма невероватно, у чуду се питах ,јел могуће да је од Косовског боја (1389.) наовамо било укупно 33.554.431 мојих директних предака размештених у 25 генерација (оно знате,Мамами и татами плус њихови тата мама плус дедовим бабе, плус њихови чукундеде и чукунбабе те до на унапред одређеној години за прорачун сви они заједно). рачунато до смене првог у други миленијум имао сам укупно 1.099.511.627.775 предака ,а још даље у мрак прошлости базајући до времена када је Исус из Назарета започињао мукотрпни ход хришћанству више ни цифру нисам умео да изговорим јер чак укупно 1.208.925.819.614.630.000.000.000 мојих директних предака кроз 80 генерација беше). о онима пре нове ере нисам смео ни да помислим и СВИ ОНИ одреда неког трага у мени оставише да будем ,какав јесам .
А углавном се трудимо да на ‘себе саме личимо’ .колицколи успемо у томе?
упознах са рачуницом комшију ,шали склоног, занесењака као ија штосам. разрогачено ме погледа иза својих пепељарастих диоптрија те луцидно упита
- а шта ако је неко од набројаних био, којим случајем,стерилан тјст јалова.
стварно, шта онда , затекохсе учуду.
gordanac gordanac 19:37 14.06.2007

e, sad me čerevićan setio...:))

....starih imena za pretke koje sobom celog veka nosimo

Po muškoj liniji:

1. OTAC
2. DEDA
3. PRADEDA
4. ČUKUNDEDA
5. NAVRNDEDA - BELE PČELE
6. KURĐEL
7. ASKURĐEL
8. KURĐUP
9. KURLEBALO
10. SUKURDOV
11. SURDEPAČ
12. OMŽIKUR
13. KURAJBER

Po ženskoj liniji:

1. MAJKA
2. BABA
3. PRABABA
4. ČUKUNBABA
5. NAVRNBABA - BELE PČELE
6. KURĐELA
7. ASKURĐELA
8. KURĐUPA
9. KURLEBALO
10. SUKURDOVA
11. SURDEPAČA
12. OMŽIKUR
13. KURAJBER
gordanac gordanac 19:42 14.06.2007

Re: e, sad me čerevićan setio...:))

...izvinjenje - nema EDIT ! :))

Za pradedu se kaže i PRAMDEDA, odnosno za prababu PRAMBABA (ili sa N umesto M)

Web tehnologije su sjajna prilika da ostavimo podatke o sebi, mi nečiji omžikuri, surdepači i sl. :))
Možda bi im pomoglo, mada...verovatno će i oni biti samo ljudi...džaba tehnologija!
v.stojkovic v.stojkovic 20:38 14.06.2007

Svaka čast, majstore!

Kad bi imao pravo na ocenu Tvog teksta, ona bi bila: Summa cum laude. Vraćaš, pomalo poljuljano poverenje u kvalitet VIP bloga b92.
jasnaz jasnaz 21:11 14.06.2007

"to je kao kad ljustis glavicu crnog luka"

: ako zelis da upoznas nekog , luk bi , tako , valjalo "praviti" ? . iliti : skupljati kolekciju maski . koje se menjaju , a ne spadaju ? i da li 1 , jednom iskoriscena , ostaje "za dalju upotrebu" ( uz "dorade" koje trazi autenticnost trenutka , naravno ) .
bravar bravar 22:42 14.06.2007

Re: "to je kao kad ljustis glavicu crnog luka"

problem nastupa kada u ruke uzmes beli lukac:)))
jesen jesen 07:34 15.06.2007

Nikad nije kasno...

...nadam se da je tako....Evo u ovoj "guzvi" tekstova nikako da stignem da te pozdravim kao novog autora a i moj glas je valjda nesto znacio da to postanes....Nekoliko puta pokusavam da ostavim ovde komentar a posto sam i ja u nekoj frci kliknem nesto mahinalno i komentar se izbrise....Sve pohvale i za autora i temu i vec se radujem nastavcima ...Ja sam obicni ne mnogo aktivni komentator pa me ti verovatno ne znas ali ja znam da imamo jednog zajednickog "omiljenog' VIPovca...a to opet nesto govori o licnostima, zar ne.....

Maske su definitivno sastavni i neodvojivi deo licnosti i kada bi one pale covek bi postao odrasla beba...ali tacno odredjena beba jer ni bebe nisu iste...u trenutku radjanja one su determinisane genomom.....Tacno je i da maske nisu "prevara" ali mogu svesno da se biraju za odredjene situacije...Onaj koji to ne ume spada u takozvane neprilagodljive osobe....Evo primera....Ovde kod mene, na poslednjim lokalnim izborima, jedan mlad covek, filozof po obrazovanju usao je u lokalnu vlast.....Niko ga nista nije razumeo na pocetku mandata...ni odbornici ni gradjani...govorio je jezikom filozofa i to je zaista bilo smesno u okolnostima u kojima se nasao....Sada se vec malo "izvezbao" i prilagodio ali ga i dalje zovu smor, davez....i sl......
nsarski nsarski 13:01 15.06.2007

Re: Nikad nije kasno...

Da, to je sustina onoga sto sam hteo da kazem. Samo si ti to ucinila bolje:))
jesen jesen 17:05 15.06.2007

Re: Nikad nije kasno...

Tek sada vidim da novi blogeri nisu u "hronoloskom nizu"...znaci ko ne ubaci "novog" u svoju listu posle izvesnog vremena ne moze da ga nadje....tj moze ali zaobilaznim putem....ipak nije to ok....
nsarski nsarski 17:58 15.06.2007

Re: Nikad nije kasno...

Kako se novi blogovi postavljaju, oni se stavljaju na vrh liste hronoloskog rasporeda. Hronoloska lista ("najnovije" na prvoj strani je konacna, pa posle izvesnog vremena stariji blogovi "ispadnu" iz spiska. Ako kliknes na "naslovna strana" dobijes samo hronoloski spisak VIP blogova. Tako je tehnicki reseno.
Meni, zapravo, najvise nedostaje mogucnost da vidim spisak najnovijih komentara kakav je postojao na starom blogu. Tako je lakse za navigaciju - primetio sam da mi na novom blogu mnogo vise vremena odlazi na pretragu po komentarima.
jesen jesen 13:31 17.06.2007

Re: Nikad nije kasno...

Pa da, to sam i htela da kazem...Postoji hronoloska lista "najnovije" na kojoj su svi blogeri(stari i novi) i koja je promenljiva...a hronoloska lista prava(zove se hronoloska) podrazumeva samo VIP....tako da kad neko "nov" izadje iz liste "najnovije" a ne nalazi se ni u listi "najcitanije".....tesko ga je pronaci....Takodje, mislim da nije dobro "resena" moja ViP lista....trebalo je to "organizovati" tako da to bude lista imena i da klikom na ime dobijes sve postove te osobe....bas kako je bilo na starom blogu....tamo su cak imena svih blogera bila sa leve strane i svako je mogao da bira koga ce da cita bez obzira sta je na naslovnoj.....Mozda ovaj softver ima neke tehnicke prednosti ali za publiku nije bas pregledan.....Ja , na primer, uopste nisam znala za incident dok nisam videla apel za strajk...nisam u to vreme citala te postove i nasla sam se u cudu kasnije....Naravno da nije vazno sto ja nisam znala za incident ali je vazno sto ljudi zbog nepreglednosti mogu da propuste nesto sto ih zanima...
yu1bcd yu1bcd 19:17 18.06.2007

Re: Nikad nije kasno...

B92 blog "demokratija" se najbolje odrazava upravo na cenzuriranju hronoloskog redosleda od "nebitnih" novih autora. Danas je bio jedan nezan prilog o izgubljenom psu sa Tasmajdana sa puno emocionalnih komentara koji je nepovratno nestao. Dracena sa NIH problematikom je vidljiva zahvaljujuci velikoj citljivosti. Valjda se ovim postupkom moderatori osecaju vaznijim i nuzno potrebnim? Aferim...
Aniram Aniram 10:55 15.06.2007

sad ću da se nalupam gluposti o maskama

ali da znate da su plod prakse u radu sa decom:
kada bi pustili decu da se razvijaju kao biljke, svako svojim ritmom i tokom, porasli bi srećniji ljudi sa manje mimikrije. ovako, pod stalnim pritiscima i očekivanjima, deca, konačno ljudi, formiraju maske, sloj po sloj, kako je neko pomenuo, kao crni luk, ne bi li zaštitili svoju suštinu, što nsarski reče 'bespomoćno dete'. po mom shvatanju maske su odbrambeni princip i naravno neraskidivi deo ličnosti, njen odraz.
ono što me interesuje je taj momenat kad 'maske padnu' ( koliko god smo zaključili da je to u stvari nemoguće, znamo da je to u praxi momenat kad 'neko otkrije neki aspekt svoje ličnosti koji niko nije očekivao' - ništa tu nije palo, samo se otkrilo). elem, koliko je osoba 'kojoj je pala maska' toga svesna ?
nsarski nsarski 13:12 15.06.2007

Re: sad ću da se nalupam gluposti o maskama

Meni se cini da taj zloupotrebljavani uzvik "maske su pale" se vise odnosi na maskenbal nego na pozoriste. Kada u pozoristu glumcu padne maska, onda on vise nije lik koji bi trebalo da bude, i to je vise poremecaj normalnog toka nego neko novo otkrice.
Na maskenbalu, medjutim, ljudi se maskiraju da bi bili oslobodjeni inhibicija, da ne bi bili sputani svojom reputacijom (recimo drustvenom)., da budu slobodniji u svom ponasanju. Deo igre je i da se na kraju bala maske skinu, da se pokaze ko je ko. E, mislim da to ljudi imaju na umu kad taj uzasni izraz koriste.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana