Okrutnost tzv. liberalnog kapitalizma i gramzivost njegovih najbogatijih aktera doseže nivo psihopatološkog sindroma. Postavlja je logično pitanje: Ako su zlokobni tvorci nehumanih sistema poput fašizma, nacizma i staljinizma bili namerno slepi i gluvi na tuđe patnje i masovne likvidacije običnih ljudi, šta onda zaključiti o autorima liberalnog kapitalizma? Njihova istorijska režija takođe je odgovorna za veliki broj ubijenih osoba, za masovno siromaštvo i nebrojene muke preživljavanja miliona ljudskih bića. I aktuelna ekonomska kriza, koja drma čitav svet od 2008. godine, svedoči o razmerama pohlepe kao bolesti. Delić te epidemije sjajno je prikazao Majkl Mur u svom antologijskom filmu "Kapitalizam: ljubavna priča".
U metaforičnom smislu, gramziva verzija kapitalizma počinje sa svojom zarazom 1. marta 1986, kada je u Stokholmu, pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, izvršen atentat na švedskog premijera i lidera socijaldemokratske stranke Ulofa Palmea. Od kraja osamdesetih godina XX veka datiraju ne samo pipci ove opake verzije kapitalizma bez ljudskog lika, već i glavni uzroci sadašnje globalne ekonomske krize. Prosto rečeno, socijaldemokratija više nije mogla da predstavlja ozbiljnu političku branu navali, eksploziji pohlepe, maskiranu u tzv. liberalni kapitalizam. Korektivni element kapitalizma ustuknuo je pred cunamijem razuzdanog bogaćenja manjine i opšteg siromašenja većine, uz slabljenje kičme svakog civilizovanog društva - srednje klase.
Na sreću, u redovima tih do juče najgramzivijih javljaju su neki pulsirajući znaci prisustva savesti i lične časti. Slučaj multimilijardera Vorena Bafeta je najuočljiviji. Bafet je u pismu "Njujork tajmsu", objavljenom 2011, rekao da bi on odmah podigao poreske dažbine familijama koje imaju prihod podložan oporezivanju veći od milion dolara godišnje. Takođe, uveo bi još veći porez onima koji zarađuju 10 miliona dolara i više za godinu dana.
- Moji prijatelji i ja bili smo dovoljno dugo maženi od milijarderima naklonjenog Kongresa. Vreme je da američka vlada postane ozbiljna u pitanju zajedničkog žrtvovanja - napisao je Voren Bafet.
Voren Bafet, jedan od najbogatijih Amerikanaca, već godinama zagovara veće poreze za superbogataše i ukazuje da je poreski sistem doprineo širenju jaza izmedju bogatih i siromašnih.
Bafet dodaje da dobro poznaje mnoge "megabogataše" i da većina ne bi marila da plaća veći porez. Još nije video, kaže, da se neko uzdržao od ulaganja zbog poreskih stopa na buduću zaradu.
Takođe, i među tzv. običnim svetom ponekad zasijaju primeri intimne pobune protiv naopakog poretka. Takvi visokomoralni postupci u javnosti se najčešće predstavljaju kao "Robin Hud sindrom". Za ovu priliku navodim dva primera, jedan iz 2007. godine, a drugi od juče:
Poznati engleski hajduk Robin Hud uzimao je od bogatih da bi davao siromašnima. To isto radio je i jedan nemački bankarski službenik, šef štedionice u mestu Mosbah u nemačkoj pokrajini Baden-Virtemberg.
Taj Robin Hud se zove Dragan V. Rođen je u Srbiji, a odrastao u Nemačkoj. Bankarsku karijeru je započeo u štedionici kao pomoćna radna snaga. Brzo je dogurao do šefa, sa godišnjom platom od 50.000 evra.
Dragan V. je šest godina prebacivao novac s računa bogatijih na račune siromašnijih klijenata, odnosno onih kojima je to trebalo za dobijanje kredita, ili su bili nezaposleni i u teškoj finansijskoj situaciji. Ukupno je tako prebacio oko dva miliona evra. Među bogatim klijentima je bilo dosta onih koje uopšte nije interesovalo stanje na svom računu. Od tih 2 miliona evra vratio je veći deo banci, ali je ostalo nepokriveno još oko 640.000 evra.
Zemaljski sud ga je zbog toga poslao u zatvor na 34 meseca. I to uprkos tome što je čak i tužilac na suđenju govorio o "plemenitim motivima" optuženog.
********
Džef, mladi radnik francuske elektrodistribucije, dobio je otkaz jer je odbio da iseče struju u desetak stanova neurednih platiša, koji žive na ivici siromaštva. Kaže da nije mogao drugačije, jer su ga očajni roditelji u tim stanovima molili na kolenima, okruženi decom.
Sad su kolege i sindikati ustali u njegovu odbranu i traže da ga vrate na posao.