B92 Blog    Članovi    gordanac    Diskretni šarm jednog sporazuma*

gordanac
11:38
NED
20
JAN

Diskretni šarm jednog sporazuma*

 

* ili - šta je SSP (SAA)? Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Stabilisation and Association Agreement (SAA) - sporazum koji se potpisuje između Evropske zajednice i države koja pristupa EU, a nakon donete Studije izvodljivosti kojom Evropska zajednica donosi procenu o tome da li uopšte ima mogućnosti da se država koja je u pitanju promeni na bolje tako da postane ravnopravna članica EU. Koristi se termin "Evropska zajednica" jer je to pravni subjekt, EU nije pravni subjekt, tako da ne može biti ni potpisnica sporazuma ni ugovora.

Tekst SSP (SAA) 75 str.pdf.604KB 

Члан 1
1 Овим се успоставља придруживање између Заједнице и њених држава чланица, с једне стране, и Републике Србије, с друге стране.
2. Циљеви овог придруживања су:
-подржавање напора Србије у јачању демократије и владавине права;
-допринос политичкој, привредној и институционалној стабилности у Србији, као и стабилизацији региона;
-обезбеђивање одговарајућег оквира за политички дијалог, омогућавајући развој блиских политичких веза између страна;
-подржавање напора Србије да развија привредну и међународну сарадњу, између осталог, и кроз усклађивање свог законодавства са законодавством Заједнице;
-подржавање напора Србије да заврши транзицију у функционалну тржишну привреду;
-унапређивање складних економских односа и постепено стварање зоне слободне трговине између Заједнице и Србије;
-подстицање регионалне сарадње у свим областима обухваћеним овим Споразумом.

ПОЛИТИЧКИ ДИЈАЛОГ

Члан 8
Придруживање ће се спроводити постепено и биће у потпуности остварено у прелазном периоду од највише шест година.

--------

Потпуно придруживање ће бити постепено остварено. Најкасније три године након ступања на снагу овог Споразума, Савет за стабилизацију и придруживање ће темељно размотрити примену овог Споразума. На основу овог разматрања Савет за стабилизацију и придруживање ће проценити напредак који је Србија учинила и може да одлучи о следећим фазама придруживања.
Горе поменуто разматрање се неће применити на слободно кретање робе, за које је предвиђен посебан распоред у Наслову IV.

Члан 10
1.Стране ће у контексту овог Споразума даље развијати међусобни политички дијалог. Дијалог ће пратити и учврстити приближавање Европске уније и Србије и допринети успостављању блиских веза солидарности и нових облика сарадње између страна.
2.Политички дијалог посебно има за циљ да се унапреди:
-потпуна интеграција Србије у заједницу демократских држава и постепено приближавање Европској унији;
-веће приближавање ставова страна о међународним питањима, укључујући питања у вези са Заједничком спољном и безбедносном политиком, између осталог и кроз одговарајућу размену информација, а посебно о питањима која би могла да имају значајан утицај на стране;
-регионална сарадња и развој добросуседских односа;
-заједнички ставови о безбедности и стабилности у Европи, укључујући сарадњу у областима обухваћеним Заједничком спољном и безбедносном политиком Европске уније.

РЕГИОНАЛНА САРАДЊА

Члан 14
У складу са својом посвећеношћу међународном и регионалном миру и стабилности и развоју добросуседских односа, Србија ће активно унапређивати регионалну сарадњу. Програми помоћи Европске заједнице могу да подрже пројекте који имају регионални или прекогранични значај путем својих програма техничке помоћи.
Када Србија предвиди јачање сарадње са неком од земаља наведених у члановима 15, 16. и 17, о томе ће обавестити и консултовати се са Заједницом и њеним државама чланицама у складу са одредбама наведеним у Наслову X.
Србија ће у потпуности спроводити Споразум о слободној трговини у централној Европи, потписан у Букурешту 19. децембра 2006. године.

Slede poglavlja:

 СЛОБОДАН ПРОТОК РОБЕ, ИНДУСТРИЈСКИ ПРОИЗВОДИ, ПОЉОПРИВРЕДА И РИБАРСТВО, ОПШТЕ ОДРЕДБЕ (o trgovini, monopolu, fiskalnoj politici...), КРЕТАЊЕ РАДНИКА, ПОСЛОВНО НАСТАЊИВАЊЕ, ПРУЖАЊЕ УСЛУГА, КРЕТАЊЕ КАПИТАЛА, УСКЛАЂИВАЊЕ ПРОПИСА, ПРИМЕНА ПРАВА И ПРАВИЛА КОНКУРЕНЦИЈЕ, ПРАВОСУЂЕ, СЛОБОДА И БЕЗБЕДНОСТ, ПОЛИТИКЕ САРАДЊЕ, ФИНАНСИЈСКА САРАДЊА.....

Члан 88
1. Заједница и Србија успоставиће блиску сарадњу, чији је циљ допринос развоју и расту потенцијала Србије. Таква сарадња ће ојачати постојеће економске везе на најширим могућим основама, на обострану корист.
2. Политике и остале мере биће обликоване тако да омогуће одржив економски и друштвени развој Србије. Ове политике треба да омогуће да се и питања заштите животне средине од самог почетка у потпуности укључе и повежу са захтевима за хармоничним друштвеним развојем.
3. Политике сарадње биће интегрисане у регионални оквир сарадње. Посебна пажња биће посвећена мерама које могу подстицати сарадњу између Србије и суседних земаља, укључујући државе чланице, чиме ће се допринети регионалној стабилности. Савет за стабилизацију и придруживање дефинисаће приоритете између и у оквиру политике сарадње, описаним даље у тексту споразума у складу са Европским партнерством.

-----

ФИНАНСИЈСКА САРАДЊА
Члан 115
Ради постизања циљева овога Споразума и у складу с члановима 5, 116. и 118. Србија може да прими од Заједнице финансијску помоћ у облику бесповратних средстава и зајмова, укључујући зајмове Европске инвестиционе банке. Помоћ Заједнице зависи од даљег напретка у испуњењу Копенхагенских политичких критеријума, а нарочито остваривања посебних приоритета из Европског партнерства. Узеће се у обзир и резултати годишњих прегледа о државама у процесу стабилизације и придруживања, нарочито у вези са напорима примаоца да спроведе демократске, економске и институционалне реформе и остале закључке Савета који се посебно тичу програма прилагођавања. Помоћ која ће бити додељена Србији биће усмерена ка уоченим потребама, договореним приоритетима, могућности апсорпције и исплате и мерама предузетим ради спровођења реформи и реструктурирања привреде.
Члан 116
Финансијска помоћ у облику бесповратних средстава биће покривена оперативним мерама које су утврђене у одговарајућој уредби Савета унутар вишегодишњег индикативног планског документа, који ће бити годишње разматран, а који Заједница утврђује након саветовања са Србијом.
Финансијска помоћ може да покрије све области сарадње, придајући нарочиту пажњу области правосуђа и унутрашњих послова, усклађивању законодавства, одрживом развоју и смањењу сиромаштва и заштити животне средине.

Члан 119
Овим се оснива Савет за стабилизацију и придруживање, који ће надзирати примену и спровођење овог Споразума. Он ће се састајати на одговарајућем нивоу у редовним временским размацима и када то околности захтевају. Он ће разматрати сва важна питања која проистичу у оквиру овог Споразума и сва друга билатерална или међународна питања од заједничког интереса.
Члан 120
1.Савет за стабилизацију и придруживање ће се састојати од чланова Савета Европске уније и чланова Европске комисије, с једне, и чланова Владе Србије с друге стране.
2.Савет за стабилизацију и придруживање ће донети свој Пословник о раду.
3.Чланови Савета за стабилизацију и придруживање могу одредити да буду заступљени у складу са условима утврђеним Пословником о раду Савета.
4.Саветом за стабилизацију и придруживање ће, наизменично, председавати представник Европске заједнице и представник Србије, у складу са одредбама које ће бити утврђене Пословником о раду Савета.
5.У питањима која се ње тичу, Европска инвестициона банка ће учествовати у раду Савета за стабилизацију и придруживање у својству посматрача.

 

Dosadno, ha? :))

Ma, ko bi još i tekstove sporazuma i zakona čitao?!  :)) 

Tekstovi zakona, sporazuma i ugovora retko su kada "stvarno zanimljivi" za čitanje, nije to "bogat, gust, haiku poezije tanani jezik", to je skoro pa obavezno "sterilno pismo" ali je u tom, često suvoparnom jeziku, zapisan izgled naše budućnosti, zapisana je naša svakodnevica  za sledećih 3, 6, 10, 20 godina.

Meni ga to čini izuzetno zanimljivim.

Činjenica da se radi o našem planu za budućnost koji je pisan tim i takvim jezikom, ipak daje svojevrstan diskretni šarm ovom sporazumu. Činjenica da je svaki veznik, svaki zarez, formulacija i definicija, "da je sve selo" u tekst tek nakon dugotrajnog procesa analiza, procena, pregovora i dogovora dodaje i začin veština i znanja za sve čitaoce koji hoće da ga čitaju.

Na engleskom ima jedna izreka koja kaže "...people and events in someone`s life happen for a reason, for a season or  for a lifetime..." .Svako od nas ima ljude koji su ga dotakli "for a reason, a season or a lifetime", a imamo i  slične događaje tokom života, a diskretni šarm ovog sporazuma je u tome što je za sve nas "for a lifetime".Kao što je to i duh evropskih integracija, "as a whole".

Zato sam izdvojila samo neke članove SSP, kao pokušaj  ilustracije o duhu evropskih integracija, o ozbiljnosti tog procesa kojim se menjaju svi sektori u jednom društvu.

Srbija ima i odvojen proces provera o tome da li se stvarno menja na bolje, a to je saradnja sa Haškim tribunalom (kolokvijalno, taj proces se za Srbiju zove "kopenhagen plus") i o njemu izveštaj podnose nadležni (glavni tužioc tribunala, a ne EU) i Savetu bezbednosti UN i telima EU, tako da je taj izveštaj dodatni "lakmus" za procene o reformskom napretku. Od 46 lica optuženih po Statutu haškog tribunala, još četvorica su u bekstvu od suda, ostali su ili izručeni ili privedeni drugim sudskim istancama. 

Svi drugi poslovi koji se tiču obaveza iz SSP - su obavljeni, zato je SSP i "parafiran". 

Potpisivanjem SSP  će biti potpuno savladana možda najteža stepenica na napornom stepeništu kojim se jedna država "penje" menjajući se tako da građani/ke od toga vide neke koristi, a najteža je zato što je prva prava, sve što je prvo, po definiciji je - najteže.

Suština SSP je, dakle, ugovorna obaveza između nas i EU, uglavnom o ekonomiji i trgovini, poljoprivredi i zaštiti životne sredine, o nastavku reformi institucija (pravosuđe, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava...) i kao svaki Ugovor ima rokove, cenu, ima tela koja upravljaju i kontrolišu primenu, zna se ko šta i do kada treba da obavi, po kojoj ceni i na koji način.

I to je otprilike cela ideja EU integracija - one su skup (zbir) pravila ("recepata") kojim se na najjednostaviji mogući način prenosi znanje o upravljanju javnim poslovima, znanje koje je vođeno jednim ciljem - pristojnijim, izvesnijim, sigurnijim  i bezbednijim životom za najveći mogući broj ljudi.

EU se i sama korenito menjala samo za poslednjih 20 godina, a tek mi njihovi sporazumi poseduju "diskretni šarm jevropskog znanja",  mnogo ljudi je radilo na sticanju tom znanja - kako to veliko udruženje država organizovati da bude ekonomski jako, da bude globalno uticajno, da bude na braniku ljudskih i građanskih prava i sloboda. I prolazili su kroz razne krize i upravljali tim krizama i trpeli poraze i pobede dok su se i sami menjali - ali  nikada nisu prestajali da se menjaju.I sada, tokom 2007 i 2008.,  prave planove za promene u budućnosti - 5, 10, 20 godina unapred. S planom koji je sličan SSP, a koji je donet u decembru, nakon postignutog dogovora u Lisabonu mesec dana ranije, o stanju u kojem se EU našla nakon francuskog i holandskog odbijanja predloga Ustava EU. Sad su našli kompromisno rešenje i . menjaju se dalje.Do nove krize, novog poraza i nove pobede. Diskretan ritam svakodnevice.

 

post scriptum:

 - ovaj post želim da posvetim svim mnogobrojnim, a anonimnim, koji su uradili (i rade) ogroman, zahtevan i težak posao u bilo kom od sektora EU integracija Srbije, svima sa dovoljno znanja za razumevanje tog procesa i dovoljno energije za sticanje novih znanja i veština, svima koji, po prirodi stvari, nikada ne preziru činjenice i realnost i svima koji ponekad liče na one ljude koji su, recimo, pre 50 godina na spomenutu ideju "može li se sleteti na Mesec, ha?" rekli "a što da ne?imate nešto zanimljivije da radite?hajmo!" - 

 

 





Komentari (69)
Sakrij replike | Pošaljite komentar 

gorran  11:59 20.01.2008
Preporuka: 28

Regionalna saradnja

#Link  Replika: 2
Posebno pozdravljam što ste istakli stav o "regionalnoj saradnji".
U Srbiji se široko zastupa gledište da su partneri u tom procesu, s jedne strane Srbija, a s druge, veliki evropski svet - V. Britanija, Francuska, Nemačka. Smatra se da Srbija može u Evropu neprekidno destruktivno delujući na BIH, održavajući i raspirujući tamošnje tenzije, i vukući tako BIH na dno. Smatra se da se može u Evropu u znaku, ako već ne Radovana Karadžića, a ono bar Draže Mihailovića.
Mislim da je ovo velika zabluda, ne samo politička, nego i društvena u najširem smislu.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Nebojša Milenković  15:29 20.01.2008
Preporuka: 7

EU bira!

ЕУ ће 28. јануара морати да бира да ли ће потписати Споразум са Србијом

Београд, 3. јануар 2008. године – Председник Владе Републике Србије Војислав Коштуница изјавио је данас да ће ЕУ 28. јануара морати да бира да ли хоће да потпише Споразум о стабилизацији и придруживању са Србијом или ће под притиском САД тада донети одлуку о слању своје цивилне мисије на Косово и Метохију како би започео да се спроводи одбачени Ахтисаријев план о надзираној независности Космета, односно о отимању дела територије Србије.

   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
blackbox  23:39 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: EU bira!

ЕУ ће 28. јануара морати да бира да ли ће потписати Споразум са Србијом

Београд, 3. јануар 2008. године – Председник Владе Републике Србије Војислав Коштуница изјавио је данас да ће ЕУ 28. јануара морати да бира да ли хоће да потпише Споразум о стабилизацији и придруживању са Србијом или ће под притиском САД тада донети одлуку о слању своје цивилне мисије на Косово и Метохију како би започео да се спроводи одбачени Ахтисаријев план о надзираној независности Космета, односно о отимању дела територије Србије.

Dobro ste ovo naveli.
Ovo je potpuno podmetanje našim građanima od strane vlade.Uslovljavanje jednog drugim nema nikakve veze osim da se zloupotrebi kao alibi onih koji ne žele da Srbija ide u EU.
Ako je to stav cele vlade, onda je to definitivno povratak na period od pre početka raspada SFRJ.
Ako je stav samo jednog dela vlade zašto ministri iz DS i G17+ ćute.
Objašnjenja da se radi o političkoj taktici u vezi sa Kosovom nisu ubedljiva, jer je steta očita.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
vucko  12:20 20.01.2008
Preporuka: 0

Pa gde to ima

#Link  Replika: 4
Em nam pomažu da se organizujemo, em nam pare daju - pa gde to ima :)
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
gordanac  12:23 20.01.2008
Preporuka: 0

pa gde si ti...

...chewbacca! :))
Jesu li papiri OK?
Em nam pomažu da se organizujemo, em nam pare daju - pa gde to ima :)

pa to ti pričam! :))
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
vucko  12:35 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: pa gde si ti...

...chewbacca! :))
Jesu li papiri OK?

Nešto se odužilo - advokat je dobio potvrdu da će u ponedeljak biti razrešeno (znači dobijamo informaciju u utorak). Ne sviđa mi se što ovoliko dugo traje, ali to je, kao, zbog božićnih i novogodišnjih praznika.

Mi smo u međuvremenu polagali IELTS (i relativno dobro odradili to -- začudo, govorimo taj esperanto kao da smo živeli tamo), tako da, u slučaju da ovo pođe po zlu, prijavljujemo se oboje za HSMP vize čim nam stigne IELTS potvrda. Moji papiri čekaju složeni, a Saškini su već kod advokata u UK. Ali nadam se da će ovo preko firme da proradi, pošto bi ovaj HSMP proces trajao još bar dva meseca, pa bi bilo pitanje da li će Saški da sačuvaju posao, a to je onda velika petljavina.

Čekamo, znači, utorak i nadamo se da se baksuz tu završava.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
vucko  18:59 22.01.2008
Preporuka: 0

Srećica

Čekamo, znači, utorak i nadamo se da se baksuz tu završava.

Doš'o utorak, došla dozvola (tj krenula DHL-om iz Šefilda). Sad vize, pa avio karte, pa kući :))
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
gordanac  19:31 22.01.2008
Preporuka: 0

:)

e, drago mi zbog dobre vesti!
good luck!
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Modesty Blaise  12:35 20.01.2008
Preporuka: 14

Члан 10

#Link  Replika: 16
Sjajna tema, Goco.

-регионална сарадња и развој добросуседских односа;


Krvna osveta soldateske

Iz arbanskih pisama


Druže uredniče,

Baš ovih dana navršila se godina otkako žalosna arbanaska plemena nose svoj krst na Golgotu. To je godina dana sistematskoga istrebljivanja arnautskoga stanovništva u svima oblastima koje je srpska vojska zauzela.

Za tu godinu dana proliveno je mnogo ljudske krvi po klancima i poljima prostranoga balkanskoga razbojišta. Ali ono što balkanskim ratovima udara pečat najvarvarskijih i najkrvožednijih ratova mračnoga srednjega veka, to nisu potoci krvi s jedne i druge strane popadalih lesa naoružanih ljudi, koji su u rat krenuli, ne, već su to reke krvi poubijanoga neboračkoga stanovništva, nevine dece, žena i mirnih ljudi, radnoga sveta Stare Srbije, Arbanije, Makedonije i Trakije, čija je jedina krivica što se drukčije bogu moli, što drugim jezikom govori, drugo ime nosi i što je na svom vekovnom ognjištu naivno sačekao četiri divlje najezde.

Ta zločinstva nisu dela pojedinaca ni ličnoga raspoloženja, već sastavni deo »nacionalne« politike balkanskih država. Srpska vojska je istrebljivala Arnaute po Staroj Srbiji i Arbaniji, a bugarska Turke po Trakiji i grčka Turke i Arnaute na Devolu, sa zločinačkim uverenjem da time vrše jedno »nacionalno delo«, da, skidajući taj nevini svet s lica zemlje, skidaju s vrata neprijatelja sa kojim će u budućnosti biti teško izići na kraj.

A sa ratnim obrtom koji je nastao sa sukobom saveznika među sobom, stari sistem nije prestao raditi, samo je izmenio materijal za klanje: mesto Turaka i Arnauta, pod bugarskim nožem su sada izdisali Grci i Srbi, a pod grčkim i srpskim Bugari. Balkanski narodi su bili ujedinjeni – u krvi!

Kao što vidite, druže uredniče, sudbina arbanaskih plemena nije bila usamljena, izuzetna. Ipak je ona u jednom pogledu bila izuzetna, teška, teža od sudbina ostalih balkanskih stradalnika, naime: arbanaska plemena su padala ne samo bez branioca već tako reći bez i jednoga glasa zaštite i protesta u njihovu korist. Glas srpskoga proletarijata, glas naše Partije, to je bio jedini znak čovečanskoga saučešća u tragičnoj sudbini ovih nesrećnih gorštaka, pa ni taj glas nije, na žalost, mogao do njih dopreti. Zauzimanje austrijske i italijanske štampe i diplomatije ne samo da im nije pomoglo već, štaviše, učinilo je da se jedan pravedan protest kompromituje u očima napredna sveta i da jedna pravedna stvar propadne u prljavim rukama.

Još i sada, posle tolikih krvavih prizora koji nerve žderu, stoji mi u živoj uspomeni prvi izveštaj o sukobu srpske vojske s Arnautima. Taj je sukob izbio pre objave rata. Arnauti su namamljeni na domak artiljerijske vatre. »Odmah potom«, opisuje jedan očevidac, »naši karteči počinili su najstrašniju pustoš među njima. Albanci su padali gomilama. Krici besa i bola skoro su se izjednačavali sa grmljavinom topova. Kroz vazduh su letele ruke, noge, glave i komadi mesa Albanaca. A kada je artiljerijska vatra obustavljena, bojište beše pokriveno ne leševima već rastrgnutim udovima koji su izgledali kao neka masa prelivena kao karmin crvenom bojom«. I na svaki znak gnušanja i protesta, dobijao sam od oficira kojima skoro izreda zavlada razbojnička psihologija komitskih bandi jedan isti odgovor: da tako i treba izdajnicima! Mi ne znamo kakav su dogovor s Arnautima imali naši i preko koga su ga imali. Ali, ma kakav taj dogovor bio, on nije mogao sadržavati zamenu staroga ropstva ropstvom novim gospodarima, koji su od samoga početka ratnih operacija pokazali da ne štede nijednu slamku krova nad glavom i nijedan plamičak života kod nevinašceta od nekoliko meseci. I ako je neko izdajnik dogovora, taj nesumnjivo nisu Arnauti već srpska vlada i vojska kao njen organ.

Još i sada, posle velike šetnje po zgarištima od Ristovca do Lerina i od Drača do Careva Sela, ja ne mogu da zaboravim utisak koje je na mene činilo crvenilo neba od prvoga paljenja sela. Prvih nedelja rata sa Turcima mi noći nismo imali, jer smo se kretali, logorovali i tukli prema svetlosti arnautskih sela koja su gorela. Vatre zapaljenih sela bile su jedini signal kojim su pojedine kolone srpske vojske javljale jedna drugoj dokle su stigle. A arnautsko stanovništvo – ukoliko nije poubijano i koje je moglo bežati – gurali smo pred sobom i nagnali ga da nam, kao očajnik koji gleda kako mu kuća gori, dade upornog otpora na Bujanovcu, a potom da se uz tursku vojsku na Kumanovu lavovski bori. Ovu varvarsku politiku srpske vlade i Vrhovne komande platio je srpski narod životima mnogih svojih vojnika. Sa padom Kumanova slegao se u Skoplje ceo onaj svet arnautskoga stanovništva koje je srpska vojska, nadirući sa severa, gurala pred sobom i koje je tu, tražeći utočišta, velikim delom našlo – smrt. Kao da je ustao iz groba srednji vek, kada je onaj despota na Demir-kapiji uveseljavao sebe u pijančenju bacanjem ljudi strmoglavce u talase Vardara.

Pošto su ratne operacije prestale, moglo je izgledati da će se stati i sa tamanjenjem arnautskoga stanovništva. Onaj arnautski pojas što je opasivao staru srpsku granicu od Mitrovice do prema Vranju već je bio slišćen, pri čemu se naročito istakao jedan čovek koji sedi kao poslanik u Narodnoj skupštini! Na Kosovu je zavladala grobna tišina, samo ovde-onde pukne po koja osvetnička puška koje su, po priznanju koje mi je jednom prilikom učinio jedan od najviđenijih okružnih načelnika u novim krajevima, izazvane »netaktičnim« držanjem naših organa vlasti.

Ali, da je sistem tamanjenja prestao raditi, samo je moglo izgledati. On nije prestajao raditi, kao što ne prestaje ni danas. I ono, druže uredniče, što je taj sistem počinio pred ovaj arnautski upad i pri odbijanju Arnauta prevazilazi sve grozote koje su prema tome narodu za ovu godinu dana počinjene. Čim se osetilo nemirnije kretanje među Arnautima prema srpskoj granici, pogranični komandanti pristupili su klanju. Nad arnautskim žiteljstvom Peći, Đakovice i Prizrena lebdela je avet smrti dan i noć. Ko bi živ zamrkao, nije bio siguran da će živ osvanuti. Jer su ih baš po noći, vreme koje je uvek birano za izvršenje najgorih ljudskih zločina, kupili iz postelja i apsana i odvodili na gubilište. Ne čuje se ni šuma, a još manje puščanoga pucnja, »mir« i »red« vladaju svuda, a Arnauta svake noći nekuda nestaje, kao da se šakali i hijene iz ovih krševa izvlače, prikradaju njihovim kućama i ove jadne ljude kupe, odvode i dave. Ta i hijene bi ih na čovečiji način podavile!

Kada sam saznao za ove poslednje podvige srpske vojne i građanske vlasti u novim krajevima, pomislio sam: Zar je zločinačka komitska psihologija ovladala celom vlasničkom hijerarhijom; od prvoga ministra do poslednjega žandarma, a ti, Srbijo, kuda ćeš sa njima i gde ćeš se zaustaviti?

U taj čas stigle su vesti o pokolju u Ljumi, vesti u koje se ne može da veruje; iako su sušta istina, koje se teško mogu saslušati do kraja kada ih drugi priča, a još teže ispisati da ih drugi čita. Vama je poznato, druže uredniče, da nije jedna žena ili jedno dete izdahnulo od srpskoga noža ili kuršuma; nije zapaljena jedna arnautska kuća i nije se nad glavama jedne arnautske porodice uz strašan prasak skrhao progoreli krov kućni; kroz guste oblake dima nije se čuo jedan cvrkut dece na majčinoj sisi, poslednji cvrkut tih opasnih stvorova što, za ime boga, rovu protiv srpskih vlasti i dižu bunu! Ali u Ljumi uništeno je tim merama za nepuna dva sata celo jedno selo, selo bez seljana, bez ljudi, selo u kome su bile ostale samo žene sa decom na krilu, devojke, bolesni i ostareli i deca svih uzrasta. Rečeno im je da slobodno ostanu kod kuća, jer, kada Arnauti zarobljene srpske vojnike razoružaju i puste, zašto da ne savetuju svojim ženama da slobodno ostanu kod kuće? Ali su se one uzaman molile, dižući decu uvis i govoreći: »Aman, komandare, šta smo mi krive? Kazujete li vi vašim ženama kada što radite?«

Predajući ovo pismo javnosti, Vi ćete, druže uredniče, postupiti u duhu rada socijalne demokratije i vladu javno staviti u položaj: ili da za vinovnicima ovih zločina učini poteru, ili da se sa zločinima solidariše. Ako se odluči na prvo, to neće biti samo slaba satisfakcija, pa ipak satisfakcija uvređenom osećanju svakoga kulturnoga čoveka i jedan akt koji ona duguje uniženom ugledu srpskoga naroda, već i javna zaloga da će jedanput prestati da radi sistem istrebljenja jednoga celoga naroda. Ako vlada pokuša da preko ove javne optužbe pređe, onda će bar ogromne posledice ovoga sistema pred istorijom i srpskim narodom biti nepobitno ostavljeni njoj u odgovornost. A one će se pamtiti s kolena na koleno, kao što se pamte Vartolomejska noć, Sicilijansko večernje, Kišenjevo, i kao što će se pamtiti Demir-hisar i Doksat.

Dimitrije Tucović, Radničke novine br. 223, 22. oktobar 1913. Dimitrije Tucović, Sabrana dela, Beograd 1980, knj. 7, str. 160–164.

Suva Reka

Hisni Beriša: Suva reka je opština koja je brojala u to vreme oko 60.000 stanovnika. Tokom bombardovanja i prije ima oko 600 žrtava. Od 61 sela samo jedno nije bilo spaljeno. Bila su velika mesta zločina, počevši od 22. marta, znači pre početka bombardovanja NATO-a u Suvoj reci je izvršen zločin, gde je ubijeno 11 civila. Bili su planovi koji su se sačinili u Beogradu, jedan je plan bio - ukoliko NATO snage bombarduju pozicije vojske i policije Srbije da će oni preduzeti plan osvete. Oni nisu mogli da se osvete prema NATO-u, pa je njihova osveta bila da naprave što više žrtava. A drugi je plan bio uz masovna ubijanja da se ljudi proteraju preko Prokletija. Odmah smo znali da se sprovodi taj plan, što sam ja čuo preko sredstava informisanja, pogotovo kada je Šešelj najavio, potpredsednik vlade, ne znam šta je bio tada, mi smo znali da ćemo doživeti ono što ne želimo nikome, a ipak, nama se desilo to. I 25. marta odmah ujutru počeo je u jednom delu Suve reke masakr gde je ubijeno 36 nevinih civila. Nastavili su to i odmah 26. ubijena je porodica Beriša, to je 49 ljudi. Mi smo u Suvoj reci imali 17 grupnih masakara, imamo u selu Lešane, gde je pobijeno 12 civila, odmah zatim imamo masakr u selu Sopina gde je pobijeno 16 civila. Nakon toga imamo Bukoše, masakr u kojem su ljudi ubijani na najbrutalniji način tvrdim predmetima. Odmah nakon ulaska NATO snaga na Kosovo ja sam sebi dao zadatak da trčim za istinom.

Svetlana Lukić: Vi niste znali gde su sahranjeni članovi vaše porodice?

Hisni Beriša: Ne, a onda sam saznao nakon što sam obilazio masovne grobnice u Suvoj reci. Počele su porodice da se vraćaju iz Albanije, počeli smo sami da se organizujemo da otvaramo grobove. Video sam da ljudi otvore grob i od razočarenja da tu nije niko njihov, on ostavi to otvoreno i počne drugi da otvara. Noću sam dežurao na grobovima, jer psi su počeli da trče i da razvlače sve ono, to je bilo užasno. Onda sam išao u KFOR i zahtevao da nam pomognu. KFOR je radio samo na procenjivanju uzroka smrti, ali ne i identifikaciju. Onda smo mi njih zamolili da nam i u tom procesu pomognu, oni su rekli - pa šta možemo mi da vam pomognemo. Rekoh, pa ako ništa, bar da ta odela koja se pronađu tamo, ta dokumenta, lična dokumenta da vi očistite, operete i da slikate, da napravimo neku izložbu, pa možda će porodice preko toga doći do identifikacije. I tako su radili i imali smo 3-4 izložbe i dosta je bilo uspešno i nekako smo identificirali. Ali to nije bilo dovoljno i ono što je ostalo neidentifikovano, mi smo to sahranili na jednoj posebnoj grobnici sa 82 groba.

Preko kancelarije Haškog tribunala stupio sam u kontakt sa javnim tužiocem iz Srbije. Da vam kažem pravo, ja nisam imao dileme, nego nisam verovao u to da može suditi sud iz države koja je učinila zločin.

Svetlana Lukić: Ipak ste došli.

Hisni Beriša: Pa, ipak sam prihvatio da ako se sudi u Beogradu ja ću da dođem. Prvo mi je bilo ono da Srbija zna, da zna Srbija šta se desilo na Kosovu, a drugo je da Kosovo ne može suditi ljudima na visokim funkcijama u Srbiji, jer Srbija nikada ne bi dala one koji su pobegli sa Kosova i našli utočište u Srbiji. U Beograd sam došao i zato što neću imati drugu priliku da te zločince koje znam, moje meštane, moje kolege, gde smo porasli zajedno, da mu u lice kažem - ej, ti si zločinac, ti si uništio moju porodicu. Što se tiče toka suđenja, ponašanje optuženih nije se promenilo. Dođe komandir policije da meni postavlja pitanja i ima onaj stav njegov komandirski - ti. Ja sam se osećao neprijatno, on dođe do glave moje i ja rekoh - evo, ja sam gotov i u sudnici sam gotov, jer njegovo ponašanje nije se promenilo, njegov pogled je isti.

Ljudi su prvo izbačeni iz kuće, ubačeni u taj lokal gde su ih na brutalan način pobili. Leševe su utovarili u kamion, odnešeni su u Prizren, iz Prizrena vraćeni na taj poligon, pokopani sa bagerom. Nakon nekoliko dana opet izvađeni isto sa bagerom, natovareni u hladnjače, oterani na Dunav, izvađeni iz Dunava i pokopani u Batajnici, iz Batajnice izvađeni pa u Suvu reku su neki vraćeni, neki nisu vraćeni. Znači, vidi koliko je zločina izvršeno nad svakom osobom.

- Ja radim u gradskoj čistoći u Prizrenu. Za vreme rata ja sam bio radnik tu u Gradskoj čistoći, pa su nas terali svugde da radimo. Grobnicu smo izvadili, leševe smo stavili u kamion, u frižider i meni je žao to što sam radio, ali nisam radio milom nego silom nas je terao naš direktor Jovanović Jovan i Budimir Spasić, oni su bili za nas šefovi.

- Ja sam iz Reštana, Suva reka.Tog 25. marta nalazio sam se u Suvoj reci sa porodicom i tog jutra došli su, policija, pobrali su nas muškarce, opljačkali i odneli u jednu radionicu pa su nas streljali. Imao sam tu sreću, kad se kaže sreća u nesreći, pa sam ostao živ sa nekim ranama. Bili smo osmorica, od tih osam ja sam ostao živ, a bilo je tu pored mene, znači na par metara još drugih ubijenih. Ako pitate zašto sam ja ovde u Beograd došao, nekako da bih se ispraznio i sad nekako posle tog iskaza na sudu nekako se lakše osećam.

- Ja ovom suđenju prisustvujem kao posmatrač oštećenih porodica. Među masakriranim ljudima bila je i moja ćerka sa svojom porodicom, dvoje sinova i muža su oterali, ukupno šestoro njih kojih do dan danas nema nigde, jer su i leševi ukradeni i prebačeni negde, ne znam gde, nema ih nigde. Oni jesu ubijeni i nikada vraćeni. Prilikom ovog suđenja ja imam i svoje primedbe, zločini se sude na mestu gde se izvršio zločin, ali znamo i svesni smo toga da na Kosovu ne može da se drži suđenje, zato smo i pristali da dođemo ovde, pa da vidimo šta će biti, jer i u tužilaštvu i u sudu imaju poteškoća u tome. Ni sud, ni tužilaštvo nisu na dohvat mestu događaja i mnogih ljudi koji znaju i koji su to doživeli nisu dostupni. Imamo ozleđene duše, jer u toj tragediji nastradalo je 18 dece, a najmlađi je bio moj unuk Eron od 9 meseci. Stariji sin od moje ćerke imao je 3 godine, ćerka 25 i tako.

Svetlana Lukić: Kako vam se zvala ćerka?

- Ćerka mi se zvala Sabata, a unuk mi je Ismet od tri godine, a Eron od 9 meseci. Hoću jedno da potenciram, da ja kao učenik V razreda od pesnikinje Desanke Maksimović sam bio naučio pesmu Krvava bajka. Pitam da li ljudi u Srbiji su zaboravili taj slučaj, ja nisam i hoću da kažem, neka prelistavaju, jer u ovom slučaju u Suvoj reci to je bilo kao u Kragujevcu, ali to ne želim nikome da se desi. Ja opet pozdravljam sve slušaoce radio Peščanika i želim vam svako dobro.

Hisni Beriša, Peščanik FM 10, 7. 12. 2007., 314. emisija, Eron
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Virtuelni Vasilije  13:15 20.01.2008
Preporuka: 0

Druze urednice ...

... ovaj copy/paste post od Modesty nema veze sa temom, siri netrpeljivost i medjunacionalnu mrznju jednostranim prikazivanjem zlocina iz proslosti u vezi sa Kosovom.

Znaci sad treba, radi pokusaja sagledavanja situacije realnije, neko ovde da navodi primere u kojima albanski teroristi ubijaju neduzne srpske civile podmecuci bombe u kafice pune maldezi? Ili NATO namerno bombarduje civiilne ciljeve? Ili kao su ti isti pripadnici UCK palili kuce, ubijali i proteravali NEALBANCE posle dolaska NATO snaga na Kosovo?

Ili da se vracam malo dalje u istoriju i citiram kako je jos pocetkom 90-ih Nikola Samardzic pisao da je "u poslednja tri stoleca izvrsen genocid Arbanasa i Albanaca nad Srbima. Stoga Srbi Kosovo i Metohiju mogu smatrati iskljucivo kao objekt pod stranom i neprijateljskom okupacijom"

ovo sam napisao ne da bih branio neke zlocine. Naprotiv oni se moraju najostrije kaznjavati. Ali da bi se to radilo ne moze se jednostrano gledati situacija ... niti pokusavati da se optuze samo NEKI odgovorni ... ili ceo jedan narod ... a de se drugim odgovornima ne samo gleda kroz prste nego im se pomaze da svoje politicke ciljeve ostvare

ps. posto je ovo upropastavnje teme i nema veze sa njom predlazem domacici bloga ili supermodu da brise oba posta ... Modestin post sam vec prijavio moderatoru ...
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
adam weisphaut  13:21 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

ovaj copy/paste post od Modesty nema veze sa temom, siri netrpeljivost i medjunacionalnu mrznju jednostranim prikazivanjem zlocina iz proslosti u vezi sa Kosovom.

Glupost
ovo sam napisao ne da bih branio neke zlocine.

Kako da ne.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Virtuelni Vasilije  13:27 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

pa da ... zlocine brane oni koji iih precutkuju i igonorisu ... A je ne precutkujem ni jedne ni druge, nezavisno od nacilonalne pripadnosti zlocinaca i zrtava. Za razliku od nekih drugih ovde
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
adam weisphaut  13:41 20.01.2008
Preporuka: 14

Re: Druze urednice ...

pa da ... zlocine brane oni koji iih precutkuju i igonorisu ... A je ne precutkujem ni jedne ni druge, nezavisno od nacilonalne pripadnosti zlocinaca i zrtava. Za razliku od nekih drugih ovde

Vasilije, tvoje omiljene novine malo malo pisu o zlocinima nad Srbima, pa ti to ne smeta i ne trazis da se pise odrugoj strani u oviru oistog clanka. I ko ti brani da ti okacis ista sto smatras relvantnim. Sto se pravdnosti tice jutros je pacijent na najnizi nacin napao Tesanovicku i njenog oca bez grama dokaza pa ti to principijalnom nije zasmsetalo, a Dimitrije Tucovic ti smeta. Svasta.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
vucko  13:44 20.01.2008
Preporuka: 7

Re: Druze urednice ...

Vasilije, tvoje omiljene novine malo malo pisu o zlocinima nad Srbima, pa ti to ne smeta i ne trazis da se pise odrugoj strani u oviru oistog clanka. I ko ti brani da ti okacis ista sto smatras relvantnim.

Nemojte samo 'pesmom na pesmu', kad vas molim.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Virtuelni Vasilije  13:47 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

Sto se pravdnosti tice jutros je pacijent na najnizi nacin napao Tesanovicku i njenog oca bez grama dokaza pa ti to principijalnom nije zasmsetalo, a Dimitrije Tucovic ti smeta. Svasta.


Svasta s tobom, meni ne smeta ni Modestin post na odgovarajucoj temi ... a to nije ova. Mada bi i tamo bio post koji ne doprinosi razjasnjavanju proslosti posto je suvise jednostran... pa bi covek morao da ga dopunjuje nekim drugim informacijama i misljenjima ...

A sta se desava na Jasmininom blogu ne znam posto nisam gledao... Niti sam ja moderator. Javim se onda kad JA smatram da treba ... i kad procitam nesto sto smatram da zasluzuje odgovor...

ps. List je valjda tvoj omiljeni ... kao i Samardzic ... ili nisu?;)

pps. edit- sorry vucko tek sad sam video tvoj post ... mada ni tako nisam imao nameru da nastavljam diskusiju sa Adamom (obicno i ne radim). Ali kao sto si video ja se i tako nadam da ce neko bristi te sve te postove posto im i tako NIJE MESTO na ovoj temi ...
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
adam weisphaut  13:59 20.01.2008
Preporuka: 7

Re: Druze urednice ...

quote]a to nije ova.
Nije li lepo apostrofirala,
-регионална сарадња и развој добросуседских односа;
[
ili smatras da je precutkivanje problem kjoji ometaju istoj donose razresenju problema?
Mada bi i tamo bio post koji ne doprinosi razjasnjavanju proslosti posto je suvise jednostran

Pa sam govoris orazmeni misljenja,ali kako mozemo imati iskrenu razmenu misljenja ako sve sto kazemo jedni drugima sto nam nije po volji odmah bude proglaseno kao jednostrano? I u krajnoj liniji u nasem sukobu misljenja i cinjenica treba da dodjemo do kakvog zakljucka. Ili bi radije da ovo mesto bude kao sastanaak SSRN-a
samo pod novim imenom sabornost
?
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
vucko  14:22 20.01.2008
Preporuka: 7

Re: Druze urednice ...

pps. edit- sorry vucko tek sad sam video tvoj post ... mada ni tako nisam imao nameru da nastavljam diskusiju sa Adamom (obicno i ne radim). Ali kao sto si video ja se i tako nadam da ce neko bristi te sve te postove posto im i tako NIJE MESTO na ovoj temi ...

Pa čuj, možda je ovo konkretno u neku ruku trol, posebno Dimitrije Tucović - ali možda nije loša praksa, što se tiče regionalne saradnje, da ne trpamo prste u uši i počnemo da vičemo "mržnja" kad kod neko pomene ovakve teme. Izgleda malo kao traume iz detinjstva... ne vidim zašto je problem saslušati/pročitati ovako nešto.

Inače, imaš taster "obavesti moderatora", koji radi cinkanje sa manje buke :P
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
adam weisphaut  14:26 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

Inače, imaš taster "obavesti moderatora", koji radi cinkanje sa manje buke :P

Vasa to da se osigura ako moderator ne uslisi njegovu mudrost
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Virtuelni Vasilije  14:37 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

vucko
Inače, imaš taster "obavesti moderatora", koji radi cinkanje sa manje buke :P


pa to sam i uradio (i napisao gore ... da ne ispadne da je cinkanje:P) ... ali sam predlozio i domacici bloga. Uostalom ako nece onda bar nek ostane ovako sa malo vise informacija... onako lici na politicku propagandu kako se njome verovatno bavi i Hasim Taci ...

Inace SAA se odnosi prakticno na sve oblasti zivota u Srbiji pa se po tome SVE moze smatrati temom. Kako je to Modesti pocela sa ovom svojom zlouptrebom onda bi mogli da diskutujemo ne samo o I i II svetskom ratu ... nego i kosovskom boju...

A ako bas i hocemo da pricamo o ovome u vezi regionalne saradnje onda je slucaj Suve Reke pozitivan primer za Srbiju o tome kako se na NAJBOLJI nacin prevazilaze "aveti proslosti" posto je Srbija predala sve krivce i njima se sudi ... A opterecenj za uspostavljanje te saradnje su neki od ovih primera koje sam ja naveo posto ne samo da krivci (uglavnom) nisu kaznjeni ... nego i zrtve jos uvek cekaju na pomoc i ispravljanje zlocina prema njima (mislim na proterane ... mrtvima i na jednoj i na drugoj strani se vise ne moze pomoci) ...

Ali sta vredi o tome pricati Adamu i Modesti ... oni se bave samo o onime sto je politicki cilj njihove partije ...
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
vucko  14:44 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

A ako bas i hocemo da pricamo o ovome u vezi regionalne saradnje onda je slucaj Suve Reke pozitivan primer za Srbiju o tome kako se na NAJBOLJI nacin prevazilaze "aveti proslosti" posto je Srbija predala sve krivce i njima se sudi

Pa što ne odgovoriš ovakvim nečim, nego juriš "mrzitelje" i "partijce"? Ovo kačenje je malo dosadno...
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
adam weisphaut  15:11 20.01.2008
Preporuka: 7

Re: Druze urednice ...

Ali sta vredi o tome pricati Adamu i Modesti ... oni se bave samo o onime sto je politicki cilj njihove partije ...

Za razliku od tebe koji se uopste time ne bavis
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Virtuelni Vasilije  15:13 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

vucko
Pa što ne odgovoriš ovakvim nečim, nego juriš "mrzitelje" i "partijce"? Ovo kačenje je malo dosadno


Slazem se, verovao ili ne, i meni je VRLO dosadno ... ali je jos dosadnije da ostane onako JEDNOSTRANO kako je bilo. Ali mi glavni predlog bio brisanje ... posto ovako moze neko da, sa istim pravom, pise o ratu u BiH, Hrvatskoj ... pa je tu i Jasenovac ... i zavrismo u ratovima 90-ih ... A i da sam napisao tako ... nasao bi Adamcic nesto da kaze (mozda bi pomenuo neke druge primere) ...

Ali sto se mene tice zavrsio sam ovaj deo teme. A nadao sam se da cam nam Gordana nesto vise reci o "kopenhagenu plus" ... posto to jeste VRLO BITAN deo oko SAA... i, nazalost, nije proslost. A meni nije bas sve jasno ...

pozz
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
adam weisphaut  15:18 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

Pa što ne odgovoriš ovakvim nečim, nego juriš "mrzitelje" i "partijce"? Ovo kačenje je malo dosadno.

Pa Vasa pravi flejm a onda se cudi toku rasprave.
Ali izbori su, razumimo mu nervozu
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
adam weisphaut  15:25 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Druze urednice ...

ali je jos dosadnije da ostane onako JEDNOSTRANO kako je bilo

Pa ospori argumentima a ne etiketiranjem.
Ovako ti stalno optuzujes druge za ostrascenost a sam ides djonom
Ne ide
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
gordanac  12:59 21.01.2008
Preporuka: 0

kopenhagen kriterijumi & +

A nadao sam se da cam nam Gordana nesto vise reci o "kopenhagenu plus" ... posto to jeste VRLO BITAN deo oko SAA... i, nazalost, nije proslost. A meni nije bas sve jasno ...

Voila
Virtuelni Vaslije :
ovako stoje stvari sa kriterijumima

Kriterijumi iz Kopenhagena definisani su na sastanku Evropskog saveta 1993. godine. Njih mora ispunjavati svaka država koja želi postati punopravnom članicom EU. To su:

1. POLITIČKI
Stabilnost institucija koje osiguravaju demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i prava manjina i prihvatanje političkih ciljeva EU

2. EKONOMSKI
Postojanje efikasne tržišne privrede i sposobnost svih činilaca tržišta da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU

3. PRAVNI
Usvajanje celokupne pravne regulative EU (franc. acquis communautaire)

Na zasedanju Evropskog saveta u Madridu, u decembru 1995. godine zaključeno je da izvođenje svih reformi mora pratiti i odgovarajući administrativni sistem i kapaciteti kako bi se osigurala uspešno sprovođenje prihvaćene pravne regulative EU. Tako je uspostavljen i četvrti, Madridski kriterijum kao preduslov za članstvo.

4. ADMINISTRATIVNI
Prilagođavanje odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uslova za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti, stvaranje efikasnog sastava državne uprave s ciljem osiguravanja efikasnog procesa usvajanja i primene pravne regulative EU)

Proširenje EU (wiki)

Ovaj jednostavni spisak kriterijuma ispunjavala je svaka država na sopstvenom putu EU integracija.(koje su trajale između 10 i 14 godina)
Srbija ima poseban kriterijum (to je taj koji se kolokvijalno naziva +), a to je - saradnja sa ICTY (Haški tribunal). Prethodnim međunarodnim ugovorima (od 1995 do 2000) Srbija je preuzela obaveze o saradnji na hapšenjima i izručenjima optuženih za ratne zločine, kao i na punu saradnju državnih institucija, arhiva i nadležnih lica. Glavni tužioc Haškog tribunala o toku saradnje podnosi izveštaje Savetu bezbednosti UN i telima EU (konsultativno) , kao dodatni izveštaj koji NEMA neposredne veze sa gore pomenutim Kopenhaškim kriterijumima (koji važe JEDANKO za sve zemlje). U nekim slučajevima (kao maja 2006.) , EU na osnovu ocena iz tog izveštaja donese odluku o suspenziji pregovora sa Srbijom, smatrajući da je to dobar način da se odgovarajuća saradnja sa Hagom nastavi i unapredi. Isti kriterijum imala je i Hrvatska i Bosna, kao države obavezane na saradnju i na izručenja optuženih pred sudom.
Pozitivan izveštaj država dobija ako se u određenom roku ispune obaveze koje su preuzete nakon prethodnog izveštaja.
Obaveze Srbije su nalaženje četiri lica koja su u bekstvu od suda i pravde - Karadžić, Mladić. Hadžić, Župljanin, s tim što se u svim krugovima poseban akcenat stavlja na Mladića.
Na prvobitnom spisku lica koja je su optužena za ratne zločine na teritoriji bivše SFRJ (kada je prethodna tužiteljka preuzela dužnost) bilo je 181 lice, od kojih je Srbija imala obaveza za 46 i ispunila tu svoju obavezu za 42.
Formalna i suštinska saradnja sa ICTY je taj "+" kriterijum o kojem se takođe vodi računa pri ocenjivanju refromskog napretka Srbije na putu EU integracija.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Virtuelni Vasilije  12:52 20.01.2008
Preporuka: 0

lep tekst Gordana ...

#Link  Replika: 0
Nisam upucen u problematiku ali mi izgleda da sigurno ni u buduce nece biti problema u ispunjavanju svih "normalnih" zadataka/uslova .... problematican je ovaj "kopenhagen plus"...

Naravno zelim (i nadam se) nasim vlastima uspeh i u hvatanju Mladica ali tu nisam bas optimista. Pa cak i da smo svi optimisti - ne moze se iskljuciti mogucnost da on nece biti uhvacen. Kao prvo ni Srbija (kao u ostalom ni jedna druga zemlja u svetu, ukljucujuci SAD) u prinicipu ne moze da dokaze cak da on nije u zemlji ... osim ako (neko) ne dokaze gde je on SADA. To sto je bio u Srbiji izmedju 2000. i 2004. (ili dokle vec) ... i sto je mogao da ubde uvhacen, ne znaci da je to slucaj sada... Pa i u SAD i na zapadu uopste sigurno da ima vrlo trazenih kriminalaca koji su u bekstvu i policije ne mogu da ih uhapse. Uostalom imaju punu kontrolu u Afganistanu pa nisu uspeli da uhvate Bin Ladena. A Mladic je imao prednost "prvog poteza" pa kad je odlucio da se nece predati sigurno da je vec znao gde i kako ce da se krije ... on sigurno nije levak i nekompetentan za to...

Zato meni izgleda malo neozbiljno ako EU smatra kao ispunjenje uslova ISKLJUCIVO izrucenje Mladica. Pa kad sud u Hagu da svoje misljenje da Srbija nije ispunila uslov onda bi valjda trebalo da kaze i koje aktivnosti i napore nije uradila i koje treba da uradi da bi izvestaj bio povoljan? Ja kao laik mogu da zamislim da Srbija treba samo da im pruzi potpuni uvid u sve napore koje cini ... da mozda ukljuci i interpol i neke druge nadlezne zapadne policije pa i da se sami uvere. A reci samo nije ispunjeno zato sto Mladic nije uhapsen mi zvuci malo neozbiljno ...

pozz
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Dragan Vujanović  14:22 20.01.2008
Preporuka: 0

Brisanje prozora s pogledom na EU..!!

#Link  Replika: 0
Ovaj tekst je bio krajnje neophodan za mnoge koji posećuju virtuelne odaje BlogaB92, jer su se mnoge sumnje i nejasnoće bile nadvile nad činjenicom da postoji volja za EU i da će ta volja biti sprovedena u delo. Ovako, sa plastičnim prikazom dokumenta, ovaj pojam biva stvarniji. Nije više ograničen samo na ona tri slova SSP (SAA) koja se u naslovima i tekstovima pojavljuju i koja se lako zaturaju u gomili političkih izjava, procena, oponiranja, novih uveravanja... Barem za one koji će ovaj blog posetiti, utisak će svakako biti drugačiji. Konkretan tekst, konkretni podaci... To olakšava razumevanje, povećava u našem krvotoku broj euro-krvnih zrnaca... Preporuka Goco i pozdrav :))

   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Jeremija  15:06 20.01.2008
Preporuka: 0

Veridba

#Link  Replika: 3
Ako sam Te dobro razumeo Gordana, to je nešto kao veridba ili predbračni ugovor, prva btačna noć je kasnije ili se već i to desilo.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
gordanac  17:23 20.01.2008
Preporuka: 14

a, ne

Ako sam Te dobro razumeo Gordana, to je nešto kao veridba ili predbračni ugovor, prva btačna noć je kasnije ili se već i to desilo.

..ne, nikako.
Nismo se dobro razumeli. govoriš o emocijama, a u politici nema emocija takve vrste, kao što ne sme biti prezira prema činjenicama i prema realnosti. Emocije se u politici podele oko ideja koje pojedine političke stranke nose, podele se nada i očekivanja i tu je emocijama - kraj.
Podeljena emocija kod nas je - želja da Srbija postane članica EU
SSP je racionalno sredstvo da se ta želja ispuni i za njega je potreban racionalan pristup, znanje i veštine, potreban je "spisak mogućnosti" dobijen analizama i procenama, a ne "spisak želja" dobijen emocijama.
Sudari ta dva spiska nas, kao društvo, tek čekaju. Mi smo, kao društvo, u prvoj fazi izgradnje prioriteta, a poslednjoj fazi rešavanja nasleđenih problema. U ovoj fazi jedan broj ljudi odneguje prezir kao osnovnu emociju, prezir prema činjnicama, prema realnosti, i to je šteta jer se ta emocija lako i neosetno pretvori u - prezir prema budućnosti. SSP je dobro sredstvo i protiv toga.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
mariopan  18:05 20.01.2008
Preporuka: 1

Re: Veridba

I meni lici na predbracni ugovor :-) Posebno mi se svideo poslednji pasus , ono PS. Zaista ima ljudi koji su tesko radili da se do ovoga dodje i treba im odati priznanje.

Ne znam kakve veze ima ovaj trol o Albancima ( nije tema ) ali bi bilo lepo da nam dezurni uterivaci krivice , ovde na istom mestu kazu i to zasto je vojska na Kosovu intervenisala , mislim koliko je mrtvih i Albanaca i Srba i Roma bilo PRE dolaska vojske i ko ih je ubio?

Onda da nam odgovore koliko je nealbanaca ubijeno , oteto i nestalo od dolaska KFORa na Kosovo i kome se sudi za ta ubistva..recimo za ubistva dece iz Gorazdevca?

Sta je sa Romima i zlocinima protiv njih koji su ucinjeni za vreme mandata KFORa i da li neko odgovara za te zlocine?

O zlocinima srpske vojske znamo dosta , i o Suvoj Reci zahvaljujuci sudjenju u Srbiji i pisanju srpskih medija o tome , tako da znamo da ce biti kaznjeni oni koji su ih pocinili.

Kada ce se suditi Albancima za zlocine nad Srbima , Romima , Gorancima....i kada ce vodje UCK izaci na neki sud za svoje zlocine? Ako zelite da vam iko poveruje da zelite dobro ovoj zemlji moracete da progovorite i o zlocinima koje su Albanci pocinili takodje prema CIVILIMA , sto vi ne radite i to opravdano dovodi u sumnju vase dobre namere.
Dobre namere bih prepoznala samo ako bi se i jedni i drugi nasli na svetlu i da se svacija krivica i zlocin sagledaju. Stiteci albanske ubice necete nikoga uveriti da su vase namere da se kosovska tragedija razmrsi ...postene i casne , pre bih rekla da imaju sasvim drugu namenu.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
mariopan  18:14 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Veridba

Gordanac , ne verujem da ce prezir preovladati , najpre verujem da sve ovo daje nadu i neki entuzijazam svima da se trgnu i probude , da daju sve od sebe sto mogu da bi se odredbe ovoga ispunile i da sto pre krenemo sa mrtve tacke. Inace propadosmo. sada smo kao soba u sred kuce i ta soba je zakljucana , svi moraju da idu OKO nje i da je zaobilaze , dolazi dan kada svi uvidjaju da ta soba treba da se otkljuca i koristi na dobrobit cele zajednice. Pozdrav.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Unfuckable  18:16 20.01.2008
Preporuka: 0

Lep tekst, gordanac

#Link  Replika: 15
...znaš već da jakaotakav, by default, najvolem delove o Korupciji i Monopolu.
Mora da će naša budućnost biti mlogo zanimljiva. . . a naši zatvori prepuni.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
gordanac  19:23 20.01.2008
Preporuka: 0

:))

ima da ti posvetim kaotakvom jednu diskusiju u "visokom domu" otojtemikaotakvoj :))
već sam smislila početak "Dame i gospodo, reči koje slede u prilog predloga Zakona protiv monopola i Zakona o zaštiti konkurencije posvećene su blogeru čiji nick ne smem da izgovorim zbog stenograma..."
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Bojan Zdravic  19:41 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: :))


Gordana molicu lepo, meni biste mogli da posvetite predlog Zakona o Denacionalizaciji i Restituciji, Zakona o Ispitivanju Porekla imovine, Zakona o ukidanju BIA/KOS....za pocetak bice dovoljno:)))
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
nsarski  19:51 20.01.2008
Preporuka: 7

Pa, kad se ovde narucuje

kao kod Deda Mraza, ja bih zamolio gordanac, ako moze, da se donese pristojan zakon o finansiranju politickih stranaka da ne bi mogli razni tajkuni da kupuju svoju politicku moc dajuci veliki novac strankama koje ce da zastupaju njihove interese. Ja znam da ni u usa ovo nije dobro razreseno, ali vredi probati kod nas:)
Eto, samo toliko. Skromno.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
vucko  19:55 20.01.2008
Preporuka: 7

Slađa

Meni jedna slađa kafa, onda - što reče Alija Izetbegović zlatnoj ribici posle Slobinih i Franjihih želja...
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
gordanac  20:02 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: :))

Zakona o Denacionalizaciji i Restituciji,

donet je u prvoj verziji, prijava zahteva obavljena do juna 2006.
Zakona o Ispitivanju Porekla imovine

nikad ne bih glasala za ovakav zakon i ne samo zbog toga što se živo sećam kako je taj zakon sedamdesetih i osamdesetih prošlog veka naneo zla nevinim ljudima u jednopartijskom sistemu, taj zakon bi se morao napraviti za određen broj ljudi kojima inače ne možeš dokazati krivično delo u redovnom krivičnom postupku, i to je tricky business za sve (uz dodatak čuvene kampanje "imaš kuću - vrati stan")
Upravo ovih dana doneta je odluka o zapleni imovine pravosnažno osuđenih po krivičnim delima iz KZ i krivičnim delima organizovanog kriminala, mislim da se vrednost oduzete imovine procenjuje na oko 300 mil evra.
Za oduzimanje nezakonito stečene imovine - uvek ću glasati (i već jesam), ali za Zakon o ispitivanju porekla imovine - ne, hvala. Probali smo to,
Zakona o ukidanju BIA/KOS..

donet je Zakon o službama bezbednosti i njihovoh civilnoj i parlamentarnoj kontroli (za sve službe)
nedostaje Zakon o zaštiti ličnih podataka
Dakle, manje-više vaše želje su ispunjene, upravo po "spisku mogućnosti".
Moguće su, naravno, uvek i izmene i dopune donetih zakona, ako imaju većinu.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Bojan Zdravic  20:03 20.01.2008
Preporuka: 0

Re: Slađa


Da zaboravio sam, kad smo vec u skupstinskom restoranu i deset sa lukom, sopsku i ladno BIP, i cackalice (meko c) molicu lepo:)))
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Bojan Zdravic  20:07 20.01.2008