Društvo| Obrazovanje

PISA test i ajtemi

lidiaz RSS / 05.04.2012. u 18:45

Jos jedan tekst* na sajtu i novi motiv za blog.

PISA test gde ucenici iz Srbije postizu lose rezultate, kao i ucenici iz ostalih balkanskih zemalja i Izraela naprimer. Ali zato ucenici iz SAD postizu izvanredne.

Ajde, ne budem lenja i nadjem originalne testove** na engleskom. Preletim, OK, malo prilagodjeno drugacijem stilu provere znanja, ali OK.

Ajd' da vidim sta ne valja, prevod mozda? Da vidimo sta zemlja Srbija nudi.

I, prvo pa musko. Matematička pismenost. Autori i recenzenti, svi su sa filozofskog, nemojte me shvatiti pogresno, ali da su ikad znali matematiku, mala je verovatnoca da bi zavrsili na filozofskom.

I onda slede biseri:

Skala postignuca i nivoi postignuca.

I onda, moj favorit - ajtem. Tekst i tabele:

Ајтеми који припадају свакој од ових области формирају посебну супскалу,

а постигнуће ученика се исказује скором (ниво постигнућа)

на свакој од четири супскале и на скали математичке писмености у целини. 

 

Pa po ovome, i ja sam nepismena... 

 

Doduse, prevod I nije tako los, mada I tu ima bisera. Naprimer test o razumevanju procitanog teksta, gde pre mislim da je originalan tekst pun opstih budalastina :).

To se dramaticno desilo 1945. sa atomskom bombom, ako se uzme u obzir destruktivna strana zivota, a I danas se desava na kreativnoj strani zivota sa tehnikama za prevazilazenje ljudske neplodnosti

Mi zanjemo kosmarnu zetvu zbog tog neuspeha

Pitanja koja ja takodje postavljam mogu se naci I na njihovom spisku pitanja****, na primer kako se biraju skole:

Škole bira agencija Westat koja je specijalizovana za uzorkovanje, a na osnovu kriterijuma koje definiše PISA centar u Srbiji.

Problem sa ovakvim testovima, rezultatima testova I interpretacijom tih rezultata je visestruk. Naprimer, jedno pitanje iz matematike ili nauke odnosilo se na znanje steceno iz fizike iz prve godine ucenja, dakle u sestom razredu. Brzina I slicno. Jako je zabrinjavajuce da djaci koji su dobili prelaznu ocenu iz fizike u sestom razredu (I sedmom I osmom, pa su stigli do prvog razreda srednje skole) ne mogu da izracunaju brzinu kao broj koraka u minuti naprimer.

Ali, s druge strane, cesto citamo kako se maltene iz istih krugova koji promovisu ove testove tvrdi kako su deca u skolama preopterecena I kako treba smanjiti fond casova, I kako treba smanjiti obim klasicne nastave.

Dalje, Srbiji ne treba PISA ili bilo koji drugi medjunarodni kriterijum, postoje prijemni za srednje skole, postoje rezultati tih prijemnih ispita. Jako lako se moze zakljuciti sta nedostaje. Odrzavaju se svake godine na mnogo sirem uzorku dece. Takodje, ovaj test ima dve komponente koje su iz matematike i prirodnih nauka. Naravno da su te oblasti obrazovanja jako bitne, ali veliki deo populacije ima drugacija intresovanja. Zanima ih istorija, ili umetnost, ili nesto trece. Ovakvi apstraktni testovi iz oblasti koje ih ne zanimaju tesko da mogu da budu merilo bilo cega.

Evo primera koji mi pade na pamet. Posalji seljaka na pijacu. Iz cuga ce izracunati cenu izmerene robe, svoju zaradu i slicno. Opisi mu zadatak sa jabukama i cenom, i velika je mogucnost ce odgovor biti pogresan. Ako pogresi na pijaci, izgubice novac, ako pogresi u zadatku sa jabukama, nema veze. Znaci, potrebna je motivacija. A koliko 15-godisnjaka ima motivaciju da bude uspesno na ovim testovima. 

Da zavrsim ovaj dug i konfuzan tekst.

PISA test moze da bude neki orijentir gde se nalazi srpsko obrazovanje i sta nedostaje. Ali i sam test ima neke mane i preferira prirodne nauke i matematiku u odnosu na neke druge aspekte obrazovanja.

Testiranje bi imalo mnogo vise smisla ukoliko bi se testiralo vise djaka i u vecem broju skola. Naprimer, svi djaci u svim skolama.

Program bi bio mnogo efikasniji kada bi oni koji ga sprovode vodili racuna da je ono sto oni sami napisu razumljivije. 

 

*http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=04&dd=05&nav_category=12&nav_id=597775 

**http://www.oecd.org/document/25/0,3746,en_32252351_32235731_38709529_1_1_1_1,00.html 

***http://www.pisaserbia.org/testirajte-sebe.html 

****http://www.pisaserbia.org/najcesca-pitanja.html


Jos malo zabavnog materijala:

Дакле, реч је о процесима који су организовани развојним редом, по растућој сложености.

Они чине континуум од репродукције елементарних чињеница и једноставних математичких

операција преко повезивања различитих и различито репрезентованих садржаја

до коришћења математичког резоновања и генерализације.

Компетенције које припадају највишем кластеру, чине „само срце математике

и математичке писмености“. 

 



Komentari (126)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 19:08 05.04.2012

Plus

Dobro ti je ovo postignuće. Preporuka.
lidiaz lidiaz 19:25 05.04.2012

Re: Plus

Nasla sam i obuhvat, ali da se ne ponavljam.
BigBadWolf BigBadWolf 19:42 05.04.2012

Re: Plus

Mislite da je to strasno? Procitajte neki od pravilnika Ministarstva prosvete
BigBadWolf BigBadWolf 19:08 05.04.2012

Prevod?!

To se dramaticno desilo 1945. sa atomskom bombom, ako se uzme u obzir destruktivna strana zivota, a I danas se desava na kreativnoj strani zivota sa tehnikama za prevazilazenje ljudske neplodnosti


Zivota ti, daj original ovog texta. Ovo ko da je preveo Google.
lidiaz lidiaz 19:25 05.04.2012

Re: Prevod?!

BigBadWolf
To se dramaticno desilo 1945. sa atomskom bombom, ako se uzme u obzir destruktivna strana zivota, a I danas se desava na kreativnoj strani zivota sa tehnikama za prevazilazenje ljudske neplodnosti


Zivota ti, daj original ovog texta. Ovo ko da je preveo Google.


Bice da jeste:

That happened dramatically in 1945
on the destructive side of life with the atomic
bomb, and is now happening on life’s creative
side with techniques to overcome human
infertility.

BigBadWolf BigBadWolf 19:29 05.04.2012

Re: Prevod?!

Strashno....
Jukie Jukie 19:31 05.04.2012

Re: Prevod?!

lidiaz

BigBadWolf
To se dramaticno desilo 1945. sa atomskom bombom, ako se uzme u obzir destruktivna strana zivota, a I danas se desava na kreativnoj strani zivota sa tehnikama za prevazilazenje ljudske neplodnostiZivota ti, daj original ovog texta. Ovo ko da je preveo Google. Bice da jeste:
That happened dramatically in 1945on the destructive side of life with the atomicbomb, and is now happening on life’s creativeside with techniques to overcome humaninfertility.

Pa u suštini a) ceo tekst je nezanimljiv, b) niko ne koristi termine kreativna i destruktivna strana života, ni deca ni odrasli. Prvi put čujem za te pojmove (iako naizgled izgledaju logično)
lidiaz lidiaz 19:38 05.04.2012

Re: Prevod?!

Pa jeste, ali onda dodje djak na test, procita tekst, zabezekne se i sve omasi.
Indikativno je da od djaka sa engleskog govornog podrucja najbolje rezultate imaju Kanadjani. A tamosnje statistike pokazuju da su im najbolji djaci ionako oni kojima engleski nije maternji.
Bice da su prevodi na druge jezike bolji od originala.
BigBadWolf BigBadWolf 19:41 05.04.2012

Re: Prevod?!

Pa to ti kazem. Text je potuno razumljiv na engleskom, ali ova papazjanija na srpskom je grozna. Majstor (Majstorica?) je uzeo i preveo svaku rec posebno, uopste ne razmisljajuci kako ce to da zvuci i na sta ce da lici, o polozaju prideva i priloga u srpskom i engleskom, o izboru reci, ma... Ovako text prevode deca u osnovnoj skoli.

kakve su sanse da se sazna ime osobe koja je ovo prevela i koliki honorar je uzela za to? Cisto da znam za buducu referencu :)
lidiaz lidiaz 19:48 05.04.2012

Re: Prevod?!

BigBadWolf


kakve su sanse da se sazna ime osobe koja je ovo prevela i koliki honorar je uzela za to? Cisto da znam za buducu referencu :)

"Autori" su др Драгица Павловић Бабић др Александар Бауцал
http://www.pisaserbia.org/testirajte-sebe.html
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:15 05.04.2012

Ništa čudno...

...viđala sam ja kako gospođa sa Filološkog, inače član Udruženja prevodilaca, "He turns me on" prevodi kao "On me uključuje", a "He turns me off" kao "On me isključuje." Šta onda očekivati od onih koji imaju Filozofski?

Nego, svrbi me da te pitam za stručno mišljenje, kad već o primenjenom i neprimenjenom znanju pričamo. Da li misliš da sledeća rečenica ima mesta u svesci, pa i u glavi, đaka prvaka (osnovna škola):

"Kretanje je promena položaja nekog tela u odnosu na neko drugo telo koje miruje."

Šta bi bilo kad bismo njega poslali na pijacu?
lidiaz lidiaz 19:28 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Krugolina Borup
.
Nego, svrbi me da te pitam za stručno mišljenje, kad već o primenjenom i neprimenjenom znanju pričamo. Da li misliš da sledeća rečenica ima mesta u svesci, pa i u glavi, đaka prvaka (osnovna škola):

"Kretanje je promena položaja nekog tela u odnosu na neko drugo telo koje miruje."

Šta bi bilo kad bismo njega poslali na pijacu?

Ja bih izbacila "neko(g)". Tesko da mozes drugacije da ga definises. Kretanje je relativno :).
Mislim da bi i na pijaci shvatili :).
Jukie Jukie 19:34 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Nije za prvaka, a može se lako objasniti praktičnim primerima, npr. deca na klackalici.
Nego čitam ja tako da nekoj učiteljici (u Ameriki) traže da svaki dan na tabli ispiše cilj časa i deca to da prepišu. Naravno definiciju od jedne rečenice razumeju odrasli, a deci i jeste potreban ceo čas da bi razumeli princip. Možda to služi kao podsetnik za roditelje/privatne nastavnike da znaju šta da objašnjavaju detetu
lidiaz lidiaz 19:39 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Ili da deca kasnije znaju sta su naucila tog dana.
BigBadWolf BigBadWolf 19:43 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

To imas i kod nas. Moras jasno da istaknes cilj casa.
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:47 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Tesko da mozes drugacije da ga definises.


A jel' mora prvacima da se uopšte daje bilo kakva DEFINICIJA?

Uzgred, Nastavni plan i program uopšte ne pominje potrebu za bilo kakvom definicijom. Kad je reč o Kretanju, očekuje se da nastavnik pokrije sledeće:

Кретање - промена положаја у простору и времену, просторне (напред, назад, горе, доле, лево, десно) и временске (пре, сада, после) одреднице (1 час)
Кретање свуда око нас (1 час)
Покретање и заустављање предмета: гура, вуче, подиже (1 час)
Кретање у различитим срединама и по различитим подлогама (брзина и правац кретања) (2 часа)
Утицај облика предмета на његово кретање - клизање и котрљање (1 час)
lidiaz lidiaz 19:50 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Propustila sam ono "prvaci".
Ja bih njima u slikama :).
Donesem nesto sa tockicima u ucionicu. Pomeram ga, i ono se krece u odnosu na pod, stavim prvaka, i on se pomera u odnosu na pod, ali ne i u odnosu na tockice :).
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:54 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Ja bih njima u slikama :).
Donesem nesto sa tockicima u ucionicu. Pomeram ga, i ono se krece u odnosu na pod, stavim prvaka, i on se pomera u odnosu na pod, ali ne i u odnosu na tockice :).


Dobro, znači nisam potpuno poludela što mislim da to ne treba prvacima da se gura u glavu u formi DEFINICIJE... Samo to sam 'tela. Hvala.
lidiaz lidiaz 20:05 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Ma naravno, ja sam previdela "prvak" i pomislila kad prvi put uce fiziku.
Ako im das definiciju, oni ce je nauciti ko pesmicu, napamet.
Mada:
Kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dete, jednak je zbiru kvadrata nad obe katete.

Naravno, bez slike pravouglog trougla, to nema smisla.

Inace, mala anegdota. Nama je u trecem i cetvrtom analizu predavao profesor Zoran Kadelburg sa matematickog fakulteta. I njemu je dosta stvari bilo "trivijalno". Kad nesto ne bi znali da objasnimo, mi smo ponavljali ko papagaji: "To je trivijalno".
U sklopu istog, uveli smo teoremu 4SV: Sa Slike Se Sve Vidi :).
Krugolina Borup Krugolina Borup 20:19 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

U sklopu istog, uveli smo teoremu 4SV: Sa Slike Se Sve Vidi :).


Ekstra, što bi reklo moje dete.

Nego... da te pitam još nešto, ako može? I tebe i druge.
Kako zamišljate da deca u prvom razredu osnovne škole uče sledeću stvar koju propisuje nastavni plan i program:

Сналажење у времену - препознавање временских категорија месец и годишње доба (2 часа)

lidiaz lidiaz 20:30 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Zar prvaci to vec ne znaju?
Sneg, sve zeleno, more, sve zuto :p.

Opet, ja bih sa crtezima, slikama, a mozda i muzikom (Cetiri godisnja doba).
Za mesece, mozda malo veze sa mesecevim menama i istoriji kalendara, ali na neki zanimljiv nacin, kroz price, ne definicije.
A za pamcenje za dane, nesto sto sam ja kao mala cula, i vidim ga sad na Wiki

Krugolina Borup Krugolina Borup 20:59 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Zar prvaci to vec ne znaju?
Sneg, sve zeleno, more, sve zuto :p.

Opet, ja bih sa crtezima, slikama, a mozda i muzikom (Cetiri godisnja doba).


Pa znaju deca, tj. mislila su da znaju to sneg, zeleno, more, žuto... ali nisu znala sledeće (prekucavam iz sveske prvaka):

Godišnja doba

Proleće počinje 21. marta. Prolećni meseci su: deo marta, april, maj, deo juna. 21. marta obdanica i noć isto traju (po 12 časova). To je prolećna ravnodnevica.

Leto počinje 22. juna. Letnji meseci su: deo juna, juli, avgust i deo septembra.

Jesen počinje 23. septembra. Jesenji meseci su: deo septembra, oktobar, novembar i deo decembra. 23. septembra je jesenja ravnodnevica (obdanica i noć traju isto).

Zima počinje 22. decembra. Zimski meseci: deo decembra, januar, februar i deo marta.

Godina ima četiri godišnja doba: proleće, leto, jesen, zima.


Apropo "zar to prvaci već ne znaju"... ja sam mislila da znaju i šta je juče, danas i sutra, ali sam se prevarila. Tj. znaju deca šta je juče, danas i sutra, ali ne znaju DEFINICIJU juče, danas i sutra. Pa to moraju u školi da nauče. Opet iz sveske prvaka:

Danas je vreme koje se događa (teče) kada o njemu govorimo.
Juče je vreme koje se dogodilo (proteklo prethodnog dana).
Sutra je vreme koje će se dogoditi sledećeg dana.
Jukie Jukie 21:01 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Krugolina Borup
Dobro, znači nisam potpuno poludela što mislim da to ne treba prvacima da se gura u glavu u formi DEFINICIJE... Samo to sam 'tela. Hvala.


Prvacima nikako

A i kasnije treba definicijama prići kao nekoj vrsti enigmatike.

npr.

Baldžit je naišao na ovu definiciju u knjizi
(pa ide definicija)
i ništa je ne razume.
Objasni kakvu skalameriju Fineas treba da napravi da bi objasnio Baldžitu šta tu piše:



I onda naravno posle neko ko zna provede decu kroz ogled (ne sama da smišljaju)
Jukie Jukie 21:06 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Krugolina Borup
.Apropo "zar to prvaci već ne znaju"... ja sam mislila da znaju i šta je juče, danas i sutra, ali sam se prevarila. Tj. znaju deca šta je juče, danas i sutra, ali ne znaju DEFINICIJU juče, danas i sutra. Pa to moraju u školi da nauče. Opet iz sveske prvaka:
Danas je vreme koje se događa (teče) kada o njemu govorimo.Juče je vreme koje se dogodilo (proteklo prethodnog dana).Sutra je vreme koje će se dogoditi sledećeg dana.

Ima glavu i na glavi poštu. Telegraf, telefon i okružni sud.

Odmah kod učiteljice i natrljaj joj nos.

Em što definicije uopšte nisu dobre.

SADA je vreme koje se događa (teče) kada o njemu govorimo.

DANAS može da bude pre deset sati (ako je veče) ili će tek biti kroz deset sati (ako je jutro)
lidiaz lidiaz 21:09 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

E pa to je novo obrazovanje :(.
Definicija ociglednog. Nije ni cudo sto su im rezultati takvi. Kad vide test, oni krenu po definicijama.
Jukie Jukie 21:11 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Ja mislim da je vaša učiteljica potpuno pomešala šta odgovara kom uzrastu. Mi smo takve definicije radili valjda u trećem razredu. Zovi ti lepo inspekciju da pregleda đačke sveske. Nama je jedna inspektorka rekla da je tako zaređala po nastavnicama biologije i da đacima diktiraju nerazumljive definicije neprimerene uzrastu samo tako.
Jukie Jukie 21:14 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Krugolina Borup

Godišnja dobaProleće počinje 21. marta.

Inače ako se dobro sećam proleće je počelo 20.marta i to je bilo u medijima, tako da je učiteljica LAGALA decu.
Takođe na ekvatoru nema proleća, leta, jeseni i zime, samo kišne i sušne sezone (u Serengetiju) ili je svaki dan isto (u basenu Konga). To nije rekla.
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:15 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Ima glavu i na glavi poštu. Telegraf, telefon i okružni sud.


E, vidiš, iako sve što je Lidija navela u svom blogu da ima uticaja na loše rezultate PISA testiranja stoji, po mom skromnom mišljenju roditelja koji se i levom i desnom krsti otkada mu je dete pošlo u školu, osnovni problem zbog koga naša deca loše prolaze na testiranjima jeste činjenica da 90% škola u Srbiji nastavu drži na ovakav način.

Da ti ne pričam o proverama znanja kroz domaće zadatke, gde pitanja glase, na primer: "Kada počinje proleće", i očekuje se da dete odgovori 21. marta. A ni to nije tačno, pošto se datum početka godišnjih doba menja od godine do godine. Pa pitanje: "Šta je kretanje?", a očekuje se da dete prepiše onu rogobatnu definiciju. Kažem "prepiše", pošto sam svom detetu rekla da tu glupost ne mora da uči napamet, nego da prepiše.
grebostrek.lurker grebostrek.lurker 21:22 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Jukie
Krugolina Borup

Godišnja dobaProleće počinje 21. marta.

Inače ako se dobro sećam proleće je počelo 20.marta i to je bilo u medijima, tako da je učiteljica LAGALA decu.
Takođe na ekvatoru nema proleća, leta, jeseni i zime, samo kišne i sušne sezone (u Serengetiju) ili je svaki dan isto (u basenu Konga). To nije rekla.


Nego Jukie, moze jedno biolosko pitanje trolce?

Uciteljica kaze "kisna suma". Tata kaze "prasuma" (slon telefon tip sume), dete ode kaze da tata kaze "prasuma" uciteljica kaze da tata pojma nema i da se ne petlja u nastavu. Tata kaze da je moronski prevod "rainforest" i kakva crna kisna suma i gde je susna suma i gde je ta kisa bila pre 30g kad je tata bio u skoli. I ko je u pravu?
jacHa. jacHa. 21:27 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Zoran Kadelburg

meni je predavao analize na fakultetu: čudesan čovek! svako predavanje je stajalo na tačno onoliko tabli koliko je imao na raspolaganju za 45 minuta, bez brisanja, čitkim i urednim rukopisom, sa velikim slovima i zarezima gde treba, nikada nije kasnio i nikada nije ostao duže na času. naravno, predavanja su bila pristupačna, osim kada (ponekad) nisu bila "trivijalna".
moj profesor matematike u gimnaziji je negovao "šac" metodu. to mu dođe isto kao i 4sv
pardon za trolejbus! tekstovi su ti sjajni
Jukie Jukie 21:38 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

grebostrek.lurker

Uciteljica kaze "kisna suma". Tata kaze "prasuma" (slon telefon tip sume), dete ode kaze da tata kaze "prasuma" uciteljica kaze da tata pojma nema i da se ne petlja u nastavu. Tata kaze da je moronski prevod "rainforest" i kakva crna kisna suma i gde je susna suma i gde je ta kisa bila pre 30g kad je tata bio u skoli. I ko je u pravu?


Zavisi o čemu se radi. Postoje i kišna šuma i prašuma. (u biologiji uvek postoje izuzeci za sva pravila).

Kišna šuma je šuma sa velikom količinom padavina (pa ide neki broj). Postoje dve glavne vrste: tropska kišna šuma i umerena kišna šuma.
-tropska kišna šuma je ono gde žive Tarzan, ravničarske gorile, antilopa bongo i afrički šumski slon (Babar), a takođe i u Amazoniji
-umerena kišna šuma se nalazi na malom delu zapadne obale Kanade. Temperatura je slična kao kod nas ali stalno pada kiša (iako vrlo retko ima snega).

Prašuma je veoma stara šuma. Ima mnogo veoma debelog drveća (npr. metar u prečniku i više) koje je staro stotinama godina. Može da se nađe bilo gde (u okviru granica šumskog pojasa). Npr. šume džinovskih sekvoja u Kaliforniji su prašume jer je bilo potrebno mnogo vekova da sekvoje toliko izrastu.

Inače postoji i džungla. Džungla je mesto na kome je tropska prašuma iskrčena pa su počele da rastu tanke mladice drveća, žbunje, a u Aziji i mnogo bambusa. Najviše je ima u Indiji i tamo živi Mogli (a i vegetacija u crtanoj Knjizi u Džungli je puna bambusa i žbunja). Kroz džunglu se teže kreće nego kroz tropsku prašumu, jer se stalno zapliće o puzavice po zemlji i zapinje o neprohodno šiblje i žbunje, dok u pravoj prašumi ima malo niskih biljaka jer im krošnje drveća upiju svo/e svetlo.

Krugolina Borup Krugolina Borup 21:43 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Ja mislim da je vaša učiteljica potpuno pomešala šta odgovara kom uzrastu.


Ja ne mislim. Ja znam.

Vidi, mnogo se sekiram otkad mi je dete pošlo u školu, i moram negde da se istresem, a ne smem da pišem blog, pošto čim ga napišem, Gargamel od učiteljice mi se ostrvi na dete, pa vas molim da me istrpite ovde da se izjadam, ovo verujem da ne čitaju...

Pazi sad ovako.
Gramatika po nastavnom planu i programu za I razred:
- Реченица; реч; глас и слово - препознавање.
- Уочавање улоге гласа у разликовању значења речи.
- Разликовање реченице као обавештења, питања и заповести изговором (интонацијом) и препознавањем у тексту.
- Изговор и писање гласова ћ, ч, ђ, џ, х и р ако ученицима причињавају тешкоће.

Gramatika po nastavnom planu i programu za II razred:
- Реченица - обавештење, питање и заповест. Уочавање потврдних и одричних реченица. Обележја реченице у говору (интонација и пауза) и у тексту (велико почетно слово и знаци интерпункције: тачка, упитник, узвичник).
- Препознавање главних делова реченице (предикат, субјекат).
- Именице и глаголи (уочавање и препознавање). Разликовање основних глаголских облика за исказивање садашњег, прошлог и будућег времена; разликовање потврдних и одричних глаголских облика. Разликовање рода и броја именица.
- Глас и слог, самогласници и сугласници; слоготворно р. Подела речи на слогове у изговору (једноставнији случајеви).

Iz sveske đaka prvaka (mukica moja):

Reči koje označavaju (imenuju) bića, predmete i pojave nazivamo imenice.
Reči koje imenuju radnju, stanje i zbivanje nazivamo glagoli.


A radili su i prideve, nego dete bilo bolesno pa nema definiciju u svesci. Ali danas su imali ovo vežbanje:

U datim rečenicama podvuci imenice, glagole i prideve: (pa onda idu rečenice).
grebostrek.lurker grebostrek.lurker 21:58 05.04.2012

Re: Ništa čudno...


Zavisi o čemu se radi. Postoje i kišna šuma i prašuma. (u biologiji uvek postoje izuzeci za sva pravila).


Hvala!
zilikaka zilikaka 22:10 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Nego, svrbi me da te pitam za stručno mišljenje, kad već o primenjenom i neprimenjenom znanju pričamo. Da li misliš da sledeća rečenica ima mesta u svesci, pa i u glavi, đaka prvaka (osnovna škola):

"Kretanje je promena položaja nekog tela u odnosu na neko drugo telo koje miruje."

Ima i gorih primera.
U četvrtom razredu iz prirode i društva uče lekciju Elektricitet
U knjizi je ona bukvalno izložena ovako:
Uzmi jednu svilenu i jednu vunenu krpu.
Uzmi plastični, stakleni, metalni i drveni štap
(ovde čak ne kaže da li recimo drvo sme da bude premazano farbom ili ne).
Trljaj svaki štap jednom pa posle drugom krpom. Posle trljanja proveri da li će privlačiti papiriće.
Na kraju je data tabela koju dete trba da popuni sa + i - , kada će privlačiti papiriće.
I to je sve. Ni reči više.

Da me bog ubije ako imam predstavu šta je dete moglo iz svega da zaključi, nauči i zapamti.
Jukie Jukie 22:19 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

zilikaka
U četvrtom razredu iz prirode i društva uče lekciju ElektricitetU knjizi je ona bukvalno izložena ovako:Uzmi jednu svilenu i jednu vunenu krpu.Uzmi plastični, stakleni, metalni i drveni štap (ovde čak ne kaže da li recimo drvo sme da bude premazano farbom ili ne).Trljaj svaki štap jednom pa posle drugom krpom. Posle trljanja proveri da li će privlačiti papiriće.Na kraju je data tabela koju dete trba da popuni sa + i - , kada će privlačiti papiriće. I to je sve. Ni reči više.Da me bog ubije ako imam predstavu šta je dete moglo iz svega da zaključi, nauči i zapamti.

A i ne pitaju gde da nađeš plastični, stakleni, metalni i drveni štap
Ja recimo imam drvenu varjaču a ovo ostalo nemam
Možda može hemijska da prođe kao plastični štap?
Stakleni štap ne znam da sam igde video
i zašto baš štap, da li predmeti drugog oblika dolaze u obzir

zilikaka zilikaka 22:25 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

A i ne pitaju gde da nađeš plastični, stakleni, metalni i drveni štap

Nije lako, al našla.
Opet, čemu ceo taj cirkus kad ćeš ako ne zapisuješ momentalno zaboraviti koja kombinacija će se naelektrisati?
Zapravo, čak nisu rekli ni da se papirići privlače zbog nelektrisanja. Ništa.
Potpuno beskoristan posao koji samo zbunjuje dete.
b92fmember b92fmember 22:57 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

lidiaz

Ja bih izbacila "neko(g)". Tesko da mozes drugacije da ga definises. Kretanje je relativno :).


treba izbaciti i "koje miruje".

Nepotrebno je a i netačno, ne postoji telo koje (apsolutno) miruje.



mada sad videh da ste već zakljucili da treba izbaciti celu definiciju :)
mlekac mlekac 23:21 05.04.2012

Re: Ništa čudno...

Krugolina Borup
U sklopu istog, uveli smo teoremu 4SV: Sa Slike Se Sve Vidi :).


Ekstra, što bi reklo moje dete.

Nego... da te pitam još nešto, ako može? I tebe i druge.
Kako zamišljate da deca u prvom razredu osnovne škole uče sledeću stvar koju propisuje nastavni plan i program:

Сналажење у времену - препознавање временских категорија месец и годишње доба (2 часа)


Ne brigaj - zarad utvrdjivanja gradiva, ponovo ce to da uce iz Geografije u petom. Kad budu ucili rotaciju zemlje, ucice, ko da to do petog nikad nisu ni culi, i godisnja doba i vremensku podelu, pa ce im, cak, biti predstavljen i KALENDAR!

I onda se Zmu slogira kad mu dete, na pitanje sta ima da nauci iz geografije odgovori - NISTA.

Mislim, posto se lekcija sastoji od podataka tipa - dan traje 24 sata a godina ako nije prestupna, 365 dana - stvarno ne vidim sta su tu novo imali da nauce?
lidiaz lidiaz 02:02 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

jeste činjenica da 90% škola u Srbiji nastavu drži na ovakav način.

Vidis Kru, jos jedna mala anegdota iz perioda mog skolovanja. U trecem razredu, novi predmet, Geometrija, prvi cas. Profesor, Nesha (Geometrija) Lazarevic nacrta liniju na tabli i kaze nam: "Ovo je li, li, li", a mi dodamo "Linija". Na to ce on kako smo svi zaslizili dvojke, posto je za dvojku neophodno prepoznavanje gradiva.

Ono sto ja mislim da je problem je da su neposredni izvrsioci, nastavnici, pod pritiskom da sprovode nastavne planove bukvalno. Da djak mora da ima check listu stvari koje treba da savlada, a da obrazovanje kao takvo nije bitno.
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:48 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

Juki
tropska kišna šuma je ono gde žive Tarzan, ravničarske gorile, antilopa bongo i afrički šumski slon (Babar), a takođe i u Amazoniji


Stručno pitanje za tebe, pošto vidim da vladaš materijom: jel beše Tarzan džunglašio tamo negde gde je danas Demokratska Republika Kongo (mislim, demokratska do mojega, dizvinete deco). Znam da je moralo biti negde gde ima izlaz na more, jer se tu, ako se dobro sećam, skrkao brod Tarzanovog oca, Lorda Grejstoka, a opet mora da ima i teška džungla, tipa rain forest-a, pretpostavljam, gde je živeo dobar deo svog divljeg života.

Letos sam se ozbiljno polomio da nadjem Tarzana, mislim onih Barouzovih 10 knjiga, uz koje smo, barem neki od nas, rasli. Obišao sam, mislim, sve antikvarnice u Beogradu, na kraju sam spao na one šabane u Kosovskoj što valjaju polovne knjige - pitali me za koji je to razred. Uglavnom, nigde nisam mogao da ih nadjem. A i da sam ih našao, ne znam šta bih sa njima, da poklonim deci u familiji, sumnjam da bi ih to interesovalo pored fejsbuka, ili da ih zadržim za sebe?
antioksidant antioksidant 08:07 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

A i da sam ih našao, ne znam šta bih sa njima, da poklonim deci u familiji, sumnjam da bi ih to interesovalo pored fejsbuka, ili da ih zadržim za sebe?

sledeći put daj deci po 20 dolara pa ona sama sebi nek kupe poklon
možeš samo i da pošalješ dolare :)

(ima tarzan stripova u onom veselom četvrtku (ili kako se već zove) (mislim ))
grebostrek.lurker grebostrek.lurker 09:00 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

Letos sam se ozbiljno polomio da nadjem Tarzana, mislim onih Barouzovih 10 knjiga, uz koje smo, barem neki od nas, rasli.


A nista Barsum?



Ispostuj Barouza, pomozi Stentonu, gledaj John Cartera !!! :)

uninamama uninamama 09:33 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

lidiaz
Geometrija, prvi cas. Profesor, Nesha (Geometrija) Lazarevic nacrta liniju na tabli i kaze nam: "Ovo je li, li, li", a mi dodamo "Linija". Na to ce on kako smo svi zaslizili dvojke, posto je za dvojku neophodno prepoznavanje gradiva.

za koleginicu po školi

Ja i dan-danas kada sretnem profesora Nešu, obavezno me priupita da nisam slučajno zaboravila definiciju dvojke, pošto radim u školi... I istakne da je njemu najvažnije da njegovi đaci nikada ne postanu nastavnička zakerala

Inače: "Dvojka je prepoznavanje gradiva uz pomoć profesora i bezbedno baratanje alatima u smislu nepovređivanja sebe i drugog"

I onda kada ja imam 16 jedinica od 26 đaka na tromesečju, zamislite kakvi su đaci
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:33 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

Ono sto ja mislim da je problem je da su neposredni izvrsioci, nastavnici, pod pritiskom da sprovode nastavne planove bukvalno.


A ja mislim da to nije tačno, a na osnovu limitiranog iskustva koje imam od septembra prošle godine.
Moje je iskustvo da reforma školstva, bar kad na papiru čitaš nastavne planove i programe i uputstva za izvođenje nastave, uopšte nije loša. Uvek može bolje, naravno, ali ovo nije loše. (Ovde ne pričam o sveopštoj reformi, koja podrazumeva i tonu papira i pravilnika i koješta još, već samo reforma u onom delu koji se tiče nastavnog plana i programa.)

Ono što tu reformu čini lošom je otpor neposrednih izvršioca da bilo šta menjaju.
Čast izuzecima.

Mislim, šta vredi što reforma rastereti prvake određenog gradiva, kad neposredni izvršioci ignorišu to rasterećenje, te im u glavu turaju i ono što potpada pod II i III razred. Šta vredi što Uputstvo za izvođenje nastave čak kaže: ne upotrebljavajte definicije, kad neposredni izvršioci to ignorišu. I onda dođe dete kući sa sveskom u kome su glagoli, pridevi i definicije, pa roditelj kad to vidi, krivi reformu školstva.

Opet kažem - čast izuzecima. Ima i veoma posvećenih mladih ljudi punih entuzijazma koji s decom rade u duhu te reforme koja prepoznaje da su ova današnja deca potpuno drugačija od nas što smo bili. Ali da bi oni u školskom sistemu preovladali, prvo ovi "stari" što odbijaju da se menjaju moraju da odu u penziju.
Jukie Jukie 10:56 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

Krugolina Borup
Ono sto ja mislim da je problem je da su neposredni izvrsioci, nastavnici, pod pritiskom da sprovode nastavne planove bukvalno.
A ja mislim da to nije tačno,

Tu je i efekat "guštera". Ako sam tek diplomirao i dođem da radim u školi, gledaću kako rade stariji i iskusniji (da skratim priču, posle obrtanja nekoliko generacija dolazimo do efekta majmuna koji tuku jedan drugog kad pogledaju u bananu zakačenu u plafon iako nikoga od njih nisu polivali vodom). Od starijih nastavnika učiš dobre stvari a učiš i loše. Tu su i kolege koje su jake ličnosti ali guraju svoju agendu, i onda prestraše mladog i neiskusnog, a i treba da se plašiš ako nisi zaposlen za stalno, i ne možeš baš da kažeš "baš me briga, ja ću da radim po svome". Problem je što internalizuješ loše metode rada "dok ne krenu da me smatraju za iskusnog" pa posle teško možeš da se vratiš.
Bili mi na okupljanjima nastavnika, evo nekih izjava.
a) mlada koleginica: kod nas je najstarija nastavnica našeg predmeta glavna, ona bira po kojem će se udžbeniku raditi, ko će predavati kom odeljenju, ja ćutim i čekam da ode u penziju, ne odlučujem ništa
b) čudna napadna koleginica: kako ovi novi udžbenici nemaju brojeve ispod slika, pa ne možeš detetu da kažeš da za domaći precrta slike 3.1. i 3.2. nego moraš da kažeš da precrta sliku volvoksa i paramecijuma, uf.

Dalje, tu je i efekat starog plana i programa. Stariji nastavnici su predavali npr. sunđere i člankovite gliste po 4-5 različitih planova i udžbenika, i verovatno podsvesno i dalje očekuju da će deca da bubače tri A4 strane sitnog nerazumnog teksta, i da uopšte mora svaka ta lekcija i dalje da se radi po ceo čas, iako to baš i ne piše u planu i programu, ako se pažljivije pročita. Dosadne stvari se rade mesecima a preko ptica i sisara, koji su zanimljivi, preleti se za par časova jer nema više časova za obradu, a u par škola se desilo da se do sisara stiže početkom juna kada se samo odgovara i nema više radne atmosfere za obradu.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 12:30 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

...viđala sam ja kako gospođa sa Filološkog, inače član Udruženja prevodilaca, "He turns me on" prevodi kao "On me uključuje", a "He turns me off" kao "On me isključuje." Šta onda očekivati od onih koji imaju Filozofski?

sećam se da su se početkom 2000tih zapadnjaci žalili da im se isporučuju očajni prevodi naših dokumenata sa srpskog. prevodioci su strogo birani na osnovu diplome BU.
Krugolina Borup Krugolina Borup 12:45 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

sećam se da su se početkom 2000tih zapadnjaci žalili da im se isporučuju očajni prevodi naših dokumenata sa srpskog. prevodioci su strogo birani na osnovu diplome BU.


Pretpostavljam da takvo stanje stvari ilustruje upravo razloge za loše rezultate na PISA testiranjima. Drugim rečima, ako neko završi Filološki fakultet, smer engleski jezik, a ne zna sleng, onda to ukazuje na činjenicu da se taj engleski jezik na tom Filološkom fakultetu podučava kao da je mrtav jezik koji postoji samo u jednom (u ovom slučaju u književnom) obliku, i nikada se ne menja.

E, takvo stanje stvari je očigledno već u prvom razredu osnovne škole. Materija koja se predaje potpuno je razvedena od stvarnog života i primene. Recimo, kad đak prvak nešto napiše, važnije je kakvim je rukopisom to napisao nego šta je smislio i napisao. A on raste u budućnost u kojoj će 95% teksta u životu kucati, a ne pisati.

I zato na PISA testovima, koji (ako sam dobro shvatila) za cilj imaju da izmere sposobnost PRIMENE a ne pukog REPRODUKOVANJA znanja imamo rezultate kakve imamo.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:36 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

antioksidant
A i da sam ih našao, ne znam šta bih sa njima, da poklonim deci u familiji, sumnjam da bi ih to interesovalo pored fejsbuka, ili da ih zadržim za sebe?

sledeći put daj deci po 20 dolara pa ona sama sebi nek kupe poklon
možeš samo i da pošalješ dolare :)

(ima tarzan stripova u onom veselom četvrtku (ili kako se već zove) (mislim ))


E, pa sad su već u toj fazi da kupuju poklone sebi, tako da bih Tarzana verovatno zadržao za svpju dušu. Nah, stripovi, nije to to. Ja im pre neku godinu kupio onaj komplet Dečje svezananje, kao, interesovaće ih ponešto pa da imaju gde da pročitaju (ja sam to čitao onako kao beletristiku, redom, a ne samo kad me interesovao neki pojam). Ali pazi kad mi nije prošlo kroz glavu da će klinci prvo na google da odu i da verovatno neće ni da se sete da imaju te knjige. Tako da stoje u vitrini, netaknute, možda ih optkupim nazad od njih.




lidiaz lidiaz 20:14 06.04.2012

Re: Ništa čudno...

Ali pazi kad mi nije prošlo kroz glavu da će klinci prvo na google da odu i da verovatno neće ni da se sete da imaju te knjige

Drugo vreme.
Uskoro ni knjiga vise nece biti poklon, vec gift karta za Amazon.
westvleteren westvleteren 19:18 05.04.2012

Filozofi

da su ikad znali matematiku, mala je verovatnoca da bi zavrsili na filozofskom


Hansel Hansel 09:19 09.04.2012

Re: Filozofi

Pošto vidim da je ovo mnogo smešno, moram da se borim protiv predrasuda (samo malo kasno), pa ću ekstremne primere: jedan profesor na psihologiji BG FF-a, Dejan Todorović (ne znam da li je još tamo), završio je i matematiku, dok je jedna studentkinja psihologiju upisala u trenutku kad je bila apsolvent ETF-a.

Da je gore citirano stručno objašnjenje pisano nakaradnim psihološkim rečnikom - jeste, ali mnoge struke "bpluju" od njima svojstvenih izraza. D ali s eoni moraju koristiti i unutar same struke, a kamoli u komunikaciji s javnošću (nedavno Anđelka Kotević iz "Halo Bebe" poručiše da je akcija "potpis za bebe" fudroajantno napredovala - do tada smo znali, a od Tomice saznali pre dve godine, da tako kod nekih napreduje (svinjski) grip. (Naravno da prolazimo na tom a' la PISA testu da jedna reč može da se koristi u više oblasti, ali...)

I još nešto:

Takodje, ovaj test ima dve komponente koje su iz matematike i prirodnih nauka. Naravno da su te oblasti obrazovanja jako bitne, ali veliki deo populacije ima drugacija intresovanja. Zanima ih istorija, ili umetnost, ili nesto trece. Ovakvi apstraktni testovi iz oblasti koje ih ne zanimaju tesko da mogu da budu merilo bilo cega.

Ovaj komentar dira u sâm sistem obrazovanja. Ako me ne zanima umetnost, ne treba me iz umetnosti ocenjivati. Ili iz bilo čega drugog. Da li je ovo indirektna poruka? (Ja bih se delimično s tim složio, da bude jasno.) Osim toga, može li se u oblasti umetnosti zaključivati, osim u nekim formalnim aspektima, gde se ne radi o tumačenjima dela i sl., da bi to bilo podložno ovoj vrsti testiranja?

Ljudi, mi s naših fakulteta - znam primer od pre 20-25 godina, dobijemo ekonomiste koji misle da, ako je proizvod poskupeo 20% treba posle isto toliko da pojeftini da bi se vratio na prvobitnu cenu! Ovo pouzdano znam, kao što znam mnoge druge teške, neoprostive rupe u elementarnom znanju tamo gde ne bi smele da postoje medicina na primer).

S tim u vezi, mislim da pasus
Ali, s druge strane, cesto citamo kako se maltene iz istih krugova koji promovisu ove testove tvrdi kako su deca u skolama preopterecena I kako treba smanjiti fond casova, I kako treba smanjiti obim klasicne nastave.

nema mnogo osnova, jer problem i jeste što se deca (pa i sudenti) zatrpavaju činjenicama, definicijama... a ne podstiču se i ne uče se da misle. Od drveća ne vide šumu.

Izvinjavam se ako se ovaj komentar poklapa s drugima, nisam još stigao da pročitam ceo blog.
Covek u belom Covek u belom 18:34 09.04.2012

Re: Filozofi

Hansel
Pošto vidim da je ovo mnogo smešno, moram da se borim protiv predrasuda (samo malo kasno), pa ću ekstremne primere: jedan profesor na psihologiji BG FF-a, Dejan Todorović (ne znam da li je još tamo), završio je i matematiku, dok je jedna studentkinja psihologiju upisala u trenutku kad je bila apsolvent ETF-a.

"Izuzetak koji potvrdjuje pravilo" iliti "a dicto simpliciter ad dictum secundum quid" je poznata logicka greska o kojoj nazalost svrseni studenti psihologije uglavnom pojma nemaju.
Problem sa gore nabrojanim pojmovima je da se uglavnom doticu statistike. Bez obzira sto im je to jedan od osnovnih alata studenti psihologije kao po pravilu pojma o statistici nemaju (za razliku od fizicara). Bazirati terminologiju na pogresnim i iskrivljenim pojmovima naucenim uglavnom (cast izuzecima) od veoma losih profesora je prilicno tuzno.
yugaya yugaya 19:48 05.04.2012

testovi

prilagodjeno drugacijem stilu provere znanja


o tome sam komentarisla na blogu kada se razgovaralo o PISA testovima - da loši rezultati naših učenika u velikoj meri pokazuju ne njihovo neznanje, nego nedovoljno u našem školstvu rabljene veštine rešavanja testova.

Nažalost, ne vidim nigde u strategijama nagoveštaj da će se tome sistematski pristupiti - obukom prvo nastavnika, a onda i posebnim časovima posvećenim tome.

Videla sam usput neke od ovih *kompetencija* za šestake ...užas. :(


EDIT:

stari koment na test-ajteme


lidiaz lidiaz 20:09 05.04.2012

Re: testovi

Da, vidim.
Ali takvo testiranje ima i svoje dobre i svoje lose strane. Da li dete koje je sve ispite (pismene, kontrolne, propitivanje) prolazilo u vidu testova moze da objasni pojmove iz neke oblasti svojim recima.
Nase usmeno ispitivanje mozda ne priprema za resavanje testova, ali je, po mom misljenju, superiornije. Gde to ne treba da znaci da treba testirati neciju memoriju i mogucnost ucenja napamet.
yugaya yugaya 20:43 05.04.2012

Re: testovi

Nase usmeno ispitivanje mozda ne priprema za resavanje testova, ali je, po mom misljenju, superiornije



Ne znam koje je ispitivanje superiornije - smatram da naša deca na PISA testovima loše rezultate imaju u velikoj meri zato što su neadekvatno pripremljena za rešavanje testova tog formata - ako neko zna, da li je možda rađeno i uporedno testiranje *na naš način* čisto da se možda na temelju toga napravi strategija kako naučiti decu da bolje rešavaju ove *tuđe* testove .

Inače, testovi i testiranje imaju tu neku stigmu da je su laki/lakši, da se nikada ne možete na testu pokazati pravo znanje, da ubijaju kreativnost...- kada je test kvalitetan , i kada su vam učenici pripremljeni (u smislu da ste im pomogli da umeju da ga rešavaju), njihovo primenjeno znanje koje će na njemu pokazati je *pravo* skroz naskroz.

E sad koliko primenljivih znanja su iz školskih udžbenika i sa časova pokupili....to je druga priča. :)


Jukie Jukie 21:17 05.04.2012

Re: testovi

lidiaz
Da, vidim.Ali takvo testiranje ima i svoje dobre i svoje lose strane. Da li dete koje je sve ispite (pismene, kontrolne, propitivanje) prolazilo u vidu testova moze da objasni pojmove iz neke oblasti svojim recima.

To zavisi od definicije testova. Testovi kod kojih se na pitanje odgovara rečenicom ili pasusom (a PISA test jeste takav) su pogodni za objašnjavanje svojim rečima.

Naravno potrebno je da nastavnici budu pametni pa da umeju da prepoznaju tačno rešenje koje nije nabubačeno iz knjige.
Valjda jesu?
Jukie Jukie 21:26 05.04.2012

Re: testovi

yugaya
Nase usmeno ispitivanje mozda ne priprema za resavanje testova, ali je, po mom misljenju, superiornijeNe znam koje je ispitivanje superiornije - smatram da naša deca na PISA testovima loše rezultate imaju u velikoj meri zato što su neadekvatno pripremljena za rešavanje testova tog formata - ako neko zna, da li je možda rađeno i uporedno testiranje *na naš način* čisto da se možda na temelju toga napravi strategija kako naučiti decu da bolje rešavaju ove *tuđe* testove .

Pa jedan od komentara na valjda prvom PISA testu koji su srpska deca radila je bio da su, kada im je dat pasus teksta kao iz udžbenika, i rečeno da objasne, u predviđeni prostor pisala JOŠ podataka na datu temu koje su nabubačila, umesto da pišu šta znači tekst koji je već dat. To je ocenjeno kao netačno jer je promašena tema (nije predviđeno da "pišeš sve što znaš o" pa da na to dobiješ 0,5 ili 1,0 poena, NARAVNO)

E pa posle su razblažili gradivo i izbacili disciplinu, tako da nemam pojma šta današnji 15-godišnjaci umeju ili znaju
jacHa. jacHa. 21:50 05.04.2012

Re: testovi

Nase usmeno ispitivanje mozda ne priprema za resavanje testova, ali je, po mom misljenju, superiornije

svakako da usmeno ispitivanje daje veću procenu znanja. za to treba više vremena nego za testiranje, ipak , testiranje je potrebno i zbog jedne potupuno druge stvari od procene znanja: obrazovno-vaspitni cilj je i da naučimo decu da se jasno i precizno snađu u raznim situacijama.
nikola_kovac nikola_kovac 20:44 05.04.2012

Разумевање текста је добро

Погледао сам (мада нисам темељно проучио) тестове за разумевање текста. Добри су, колико сам приметио.
yugaya yugaya 21:08 05.04.2012

Re: Разумевање текста је добро

nikola_kovac
Погледао сам (мада нисам темељно проучио) тестове за разумевање текста. Добри су, колико сам приметио.



nisu -tj. prevod nije.

грип може да нападне брзо велики број људи током зиме .

the flu can strike rapidly and extensively during winter.



Он своје жртве може да остави болесне недељама.

It can leave its victims ill for weeks.



Od izuzetne je važnosti da prevod teksta bude najkvalitetniji mogući, da ne bi zbog lošeg prevoda rezultat učenika na testu bio slabiji od mogućeg.

A ako je preveden ovako, deo *nerazumevanja* teksta će se desiti zato što je taj tekst koji treba *razumeti* nečitak govorniku srpskog jezika.


http://en.wikipedia.org/wiki/Readability

nikola_kovac nikola_kovac 21:19 05.04.2012

Re: Разумевање текста је добро

nisu -tj. prevod nije.

Да, у праву си. Нисам обратио пажњу на превод.
ivana23 ivana23 20:56 05.04.2012

***

Nadam se da nije (bas) trol...

Mnoga školska znanja su neophodna za uspeh na poslu, ali iz toga ne sledi da što više ljudi treba što više vremena da provede u školi i sticanju diploma

Strategija, korak unazad?

Željka Buturović
03.04.2012.
doloreshaze doloreshaze 21:04 05.04.2012

Zavrsili?

nemojte me shvatiti pogresno, ali da su ikad znali matematiku, mala je verovatnoca da bi zavrsili na filozofskom


Molim da mi ovo objasnite. Da ne bih shvatila pogresno.

Ja vama za uzvrat mogu da pojasnim ovo, ako zelite.

Skala postignuca i nivoi postignuca.
I onda, moj favorit - ajtem. Tekst i tabele:
Ајтеми који припадају свакој од ових области формирају посебну супскалу,
а постигнуће ученика се исказује скором (ниво постигнућа)
на свакој од четири супскале и на скали математичке писмености у целини.
BigBadWolf BigBadWolf 21:31 05.04.2012

Re: Zavrsili?

Ja bih tako voleo da mi neko objasni sta ce ajtemi i skorovi u srpskom jeziku...
jacHa. jacHa. 21:38 05.04.2012

Re: Zavrsili?

BigBadWolf
Ja bih tako voleo da mi neko objasni sta ce ajtemi i skorovi u srpskom jeziku...

radi ispoljavanja kompleksa onog ko ih koristi. našo, pa zašo. večeras mi nešto idu ove narodne krilatice. da ne kažem krilca i zakrilca. to bi mi da sam gluplja zvučalo kao da sam pametnija.
Jukie Jukie 21:54 05.04.2012

Re: Zavrsili?

BigBadWolf
Ja bih tako voleo da mi neko objasni sta ce ajtemi i skorovi u srpskom jeziku...

Verovatno da bi neko umeo posle to unazad da prevede nazad na engleski a ne da se misli kako se kaže zadaci i ukupan broj poena.
A supskale su superkalifradžilistikekspialidoušs. Reč sub znači pod.
lidiaz lidiaz 01:46 06.04.2012

Re: Zavrsili?

Molim da mi ovo objasnite. Da ne bih shvatila pogresno.

Vrlo jednostavno. Razliciti ljudi imaju razlicita intresovanja i razlicite talente. I obicno prema tome odredjuju cime ce se baviti.
Oni koje pirmarno zanimaju matematika i fizika opredeljuju se za prirodne nauke i tehniku. Ima izuzetaka, ali su retki.
One koje primarno zanimaju razne drustvene nauke se opredeljuju za neki smer na filozofskom. Ima izuzetaka, ali su retki.
To ne znaci da su jedni ili drugi vredniji ili manje vredni, pametniji ili gluplji.
Ono sto je za mene znacajno da se govori o tome da su deca neobrazovana kad su u pitanju neke prirodne nauke, ali ce o programima obrazovanja, cime bi se ono neznanje ispravilo, da odlucuju oni koje to preterano i ne zanima.
Черевићан Черевићан 23:13 05.04.2012

ајд' сад

1
11
21
1211
111221
312211
наставити низ . . .


указано учесницима MENSА семинара као илустрација проблема који олако решавају шестогодишњаци (још неоптерећени математичким заврзламама) . . .
jacHa. jacHa. 23:21 05.04.2012

Re: ајд' сад

13...
kad um okošta treba ga tapkati oblačićima
(odgovor nisam našla sama, prof. matematike, po zanimanju )
b92fmember b92fmember 23:21 05.04.2012

Re: ајд' сад

Черевићан
1
11
21
1211
111221
312211
наставити низ . . .


указано учесницима MENSА семинара као илустрација проблема који олако решавају шестогодишњаци (још неоптерећени математичким заврзламама) . . .



ivana23 ivana23 23:45 05.04.2012

Re: ајд' сад

jacHa. jacHa. 23:47 05.04.2012

Re: ајд' сад

2
(sama rešila! )
ivana23 ivana23 23:54 05.04.2012

Re: ајд' сад

jacHa.
2
(sama rešila! )


jacHa. jacHa. 23:57 05.04.2012

Re: ајд' сад

verovatno ne bih nikad rešila da ne piše da su nepismena deca znala kako da reše.
a i tapkala sam se oblačićima
ivana23 ivana23 00:06 06.04.2012

Re: ајд' сад

Nastavite niz...

2,9,10,12,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29....
jacHa. jacHa. 00:15 06.04.2012

ide mile lajkovačkom prugom

mile, sa verovatnoćom od 0.1 ima cigare. ako je verovatnoća da će sresti druga 0.5 i verovatnoća da drug ima upaljač 0.9, koja je verovatnoća događaja "ide mile, gori mu cigara"?
blogovatelj blogovatelj 08:42 06.04.2012

Re: ide mile lajkovačkom prugom

mile, sa verovatnoćom od 0.1 ima cigare. ako je verovatnoća da će sresti druga 0.5 i verovatnoća da drug ima upaljač 0.9, koja je verovatnoća događaja "ide mile, gori mu cigara"?


ovo je vec prava matematika, a ne da se broje rupe u ciframa
NNN NNN 09:26 06.04.2012

Re: ајд' сад

1
11
21
1211
111221
312211

13112221
NNN NNN 09:27 06.04.2012

Re: ајд' сад

Nastavite niz...

2,9,10,12,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29.

90
NNN NNN 09:51 06.04.2012

Re: ајд' сад


2

(preslatko)
Jukie Jukie 10:27 06.04.2012

Re: ide mile lajkovačkom prugom

blogovatelj
mile, sa verovatnoćom od 0.1 ima cigare. ako je verovatnoća da će sresti druga 0.5 i verovatnoća da drug ima upaljač 0.9, koja je verovatnoća događaja "ide mile, gori mu cigara"?ovo je vec prava matematika, a ne da se broje rupe u ciframa

SPOILER! nije fer prema nama koji nismo još sami rešili

Zavisi i od fonta. Recimo ima pitanje na IQ testu:
Koje je različito?
A T C V
Tačan odgovor je navodno A, jer je samoglasnik
ali zadatak je bio napisan slovima kao palidrvcima, pa sam naravno stalno birao C jer je zaobljeno a ne ćoškasto

A ovo sa Miletom je kao kad Šerlok Holms izvuče neku kulturnu referencu poznatu viktorijanskim detektivima a ne i nama. Ne znamo da li njegov drug ima cigare ili je samo piroman ili je imao cigare pa potrošio pre nego što je sreo Mileta, i da li pored pruge stoji trafika gde to sve može da se kupi
(pa svako zna da viktorijanska gospođa uvek šalje onu najmlađu sluškinju da kupi jagode )
jacHa. jacHa. 10:47 06.04.2012

Re: ide mile lajkovačkom prugom

vidi, mile je u ovom zadatku malo popio, a dok je pio i žario, u rastrojstvu, potpuno je zaboravio da ponese upaljač ili nekakve šibice, jer - krenuo je da se baci pod voz, nije imao pojma da li mu je ostalo cigara, pa otud ona verovatnoća, sitna, ali je ima.
u srce ga dirnulo suvo seno košeno, ali nije hteo u reku, kroz selo, nego je izašao na lajkovačku prugu.
drugar, miletov, setio se šta bi moglo biti. potrčao je do pruge i krenuo je za njim. sad, jel levo ili desno? zato je verovatnoća da se sretnu lapo-lapo. svoje cigare je drugar ispušio ranije u toku noći, ali on skoro uvek ima upaljače po džepovima.
pretpostavka je da je miletova bol ljubavne prirode, što ukazuje na još neke posledice. ali to bi već bio potpuni trol.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:28 06.04.2012

Re: ајд' сад

NNN

2

(preslatko)


2, za jedan minut. Cepam diplomu!
Covek u belom Covek u belom 18:41 09.04.2012

Re: ајд' сад

srdjan.pajic
2, za jedan minut. Cepam diplomu!

Svako ko je prosao elementarni kurs kriptografije, a gornji primer ne moze da resi za ispod minut i treba da cepa diplomu.
Elem predrasuda je da previse znanja zaglupljuje ljude. Ovakvi primeri (ma koliko bili simpaticni) samo datu predrasudu produbljuju.
schweppes92 schweppes92 23:28 05.04.2012

a što ne bi moglo

LIDIAZ: nemojte me shvatiti pogresno, ali da su ikad znali matematiku, mala je verovatnoca da bi zavrsili na filozofskom.

Ne bih ni ja da budem pogrešno shvaćen, samo nastavljam logički sled tvog iskaza, ali da je tvoj talenat za društvene nauke bio veći od talenta za matematiku verovatno bi završila na filozofskom a ne na fizici.
Upada u oči sa koliko žara ( po mom mišlenju bez mnogo čvrstih argumenata) autoritet svog zdravog razuma pretpostavljaš stručnom autoritetu osoba u njihovim matičnim oblastima. Tako si prethodni put sebe dovela u neobičnu poziciju da kao argument nečije nepismenosti navodiš podatak o stručnom usavršavanju na Harvardu.
Ovaj put si se zakačila za "ajtem". Nema posebnog smisla uveravati te da učesnici PISA projekta nisu niti izmislili niti u struku uveli taj pojam. Samo se služe terminom koji je u struci odomaćen i opštepoznat. U činjenici da je tebi nepoznat ne stoji bilo kakva ograničenost niti manjkavost tog pojma. Šta bi bilo kada bi pedagozi krenuli da gunđaju u vezi sa stručnim pojmovima iz fizike? Pišeš i o "supskalama", ne znam da li je greška u kucanju ali skale su sub, u prevodu - podskale. Ništa toliko rogobatno niti strano da bi se dizala ovolika prašina. Iznosiš i svoju sumnju u "uzorkovanje" predlažući da je najbolje da se testiraju svi. Za ovu naivnost, zaodevenu u genijalan naum, zaslužuješ cvet. Evo Super da se bar neko setio. Onim "polupismenim" to ne bi palo na pamet da im ti nisi rekla.
Čitajući tvoj tekst i pojedine komentare može se zaključiti da ako neko hoće da reformiše obrazovni sistem ili izvrši PISA testiranje (po međunarodnim standardima organizacije) trebalo bi da ode do CERN-a i potraži fizičara, jer su ovi sa Filozofskog polupismeni. Ili ako nekom treba neki prevod onda je najbolje da se potraži Krugolina, nikako neko sa Filološkog. Ako treba neko za zdravstvo, školstvo, astrologiju ...
I još jedna stvar, za vreme Koštunice je jedan matematičar, veoma visoko pozicioniran u obrazovnom sistemu tada, dao sebi slobodu da formuliše pojmove iz oblasti koja njemu nije matična, onako bez osećaja, bez znanja. Da ti ne pričam na šta je to ličilo. To je bio jedan iz ekipe koja je iz škole proterala Darvina.
Evo ti još jedan cvet, zaslužila si

Edit: tek naknadno se setih nekih osoba sa filozofskog čije bi te matematičko znanje impresioniralo. Koliko znam, nikada sebe nisu doveli u situaciju da se pred drugima razmeću svojim idejama vezano za matematiku.
jacHa. jacHa. 23:44 05.04.2012

Re: a što ne bi moglo

školstvom se, na visokom nivou, bave ljudi koji nemaju previše dodirnih tačaka sa radom u učionici. šta je po zanimanju ministar? šta su po zanimanju pisci udžbenika (ovo se, doduše, u poslednje vreme menja bogatijom ponudom tržišta)? šta savetnici, nadzornici, inspektori? kad je, poslednji put, neko od njih bio na času u učionici, radio sa đacima?
svi mi znamo šta je ajtem, ali zar nije moglo, makar u tom tekstu na sajtu, da se napiše na srpskom? zar ne postoji prava reč?
hajde, argumentima, nemoj na "žar" drugim stilskim figurama.
schweppes92 schweppes92 00:56 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

jacHa.

Pitate me šta je po zanimanju ministar? Političar je, naravno, sa mandatom koji će isteći a na njegovo mesto će doći novi političar. Ne razumem smisao vašeg pitanja. Pretpostavljam da aludirate da bi ministar trebalo da bude neki profesor opšte struke, ovako kao JASNAZ, da je došao iz nastave ... da ima velikog iskustva u oblasti organizacije obrazovnog sistema ... To ne biva.
Pitate šta su po zanimanju pisci udžbenika? Ne znam na koji udžbenik mislite ali bi trebalo da su ljudi iz struke na koju se udžbenik odnosi. Ali i tada bi JASNAZ imala primedbe na polupismenost.
Pitate kad su osobe angažovane na raznim organizacionim i operativnim poslovima bile u ulozi predavača? Pojma nemam, verovatno onda kada je prodavačica u pekari mesila testo za kiflu, razvlačila kore za burek, pekla i sve to razvozila po pekarama.
Pitate me da li postoji prava reč? Mislite da oni koji se nečim bave nemaju pravu reč nego ćemo vi, jasnaz i ja da im odobravamo? Mada arzumemo na šta se reč odnosi uzimamo za pravo da im zameramo izbor reči i da o tome pišemo blogove.
A što se tiče teksta JASNEZ, nije me mrzelo, otišao sam na sajt PISA i proverio. Teks na koji referira JASNAZ je 100% tematika koju pokriva Institut za psihologiju. Kritike koje je uputila me samo utvrdjuju u mišljenu da je ovaj blog pisan diletantski, pretenciozno i sa viškom ega. Možete i sami pogledati, tekst na sajtu PISA je javan. Sadržaj je takav da apsolutno počiva na "psihološkim principima". Matematika je matematika ali način na koji neko decu podučava matematici, način na koji kontroliše njihovo znanje, psihološke funkcije na koje se obrazovni proces oslanja ... kvalitet obrazovnog procesa ... izvinite ali to su potpuno psihološke teme. Nevezano za to da li je u pitanju matematika, likovno, geografija...
I sami znate, siguran sam, da svi dobri matematičari nisu dobri predavači, ne prenose svi podjednako dobro znanje na druge (nije znanje znanje znati već je znanje znanje dati), postoji izuzetno značajan psihološki faktor u svem tom procesu. Time se bavi PISA testiranje. Ovo što nam piše JASNAZ je besmisleno. Rezultati PISA testiranja upravo i pokazuju da je bez obzira na to što se u različitim školama i različitim zemljama učenicima predaje isti sadržaj (matematika) rezultat tog učenja, tj usvajanja sadržaja nije isti. Neki ga usvoje u manjem a neki u većem stepenu. Pokazalo se da je razlika u uspešnosti medju različitim zemljama sistematska. E ta razlika je sadržana u faktorima koji su predmet psihologije a ne matematike. Iz nekog razloga JASNAZ to ne vidi.
Razumem nezadovoljstvo obrazovnim sistemom, nikakav je, ali pokušaj da ga diskreditujemo na ovaj i ovakav način nas prikazuje kao pretenciozne diletante. A njih nam je svima preko glave.
lidiaz lidiaz 01:38 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

O pa hvala.
Mislila sam da odgovorim, ali diletant sam da razgovaram o bilo cemu ozbiljnom ocigledno.
Ja ne banujem, ali bih te zamolila da zaobilazis moje blogove. Cisto da ne bi gubio vreme.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 06:54 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

jasnaZ?
schweppes92 schweppes92 09:23 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

lidiaz
O pa hvala.Mislila sam da odgovorim, ali diletant sam da razgovaram o bilo cemu ozbiljnom ocigledno.Ja ne banujem, ali bih te zamolila da zaobilazis moje blogove. Cisto da ne bi gubio vreme.

Da, sudeći po načinu na koji si prišla temi, problemima na koje si se fokusirala i rešenjima koja si predložila tvrdim da si potpuni diletant za temu. Lakoća sa kojom obezvređuješ rad i stručnost zaista referentnih osoba je posebna stvar. Zašto se, pobogu, ne držih svojih tema? Zašto srcem ulećeš u ono što je potrebno razumeti?Zaista je teško spojiti ono što si na blogu navela kao podatke o sebi i ovo što pišeš.

Molba da zaobilazim tvoj blog sasvim je saglasna sa mojim doživljajem za smisleno utrošeno vreme pa te neću dalje deranžirati.
Evo još jedan cvetić
zilikaka zilikaka 10:08 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

schweppes92
Pitate šta su po zanimanju pisci udžbenika? Ne znam na koji udžbenik mislite ali bi trebalo da su ljudi iz struke na koju se udžbenik odnosi.

I ja bih ovo pretpostavila, ali posle ovakvih bisera
EDIT:
Ne shvatam zašto je jeres posumnjati u kvalitet nečijeg rada.
Matematika je matematika ali način na koji neko decu podučava matematici, način na koji kontroliše njihovo znanje, psihološke funkcije na koje se obrazovni proces oslanja ... kvalitet obrazovnog procesa ... izvinite ali to su potpuno psihološke teme. Nevezano za to da li je u pitanju matematika, likovno, geografija...

Ali sa stanovišta nekog ko zna (jer je imao priliku da nauči) recimo matematiku, zašto ne konstatovati da možda način na koji je nešto prezentovano nije odgovarajući, da ima boljih.

Pitate kad su osobe angažovane na raznim organizacionim i operativnim poslovima bile u ulozi predavača? Pojma nemam, verovatno onda kada je prodavačica u pekari mesila testo za kiflu, razvlačila kore za burek, pekla i sve to razvozila po pekarama.

Što je opet nikako ne sprečava da merodavno konstatuje kako su kifle koje je mesio tajitaj pekar gnjecave. Da odlično zna da kifle mogu biti mnogo bolje.
schweppes92 schweppes92 10:24 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

zilikaka
I ja bih ovo pretpostavila, ali posle ovakvih bisera

Upravo ste i sami naveli primer koji ilustruje šta se dogadja kada sadržaj nije predstavljen u skladu sa principima sastavljanja udžbenika. Nastavnik elektrotehnike zna sadržaj ali to nije dovoljno. Potrebno je sadržaj organizovati (po mnogobrojnim aspektima organizacije) na način da dovede do efekta, tj. učenja. Taj posao je u potpunosti pod nadležnošću psihologije uečnja, nikako matematike/elektrotehnike ... kako nas LIDIAZ nnaivno uverava. I još se ljuti.
edit:
zilikaka
Ne shvatam zašto je jeres posumnjati u kvalitet nečijeg rada.

Apsolutno ste u pravu, sumnja i nezadovoljstvo nas uvek vuku dalje. Ovom prilikom ja sam imao problem sa argumentima koji izražavaju sumnju. Ovi koje je iznela autorka su jednostavno besmisleni, bez osnova. Ako pročitate pažljivo post videćete da ni u jednom trenutku autorka ne sumnja. Ona ZNA. Ona rezolutno odbacuje ono što vrh struke kaže (Institut za psihologiju je zaista vrh struke) i tome pretpostavlja vlastiti laički sud. Bez da trepne, bez da se zamisli.

zilikaka
Ali sa stanovišta nekog ko zna (jer je imao priliku da nauči) recimo matematiku, zašto ne konstatovati da možda način na koji je nešto prezentovano nije odgovarajući, da ima boljih.

Ilustracija kou ste naveli upravo pokazuje šta se dogodi kada text piše neko ko zna materiju ali ne zna na koji je način treba prezentovati. Verujte, čitava priča o tome kako se prenosi znanje je mnogo kompleksnija nego što se na prvi pogled čini.

zilikaka
Što je opet nikako ne sprečava da merodavno konstatuje kako su kifle koje je mesio tajitaj pekar gnjecave. Da odlično zna da kifle mogu biti mnogo bolje.

Svakako da prodavačica zna šta je kifla, mada teško da će znati da je na pekarskim kolima otišao senzor faze na bregastoj. Ponovo tvrdim da autorka bloga pojma nema o psihologiji obrazovnog procesa.
Jukie Jukie 10:32 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

schweppes92

zilikakaI ja bih ovo pretpostavila, ali posle ovakvih biseraUpravo ste i sami naveli primer koji ilustruje šta se dogadja kada sadržaj nije predstavljen u skladu sa principima sastavljanja udžbenika. Nastavnik elektrotehnike zna sadržaj ali to nije dovoljno. Potrebno je sadržaj organizovati (po mnogobrojnim aspektima organizacije) na način da dovede do efekta, tj. učenja. Taj posao je u potpunosti pod nadležnošću psihologije uečnja, nikako matematike/elektrotehnike ... kako nas LIDIAZ nnaivno uverava. I još se ljuti.

Važno je da nastavnik istovremeno ima i veliko predmetno znanje i predmet-specifičnu inteligenciju, pa čim čuje pogrešan odgovor, ODMAH shvati zašto je dete pogrešno odgovorilo i odmah reaguje objašnjavanjem u kom smeru treba da se razmišlja. A ne da kao posle analizira i češka se po glavi, a dete za to vreme sedi i drži pogrešan odgovor u mozgu (pogrešno znanje se vremenom ukoreni i teško ga je opleviti).
zilikaka zilikaka 10:48 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

Nastavnik elektrotehnike zna sadržaj ali to nije dovoljno. Potrebno je sadržaj organizovati (po mnogobrojnim aspektima organizacije) na način da dovede do efekta, tj. učenja.

Mislim da nastavnik (dakle, ne inženjer nego nastavnik) mora da zna kako treba da izgleda dobro organizovan sadržaj. On bar ima priliku da vidi onoliko različitih sadržaja, i efekte koji svaki od njih proizvodi.
Taj posao je u potpunosti pod nadležnošću psihologije uečnja, nikako matematike/elektrotehnike ...

Sad meni ništa nije jasno.
Ako dobro shvatam, trebalo bi da psiholozi pišu udžbenike iz matematike i elektrotehnike? Ili da aktivno učestvuju u pisanju istih?
Možda je do nekog nivoa to i moguće, ali šta ćemo posle?
Verujem da postoje neke osnovne i opšte postavke za koje su psiholozi merodavni, ali sve dalje od toga meni lično ne ide pod kapu.

P.S. Da ne ispadne da pišem zbog ličnog interesa, nisam prosvetar.
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:52 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

diletant sam da razgovaram o bilo cemu ozbiljnom ocigledno.


Eh, bar nisi astrolog.
Mi tek nema šta da imamo mišljenje o bilo čemu, i nema šta usta da otvaramo.
On ima pravo da ima i iznosi mišljenje o onome čime se ja bavim, ali zato ja nemam pravo da imam i iznosim mišljenje o onome čime se on bavi.
schweppes92 schweppes92 11:43 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

zilikaka

Potpuno ste u pravu. Udžbenik, sada govorimo o udžbeniku, treba da piše osoba iz struke (matematika/fizika/geografija) ali dosledno se pridržavajući pravila pisanja udžbenika, koja je formulisala psihologija obrazovanja/učenja/razvojna psihologija ... Udžbenik je svakako multidisciplinarni produkt (bar dve struke).
I molim vas da se razumemo. Ovo što vi govorite potpuno je logično i ispravno. Problem je nastao kada je LIDIAZ imala suštinsku primedbu o autorstvu i recenzentima koji su listom iz psihološke struke, profesori pedagoške/razvojne/socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu. Tekst koji su oni napisali i objavili na PISA sajtu nije udžbenik matematike već upravo skup psihološki relevantnih karakteristika na koje se oslanja PISA testiranje. Možete i sami pogledati. Takav tekst nikako nije mogao napisati matematičar. Ja govorim o tome. A LIDIAZ tu nalazi uporišnu tačku svoje kritike. U tome i u omalovažavanju ljudi uključenih u PISA projekat. Po meni to je i svojevrsna vrsta bezobrazluka, nedorasle intelektualne bahatosti. Naročito što se radi o osobama koje su angažovane u naučnoistraživačkom radu kao i sama LIDIAZ. Ako ona to ne razume i ako ona na svoje kolege pluje na taj način onda je svaka dalja priča suvišna.
schweppes92 schweppes92 11:53 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

...viđala sam ja kako gospođa sa Filološkog, inače član Udruženja prevodilaca, "He turns me on" prevodi kao "On me uključuje", a "He turns me off" kao "On me isključuje." Šta onda očekivati od onih koji imaju Filozofski?


Ja o ovome govorim. Ako to smatraš za mišljenje onda je ok. Ja na ovu tvoju izjavu ne gledam kao na nešto što ima smisla. I ti si se, kao astrolog, našla da zapišaš po čitasvom filozofskom i filološkom fakultetu. Bitno je da imaš svoje mišljenje. Nek ti je sa srećom.

Krugolina Borup Krugolina Borup 12:02 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

Ja o ovome govorim. Ako to smatraš za mišljenje onda je ok. Ja na ovu tvoju izjavu ne gledam kao na nešto što ima smisla. I ti si se, kao astrolog, našla da zapišaš po čitasvom filozofskom i filološkom fakultetu. Bitno je da imaš svoje mišljenje. Nek ti je sa srećom.


Pazi, to nije mišljenje, to je nešto što sam ja lično i personalno doživela. Radila sam u firmi koja je unajmila dotičnu gospođu da prevede knjigu, a gospođa je samu sebe preporučila naglašavajući da je član Udruženja prevodilaca i da ima završen Filološki fakultet. Dakle, u rukama sopstvenim sam imala original knjige na engleskom, i prevod dotične gospođe. Bilo je tu još more bisera, ali ovaj je jedini koji sam zapamtila, beše to davno, pre 20 godina. Naravno, ceo prevod je morao da se radi ispočetka, toliko je bio loš da je bio nepopravljiv.

Ne znam zašto si to doživeo kao zapišavanje po celom Filološkom fakultetu, daleko bilo, nije mi to uopšte bila namera. Samo sam htela da ilustrujem da "ajtem" nije usamljen slučaj.

Uzgred, ne može da stoji "ajtem". Ne-mo-že. Pitaj bilo koga sa Filološkog fakulteta, uverena sam da će ti reći isto i što i ja astrolog.

To je blam neopevani, taj "ajtem".
Blam, blam, blam.
jacHa. jacHa. 12:04 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

Udžbenik je svakako multidisciplinarni produkt (bar dve struke).

do nedavno su skoro svi pisci udžbenika iz matematike bili profesori univerziteta. ja sam ih, kao đak, i kao profesor veoma malo koristila. mnogo više znanja se usvaja od predavača, nego iz loše knjige. sećate se svi veneove zbirke. e, vene je bio profesor u školi, ne na faksu. to je čovek iz struke. a ne ekipa prof dr matematičkih nauka koji pišu knjige za petake, a poslednji put su videli petake kad su i sami bili u petom razredu.

ps ja mislim da je bezobrazluk i bahatost frljati se stranim rečima sa pozicije ja sam školovan i pametan. i to, zaista, ostavlja utisak nemarnosti, aljkavosti, pa i nepismenosti i nekulture, posebno kad dolazi od predavača filozofskog fakulteta. upravu tu vidim vezu između dr pisaca udžbenika i dr psihologa. kao da ne hodaju ovom zemljom.
schweppes92 schweppes92 12:14 06.04.2012

Re: a što ne bi moglo

Krugolina Borup

Ne znaš zašto sam doživeo kao zapišavanje čitavog fakulteta? Pa pročitaj šta si napisala. "šta tek očekivati od onih sa Filozofskog".
To da si srela nekoga ko ima titulu a nema znanje koje bi trealo da stoji iza nje je nešto što se dogadja u svim strukama. To nikako ne upućuje na "šta tek očekivati od onih sa Filozofskog".
Dalje, ako ne veruješ meni uzmi bilo koji udžbenik, možeš i novije a možeš i one od pre 50 godina, koji se bave metodologijom psihološkog testiranja i videćeš da se svuda koristi reč ajtem. Jednostavno to je tako. Odomaćilo se, prihvatilo u stručnim krugovima. Možda postoji i pogodniji izraz ali zašto bi kritiku projekta PISA testiranja uopšte razmatrali kroz taj nesuštinski aspekt.
Dalje, kako ti se čini to što LIDIAZ u sojim kritikama doktora psiholoških nauka naziva nepismenim a kao ilustraciju nepismenosti navodi da je bila na nekim stručnim usavršavanjima na Harvardu? Meni je to smešno.
Ostale svoje primedbe na kritiku koju daje LIDIAZ napisao sam u komentarima. Možemo mi da pričamo, diskutujemo, polemišemo ali kada se upustimo u polemiku na usko-stručne teme onda je potrebno da i mi znamo o čemu govorimo. Naročito ako nastupamo pretenciozno kako to čini LIDIAZ.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana