Obrazovanje| Politika

Sloga Ministarstva i studenata

eli.lacrosse RSS / 30.11.2011. u 10:25

U petak 21. oktobra 2011. godine „predstavnici studenata i Ministarstva prosvete i nauke su se usaglasili da: 1) Studenti zahtevaju suštinske reforme obrazovanjа do početka školske 2012/13. godine”. Iz ugla Ministarstva gledano, meni se čini da je situacija otprilike ovakva – oni nešto traže, a mi smo se saglasili da oni to traže. Da sam student, zaključio bih – mi zahtevamo, a oni se slažu sa time da mi zahtevamo. Čist račun – duga ljubav.

Ministarstvo i studenti se takođe slažu i oko toga da „2) Na jednom broju fakulteta i visokih škola reforma visokog obrazovanja nije dala očekivane rezultate, kako u pogledu kvaliteta obrazovanja, tako i u pogledu efikasnosti studiranja”. Oni kao nešto očekuju, a neki drugi kao to ne rade onako kako oni očekuju.

Treći stav dokumenta od 21. oktobra još je zanimljiviji: „3) Zbog teškoća u savladavanju gradiva preporučuje se univerzitetima, fakultetima i visokim školama da u školskoj 2011/12. godini, u dogovoru sa Studenskim parlamentom odrede posebne rokove za studente iz člana 30 stav 3. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju (budžetske i samofinansirajuće studente).
Preporučuje se univerzitetima, fakultetima i visokim školama da studenti iz prethodnog stava ne plaćaju obaveze fakultetima i visokim školama pošto su u prethodnoj godini školovani bilo o trošku budžeta, ili o sopstvenom trošku.
Ministarstvo prosvete i nauke već je uputilo dopis visokoškolskim institucijama i studentskim centrima sa uputstvom vezanim za regulisanjem pitanja prava gore pomenutih studenata na smeštaj”.
Red je i da se studenti u nečemu slože sa Ministarstvom. A složili su se, koliko vidim, oko toga da imaju „teškoće u savladavanju gradiva”. A red je i da se Ministarstvo pohvali svojom ažurnošću, pošto je „već uputilo dopis…”.

Da ne bude bilo kakve zabune, i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i takozvani sporazum studenata i Ministarstva javno su i lako dostupni. Potpisnici dokumenta od 21. oktobra su „prisutni predstavnici studentskih tela, univerziteta, fakulteta i visokih škola” s jedne, i predstavnici Ministarstva s druge strane, među njima i – ministar lično.


Pošto je rešio probleme visokog obrazovanja (ili je možda neke odložio za sutra), ministar se posvetio važnim stvarima. Istina, u intervjuu koji je dao Večernjim novostima, a tiče se upravo važnih stvari, potkrala su mu se i dva odgovora na pitanja o obrazovanju:

— Hoće li drugo polugodište početi normalno? Prosvetari najavljuju štrajk zbog neisplaćenih jubilarnih nagrada...
— Drugo polugodište počinje na vreme, pošto nema razloga za štrajk. Strah da jubilarne nagrade neće biti isplaćene je bezrazložan. U Beogradu isplata počinje u ponedeljak. Uskoro će i u drugim gradovima, pošto je novac obezbeđen.
— Zbog sporosti novog sistema na izdavanje diplome, čeka čak 15.000 akademaca. Može li ikako taj proces da se ubrza?
— To je nedopustivo dugo. Smatram i da bi cene za izdavanje diploma trebalo da budu niže i da je nužno da se procedura pojednostavi.

Iskreno verujem da je to nevažno, jer, kako njegov prethodnik nedavno objasni: „2% obrazovanje utiče na izbore, egzaktno mereno […] 2% na biračko telo utiče rešenje problema obrazovanja.”


Dodaću još samo da se ime prof. dr Žarka Obradovića, predavača na Fakultetu za državnu upravu i administraciju Univerziteta Megatrend, autora dve naučne knjige i deset naučnih radova, erudite koji govori engleski i služi se francuskim jezikom, ne može pronaći ni u jednom dokumentu na zvaničnom sajtu fakulteta na kojem radi, a koji se tiče rasporeda nastave, rasporeda ispita ili rasporeda prijema studenata.

 



Komentari (44)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vladaxy vladaxy 11:58 30.11.2011

Hronologija

2003: ZAKON O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA

2004: Значајно место у спровођењу реформе образовања у Републици Србији је доношење Закона о изменама и допунама Закона о основама система образовања и васпитања који је ступио на снагу 05. јуна 2004. године.

2004:У току је поступак доношења је Закон о високом образовању, по хитном поступку. Овим Законом се уводи и разрађује институт квалитета високог образовања.

2007: Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

2009: Parlament usvojio Zakon o obrazovanju i vaspitanju
Zakonom se ta oblast usaglašava sa standardima EU i preporukama razvojnih strategija koje je usvojila Vlada Srbije.
Usvojeni zakon ima za cilj usklađivanje obrazovnog sistema sa zahtevima privrede, odnosno poslodavaca, poboljšanje kvaliteta i efikasnosti obrazovanja u Srbiji, kao i smanjenje nasilja u školama.

2010: Tadić je istakao da je neophodna hitna strategija obrazovanja koja može da odgovori na zahteve za unapređenje kvaliteta obrazovanja.

2011: Obradović: Ove godine biće doneta Strategija obrazovanja

2011: Obradović je rekao da su prethodne dve godine primene važećeg Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja pokazale da su određena rešenja neadekvatna i da su djaci zbog toga pošteđeni odgovornosti.

2011:Javna rasprava o nacrtu strategije obrazovanja Srbije do 2020. godine trebalo bi da počne oko 15. januara 2012

2012: ???


Ovo je samo ukratko što sam našao na netu. Zašto ljudi i dalje misle da političari i "država" mogu nešto da reše i naprave kako treba?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 13:01 30.11.2011

Re: Hronologija

Zašto ljudi i dalje misle da političari i "država" mogu nešto da reše i naprave kako treba?

Mogu da dopuste ljudima da rade svoj posao, malo li je?
tetkino tetkino 12:39 30.11.2011

Ajd i ja da se zapljunem

Na privatnom fakultetu Singidunum u Beogradu (za njih znam, a verovatno je tako i na ostalim privatnim fakultetima) student sa svojim fakultetom potpisuje ugovor kojim se izmedju ostalog precizira:

- cena studiranja - koja se ne menja za sve vreme trajanja studija. Znaci, ako si recimo sklopio ugovor i precizirao da ces placati 1500 evra godinu, ti znas da ces placati 1500 evra godinu i ni centa vise. Fakultet ti moze dati popuste ili druge povoljnosti kod upisa, ali ne moze da podigne cenu iznad one precizirane ugovorom
- student zna cenu polaganja ispita,
- zna koliko ima rokova (kojih moze biti i vise, ali ne i manje od ugovorom definisanog broja)
- zna i koliko ispita mu treba da predje u narednu godinu i sl.
Znaci sve informacije su vazne za studenta su definisane i nepromenjive za vreme trajanja studija.

Student na drzavnom fakultetu kada upisuje taj fakultet, uglavnom ne zna:
- koliko ce ga kostati ta godina, a kamoli neka sledeca
- koliko mu bodova treba da se upise u narednu godinu studija
- koliko mu bodova treba da predje/ostane na budzetu
- koliko ce da plati ispit, diplomu, uverenje ili bilo koji drugi papir koji mu zatreba
- ne zna kod koga ce polagati ispit ako na isti izlazi drugi ili treci put, a izmena ispitivaca se dodatno placa
- ne zna ni koja mu je potrebna literatura i koliko ce ga kostati itd
- obicno im trebaju detektivske vestine da nahvataju asistente i profesore, a o tome da im isti daju mejl - na koji i odgovaraju, telefon ili neko upotrebljivo sredstvo komunikacije je nezamislivo

Da li bi Vi ucestvovali u igri u kome vas "protivnik" moze da menja pravila u svakom trenutku, bez konsultacije, najava i valjanih razloga ili bi odmah povikali da je namestena?

A to je upravo situacija koju sad imamo u nasem obrazovanju.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:16 02.12.2011

Re: Ajd i ja da se zapljunem

Student na drzavnom fakultetu kada upisuje taj fakultet, uglavnom ne zna

Zasto se to desava?

Zbog nestabilnosti celog sistema, ucesca politike u njemu. Onda, naravno, krece zahtev za celicnom rukom, a po meni, problem je u kolicini moci koji politicari imaju nad prosvetom, kao i u distorziji koju stvaraju.

Neophodna su dva odgovora:
Čemu služi školstvo?
Ko to placa?
eli.lacrosse eli.lacrosse 16:43 02.12.2011

Re: Ajd i ja da se zapljunem

Neophodna su dva odgovora:
Čemu služi školstvo?
Ko to placa?

Bojim se da bi iskren odgovor vlasti bio:
1. To je uslov za ulazak u EU.
ili još preciznije
1. Nemamo pojma, al' svi to imaju.
i
2. Mi, nažalost. Bolje da kupimo službene Audi Q7 umesto toga.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:44 02.12.2011

Re: Ajd i ja da se zapljunem


2. Mi, nažalost. Bolje da kupimo službene Audi Q7 umesto toga.

OK.
Наговештавате да је то новац врхушке. А није.
eli.lacrosse eli.lacrosse 17:55 02.12.2011

Re: Ajd i ja da se zapljunem


OK.
Наговештавате да је то новац врхушке. А није.

To je novac svih nas koji plaćamo porez. Vrhuška ga, bar se meni tako čini, tretira kao svoj.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:58 02.12.2011

Re: Ajd i ja da se zapljunem

eli.lacrosse

OK.
Наговештавате да је то новац врхушке. А није.

To je novac svih nas koji plaćamo porez. Vrhuška ga, bar se meni tako čini, tretira kao svoj.

Зато што нас третира као својину. Ми смо власништво врхушке.А један од разлога тог схватања и стања је очекивање да само врхушка може променити ствари.
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:14 02.12.2011

Re: Ajd i ja da se zapljunem

Зато што нас третира као својину. Ми смо власништво врхушке.А један од разлога тог схватања и стања је очекивање да само врхушка може променити ствари.

Mislite (Misliš, ako se slažeš?) li da ja svojim teksto(vi)m(a) ovde izričem taj stav? Ja nisam vrhuška, a vrlo snažno radim na tome da se stvari menjaju (blog je delić toga), nekada sarađujući sa vrhuškom, a nekada, češće – boreći se s njom. Vrsta konformizma koju opisujete (opisuješ) mi je strana. Odbijam da budem vlasništvo, i nadam se da se slažemo da je to stav koji bi bilo dobro da ima što više ljudi, a praktično neophodno da ga ima onih 6,5% visokoobrazovanih.
immobil immobil 18:06 30.11.2011

Školstvo kao elementarna nepogoda.

Ono što ministarstvo, Univerzitet, Roditelji i društvo u celini treba da kaže je

Život je ozbiljna stvar. Obrazujući se stvarate sebi uslove za bolji život. Ne igrajte se svojom budućnošću. Kada upišete fakultet onda ste odlučili da uložite u sebe i to ima svoju cenu a to je rad koji morate uložiti.
Programi su pravljeni za osrednje. Da bi se savladao morate uložiti dovoljno rada i sakupiti 60 bodova kao u celom svetu. Ne 59 već 60 a možete i koji pride ako ste sposdobni.

Poštenim i iskrenim nastupom pomenuti subjekti stavljaju na ledja mladima obavezu. Istovremeno društvo mora preuzeti obavezu da obezbedi uslove da se zahtevani rezultati mogu i postići. Stipendije, biblioteke, udžbenici, nastavnici... su samo neki od uslova koje društvo mora da obezbedi da bi se od studenata moglo zahtevati opisano. Društvo je dakle na potezu da postavi nauku i prosvetu kao prioritet. Dok se to ne desi imaćemo situaciju kakvu imamo danas.
eli.lacrosse eli.lacrosse 19:15 30.11.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

Kada upišete fakultet onda ste odlučili da uložite u sebe i to ima svoju cenu a to je rad koji morate uložiti.

Stipendije, biblioteke, udžbenici, nastavnici... su samo neki od uslova koje društvo mora da obezbedi da bi se od studenata moglo zahtevati opisano. Društvo je dakle na potezu da postavi nauku i prosvetu kao prioritet. Dok se to ne desi imaćemo situaciju kakvu imamo danas.


Sve je upravo onako kako si napisao/la. Ono što ja doživljavam kao strašno je da predstavnici tih mladih ljudi potpišu da su se usaglasili sa Ministarstvom da nešto zahtevaju. Da li im je potrebna saglasnost da bi išta zahtevali? Da se nisu usaglasili oko toga sa Ministarstvom bili bi ubeđeni da u stvari ništa i ne zahtevaju? Ovim dokumentom, odnosno svojim potpisima na njemu, pokazuju da su već postali isti kao i oni sa kojima se slažu da imaju zahteve. Ili ja grešim.
immobil immobil 19:21 30.11.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

Napisao. Kao što rekoh suština zahteva bi trebala biti da im se omoguće svima regularni uslovi studiranja. To je ono što može uvesti red i povući napred.
Njima ne treba nikakva saglasnost za to. Ono što im treba to je podrška. Podršku bih dao bez sekunde razmišljanja za zahteve vezane za uslove studiranja.
Podršku nisam mogao a neću ni moći da dam za zahteve 59 bodova za prolaz.
eli.lacrosse eli.lacrosse 19:30 30.11.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

Kao što rekoh suština zahteva bi trebala biti da im se omoguće svima regularni uslovi studiranja. To je ono što može uvesti red i povući napred.

Da, a to omogućavanje bi trebalo da ide sa obe strane, i sa mikronivoa, od nastavnika i saradnika, i sa makronivoa, od države. A država ne radi ništa (a ja po ko-zna-koji put ovde pišem da mi se čini da je razlog lako pronaći u rečenici koju je javno izgovorio bivši ministar).

Ponavljam, ono što mene, čak i na najličnijem novou – boli, je tekst sporazuma. Ej, usaglasili se da postoje zahtevi?!?!?!? Na prvi pogled izgleda kao da je Ministarstvo studente prevelo žedne preko vode, ali nije nemoguće da ih na drugom kraju mosta čeka nešto drugo, skuplje, recimo viski. Evo, ja sada optužujem (što reče kolega Bloger Savetnik) ako ni za šta drugo – za glupost.
immobil immobil 19:32 30.11.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

Ej, usaglasili se da postoje zahtevi?!?!?!? Na prvi pogled izgleda kao da je Ministarstvo studente prevelo žedne preko vode,


Ovo je Srbija.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:18 02.12.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

Poštenim i iskrenim nastupom pomenuti subjekti stavljaju na ledja mladima obavezu. Istovremeno društvo mora preuzeti obavezu da obezbedi uslove da se zahtevani rezultati mogu i postići. Stipendije, biblioteke, udžbenici, nastavnici... su samo neki od uslova koje društvo mora da obezbedi da bi se od studenata moglo zahtevati opisano. Društvo je dakle na potezu da postavi nauku i prosvetu kao prioritet. Dok se to ne desi imaćemo situaciju kakvu imamo danas.

Када се каже "друштво", таргетира се прилично неодређена група.
Све што сте описали је јако лепо, те ако се нешто мора урадити, то је одговорити на питање:
Ко то плаћа?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:25 02.12.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

eli.lacrosse
Kao što rekoh suština zahteva bi trebala biti da im se omoguće svima regularni uslovi studiranja. To je ono što može uvesti red i povući napred.

Da, a to omogućavanje bi trebalo da ide sa obe strane, i sa mikronivoa, od nastavnika i saradnika, i sa makronivoa, od države. A država ne radi ništa (a ja po ko-zna-koji put ovde pišem da mi se čini da je razlog lako pronaći u rečenici koju je javno izgovorio bivši ministar).

Пазите, Ели, у питању је КОРУПЦИЈА. А Ви још позивате на додатну.

Дакле, школство, основно, средње, више и високо, чине интегрисан систем (што је један коментатор доле описао), и у питању је
ОДНОС ИЗМЕЂУ ПРЕДАВАЧА И УЧЕНИКА.
У том односу, пружање услуге обучавања, подучавања има своју цену. Ви не видите то, али Министарство је коруптиван елемент у том односу, који врши интерференцију, дисторзију, на тај начин што утиче на уговорни однос између предавача и ученика те се јавља нестабилност (негацијом флексибилности). Зато у приватном сектору нема несигурности везано за обавезе између студента и факултета. Разумете ли?
eli.lacrosse eli.lacrosse 17:01 02.12.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

Дакле, школство, основно, средње, више и високо, чине интегрисан систем (што је један коментатор доле описао), и у питању је
ОДНОС ИЗМЕЂУ ПРЕДАВАЧА И УЧЕНИКА.
У том односу, пружање услуге обучавања, подучавања има своју цену.

Ne, školstvo nije samo taj odnos. Jer cenu koju pominjete plaćaju svi, i oni koji nisu korisnici usluge obučavanja. Ja jako dobro vidim da postoji cena, ali je plaćanje "đuture", što je najmanji problem. Obrazovanje nije monolit postavljen 3 miliona godina pre Hrista, obrazovanje je nešto što je neraskidivo vezano za vreme u kojem živi, nešto na čemu bi trebalo da se neprekidno radi, nešto što bi trebalo da se neprekidno unapređuje…

Зато у приватном сектору нема несигурности везано за обавезе између студента и факултета. Разумете ли?

Odgovornost onih koji pružaju "usluge obučavanja" (bilo da je obrazovna ustanova u državnom ili privatnom vlasništvu) nije samo prema onima koji su direktni korisnici tih "usluga". Nadam se da je to jasno. U tom smislu problem mi je da i ja vidim kao korupciju ono što Vi nazivate tako. Što nikako ne znači da korupcija ne postoji, na svim nivoima. Naprotiv.

Dakle, ne slažem se sa Vašim:
Пазите, Ели, у питању је КОРУПЦИЈА. А Ви још позивате на додатну.

Ako i dalje mislite da ste u pravu, voleo bih da nastavimo diskusiju.

P. S.
A da pređemo na "ti"?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:53 02.12.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

eli.lacrosse
Дакле, школство, основно, средње, више и високо, чине интегрисан систем (што је један коментатор доле описао), и у питању је
ОДНОС ИЗМЕЂУ ПРЕДАВАЧА И УЧЕНИКА.
У том односу, пружање услуге обучавања, подучавања има своју цену.

Ne, školstvo nije samo taj odnos. Jer cenu koju pominjete plaćaju svi, i oni koji nisu korisnici usluge obučavanja. Ja jako dobro vidim da postoji cena, ali je plaćanje "đuture", što je najmanji problem.

Постоји и однос међу ученицима. Можете и родитеље ту да укључите. Изворе финансирања. Државу (политичаре), Банке.

Плаћање "ђутуре" није најмањи проблем, већ основни проблем, који даље производи (увеличава) остале проблеме.
eli.lacrosse

Зато у приватном сектору нема несигурности везано за обавезе између студента и факултета. Разумете ли?

Odgovornost onih koji pružaju "usluge obučavanja" (bilo da je obrazovna ustanova u državnom ili privatnom vlasništvu) nije samo prema onima koji su direktni korisnici tih "usluga". Nadam se da je to jasno. U tom smislu problem mi je da i ja vidim kao korupciju ono što Vi nazivate tako. Što nikako ne znači da korupcija ne postoji, na svim nivoima. Naprotiv.

Трудим се да изолујем ствари. Дакле, имате професора, и имате студента. Најпростије речено. Свако додатно "филовање" компликује ситуацију, разблажава раствор. Ово је концентрат. Чиста супстанца. Есенција. Суштина. Музика.

Наставник - ученик.

Ученик је ту, јер је жели нешто да научи. Од наставника. Добровољно. Та подука има своју цену, која се образује у зависности од понуде и потражње.

Све након тога, представља корупцију. Да ли због присиле, да ли због цене, преноса надлежности итд.
eli.lacrosse

A da pređemo na "ti"?

Шта ће Вам то? Не треба Вам.
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:29 02.12.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

Плаћање "ђутуре" није најмањи проблем, већ основни проблем, који даље производи (увеличава) остале проблеме.

Zašto mislim da jeste – "proizvodnja" pravih stručnjaka je preporuka za fakultet/nastavnika. Oni čiji je "proizvod" loš ostaće bez "kupaca". Tako mora da bude.

Наставник - ученик.

Najlepši deo posla.

Ученик је ту, јер је жели нешто да научи. Од наставника. Добровољно. Та подука има своју цену, која се образује у зависности од понуде и потражње.

A cenu plaća?

Све након тога, представља корупцију. Да ли због присиле, да ли због цене, преноса надлежности итд.

Mislim da preterujete (preteruješ).

Шта ће Вам то? Не треба Вам.

Čini mi se da je tako lakše. Pa ako Vam (ti) ne smeta...
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 19:18 02.12.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

eli.lacrosse
Плаћање "ђутуре" није најмањи проблем, већ основни проблем, који даље производи (увеличава) остале проблеме.

Zašto mislim da jeste – "proizvodnja" pravih stručnjaka je preporuka za fakultet/nastavnika. Oni čiji je "proizvod" loš ostaće bez "kupaca". Tako mora da bude.

Тако је. Али информација о квалитету није довољно јасна, нити се одредило од кога долази. Када се каже "ђутуре", мисли се на више факултета истог профила (нису истог квалитета), различите катедре у оквиру истог факултета, па чак и међу професорима на истој катедри. Дакле, не може бити све то спаковано, и плаћено истом ценом, или ценом којој основна оЦена не долази из квалитета, потражње.
eli.lacrosse

Наставник - ученик.

Najlepši deo posla.

Јесте.

eli.lacrosse

Ученик је ту, јер је жели нешто да научи. Од наставника. Добровољно. Та подука има своју цену, која се образује у зависности од понуде и потражње.

A cenu plaća?

У некорумпираном систему, цену плаћа ученик, илити старатељ. Након тога долазе различити нивои корупције, где је ваучер најнижи ниво, и представља субвенцију школском систему (корупција је због алокације у просвету, оних који то иначе не би урадили). Тренутно, цену плаћају сви, а највише они које нису ни школовали на факултету, нити се њихова деца школују.
eli.lacrosse

Све након тога, представља корупцију. Да ли због присиле, да ли због цене, преноса надлежности итд.

Mislim da preterujete (preteruješ).

Ево овако. Замислите да је факултет приватан. Замислите да је то посао, који зависи од муштерија (студената). Покушајте да увидите разлику између тог, и овог, у организацији, трошковима, програму, особљу.
eli.lacrosse

Шта ће Вам то? Не треба Вам.

Čini mi se da je tako lakše. Pa ako Vam (ti) ne smeta...

Не смета ми, а Вама?
eli.lacrosse eli.lacrosse 19:23 02.12.2011

Re: Školstvo kao elementarna nepogoda.

Не смета ми, а Вама?

Ni meni, dogovorili smo se. (Nastavak malo kasnije + hvala na učešću u diskusiji).


EDIT
Ево овако. Замислите да је факултет приватан. Замислите да је то посао, који зависи од муштерија (студената). Покушајте да увидите разлику између тог, и овог, у организацији, трошковима, програму, особљу.

Ne mora se zamišljati mnogo. Trenutna situacija je – da je "roba" koja se češće "kupuje" diploma, a ne znanje.
Ali, diploma bez znanja i sposobnosti&volje&naučenosti da se znanje i posle fakulteta stiče, celoga života – vredeće sve manje, i biće manje "kupovana". E, zato "đuture" nije veliki problem. Mislim i nadam se da će ostati samo oni koji pružaju pravo, korisno, upotrebljivo, smisleno… znanje, a da će oni koji to ne čine nestati jer neće biti potrebe za njima, neće imati "kupaca". I to vrlo brzo. Previše optimistično?
AlexDunja AlexDunja 18:21 30.11.2011

...

immobil immobil 18:33 30.11.2011

Re: ...

Ne nikako. Imam sina Vaseg kolegu. Veoma brzo susrešću se sa problemom njegovog odlaska. To me razumljivo ne raduje jer komplikuje život svima nama.

Upravo sam rekao da društvo treba da obezbedi normalne uslove studiranja u svakom pogledu, materijalnom, naučnom, organizacionom(koje se ovde jedino pominje), kadrovskom ... i svakom drugom.
Ne možete učiti i raditi pomoću štapa i kanapa, morate imatri od grejanja u amfiteatrima do opreme na FDU ili ETF.
To je prioritet društva a ne ono što nam se servira od aktuelnog političkog establišmenta.
Sa druge strane mladi ljudi takođe moraju shvatiti da se mladost ne završava u 23., da postoje prava i obaveze i da se i jedno i drugo mora prihvatiti jer su to dve strane istog novčića.


AlexDunja AlexDunja 18:36 30.11.2011

Re: ...

Ne nikako. Imam sina Vaseg kolegu. Veoma brzo susrešću se sa problemom njegovog odlaska. To me razumljivo ne raduje jer komplikuje život svima nama.


klip je bio samo ilustracija i potvrda tvog komentara:)
saglasna sam.
immobil immobil 18:49 30.11.2011

Re: ...

Dobro bi bilo i da se ova deca koja su štrajkovala saglase i odrastu. Dobro za njih a i za sve nas ostale. Ipak ne mogu oni sami dobiti tu bitku. Mladi su, žive u nečem što baš i nema karakteristike uređene države. Žive u haosu koji smo im mi malo stariji priredili svojom nesposobnošću.

Nažalost, ne vidim u skorijoj budućnosti način da se stvari dovedu u red ne zbog nedostatka mesije već zbog inertnosti našeg društva. Jednostavno bar meni se čini da stojimo kao i do sada pred izborom nekoliko opcija

1. Žvakati i prežvakivati davno ižvakane priče o tome ko je kriv, da li je propao kapitalizam, zašto je pao socijalizam, da li je u pitanju populizam i sl.

2. Čekamo mesiju. Možda i dođe.

3. Radimo.

Politički establišmenti do sada uglavnom su predlagali prve dve opcije. Njima odgovara njihov položaj i zato nisu ni pomislili da predlože treću opciju. Ako bi je predložili a mi se saglasili, tad bi se stanje promenilo a oni to ne žele, sa jedne strane, a sa druge neprijatno je saopštiti biračkom telu da mora da se radi. jednostavnije je obećati šatrenu lažu, Švedski standard ičli štta već treba i Kosovo i EU.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:29 02.12.2011

Re: ...

immobil
društvo treba da obezbedi normalne uslove studiranja u svakom pogledu, materijalnom, naučnom, organizacionom(koje se ovde jedino pominje), kadrovskom ... i svakom drugom.

Иако се не слажем са употребом термина "друштво", слажем се да нису омогућени нормални услови школовања.
Оно што, по мени, не успевате да повежете, то је да није у питању обезбеђивање услова, већ омогућавање (ослобађање) успостављања нормалних услова студирања, и то баш од оних који сте касније навели
To je prioritet društva a ne ono što nam se servira od aktuelnog političkog establišmenta.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:49 02.12.2011

Re: ...

immobil
Dobro bi bilo i da se ova deca koja su štrajkovala saglase i odrastu. Dobro za njih a i za sve nas ostale. Ipak ne mogu oni sami dobiti tu bitku. Mladi su, žive u nečem što baš i nema karakteristike uređene države. Žive u haosu koji smo im mi malo stariji priredili svojom nesposobnošću.

Ваља мало ставити дугорочне интересе у перспективу, јер је школство игра дугорочних, а не краткорочних интереса.
immobil

Nažalost, ne vidim u skorijoj budućnosti način da se stvari dovedu u red ne zbog nedostatka mesije već zbog inertnosti našeg društva. Jednostavno bar meni se čini da stojimo kao i do sada pred izborom nekoliko opcija

1. Žvakati i prežvakivati davno ižvakane priče o tome ko je kriv, da li je propao kapitalizam, zašto je pao socijalizam, da li je u pitanju populizam i sl.

2. Čekamo mesiju. Možda i dođe.

3. Radimo.

Шта Ви мислите о силаску морнара са Ауроре и уласку у Зимски дворац?
immobil

Politički establišmenti do sada uglavnom su predlagali prve dve opcije. Njima odgovara njihov položaj i zato nisu ni pomislili da predlože treću opciju. Ako bi je predložili a mi se saglasili, tad bi se stanje promenilo a oni to ne žele, sa jedne strane, a sa druge neprijatno je saopštiti biračkom telu da mora da se radi. jednostavnije je obećati šatrenu lažu, Švedski standard ičli štta već treba i Kosovo i EU.

Политички естаблишмент себе доживљава као привремено решење, и све то ради је у складу са тим, базичним доживљајем.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:51 02.12.2011

Re: ...


klip je bio samo ilustracija i potvrda tvog komentara:)

Клип је савршен опис како изгледају гуске у магли.
lady_d lady_d 09:17 01.12.2011

Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

Studenti ce svuda uvek traziti da do diploma dodju lakse, da im profesori progledaju kroz prste, da.... Toga je bilo i bice. Problem u Srbiji na zalost je mnogo, mnogo dublji i pocinje od osnovnog skolstva. Tu postoji neka meni cudna pojava, roditelji koji traze da im dete sto manje uci (zamislite kontrolni od 15 minuta koji se najavljuje- koliko shvatih, da bi roditelji nasli dobar izgovor da mu dete na isti ne ode!), nema plana, nema programa, nema kontrole kvaliteta ni predavaca, ni naucenog. I to traje vec gotovo 20 godina (stojim iza toga da je stari sistem skolstva gde je postojao pismeni zadatak koji se radio nekada i 2 casa, za koji je nastavnik radio pripremu od par casova i onda i ispravku istog, kontrolni koji je sluzio kao kontrola koliko ucenici prate i shvate od predavanog, bolji, jer je dao veliki nivo visoko skolovanog kadra koji na zalost je cenjen van Srbije). Kad vam na fakultet dodje dete koje nije nauceno da misli, da trazi resenje, dete koje je nauceno da nabuba par strana pred 15-minutnu kontrolnu vezbu i isto zaboravi sto pre (jer vaznija je ocena od znanja!), onda takav student bude srecan ako uspe da sakupi tih 59 poena.
Netacno je da se na drzavnim fakultetima nije znala literatura kao i po statutu koji ispiti ne mogu da se prenose u sledecu godinu. Da prica ne bude samo o studentima, tu je i nastavni kadar, polunaucen da radi svoj posao veoam nezainteresovano (po principu "ne mogu oni mene toliko malo da plate koliko ja malo mogu da radim" bez razmisljanja da mu u klupi sedi njegov buduci lekar, inzenjer...). Roditelji ne insistiraju na kvalitetu nastave, drzava to otaljava... i dobijete sto imamo...
Uzasno je tuzno, ali vecina nasih Gimnazijalaca (sto se smatralo buducim strucnjacima) nikada nista nije procitalo, i kad procitaju nesto tesko da isto mogu da prepricaju ili objasne (cas izuzecima, koji su negde oko par procenata), ne zna da nadje informaciju na svuda pristupacnom internetu.
Predavaci takodje ne koriste isti da bi svoja predavanja osvezili, unapredili...
Tako da sta god Ministarstvo predlozi, sta god da studenti prihvate.... bice jedna tuzna prica koja ne vodi nicemu.
uninamama uninamama 09:48 01.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

Pre dva meseca bih se verovatno složila s ovim. Međutim, u poslednje vreme aktivno učestvujem na nekim on-line seminarima i "upoznala" sam mnogo sjajnih kolega. Odličnih profesora stvarno ima... veliki broj. Deca koja se školuju u manjim sredinama su većinom stvarno sjajna. Sada mi se čini da je najlošije stanje baš u univerzitetskim centrima.
I, realno, ja sada ne mogu da procenim kako je na fakultetima. Ja sam studirala krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih i tada je stvarno bilo teško naći asistenta da održi redovne vežbe, a kamoli za neke konsultacije. Literatura se svodila na nemoguće-uloviti-u-biblioteci-primerak nekih knjiga koje se davno već ne štampaju. Sve smo učili iz beleški sa predavanja i skripti sa odgovorima na ispitna pitanja u izvođenju studenata, što je bilo prilično loše ako hoćeš da razumeš, a ne samo položiš ispit. Najbolje su prolazli oni koji su plaćali privatne časove asistentima sa fakulteta... Ali mislim da je to vreme prošlo.

Uvek je bilo i biće studenata koji traže oktobar2 zbog zaostalih ispita i uslova. Međutim, ovog puta mislim da su studenti imali realnije zahteve i da je strašno velika šteta što im je protest ugušen.
immobil immobil 11:55 01.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)
Studenti ce svuda uvek traziti da do diploma dodju lakse, da im profesori progledaju kroz prste, da.... Toga je bilo i bice. Problem u Srbiji na zalost je mnogo, mnogo dublji i pocinje od osnovnog skolstva. Tu postoji neka meni cudna pojava, roditelji koji traze da im dete sto manje uci (zamislite kontrolni od 15 minuta koji se najavljuje- koliko shvatih, da bi roditelji nasli dobar izgovor da mu dete na isti ne ode!), nema plana, nema programa, nema kontrole kvaliteta ni predavaca, ni naucenog. I to traje vec gotovo 20 godina (stojim iza toga da je stari sistem skolstva gde je postojao pismeni zadatak koji se radio nekada i 2 casa, za koji je nastavnik radio pripremu od par casova i onda i ispravku istog, kontrolni koji je sluzio kao kontrola koliko ucenici prate i shvate od predavanog, bolji, jer je dao veliki nivo visoko skolovanog kadra koji na zalost je cenjen van Srbije). Kad vam na fakultet dodje dete koje nije nauceno da misli, da trazi resenje, dete koje je nauceno da nabuba par strana pred 15-minutnu kontrolnu vezbu i isto zaboravi sto pre (jer vaznija je ocena od znanja!), onda takav student bude srecan ako uspe da sakupi tih 59 poena.
Netacno je da se na drzavnim fakultetima nije znala literatura kao i po statutu koji ispiti ne mogu da se prenose u sledecu godinu. Da prica ne bude samo o studentima, tu je i nastavni kadar, polunaucen da radi svoj posao veoam nezainteresovano (po principu "ne mogu oni mene toliko malo da plate koliko ja malo mogu da radim" bez razmisljanja da mu u klupi sedi njegov buduci lekar, inzenjer...). Roditelji ne insistiraju na kvalitetu nastave, drzava to otaljava... i dobijete sto imamo...
Uzasno je tuzno, ali vecina nasih Gimnazijalaca (sto se smatralo buducim strucnjacima) nikada nista nije procitalo, i kad procitaju nesto tesko da isto mogu da prepricaju ili objasne (cas izuzecima, koji su negde oko par procenata), ne zna da nadje informaciju na svuda pristupacnom internetu.
Predavaci takodje ne koriste isti da bi svoja predavanja osvezili, unapredili...
Tako da sta god Ministarstvo predlozi, sta god da studenti prihvate.... bice jedna tuzna prica koja ne vodi nicemu.


potpisujem svaku rec.Odlican komentar
eli.lacrosse eli.lacrosse 16:13 01.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

Svakako da postoje slučajervi predavača koji "ne koriste internet da bi svoja predavanja osvezili, unapredili", studenata koji će "traziti da do diploma dodju lakse, da im profesori progledaju kroz prste"… Ali iskreno verujem (i želim da verujem) da većina predevača jeste stručna, odgovorna, časna… I da većina studenata jeste vredna, odgovorna, željna znanja. Problem su oni predavači koji to nisu i oni studenti koji se slažu sa Ministarstvom da imaju zahteve.
I, glavni problem – jeste država, oličena u političkim partijama, čije delanje najbolje (bar ja tako mislim) opisuju reči bivšeg ministra prosvete: "Da li vi mislite da jedna racionalna politička stranka, bilo koja, da je uopšte interesuje obrazovanje?".
uninamama uninamama 07:32 02.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

eli.lacrosse

Svakako da postoje slučajervi predavača koji "ne koriste internet da bi svoja predavanja osvezili, unapredili", studenata koji će "traziti da do diploma dodju lakse, da im profesori progledaju kroz prste"… Ali iskreno verujem (i želim da verujem) da većina predevača jeste stručna, odgovorna, časna… I da većina studenata jeste vredna, odgovorna, željna znanja. Problem su oni predavači koji to nisu i oni studenti koji se slažu sa Ministarstvom da imaju zahteve.
I, glavni problem – jeste država, oličena u političkim partijama, čije delanje najbolje (bar ja tako mislim) opisuju reči bivšeg ministra prosvete: "Da li vi mislite da jedna racionalna politička stranka, bilo koja, da je uopšte interesuje obrazovanje?".

E, to sam htela da kažem... Svaka čast!
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:42 02.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

lady_d
Studenti ce svuda uvek traziti da do diploma dodju lakse, da im profesori progledaju kroz prste, da.... Toga je bilo i bice. Problem u Srbiji na zalost je mnogo, mnogo dublji i pocinje od osnovnog skolstva. Tu postoji neka meni cudna pojava, roditelji koji traze da im dete sto manje uci (zamislite kontrolni od 15 minuta koji se najavljuje- koliko shvatih, da bi roditelji nasli dobar izgovor da mu dete na isti ne ode!), nema plana, nema programa, nema kontrole kvaliteta ni predavaca, ni naucenog. I to traje vec gotovo 20 godina (stojim iza toga da je stari sistem skolstva gde je postojao pismeni zadatak koji se radio nekada i 2 casa, za koji je nastavnik radio pripremu od par casova i onda i ispravku istog, kontrolni koji je sluzio kao kontrola koliko ucenici prate i shvate od predavanog, bolji, jer je dao veliki nivo visoko skolovanog kadra koji na zalost je cenjen van Srbije). Kad vam na fakultet dodje dete koje nije nauceno da misli, da trazi resenje, dete koje je nauceno da nabuba par strana pred 15-minutnu kontrolnu vezbu i isto zaboravi sto pre (jer vaznija je ocena od znanja!), onda takav student bude srecan ako uspe da sakupi tih 59 poena.

Потпуно се слажем са Вама да проблем почиње од основног школства.
Шта је проблем?
Написали сте, опростите због моје интерпретације:
ЗВАЊЕ, А НЕ ЗНАЊЕ.
Тако је систем постављен.
Зашто је тако систем постављен? Јер је питање дипломе, питање привилегије. Оно је пут ка запослењу, ка ригидном привредном устројству које је успостављено након другог светског рата. Имате, на пример, следећи развој - док је било велике потребе за високо школованим особљем, систем је произвео велики број дипломаца који су се позиционирали у привреди. Данас такве потребе нема, због природе привредног система, те се затвара прозор, онемогућава се пролаз. Јер, један високошколован има законом прописану платицу. Па јавни сектор, где је једини критеријум диплома, и чланска картица мафије.
Уопште није питање продуктивности, конкурентности, знања, инвентивности, већ привилегије, хијерархије, и због тога постоји општа трка за дипломом.
Пазите, није случајно што дипломци овде нису у стању да стварају послове, отварају фирме. Нису школовани за то, за разлику од других земаља, те зато им је прва мисао одлазак у другу земљу, где ће се запослити код неког.

Значи, имате питање флексибилности школског система, са једне стране, и евалуације стеченог знања са друге стране.
lady_d
Netacno je da se na drzavnim fakultetima nije znala literatura kao i po statutu koji ispiti ne mogu da se prenose u sledecu godinu. Da prica ne bude samo o studentima, tu je i nastavni kadar, polunaucen da radi svoj posao veoam nezainteresovano (po principu "ne mogu oni mene toliko malo da plate koliko ja malo mogu da radim" bez razmisljanja da mu u klupi sedi njegov buduci lekar, inzenjer...). Roditelji ne insistiraju na kvalitetu nastave, drzava to otaljava... i dobijete sto imamo...

Тзв. мртва бара, и ваљање прасића у топлом блату.
lady_d
Uzasno je tuzno, ali vecina nasih Gimnazijalaca (sto se smatralo buducim strucnjacima) nikada nista nije procitalo, i kad procitaju nesto tesko da isto mogu da prepricaju ili objasne (cas izuzecima, koji su negde oko par procenata), ne zna da nadje informaciju na svuda pristupacnom internetu.

Немате нигде у систему постављене подстицаје, осим оног који захтева више пара и бенефиија. А продуктивност опада, па је пара све мање.
lady_d
Predavaci takodje ne koriste isti da bi svoja predavanja osvezili, unapredili...
Tako da sta god Ministarstvo predlozi, sta god da studenti prihvate.... bice jedna tuzna prica koja ne vodi nicemu.

Нема реформе, без опште реформе система. Нема опште реформе, без јавне расправе. Вишемесечне.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:45 02.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

eli.lacrosse

I, glavni problem – jeste država, oličena u političkim partijama, čije delanje najbolje (bar ja tako mislim) opisuju reči bivšeg ministra prosvete: "Da li vi mislite da jedna racionalna politička stranka, bilo koja, da je uopšte interesuje obrazovanje?".

Чујте, врхушка Србије је уплашена, приглупа, неотесана и незаинтересована. Поједини шаљу своју децу на школовање ино, док туђу држе у кавезу.
Општа неодговорност, и врхушке, и професора, и родитеља, и ученика.
eli.lacrosse eli.lacrosse 16:39 02.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

Општа неодговорност, и врхушке, и професора, и родитеља, и ученика.

Ne, nije baš tako. Ne postoji opšta odgovornost profesora, roditelja i učenika. Postoje neodgovorni profesori, neodgovorni roditelji, neoggovorni učenici. Ali ja zaista verujem da su manjina. Vlast koristi privilegije, ali ne preuzima nikakvu odgovornost i ne vuče nikakve poteze koji bi doveli do suštinskih promena. Tu i tamo ponešto zalepe salotejpom, ali sa kuće crepovi otpadaju.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 17:57 02.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

eli.lacrosse
Општа неодговорност, и врхушке, и професора, и родитеља, и ученика.

Ne, nije baš tako. Ne postoji opšta odgovornost profesora, roditelja i učenika. Posroje neodgovorni profesori, neodgovorni roditelji, neoggovorni učenici. Ali ja zaista verujem da su manjina. Vlast koristi privilegije, ali ne preuzima nikakvu odgovornost i ne vuče nikakve poteze koji bi doveli do suštinskih promena. Tu i tamo ponešto zalepe salotejpom, ali sa kuće crepovi otpadaju.

Општа одговорност, не у смислу некаквог суђења или кривице, већ у смислу пристајања на овакав, бесмислен систем, из кога извлаче своје ситне интересе, па макар и по цену заједничког пропадања.
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:20 02.12.2011

Re: Zedni (bez znanja) preko vode (do diplome)

Општа одговорност, не у смислу некаквог суђења или кривице, већ у смислу пристајања на овакав, бесмислен систем, из кога извлаче своје ситне интересе, па макар и по цену заједничког пропадања.

Upravo pokušavam da kažem da nas je mnogo koji ne pristajemo na ovakav, besmislen sistem, i da se to, makar malo vidi. Naravno, nadam se da će se videti više, i da će sistem postati smislen i dobar. Ja moram da budem optimista i da verujem u ono što radim (dok sam igrao košarku, svaki put kada bih šutnuo na koš iskreno sam verovao da ću pogoditi, tako je i sa ovime).
krkar krkar 17:48 02.12.2011

Čemu škola?


Malo ću da promenim rakurs. Da posmatramo stvar sa stanovišta poslodavca, nekoga ko zapošljava nekakve bivše/svršene/nesvršene/večite... studente.

U poslednjih 5 godina zaposlio sam preko 200 ljudi. Od toga nekih 25% na samom početku karijere i recimo 50% sa 3-10 godina iskustva. Insistiram da je konačna odluka moja, bez obzira ne sve kadrovike (moderno: ejdžarovce) o kojima uglavnom nemam visoko mišljenje (trudio sam se da ovo kažem na najpristojniji način).

Kakvi su mi ljudi potrebni (za sva zanimanja u kojima zapošljavam)? (potrudiću se da postavim kriterijume po važnosti)

1. Da umeju da misle samostalno i da imaju kapacitet da samostalno donose odluke (retko koji sistem stvara samostalnoodlučujuće odmah po završetku školovanja ali sistem kapacitet ili usadi ili ne usadi)

2. Da imaju potrebnu dozu individualnosti (neophodna u poslu) ali istovremeno i potrebnu dozu sklonosti ka timskom radu (takođe neophodna u poslu). Ovo je ključni zahtev - i vrlo ga je teško zadovoljiti.

3. Da imaju svest o nužnosti (i neizbežnosti) stalnog usavršavanja u poslu tokom celog radnog veka. Ovo se odnosi i na formalno i na neformalno učenje

4. Da imaju neka formalna znanja

U odabiru, obuci i vođenju zaposlenih imam vrlo dobar uspeh (to je merljivo i egzaktno, dakle - znam da sam daleko iznad proseka). Ali cena koja se za takav pristup plaća izrazito je visoka: u resursima potrebnim za selekciju i kontinualnu obuku kadrova (tu jednostavno nemate u Srbiji na koga da se oslobite. Sve tobožnje hedhanterske i ejdžarovske kuće su leglo gluposti i mediokriteta i prodavanje muda za bibrege). Dakle, ja i moji najbliži i najvredniji saradnici moramo lično da se angažujemo u odabiru kadrova. Imao bih ja i pametnije načine da trošim vreme a ne da se bavim odabirom volontera - ali iskustvo me naučilo da najmanje grešim kad to radim sam ili kad to radi mali broj najbližih saradnika. To je svima nama dodatni posao i dodatno vreme.

Po pitanju ova 4 kriterijuma, šta dobijam od univerziteta (što državnih što privatnih)?

Re. 1: Apsolutno ništa!
Ceo sistem ne prepoznaje ključnu nužnost samostalnog razmišljanja i sopstvene inicijative. Ceo sistem (a plašim se da je zaista reč o sistemu od obdaništa do mastera) stvara zombije koji stiču formalne kvalifikacije ali se od njih očekuje samo da što manje talasaju.

Iz mog iskustva ovde se samo delimično izdvaja jedan privatni univerzitet (ne želim da ga imenujem) ali nisam siguran da je to rezultat svesti, odluke i namere vlasnika/upravljača tog univerziteta; pre bih rekao da je u pitanju splet okolnosti i nekoliko kvalitetnih ljudi -a tu nema nikakve garancije da će takav sistem opstati


Re. 2: Apsolutno ništa!
Školovanje i obrazovanje uopšte ne stvaraju svest o radnom procesu. Školovanje i obrazovanje ne upućuju učesnike/korisnike sistema (đake i studente) na različit pristup pojedinim profesijama. Imam utisak da sistem polaznicima nikad i nigde ne objašnjava šta i kako u stvari radi prehrambeni tehnolog u konditorskoj industriji, šta saobraćajni inženjer za integralni transport a šta projektant integrisanog komunikacijskog sistema. Svaki polaznik je u situaciji Malog Perice - mora sve sam da zamisli. Pa posle - ili je ubo ili se zeznuo.


Re. 3: Apsolutno ništa!
"Svršenici" misle da su baš to. Završili fakultet - i to je to. Naučili su sve što im treba i sad imaju pravo da do kraja života rade na osnovu toga što su 3-4-17 godina studirali. Svest o potrebi samostalnog kontinualnog učenja je nepostojeća. Svet os sopstvenom (ne)znanju je nepostojeća. U poslednje vreme pomalo se stvara svest o nužnosti pohađanja nekih formalnih kurseva, usavršavanja itd. u toku rada ali stav prema njima je i dalje da su to nekakva 'obavezna i neizbežna smaranja' kojima zaposlene neko muči, zajebava, iživljava se, zadovoljava formu...


Re. 4: Od sasvim malo do onako
Jedino u čemu sadašnji naši univerziteti koliko-toliko ispunjavaju svoju funkciju je u davanju nekih formalnih znanja ali i to je izrazito nekonsistentno, nesistematski, nepouzdano. U ovome su i razlike od fakulteta do fakulteta i od grupe do grupe najveće. Ima određenih ustanova i smerova na kojima polaznici dobiju solidna formalna znanja (koja su po meni samo osnova za stvarni život i rad); ima i takvih gde je student pod prisilom ili usled savesnog pristupa naučio A, B i D. Korak C - nužan za povezivanje svega - ili je preskočio, ili izošljario, ili položio iz n-tog pokušaja ili na mufte... i tako ceo proces od A do D nije povezan i nema smisla.


Sve ovo dovelo me u situaciju da kao poslodavac ubedljivo najmanje značaja pridajem diplomi. I da najmanje poštujem kandidata koji misli da je činjenica da ima diplomu najvažnija u odlučivanju o njegovoj/njenoj podobnosti za određeno radno mesto
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:07 02.12.2011

Re: Čemu škola?

1. Da umeju da misle samostalno i da imaju kapacitet da samostalno donose odluke (retko koji sistem stvara samostalnoodlučujuće odmah po završetku školovanja ali sistem kapacitet ili usadi ili ne usadi)
Re. 1: Apsolutno ništa!

Ceo sistem ne prepoznaje ključnu nužnost samostalnog razmišljanja i sopstvene inicijative.

Sistem ne prepoznaje, prepoznaju pojedinci, a studenti koji to vide trude se da pohađaju nastavu kod takvih pojedinaca koliko god je to moguće. Eto slamke za koju se uhvatih.

2. Da imaju potrebnu dozu individualnosti (neophodna u poslu) ali istovremeno i potrebnu dozu sklonosti ka timskom radu (takođe neophodna u poslu).
Re. 2: Apsolutno ništa!

Školovanje i obrazovanje uopšte ne stvaraju svest o radnom procesu.

Ovo (podvučeno) je, bar ja tako mislim, i do studenata. Jedan mi reče nedavno da ga "Fakultet nije spremio za stvaran svet". Ja sam ga pitao da li je očekivao da posle završenog fakulteta ode u Narniju. Ipak su studenti punoletni ljudi koji bi trebalo i da budu odgovorni i da imaju svest zašto studiraju. Opet, takvi vide i ovo pod 1, i postupaju tako.

3. Da imaju svest o nužnosti (i neizbežnosti) stalnog usavršavanja u poslu tokom celog radnog veka. Ovo se odnosi i na formalno i na neformalno učenje.
Re. 3: Apsolutno ništa!

"Svršenici" misle da su baš to. Završili fakultet - i to je to. Naučili su sve što im treba i sad imaju pravo da do kraja života rade na osnovu toga što su 3-4-17 godina studirali. Svest o potrebi samostalnog kontinualnog učenja je nepostojeća. Svet os sopstvenom (ne)znanju je nepostojeća.

Upravo ovo prokomentarisah pre sat-dva, ovde. Manje je strašno što tako razmišljaju loši studenti. Strašno je što ima i nastavnika koji tako razmišljaju.

4. Da imaju neka formalna znanja.
Re. 4: Od sasvim malo do onako

Jedino u čemu sadašnji naši univerziteti koliko-toliko ispunjavaju svoju funkciju je u davanju nekih formalnih znanja ali i to je izrazito nekonsistentno, nesistematski, nepouzdano.

Ovo je zaista, kako si rekao na drugom mestu "u pitanju splet okolnosti i nekoliko kvalitetnih ljudi -a tu nema nikakve garancije da će takav sistem opstati".

Biće i PP
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 19:24 02.12.2011

Re: Čemu škola?

krkar


Ево у чему је проблем, по мом виђењу.

Не постоји спрега између тржишта запошљавања и просветног система. Може се рећи да постоји, преко националног завода за запошљавање, али по учинку те установе се да видети и квалитет спреге.

Таква установа не може излечити много дубљу, системску фалинку коју сте описали.

Решење.

Струковно удружење, и стручни испит. Дакле, у питању је лиценца, тј. гарант квалитета, знања, која се добија након дипломирања, и на тај начин се да помирити квалитет различитих школских установа (овде се најчешће помиње веза приватно и државно, али ту су и државни факултети исте струке у различитим градовима, у Бг-у има и више, за поједине струке, различитих нивоа). То, кровно, струковно удружење, предвидљивим захтевима које обухватају критеријуме знања и умећа, прописују захтеве за одређена занимања. Тако, стручњаци, активни, продуктивни, добијају примат, заједно за признатим стручњацима из образовања (евалуација бранше), у утврђивању критеријума и вредновању (посредног) високошколских установа и појединачних професора. Истовремено, шаљу сигнал "Перицама" везано за квалитет школа и самих професора (јер успех на том испиту, обухвата, посредно, оцену самих професора и предмета). Перица је пао на том делу струковног испита, а томе га је подучавао тај и тај, Перица се одлично показао на другом делу стручног испита, а томе га је подучавао онај други итд.
lady_d lady_d 01:48 03.12.2011

pogled na strane sisteme

Pomenuti problemi nezainteresovane dece i ambicioznih roditelja (samo da mi dete dobije diplomu i zasedne u fotelju) je globalna pojava. Nije slucaj Srbije.
U predskolskoj ustanovi koju pohadja moja kcerka ( u Irskoj je obavezno da dete sa 5 godina krene na tako nesto, donja granica je 4.5) srecem majku koja je svim mogucim naporima ugurala 4-godisnjeg sina (necu da mi dosadjuje kod kuce, kaze!), mali gotovo 2/3 gradiva ne uspeva da isprati. Da ne pominjem da u grupi postoji i devojcica koja ima i manje od 4 godine.
Sebe smatram srecnicom jer trenutno ne moram da drzim predavanja na fakultetu ( ne zato sto to ne volim, i ne zato sto to nisam radila vec na svoje i zadovoljstvo svojih studenata) jer za predavanja i nivo koji zelim da odrzim zahteva se visoko poznavanje matematike, koju ovdasnji studenti slabo upraznjavaju
Kolega, dugogodisnji profesor mi se zali jer kaze da studenti i ono malo znanja ranije sto su donosili iz prethodne skole se nekako izgubilo. U sali rece da je sreca sto ide u penziju jer se boji da bi morao da uci studente tablicu mnozenja!
Kolega iz Francuske mi se juce pozali da vecina studenata u Francuskoj ne moze pismeno da se izrazi, da im svaka recenica ima najmanje 5 pravopisnih i bar 1 gramaticku gresku!
Kao slag na torti stize mi danas dopis iz rektorata da jedan od mojih PhD studenata (Irac po poreklu, celi zivot govori engleski kao maternji jezik!) mora na dodatne casove engleskog jezika jer mu je vokabular ogranicen!
Napisala bih jos brdo primera... strasno je koliko je globalna pojava da je in biti glup! Volela bih da je drugacije... ali nam svake godine dodju studenti sa sve manje znanja i sve manje interesovanja. Mnoge kolege gube interesovanje da predaju, tako da je eto to situacija trenutna, koju se iskreno nadam da ova kriza malo prodrma.
Takodje ni na zapadu ne postoji kordinacija potrebe kadrova (njihove obucenosti) i potrebe u industriji. Donosenje odluka, raditi samostalno ili u timu... uci se kroz rad. To na zalost ni jedan fakultet nikada nece biti u mogucnosti da ponudi. Ono sto kao neko ko je ta znanja morao kako-tako da stekne (recimo za bilo koji EU finansiran projekat treba poznavanje i ekonomije i menadzerstva i liderstva) mogu da primetim da se na inzenjerskim i fakultetima prirodnih nauka ove vestine ni ne dotaknu. Tako da moraju kasnije da se nauce.
kobrakerac kobrakerac 18:28 04.12.2011

krki o...

Е, не могу да издржим...



јесте буђаво, али мислим да није застарело.

eli.lacrosse eli.lacrosse 18:59 04.12.2011

Re: krki o...

јесте буђаво, али мислим да није застарело.


I dalje i smešno i strašno.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana