Gost autor| IT| Nauka| Obrazovanje| Tehnologija

Da li su ICT diplomci prerasli domaće potrebe?

Dragan Pleskonjic RSS / 15.03.2012. u 18:01

Izvoz ICT usluga, izvor: NBS
Izvoz ICT usluga, izvor: NBS
Gost na blogu je Milovan Matijević, vodeći analitičar ICT tržišta u Srbiji. On prati tržišna i tehnološka kretanja u poslednjih nešto više od 7 godina.

Sledi Milovanov tekst.

********************

ICT obrazovanje je u ovogodišnjoj raspodeli dobro prošlo - upisano je 5.483 brucoša. Ovaj broj je značajno veći od onog koliko je sada potrebno domaćem tržištu radne snage, ali budući ICT stručnjaci svoje rešenje vide uključivanjem u međunarodnu podelu rada. Srpska ICT industrija je ostvarila izvoz informatičkih i računarskih usluga vredan više od 150 miliona evra u 2011. godini, što je skoro tri puta više nego 2007. godine, a za dalji rast biće važan svaki novi ICT stručnjak.

Visoko obrazovanje u Srbiji dobija na zamahu, na šta ukazuje podatak da je školske 2011/2012. godine više od 50.000 brucoša započelo studije, što predstavlja skoro dve trećine generacije koja je upravo završila srednju školu. Motiv mladima je, da preko bolje diplome dobiju bolji posao. Na primer, ICT obrazovanje je u ovogodišnjoj raspodeli dobro prošlo - upisano je 5.483 brucoša, što je 10 odsto ukupnog broja upisanih.

Broj ICT studenata prve godine
Broj ICT studenata prve godine

Ovaj broj je značajno veći od onog koliko je sada potrebno domaćem tržištu radne snage, ali budući ICT stručnjaci svoje rešenje vide uključivanjem u međunarodnu podelu rada, iz Srbije ili van nje. Domaća ponuda i potražnja ICT stručnjaka nisu u ravnoteži – ponuda je veća.

Broj ICT studenata prve godine
Broj ICT studenata prve godine
Trenutno nisu u ravnoteži ni domaća ponuda i međunarodna tražnja – veća je potražnja za ICT stručnjacima. Razvijene ekonomije i dalje imaju velike potrebe za ICT kadrovima, a ankete pokazuju da su našim studentima najpoželjniji poslodavci: velike strane firme i firme koje rade za strano tržište, tako da mnogi svoju karijeru vide u inostranstvu.

Ova pojava, nazvana „odliv mozgova”, prisutna je u Srbiji decenijama, samo su se njeni uzroci vremenom menjali. Za odliv mozgova vezani su suprotstavljeni stavovi: sa jedne strane ovu pojavu srpsko društvo doživljava kao štetnu, dok sa druge strane to isto društvo ima velike koristi od deviznih doznaka. Poslednje dve decenije, socijalno-ekonomska situacija Srbije je u velikoj meri vezana za devizne doznake svoje dijaspore. Sa oko 3 milijarde evra prosečnih godišnjih doznaka, što je merljivo sa 10 odsto najkvalitetnijeg dela BDP-a, Srbija spada u vodeće zemlje Evrope po ovom kontraverznom parametru.

Istraživanje, razvoj i ICT su od strateškog značaja za jednu državu iz sledećih razloga:

1. Evropska i svetska orijentacija razvoja je zasnovana na naučno-istraživačkom radu;
2. ICT infrastruktura jedan je od važnijih pokazatelja socijalnog i ekonomskog razvoja nekog društva;
3. ICT industrija je jeftinija i profitabilnija od drugih;
4. Razvoj ICT industrije zaustavlja odliv mozgova. Srbija treba da ima jasnu sliku: nivoa svog tehnološkog razvoja; razvojno-istraživačkih potencijala i strategije ICT struke.

U daljem tekstu cilj je da se odredi broj novoupisanih studenata ICT-a (zapravo budući ljudski potencijal) i prikaže strukturu prema studijskim programima kao i glavne odlike ove strukture.

 

Upisni kapaciteti po studijskim programima  

Upisni kapaciteti
Upisni kapaciteti

ICT obrazovanje koje započinje 2.986 brucoša na osnovnim-akademskim studijama (OAS - plava boja), praktično predstavlja prvi stepen tertialy-type A education (B.Sc.) i u velikom broju (2.269 kandidata ili 75%) nastavlja se diplomskim akademskim studijama (M.Sc.), a zatim finalizuje doktorskim studijama (Ph.D.). U ovom lancu diplomske akademske studije (DAS) predstavljaju okosnicu tertialy-type A education, koji ICT industriji obezbeđuje kvalitetan kadar potreban za razvojne ICT poslove.

Obrazovanje koje započinje 2.497 brucoša na osnovnim strukovnim studijama (OSS - zelena boja) daje najveći broj inženjera (B.Sc) ICT stručnjaka za brzo uključivanje u praktičan rad, od kojih samo 457 kandidata (18%) ima mogućnost da nastavi specijalističke studije (SSS).

 

Broj ICT studenata na prvoj godini po gradovima - dostupnost studiranja 

Broj studenata po gradovima
Broj studenata po gradovima

Nastava ICT studija održava se u 17 gradova, što pruža jako dobru geografsku dostupnost. Ona je istorijska tekovina, proizašla iz težnje da se kadrovi obrazuju blizu privrednih centara. Kako je u poslednje dve decenije privreda devastirana sankcijama, NATO bombardovanjem, traljavom transformacijom koja traje duže od decenije, ovi očuvani obrazovni kapaciteti ipak daju nadu za brži ekonomski progres.

Potreba za kvalifikovanim informatičkim kadrovima u Srbiji je prepoznata osamdesetih godina prošlog veka, kada su formirane katedra za računarstvo na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu (1987.) i osnovana katedra za računarstvo i informatiku na Matematičkom fakultetu u Beogradu (1987.). Nešto ranije, na Fakultetu organizacionih nauka krenule su studije primenjene informatike, kao preteča moderne veze menadžmenta i informatike. U Nišu je 1982. godine napravljena moderna zgrada Elektronskog fakulteta. U Novom Sadu je na Fakultetu tehničkih nauka izdvojena katedra za računarstvo i automatiku, a na Prirodno-matematičkom fakultetu katedra za matematiku i informatiku. I danas ove institucije predstavljaju okosnicu u obrazovanju, istraživanju i nauci u informatičkoj oblasti u Srbiji.

 

Broj ICT studenata na prvoj godini prema osnivačima fakulteta  

Broj obrazovnih organizacija
Broj obrazovnih organizacija
ICT nastava se sada održava na 36 obrazovnih institucija, 14 je u okviru državnih univerziteta, 5 je u sastavu privatnih univerziteta i 17 je u državnim visokim školama. Mali broj studenata se odlučuje za privatne univerzitete (445 ili 8%). Na strani državnih su tradicija i finansije. Troškove ICT studija na državnim univerzitetima u velikoj meri (više od 80%) pokriva država iz budžeta, dok na privatnim 100% studenata su samofinansirajući.

Dosadašnjim radom na ovu temu postavljena je metodologija praćenja obrazovanja ICT kadrova i napravljena je baza “Ko je ko u ICT obrazovanju”. Za budući rad, bilo bi korisno formiranje kvalitativne slike. Potrebno je, za početak, dati odgovore na sledeća pitanja: Da li je i koliko ojačan ICT obrazovni sistem? Kakav je uticaj Bolonjske reforme? Zašto raste interesovanje mladih za ICT studije? Preporučuje se državi: da iskoristi solidnu geografsku dostupnost fakulteta i visokih strukovnih škola; da otkloni slabu saradnju privrede i obrazovanja i da uskladi ICT obrazovni sistem sa potrebama privrede. Na fakultetima je potrebno: unaprediti veštine u rešavanju ICT problema; napraviti optimalan balans teorijskih znanja i specifičnih tehničkih veština; razvijati preduzetnički duh.

Ohrabruje činjenica da su informaciono-komunikacione tehnologije prepoznate kao strateške, ali utisak je da nisu baš najbolje shvaćene njihove prednosti. Finansijska kriza i druge nestabilnosti na domaćem i internacionalnom tržištu vide se kao velike prepreke, ali Srbija upravo troši veliki novac na izgradnju ICT infrastrukture. Planirano je da do 2015. godine u naučnu infrastrukturu uloži 400 miliona evra, skoro 80 miliona evra u ICT, što je nekoliko puta više nego ukupno za poslednje dve decenije (više na li inku). Prva tranša namenskog kredita Evropske investicione banke od 200 miliona evra uplaćena je u martu 2010. Međutim, pažljivije analize govore da će veliki deo ovih sredstava završiti u građevini, što sigurno ne predstavlja prioritetne potrebe.

Pod hitno treba zaustaviti odliv stručnjaka, tu se već nešto radi. EU integracija će imati pozitivan uticaj na razvoj ICT sektora, ali i na ubrzani “odliv mozgova”. Završetak dva IT parka: u Inđiji i na Zvezdari, mogu da pomognu da ostanu mnogi koji su planirali odlazak. Zašto je ovo bitno? Srpska ICT industrija je ostvarila izvoz informatičkih i računarskih usluga vredan više od 150 miliona evra u 2011. godini, što je skoro 3 puta više nego 2007. godine, a za dalji rast biće važan svaki novi ICT stručnjak.

********************

Napomena: Ovaj tekst je napisao Milovan Matijević. Tekst je njegovo autorsko delo. Naslov, podaci, analize, stavovi i mišljenja, koji su u tekstu izneseni, su njegovi ili rezultat njegovih istraživanja. Milovan je ranije bio gost na ovom blogu sa temom ICT razvoj - može li Srbija više od „zvezde u usponu”? Tada se registrovao na blogu i odgovaraće na Vaša pitanja, sugestije i slično.

********************

Atačmenti



Komentari (25)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jinks jinks 18:25 15.03.2012

...

Za odliv mozgova vezani su suprotstavljeni stavovi: sa jedne strane ovu pojavu srpsko društvo doživljava kao štetnu, dok sa druge strane to isto društvo ima velike koristi od deviznih doznaka

Interesantno kako se neki prosvetni radnici sa visokoskolskih drzavnih ustanova pozivaju na isti ovaj argument, kada pravdaju cinjenicu da su na stotine studenata poslali u inostranstvo preko poznastava i saradnika koje imaju napolju.

Uzmite za primer slucaj u kome je preko 100 najboljih i bolje srednjih studenata poslato u inostranstvo u zadnjih 10 godina.

Koliko svako od njih moze da posalje godine kuci, 2000-5000 evra u najboljem slucaju.
5000 * 100 = 500 000 evra godisnje.

Da su ostali ovde nova vrednost koju bi stvorili za 10 godina sigurno bi premasila 5 000 000 evra. I ...
milovan_matijevic milovan_matijevic 18:39 15.03.2012

Re: ...

Da su ostali ovde nova vrednost koju bi stvorili za 10 godina sigurno bi premasila 5 000 000 evra. I ...


Sigurno i više. Nova vrednost po zaposlenom u Srbiji za godinu dana iznosi oko 15.000 evra. 100 najboljih ICT stručnjaka može mnogo više (zajedno 2-3 miliona evra godišnje).
uros_vozdovac uros_vozdovac 18:45 15.03.2012

Re: ...

Eh za to treba još infrastrukture, državi lakše da izveze i da živi od doznaka ljudi iz inostranstva.
milovan_matijevic milovan_matijevic 18:49 15.03.2012

Re: ...

državi lakše da izveze i da živi od doznaka ljudi iz inostranstva.
em je lakše, em je sigurnije
Goran Vučković Goran Vučković 19:02 15.03.2012

Re: ...

Možda na ovom primeru ima smisla posmatrati vrednost nekih banalnih stvari tipa:
- Koliko vredi beli šengenski status
- Koliko vredi članstvo u EU u kontekstu zajedničkog tržišta
- Koliko vredi jednostavan i jeftin devizni režim izvoza usluga na malo
- Koliko vredi mogućnost otvaranja trgovačkih računa na paypal (onih koji primaju pare za usluge) i sličnim sistemima plaćanja
- Koliko vredi jednostavno otvaranje i zatvaranje firmi i jednostavan poreski sistem za mala preduzeća i honorarce

Primetite da u ovoj listi koju sam napravio nema nigde stvari tipa:
- subvencije po hektaru i toni
- 10.000 evra za otvaranje radnog mesta
- besplatno građevinsko zemljište i oslobađanje od poreza N godina
gaga42 gaga42 19:04 15.03.2012

Re: ...

Pretpostavljam da će od upisanih 58.. brucoša znatno više od 50% dobiti očekivane diplome, a igrom brojeva tih 100 najboljih predstavlja tek nekoliko procenata svršeniih studenata, i bez obzira na opštu razvijenost ICT tržišta u Srbiji približan broj kvalitetnih diplomaca će uvek odlaziti napolje i zbog boljih uslova i zbog neuporedivo većih mogućnosti na, da tako kažem, izvoru.

Mnogo veći problem predstavlja stanje ICT tržišta u zemlji i nedostatak dovoljno razvijene privrede koja bi mogla da podnese "teret" razvoja ICT tržišta, a o jednoj ozbiljnoj deregulaciji zarad razbijanja raznih monopola da ne govorimo.

jinks jinks 19:16 15.03.2012

Re: ...

gaga42

Gago, moj komentar se odnosi na pricu po kojoj je odlazak mnogih dobar zbog deviznih doznaka. Gde to neretko pricaju upravo oni koji ljude sistematski salju napolje.

A to zasto znacajan broj ljudi ide, kako i da li ide, predstavlja neku drugu pricu.

Na kraju krajeva, nova i bolja poslovna infrastruktura i njoj odgovarajuce poslovno okruzenje ne mogu da nastanu sami od sebe, bez ljudi koji ce da ih nose.
milovan_matijevic milovan_matijevic 19:29 15.03.2012

Re: ...

gaga42
a igrom brojeva tih 100 najboljih predstavlja tek nekoliko procenata svršeniih studenata, i bez obzira na opštu razvijenost ICT tržišta u Srbiji približan broj kvalitetnih diplomaca će uvek odlaziti napolje

100 navedenih je samo radi lakše računice. Samo sa ETF-a, koji daje oko 15% IKT diploma u Srbiji, godišnje u inostranstvo odlazi više od 100 mladih.
Dosadašnja apsorciona moć domaćeg tržišta radne snage bila je nešto preko 2.000 novozaposlenih ICT struke, IT sektor prosečno godišnje zapošljavao oko 2.000 novih radnika (nešto preko polovine su ICT struke) i još oko 1.000 ICT pripravnika je posao nalazilo na strani korisnika. Kako stvari danas stoje, sve preko 2.000 ICT diplomaca će izlaz naći u radu za strance - iz Srbije ili van nje.
JJ Beba JJ Beba 19:56 15.03.2012

Re: ...

dok sa druge strane to isto društvo ima velike koristi od deviznih doznaka

kada pravdaju cinjenicu da su na stotine studenata poslali u inostranstvo preko


meni sve to liči da država ohrabruje studente da odlaze iz zemlje jer kroz doznake imaju koristi od njih i njihovih para. na neki način država prodaje mladost za kintu od doznaka
antioksidant antioksidant 21:04 15.03.2012

Re: ...

Primetite da u ovoj listi koju sam napravio nema nigde stvari tipa:
- subvencije po hektaru i toni
- 10.000 evra za otvaranje radnog mesta
- besplatno građevinsko zemljište i oslobađanje od poreza N godina

primetili smo ali te stvari se lepo prodaju glasacima
zoran.horvat zoran.horvat 22:16 15.03.2012

Re: ...

milovan_matijevic
Da su ostali ovde nova vrednost koju bi stvorili za 10 godina sigurno bi premasila 5 000 000 evra. I ...


Sigurno i više. Nova vrednost po zaposlenom u Srbiji za godinu dana iznosi oko 15.000 evra. 100 najboljih ICT stručnjaka može mnogo više (zajedno 2-3 miliona evra godišnje).


Zaboravljate ljude u svojoj računici. Niko nije emigrirao da bi u državu poslao što više para, nego da bi bolje živeo. Uz to u Srbiji nema radnih mesta za najsposobnije, ili ih ima nesrazmerno malo i uslovi za rad kao i kompenzacija nisu ni približni kao u inostranstvu. Stranci zahtevaju lično prisustvo kada su više pozicije u pitanju, pa je emigriranje često jedini put.

A što se tiče materijalnih pitanja: Srbin u inostranstvu kao stranac plaća manji porez nego što bi plaćao u Srbiji. Toliko o državi.
Goran Vučković Goran Vučković 22:24 15.03.2012

Re: ...

A što se tiče materijalnih pitanja: Srbin u inostranstvu kao stranac plaća manji porez nego što bi plaćao u Srbiji. Toliko o državi.

To što si stranac obično ne pomaže značajno da ti porez bude manji. Tako da zavisi u kojoj si državi.
milovan_matijevic milovan_matijevic 22:26 15.03.2012

Re: ...

zoran.horvat
Niko nije emigrirao da bi u državu poslao što više para, nego da bi bolje živeo.

Ne znam zašto, ali dosta para stiže...
...Sa oko 3 milijarde evra prosečnih godišnjih doznaka, što je merljivo sa 10 odsto najkvalitetnijeg dela BDP-a, Srbija spada u vodeće zemlje Evrope po ovom kontraverznom parametru

Izgleda da je solidarnost dijaspore na visokom nivou.
zoran.horvat zoran.horvat 22:42 15.03.2012

Re: ...

Goran Vučković
A što se tiče materijalnih pitanja: Srbin u inostranstvu kao stranac plaća manji porez nego što bi plaćao u Srbiji. Toliko o državi.

To što si stranac obično ne pomaže značajno da ti porez bude manji. Tako da zavisi u kojoj si državi.


Da dopunim iskaz :) U inostranstvu je strancima veći porez nego domaćima, ali je to i dalje manje nego što se odbija u Srbiji. Dakle naši ljudi u inostranstvu gotovo nikada nemaju veće odbitke na platu nego što imaju u Srbiji kao domaći građani. Naravno, menja se to od zemlje do zemlje - ja imam iskustva sa zakonodavstvima u dve evropske države i znam da je u njima tako.

Takođe, postoji i povraćaj poreza nakon što stranac dobije radnu dozvolu pa mu se tada odbici od plate drastično umanjuju i sigurno padaju ispod onoga što bi platio u Srbiji. Razlika je jedino u zdravstvenom osiguranju, ali imajući u vidu da svako ko brine o svom zdravlju u Srbiji ne koristi državno zdravstvo nego plaća iz džepa koliko može, onda su te pare uglavnom bačene u istu rupu u koju i porez.
Goran Vučković Goran Vučković 22:58 15.03.2012

Re: ...

Da dopunim iskaz :) U inostranstvu je strancima veći porez nego domaćima, ali je to i dalje manje nego što se odbija u Srbiji. Dakle naši ljudi u inostranstvu gotovo nikada nemaju veće odbitke na platu nego što imaju u Srbiji kao domaći građani. Naravno, menja se to od zemlje do zemlje - ja imam iskustva sa zakonodavstvima u dve evropske države i znam da je u njima tako.

Moguće, iako ima i obrnutih primera - u Danskoj mislim da su profesori "u poseti" imali neko oslobađanje prvih 2-3 godine, koliko se sećam, ali onda posle odu na regularan nivo. Ja sam plaćao i u Danskoj a i ovde u Britaniji isto kao da sam državljanin - ovde se to zove "tax resident" / "ordinary tax resident". Ima samo neko oslobađanje prvih 7 godina da ne moraš da plaćaš porez na prihode u svim zemljama gde imaš prihode, nego za ono što imaš prihoda van UK možeš da prijaviš "tax on remittance" status, kada ti ukinu neke beneficije (oslobađanje od poreza na prihod na minimalnu platu + oslobađanje od poreza na kapitalnu dobit za prvih 10tak hiljada funti kapitalne dobiti) - a ako si državljanin ili posle 7 godina boravka za tu privilegiju moraš da platiš neku taksu od 20-30 hiljada funti godišnje - pa radi za milijardere, a za nas obične nije baš upotrebljivo. Nominalno je porez u Britaniji niži od onoga u Srbiji ako zarađuješ manje od 30-tak hiljada funti godišnje, a onda dođeš u višu poresku kategoriju, pa bude nešto viši.

Danska je dok sam tamo bio bila druga u EU po visini poreza na lična primanja (posle Belgije), pa je tamo svakako bilo više - ali za te poreske pare dobiješ dosta dobrih stvari. Isto je progresivni porez, ali računam da je to jedna od boljih tekovina evropske socijaldemokratije.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:10 16.03.2012

Re: ...

milovan_matijevic

Izgleda da je solidarnost dijaspore na visokom nivou.


Pa to su naše familije, pomaganje se, naravno, podrazumeva. Dosta njih ne bi preživelo bez toga.



srdjan.pajic srdjan.pajic 01:14 16.03.2012

Re: ...

Moguće, iako ima i obrnutih primera - u Danskoj mislim da su profesori "u poseti" imali neko oslobađanje prvih 2-3 godine, koliko se sećam, ali onda posle odu na regularan nivo. J


Mislim da zapravo nisu oslobodjeni poreza tih prvih par godina, nego su dužni da plaćaju porez u svojoj zemlji. A posle 3 godine počinju da plaćaju domaćinu. Barem je tako ovde u USA, to je neki dogvor izmedju vlada (moj cimer iz studentskih dana je bio research profa iz Francuske i ne samo da nije morao da plaća porez u USA prve 3 godine, nego je još i podjebavao nas koji dolazimo iz zemalja bez te kombinacije).
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:26 16.03.2012

Re: ...

Goran Vučković
Možda na ovom primeru ima smisla posmatrati vrednost nekih banalnih stvari tipa


Da dodam i još nešto što se često zaboravlja. Naši ljudi odu u druge zemlje, postanu uspešni, razviju posao, a onda osnuju ogranke firmi u Srbiji. Onda te firme rade i plasiraju svoje proizvode u inostranstvu upravo zahvaljujući tim ljudima koji su otišli - pozitivna strana migracije. Ovakvih primera ima prilično i često su se dobro pokazali.

Zbog raznoraznih razloga (pre svega ne baš sjajnog opšteg ugleda u svetu), teško je direktno plasirati proizvode i usluge odavde. Nadam se da će se to popraviti u dogledno vreme.
Covek u belom Covek u belom 14:19 16.03.2012

Re: ...

jinks
Da su ostali ovde nova vrednost koju bi stvorili za 10 godina sigurno bi premasila 5 000 000 evra. I ...

Odrastao covek a veruje u Deda mraza. Svasta.
Da su ostali ovde camili bi na birou ili radili za 500evra kod bezobraznih privatnika i donosili drzavi 300x50(pola radi, pola na birou)=15K evra prihoda u vidu poreza i doprinosa.
Kako naivno ljudi u Srbiji razmisljaju o ekonomiji, srpska ekonomija je jos i sjajna...
jinks jinks 18:59 16.03.2012

Re: ...

Covek u belom

100 boljih studenata ETF-a ne mogu za 10 godina da stvore novu vrednost od 5 000 000 evra?

Interesantno da neko ko komentarise tudje razmisljanje o ekonomiji mozda ne obraca paznju na izraz "novostvorena vrednost", za koji bi manje vise trebalo da se zna sta tacno znaci.
milovan_matijevic milovan_matijevic 19:01 17.03.2012

Re: ...

Covek u belom
Da su ostali ovde camili bi na birou ili radili za 500evra kod bezobraznih privatnika i donosili drzavi 300x50(pola radi, pola na birou)=15K evra prihoda u vidu poreza i doprinosa.

... obračun je trebalo dovršiti:
15k evra x 12 meseci x 10 godina = 1,8 miliona evra, sve ovo samo za poreze i doprinose, a novostvorena vrednost je tipično tri puta veća, dakle više od 5 miliona evra. Pored ovoga, na birou nema ICT stručnjaka. Skoro svi nalaze posao u toku prve godine po diplomiranju, što u našem primeru duplira rezultat

Kako naivno ljudi u Srbiji razmisljaju o ekonomiji, srpska ekonomija je jos i sjajna...

Ispade tačnije "naivno" nego "brzopleto i površno"
disident79 disident79 21:02 15.03.2012

Interesantna analiza

Vrlo interesantna i obećavajuća analiza.
Ne treba biti previše strog prema "odlivu mozgova", ICT daje globalnu pokretljivost.
Treba podstaći preduzeća koja outsorsuju usluge i to je to. Ipak je to "čist" izvoz.
U Srbiji je tek od skoro internet protoka 1-2Mb/s postao relativno široko dostupan. Za par godina generacija kojoj je pristup globalnom znanju (posredno i globalnom tržištu) deo detinjstva će stasati bez izolacije koja je pratila devedesete.
Očekuje nas neminovno veliki procentualni rast izvoza usluga u ovom sektoru, gledajući današnje srednjoškolce.
milovan_matijevic milovan_matijevic 22:46 15.03.2012

Re: Interesantna analiza

disident79
Treba podstaći preduzeća koja outsorsuju usluge i to je to. Ipak je to "čist" izvoz.

Izvoz "čist ko suza"
Za godinu ili dve, kada godišnji izvoz informatičkih i računarskih usluga bude premašio 200 miliona evra, može se očekivati da vlasti shvate značaj ovog posla i kao podsticaj smanje porez na plate (ili čak i ukinu kao što je to urađeno u Rumuniji). Do sada se sve dešavalo spontano, a "outsorcing" firme su zazirale od pomoći države - nije tražena pomoć, samo da im država ne odmaže.
milovan_matijevic milovan_matijevic 18:38 17.03.2012

velika ulaganja u naučnu infrastrukturu

Planirano je da se do 2015. godine u naučnu infrastrukturu uloži 400 miliona evra, skoro 80 miliona evra u ICT, što je nekoliko puta više nego ukupno za poslednje dve decenije...


Da pokušamo da oživimo diskusiju na temu izuzetno velikih sredstava (400 miliona evra) koja se sada ulažu pretežno u građevinu, a bila su namenjena za naučnu infrastrukturu Srbije. Ovako velika sredstva su jedinstvena prilika da se uhvati priključak za razvijenim svetom, a izgleda da će efekti biti skromniji od potrebnog. Projekti čije je finansiranje započeto su:

(1) Nanocentar, Blok 39, Beograd
(2) Istraživačka stanica Petnica
(3) Centar za matične ćelije i dogradnja zgrade Medicinskog fakulteta u Kragujevcu
(4) Adaptacija prostora UNESCO istraživačkog centra IRTCUD u Beogradu
(5) Sanacija temelja objekta bivšeg PMF-a u Beogradu
(6) Sistem za centralizovanu nabavku potrošnog materijala
(7) Naučno tehnološki park Zvezdara
(8) Naučno tehnološki park Kragujevac
(9) Naučno tehnološki park, faza I, Novi Sad
(10) Centar za promociju nauke, Blok 39, Beograd
(11) Prirodnjački centar Svilajnac
(12) Centralna zgrada Univerziteta u Novom Sadu
(13) Naučno tehnološki park, faza II, Novi Sad
(14) Stanovi za mlade istraživače - Kragujevac
(15) Stanovi za mlade naučnike - Blok 32, Beograd
(16) Adaptacija i sanacija zgrade u Svetozara Markovića 21, Beograd

Za upravljane ovim budžetom Vlada je osnovala jedinicu za upravljanje projektom -“JUP istraživanje i razvoj” d.o.o. kao jednočlano društvo s ograničenom odgovornošću, koje imа svojstvo prаvnog licа. Društvo je osnovаno na određeno vreme, do završetka sprovođenja Projekta „Istrаživаnje i rаzvoj u jаvnom sektoru”.
milovan_matijevic milovan_matijevic 17:50 18.03.2012

spontanost vodi na Zapad

Evo dok čamim na blogu razvila se poprilična diskusija na sličnu temu, oko vesti
„Plan: Svaki treći sa fakultetom”

Ukratko, 38,5 odsto stanovništva starog od 30 do 35 godina imaće fakultetsku diplomu do 2020. godine, ako bude usvojena i realizovana Strategija razvoja obrazovanja koja bi uskoro trebalo da se nađe pred Vladom Srbije.

Tema je mogla da bude jaka, što pokazuje velika čitanost, ali kakav tekst – takvi i komentari. Zadivljujuće je veliki broj površnih, brzopletih i ciničnih komentara. Na ovaj način izduvana je velika energija na važnu temu. Zato smatram da je gubljenje vremena čitanje ovakvih vesti i komentara.
(osim nedeljom

Prikazana tema je je prosta projekcija sadašnjosti, a ne plan i strategija. Ovo zna svako ko pogleda statističke podatke o studiranju u Srbiji. Nisu potrebni nikakvi stratezi. Prema tim podacima, kada sadašnja populacija od 22-27 godina napuni 30-35 godina (a to je 2020.) diplome će stvarno imati od 35-40% ove generacije i to je činjenica. Ovo je spontani proces gde mladi u velikom broju upisuju studije da bi došli do boljeg posla preko bolje diplome, a državi odgovara da se smanji pritisak na biro za zapošljavanje. Drugo je pitanje da li će diplomaca biti mnogo više nego što je Srbiji potrebno? Ako bude tako (a trenutno je tako), rešenje je ponovo spontani proces – odlazak u inostranstvo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana