Agresija se naziva građanskim ratom, a genocid se zove masovnim zločinom. Država Srbija je, kao i veliki deo građanstva, poricala da je naša zemlja uopšte bila u ratu , zatim su rekli - da, Srbija je bila u ratu, ali su svi činili zločine. Republika Srbija čini sve što je u njenoj moći, potpomognuta od strane institucija poput Srpske akademije nauka i umetnosti i Srpske pravoslavne crkve, da se rat zaboravi da se zaborave zločini koje je organizovala država i da se krene u ono što zovu "putem evropskih integracija", kažu u organizaciji "Žene u crnom"
Četrdesetpetominutnim stajanjem u tišini na beogradskom Trgu Republike mirovna organizacija "Žene u crnom" obeležila je u petak, 6. aprila, dve decenije od početka srpske opsade Sarajeva i agresije države Srbije na Bosnu i Hercegovinu. Aktivistkinje i aktivisti su transparentima na kojima su ispisani toponimi zločina tokom rata u BiH još jednom istakli da žrtve ratova vođenih devedesetih godina prošlog stoleća ne smeju biti zaboravljene.
Miloš Urošević iz "Žena u crnom" kaže da je danas, 20 godina od početka opsade Sarajeva, u srbijanskim društvu na snazi "relativizacija agresije na BiH" i dodaje da je relativizacija "nastupila nakon poricanja".
"Agresije se naziva građanskim ratom, a genocid se zove masovnim zločinom. Država Srbija je, kao i veliki deo građanstva, poricala da je naša zemlja uopšte bila u ratu , zatim su rekli - da, Srbija je bila u ratu, ali su svi činili zločine. Treću fazu čini državno organizovani zaborav. Republika Srbija čini sve što je u njenoj moći, potpomognuta od strane institucija, poput Srpske akademije nauka i umetnosti i Srpske pravoslavne crkve, da se rat zaboravi da se zaborave zločini koje je organizovala država i da se krene u ono što zovu putem evropskih integracija", rekao je Urošević za e-novine.
On dodaje da su "evropske integracije Srbije nemoguće bez suočavanja sa onim što se dešavalo u prošlosti".Godišnjica sramnog granatiranja glavnog grada Bosne i Hercegovine, koji je skoro četiri godine bio pod neprekidnom paljbom jedinica JNA, Vojske Republike Srpske i paravojnih formacija, u Srbiji 2012. godine poklopila se sa stranačkom kampanjom pred parlamentarne i predsedničke izbore. Sada već bivši predsednik Republike i lider Demokratske stranke Boris Tadić podneo je pre nekoliko dana ostavku na mesto šefa države, te ga je na tom mestu u svojstvu vršioca dužnosti nasledila Slavica Đukić-Dejanović iz Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, stranke koja je simbol zločinačke politike koju je zvanični Beograd tokom 1990-ih sprovodio u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Ni predsednik Tadić niti Demokratska stranka nisu osetili potrebu da izjave bilo šta o najdužoj opsadi grada u istoriji modernog ratovanja.
Miloš Urošević smatra da društvo u Srbiji nije uspelo da iskorači iz sistema vrednosti koji je vladao devedesetih godina. Kao jednog od krivaca za takvo stanje Urošević vidi Demokratsku stranku koja, prema njegovom mišljenju, nastavlja politiku Slobodana Miloševića.
"Odnos Demokratske stranke i njen odnos prema Bosni i Hercegovini jeste nastavak Miloševićeve zločinačke politike realizovanja državno organizovanog projekta etnički čiste Velike Srbije. To pokazuje odnos Republike Srbije prema genocidnoj tvorevini Republici Srpskoj. Mi živimo u kontinuitetu sa zločinima iz prošlosti. Sistem vrednosti koji je važio tokom devedesetih na snazi je i sada", kaže Urošević.Opsada Sarajeva trajala je od aprila 1992. do kraja februara 1996. godine. Tokom 1425 dana besomučnog granatiranja poginulo je skoro 11.500 ljudi, od toga 1.601 dete. U napadima tokom kojih je u proseku dnevno na grad padalo preko 300 granata, povređeno je više od 50.000 ljudi. Za pokolje počinjene nad žiteljima olimpijskog grada krajem 2003. je na 20 godina osuđen general Stanislav Galić koji je tokom rata bio komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK). Optuženi Galić je, prema navodima tužilaštva, naredio kampanju napada na civile ili je propustio da spreči zločine koje su počinili njegovi podređeni ili da ih kazni. General Galić je optužen i za zločin sprovođenja terora. Teror je, prema tužiocu, bio osnovna svrha kampanje napada.
"Dokazi pokazuju van razumne sumnje da su sarajevski civili zaista bili meta namernog napada snaga SRK", rekao je u svom obrazloženju sudija Alfons Ori.Aktivista "Žena u crnom" Miloš Urošević kaže da država Srbija, uprkos brojnim pravosnažnim presudama, nastavlja da relativizuje zločine koje su počinili pripadnici JNA, Vojske Republike Srpske i članovi paravojnih formacija. Prema njegovim rečima srbijansko društvo mora proći kroz tranziciju iz autroitarnog u demokratsko društvo.
"Ova tranzicija podrazumeva tri stupnja: Srbija ima obavezu da žrtvama i preživelim pruži pravo na istinu; drugi nivo podrazumeva pravo na pravdu - procesuiranje agresora, sudsko utvrđivanje činjenica i pruženje ratne odštete žrtvama; treći stupanj je pružanje garancija da se zločini iz prošlosti neće ponoviti", zaključio je Miloš Urošević.
Skup "Žena u crnom" kao i do sada obezbeđivale su jake policijske snage.
Tekst i fotografije: Dušan Komarčević