“Država je ona velika izmišljotina pomoću koje svako pokušava da živi na račun svakog drugog.”
“Zakon - izopačen! I policijske snage države izopačene zajedno sa njim!
Zakon, kažem, ne samo okrenut od svog pravog cilja, već nateran da sledi sasvim suprotan cilj!
Zakon - pretvoren u oružje svakojake pohlepe! Umesto da kontroliše zločin, zakon - i sam kriv za zla koja bi trebalo da kažnjava!”
“Napolje, onda, sa šarlatanima i organizatorima!
Napolje sa njihovim prstenjem, lancima, kukama i kleštima!
Napolje sa njihovim veštačkim sistemima!
Napolje sa čudima vladinih administratora, njihovim podruštvljenim projektima, njihovom centralizacijom, njihovim porezima, njihovim vladinim školama, njihovim državnim religijama, njihovim bespovratnim kreditima, njihovim bankarskim monopolima, njihovim propisima, njihovim ograničenjima, njihovim izjednačavanjima preko poreza I njihovim pobožnim moralisanjem!
I, sad, kada su zakonodavci i dobročinitelji tako uzaludno naneli toliko sistema društvu, neka konačno završe tamo gde je trebalo da počnu: neka odbace sve sisteme i probaju slobodu;…”
Claude Frederic Bastiat (1801- 1850)
**
( naslov " bloga " pozajmljen, iako malo modifikovan, mnogo mi se dopada:)
a
*U susret predizbornom nadjahivanju ( kao podnaslov) *
Pte nego što nastavim, ono, što sam saznao i što me je ipak podstaklo da istrajem u postavljanju ovog bloga ( iako je bilo vrlo napeto), a što je vrlo blisko, povezano sa ovim o čemu će biti reči u nastavku
Smederevci prigrlili rafineriju
Da li je u pitanju poslednji trzaj “zakonodavaca” ( pošto su nagoveštaji da tako nešto ne bi moglo da prođe u nekom budućem sazivu), još jedna legalna pljačka?. Nadam se da će se neko pozabaviti pravom pozadinom ovog posla ili makar ovim “ spektakularnim nazivom (američko-holandski konzorcijum „Komiko oil”)
1.B.V. MURRAY AND CO New York investiciono bankarska korporacija sa najvecim filijalama u Britaniji i Austriji.
2.GLOBAL ENERGY GROUP PLC Houston Texas bavi se proizvodnjom i distribucijom nafte i poseduje više rafinerija u Africi, Aziji i Južnoj Americi www.gegroup.com
3.BASIC EQUIPMENT Houston, Texas, bavi se izgradnjom i dizajnom u oblasti nafte, gasa petrohemije www.basic-equipment.com
( dakle toliko su bili uporni dok nisu isterali ono što su naumili )
I jedna zanimljiva opaska: –
Kao lekar nisam za rafineriju, ali kao zamenik gradonačelnika nemam prava da budem lična – izjavila je Avramovićeva, ( zamenik gradonačelnika ) obrazlažući odbornicima šta je grad dobio izmenom ugovora. Fantastično!
Ali da ne tupim više o ovome, nadam se, kažem, da će biti reči u nekoj budućnosti, samo opaska, da ono što su predočavali kao brojke i "za" ( i što se tiče broja uposlenih, radnih mesta, kapaciteta prerade I slično, a uz onoliko novaca koliko su naveli da će investirati, možda bi moglo da prođe kod nekog nakupca na pijaci, ali kod seljaka, koji prodaje svoju robu, nema teorije da bi ga izradili.
Toliko o tome
E sad:
Tekst koji sam želeo da postavim:
( prvobitna verzija: koji je postavljen,, namerno nisam želeo da “skraćujem” 7 (sedam) dana je dovoljno dug period da se iščita i po potrebi razume , ko želi naravno, ( mislio sam da postavljam u komentare po naslovima, ali sam se predosmislio),
ko hoće da čita neka čita, ko neće neka troluje, sve u duhu predstojećeg sprejisanja prsta ( ko bude izašao)
Naravno, kao što to I pretpostavljate (ko pretpostavlja) neizvodljivo je postaviti, nemoguće je postaviti, ma šta da pričam, a nemam živaca da pokušam ponovo i
zar treba da ponavljam po ko zna koji put zašto?!
I to posle skoro cirka tri sata doterivanja, dopisivanja, podvlačenja I ne znam čega još , kada sam pogledao tekst posle objavljivanja, nema 2/3 strane ( onako odoka ). Pa mislim, strašno.
Neću više o tome, dovoljno sam iznerviran, možda ću postavljati u komentarima .
( samo ovoliko: bravo majstori, imate neverovatnu osobinu ili vrlinu da ubijete čoveku I zrnce volje i želje da bilo šta postavi )
A postoji više razloga zbog kojih sam rešio da postavim taj tekst ( osim onog koji sam naveo u uvodu )
Naime, ovih dana, naišao sam na tekst:
“Одмах вратити служење војног рока!” Dnevnik od 10.03.2012.
U potpisu “Mladi ekonomisti”.
I pored najbolje volje ( doduše nisam imao baš toliko dobre volje) nisam pronašao više podataka o ovoj grupaciji, osim da udruženje “mladih ekonomista” nosi ime slavnog francuskog ( pre svega filozofa ), a zatim ekonomiste.
Ćitajući tekst koji je postavljen ( što me neodoljivo podseća na “najbolje vreme propagandnih letaka”, iz nekog prethodnog perioda ), imam utisak da “mladi ekonomisti” koliko god da su mladi ili nisu baš dobro pročitali ono o čemu je čovek, čije su ime prisvojili, pisao,
ili im je to neko pogrešno objasnio, pa da bi imali predstavu “o čemu se tu radi” , evo ovde pa neka pročitaju jedno od razmišljanja;
ili u skladu sa onim što su naveli, treba pročitati kritiku
“militarnog ksenijanizma””,
(strašan naziv -pitam se ko smišlja ovakve nazive - zašto svi nakaradni pravci moraju da dobiju ovako komplikovane nazive ) ,
koji zagovaraju “mladi ekonomisti” i u tom smislu poruka ovoj mladoj grupaciji, nešto što je poznato kao
“efekat slomljenog prozora”
“kada bi neko slomio prozor na pekari, to bi onda moglo da se posmatra i kao društveno koristan postupak, jer bi to onda značilo da će biti više posla za staklara. Zahvaljujući dodatnom angažmanu, staklar bi kupovao više robe kod svog krojača, i tako bi se početni uticaj širio do konačnog iscrpljenja pokrenutog ciklusa.”
Autor ističe da je takvo razmišljanje prevarno i nelogično, jer ignoriše odgovor na pitanje: Šta bi pekar kupio da nije bio prinuđen da kupi staklo?, dakle, zanemaruje koncept oportunitetnog troška. Dakle, "militaristički kejnsijanizam" izbegava odgovor na pitanje: šta bi bilo da su ti mladići investirali u svoje obrazovanje, umesto što su otišli u vojsku? i sl.
Malo više o tome, neka “mladi levlji” ne budu lenji, i pročitaju.
( kintu, koju žele da mi prilože što sam im opalio reklamu, neka pošalju pouzećem) .
Treba imati u vidu “vreme u kome je tekst nastao”, odnose u društvu tog vremena, kao i društvo na koje se odnosi, ipak bez obzira što je neke od navoda “ pregazilo vreme”,
što zbog svojevrsnog “napretka” “svesti nacije ” odnosa u savremenom društvu, što zbog nestajanja podele na “klase”, (iako po mom slobodnom mišljenju “gubitaka klasa” i klasanih razlika nema samo na rečima, i u definicijama koje se uče, ali realno stanje govori drugačije, podela i dalje postoji I u današnje vreme vidljiva, ne definisana kao takva -” klasna” , ali je osećamo svi bez razlike. ( ili smo možda drugačije vaspitavani, naučeni, pa samo umišljamo ),
što zbog odnosa prema religiji ( “ pominjanje “Bog-a” i “njegovih dela” što meni nije blisko, ali je karakteristično za vreme u kome je tekst i nastao, doduše i danas imamo rasprostranjeno mišljenje u tom smislu ), zatim, postoje mnoge “osvojene slobode” koje se ističu, kao dostignuća savremenog demokratskog društva ( kome težimo ), a kojih nije bilo;
ipak, pored svega što je nabrojano, mislim da je navedeno mnogo više dodirnih tačaka sa našim današnjim, “ savremenim društvom”, odnosima u društvu I tome slično.
Mislim da je trenutak dobar posebno u “osvit ili zoru izbora” ( jbt kako prožimam ovim formulacijama ).
Ovde ima za svakog po nešto, ima, pa naravno nešto što se mnogima neće dopasti ( pre svega mislim na one koji sa nostalgijom pominju period, kroz koji je prošlo naše društvo, ne bi bilo loše kada bi pročitali i razmislili o onome što toliko zdušno zagovaraju, a na čemu smo se dobro “opekli”.
Claude Frederic Bastiat
Zakon
Prevela Jelena Ribić
KNJIGA I AUTOR
Kada recenzent želi da oda posebno priznanje nekoj knjizi, on joj proriče da će se čitati i posle „sto godina”. Prvi put objavljen u vidu pamfleta, juna 1850., Zakon je star preko sto godina. A pošto su njegove istine večne, čitaće se i kad prođe sledeći vek. Frederik Bastija (1801-1850) je bio francuski ekonomista, državnik i pisac.
Najviše je pisao u godinama koje su neposredno prethodile – ili sledile - Februarsku revoluciju 1848.godine.
Bio je to period kada se Francuska ubrzano okretala totalnom socijalizmu.
Kao predstavnik Zakonodavne skupštine, gospodin Bastija je proučavao i objašnjavao svaku socijalističku zabludu čim bi se pojavila i objašnjavao kako se socijalizam mora neizbežno degenerisati u komunizam. No, većina njegovih sunarodnika odlučila je da ignoriše njegovu logiku. Zakon je ,ovde, ponovo predstavljen zato što je danas u Americi prisutna ista situacija kao u Francuskoj 1848.godine. Iste socijalističko-komunističke ideje i planovi, koji su tada bili prihvaćeni u Francuskoj, danas kolaju Amerikom. Objašnjenja i argumenti koje je tada izložio gospodin Bastija - od reč do reči - podjednako važe i danas. Njegove ideje zaslužuju da ih pažljivo saslušamo.
PREVOD
Ovaj prevod Zakona uradio je Din Rasel, jedan od zaposlenih u Fondaciji. Cilj mu je bio tačno prenošenje reči i ideja gospodin Bastija u idiomatski engleski 20.veka. Prevod Zakona iz 19. veka , urađen u Engleskoj 1853.godine od strane neidentifikovanog savremenika gospodina Bastija, bio je od velike vrednosti za kontrolisanje ovog prevoda.
Pored toga, Din Rasel je svoj rad dao na pregled Bertranu d' Žuvanelu, poznatom francuskom ekonomisti, istoričaru i piscu, koji je takođe poznaje engleski jezik. Premda je gospodin d' Žuvanel ponudio mnoge vredne korekcije i sugestije, treba u potpunosti shvatiti da dr Rasel snosi punu odgovornost za ovaj prevod.
Život je Božji dar
Bog nam je dao dar koji obuhvata sve druge darove. To je dar života - fizičkog, intelektualnog i moralnog života.
Ali, život se ne može sam održavati. Stvaralac života nam je poverio odgovornost da ga čuvamo, razvijamo i usavršavamo. Da bi to ostvarili, snabdeo nas je nizom čudesnih sposobnosti. I smestio nas usred raznovrsnih prirodnih resursa. Delujući našim sposobnostima na te prirodne resurse, pretvaramo ih u proizvode i koristimo.
Ovaj proces je neophodan da bi život tekao svojim određenim tokom. Život, sposobnosti, proizvodnja - drugim rečima, individualnost, sloboda, svojina - to je čovek. I, uprkos lukavosti veštih političkih lidera, ova tri Božja dara prethode svom ljudskom zakonodavstvu i pretpostavljena su mu.
Život, sloboda i svojina ne postoje zato što su ljudi stvorili zakone. Naprotiv, činjenica da su život, sloboda i svojina postojali ranije, upravo je i navela ljude da stvore zakone .
Šta je zakon?
Šta je, onda, zakon?
To je kolektivna organizacija individualnog prava na zakonitu odbranu. Svako od nas ima prirodno pravo - od Boga - da brani svoju ličnost, svoju slobodu i svoju svojinu.
Ovo su tri osnovna životna zahteva i očuvanje svakog od njih u potpunosti zavisi od očuvanja ona druga dva. Jer, šta su naše sposobnosti nego produžetak naše individualnosti? A šta je svojina nego produžetak naših sposobnosti?
Ako svaka osoba ima pravo da brani - čak i silom - svoju ličnost, svoju slobodu i svoju svojinu, onda sledi da grupa ljudi ima pravo da organizuje i podržava zajedničku snagu radi stalne zaštite tih prava. Stoga se princip kolektivnog prava - razlog njegovog postojanja, njegova legitimnost - zasniva na individualnom pravu. A zajednička snaga koja štiti ovo kolektivno pravo ne može, logično, imati nikakvu drugu svrhu niti zadatak od onog koji zastupa.
Zato, pošto pojedinac ne može zakonito da koristi silu protiv ličnosti, slobode ili svojine drugog pojedinca, se onda zajednička sila - iz istog razloga - ne može zakonito koristiti za uništavanje ličnosti, slobode ili svojine pojedinaca ili grupa.
Takvo izopačenje sile bilo bi, u oba slučaja, suprotno našoj premisi. Sila nam je data da branimo svoja individualna prava. Ko će se usuditi da kaže da nam je sila data da bi uništavali ista ta prava naše braće?
Pošto nijedan pojedinac koji nezavisno deluje ne može zakonito da koristi silu radi uništavanja prava drugih, zar iz toga logično ne sledi da se isti princip primenjuje i na zajedničku silu koja nije ništa drugo do organizovana kombinacija individualnih sila?
Ako je to tačno, onda ništa nije očiglednije od ovog: zakon je organizacija prirodnog prava zakonite odbrane. On je zamena individualnih sila zajedničkom silom.
A ova zajednička sila treba da čini samo ono što pojedinačne sile imaju prirodno i zakonito pravo da učine: da štite lica, slobode i svojine; da očuvaju prava svakog i dovedu do toga da pravda vlada nad svima nama.
ostalo u nastavku ( odnosno u komentarima ukoliko i ovoliko bude postavljeno odnosno ne bude skraćeno nekim novim idejma ovog našeg Hal - b92
muzika ? uf, puno je asocijacija, ali nešto ovako je baš baš, u skladu :)))