Londonski The Economist se već duže vreme bavi temom kada će ekonomija Kine prestići američku. Dve godine, koje se vide kao moguće, su 2018 i 2021. Naime, u prvom scenariju polazi se od toga da će prosečni rast GDP Kine u sledećoj deceniji biti 7,75% (SAD 2,5%), kineska inflacija (odnosno deflator GDP) 4% (američka 1.5%) i prosečna godišnja apresijacija juana 3%. U drugom scenariju, Kina usporava; realni rast je prosečno 5%, dok sve ostalo ostaje nepromenjeno. U tom slučaju Kina prestiže SAD 2012.
Međutim, nisu nemogući ni drugi scenariji. Prvo uzmimo u obzir da je u poslednjih deset godina rast GDP Kine prosečno iznosio 10.5%, a SAD 1,6%; da je prosečna inflacija u Kini bila 4,3%, a u SAD 2,2%, kao i da je od ukidanja fiksnog kursa juara prema dolaru kineska valuta prosečna jačala 4% prema dolaru.
Ako usporavanje Kine bude tako da prosečni rast iznosi 7%, da inflacija zbog ekspanzivne monetarno fiskalne politike bude 5%, a da juan ostane praktično zakovan za dolar (uz nastavak skromnog rasta SAD od 1,6%, i uz inflaciju od 3% u SAD, koliko je približno trenutno) godina izjednačavanja dva ekonomska giganta je 2022. Uz sve nepromenjeno i nešto sporiji rast Kine (6%) sve se pomera na 2023. Ako ostane sve nepromenjeno i Kina ima pesimistični nivo rasta od 5% datum sustizanja se pomera na 2025. Ako npr. prvi scenario bude praćen fiksiranim kursom juana prema dolaru godina je opet 2021. U optimističnom scenariju za Kinu, prosečni rast GDP Kine u sledećoj deceniji ostaje 7,75%, dok se rast SAD zadržava na trenutnom proseku (1,6%), kineska inflacija dostiže prosečno 5,5% (američka 2%), a prosečna godišnja apresijacija juana ostaje 3%. Famozna godina je onda tako blizu: 2017.