Sport| Tehnologija| Život| Životni stil

O opremi (4)

srdjan.pajic RSS / 15.04.2012. u 08:31

Stvari oko planinarske opreme postaju nešto komplikovanije, i skuplje, ako se odvažite na višednevni boravak u prirodi. Osnovnu kampersku opremu čine šator, vreća za spavanje, podloška i još po nešto od sitne opreme. Počnimo prvo sa šatorima.

DSCN0086.JPG

Osnovni zadatak šatora je, kao i kod shell-a, da vas sačuva od vlage i vetra, i time olakša održavanje telesne temperature. Naročito noću, kada se ne krećete, pa je ovo teže, a preko potrebno, da biste se odmorili. Čak i leti, već na manjim nadmorskim visinama, temperatura noću može pasti do jednocifrenih vrednosti, kada spavanje na otvorenom postaje vrlo neugodno, a u slučaju padavina i praktično nemoguće. Ovo je slučaj i ako imate sasvim solidnu vreću za spavanje.  

 

e4bfa783-8be2-4fc3-910f-eabc8fd247ef.jpg

Pre svega, šator treba da je stabilan, to jest dizajniran tako da može da izdrži ozbiljne nalete vetra, bez da se pocepa ili da mu se slomi konstrukcija.  Postoji nekoliko osnovnih oblika, od kojih su se, po pitanju stabilnosti, iglo-šatori nametnuli kao optimalno rešenje. Obično imaju četvorougaonu ili šestougaonu osnovu i zaobljenu kupolu, uz dodatak "pretsoblja", kao šator na gornjoj slici. Dobro konstruisan i napravljen iglo će izdržati udare vetra od kojih mu se krov može saviti skoro do vašeg nosa. Pored igloa, moguće je još uvek pronaći prizmaste i piramidalne šatore, ali su danas dosta retki. Alternativa iglo šatorima u ozbiljnom zimskom alpinizmu su tunel-šatori, ali oni izlaze iz okvira ovog teksta.

Šatori se razlikuju prema tome  za koliko "sezona", to jest godišnjih doba su pogodni. Tako imamo 2-, 3-, 3 i 1/2  i 4-sezonske šatore. Posebna vrsta, koju ostavljamo za komentare, su bivak-vreće. Usput, ovo je terminologija koju ćete sresti prilikom kupovine šatora, bilo u radnji, bilo on-line.

76751d7a-8298-4fad-9d60-daa39d4a7d3c.jpg


Dvosezonci su najlakši i najjeftiniji, mada je danas teško naći šator koji je tako deklarisan. Obično su sačinjeni samo od jednog sloja, spoljnjeg platna, ili čak samo mreže protiv insekata, sa mogućnošću da se posebno dokupi sloj za zaštitu od kiše (rainfly).  Ovakvi šatori su sasvim ok za letovanje, to jest kampovanje u uslovima u kojima bi skoro moglo da se prodje i bez njih. Veoma su lagani, obično par stotina grama i zgodni za pakovanje i transport. Medjutim, u iole hladnijim noćima, sa kišicom i vetrom, pokazuju se kao loše rešenje. A kao što ćemo videti, tipičan 3-sezonski šator se vrlo lako konvertuje u 2-sezonski, tako da kupovina ovakvog šatora nema baš jako opravdanje.

10742676-f0c0-4481-9771-10cd33f18ebb.jpg
bd55e9c3-e987-435a-ae65-62f775bc7f40.jpg


Trosezonci su, verovatno, najčešće korišćeni šatori u umerenim klimatsko-finansijskim uslovima. Sastoje se od 2 zasebna sloja: unutrašnjeg, obično u vidu mreže protiv insekata, i spoljašnjeg, to jest oplate.  Obavezno imaju dno od impregniranog ili gumiranog materijala i dvostruka vrata (mrežasta + platnena preko nje). Ovakav šator će vas dobro zaštititi od vetra, vlage i hladnoće do nekih relativno niskih (jednocifrenih) temperatura. A uz pomoć solidne vreće i podloške, poslužiće u gotovo svim prilikama, sem eventualno zimskim. Prostim izostavljanjem spoljašnje oplate, ovaj šator postaje tipičan dvosezonac. Ipak, odluku da li ćete spoljašnjost šatora poneti, ili ostaviti kod kuće, treba doneti tek nakon izvesnog razmišljanja. Tipičan trosezonac za dve osobe je težak oko 1  do 1.5 kilograma.

 

b005b319-b119-4bbe-9826-af27e0ee62ae.jpg
Za ozbiljno planinarenje, naročito u snegu, i tamo gde se očekuje jaka vetruština i  dugotrajne padavine, četvorosezonski šator je neophodan. Sastoji se takodje od dva sloja, ali potpuno zatvorena. Unutrašnji sloj je praktično šator za sebe. Mekši je, i često načinjen od goreteksa ili sličnog membranskog materijala, tako da ne dozvoljava ulazak vode, ali sprečava potparivanje. Spoljnji sloj je napravljen od težeg, impregniranog sintetičkog platna, ili kakvog materijala iz svemirskog programa, i skoro svaki proizvodjač šatora tu gura neku svoju tehnologiju.  Vazduh zarobljen izmedju ova dva sloja stvara dodatnu toplotnu izolaciju. Najmoderniji četvorosezonci imaju samo jedan sloj, ili zid, koji obavlja funkciju izolatora. Ovakav šator je nešto teži, tipično oko 3 kilograma za šator za 2 osobe. Leti, kada je noću toplije, konverovaćete ga u dvosezonac, izostavljanjem jednog od slojeva. I prilično je skup, da se odma razumemo, pre svega zbog znatno robustnije izrad i kvalitetnijih materiala.

Ako ste malo zimogrožljiviji, ili mislite da ćete u skoroj planinarskoj budućnosti  možda zaglaviti u snegu, a ne biste baš da se istrošite za kompletan 4-sezonac, postoji medjurešenje koje se neformalno zove 3.5-sezonac. Ovakav šator se sastoji od mreže protiv insekata, ispod koje se nalazi sloj platna sa rajfešlusima, kojim se unutrašnjost šatora  može potpuno zatvoriti. Preko mreže sa spoljnje strane navlači se uobičajeni spoljnji omotač šatora. Tako da se se u toplim noćima može otvoriti unuptrašnji sloj, ili pak skinuti spoljašnjost, a kad zima zagudi, unutrašnjost se može kompletno zatvoriti, čime praktično dobijate četvorosezonski šator.

 

Druga podela šatora je naravno po veličini, to jest po broju osoba koje mogu da borave u njemu. Tu imamo širok opseg, od šatora za jednu osobu, pa do onih za 6 ili čak 8+ ljudi. Postoje naravno i veći šatori, koji se koriste u ozbiljnim ekspedicijama, u baznim kampovima, ali oni sad nisu predmet našeg interesovanja. Sem ako niste vuk samotnjak, nije loše planirati kupovinu šatora za bar dvoje ili čak troje ljudi. Iako je nešto teži, šator se lako rasparča i delovi podele ljudstvu na ravne časti. Tu treba imati u vidu i planinarske stvari koje nosimo, a koje umeju da zauzmu dobar deo unutrašnjosti šatora.

53ec1c37-8843-4df2-a24e-179df8392f27.jpg
Postoji više kompanija koje prave odlične šatore. Sa ove strane okeana to su: Sierra Design, Mountain HardwearMarmot, The North Face, MSR, REI, itd. Na evropskoj strani okeana nažalost ne znam da preporučim konkretnu firmu, ali za moj klub u Beogradu smo dovlačili odlične poljske šatore koji ne zaostaju preterano za ovim gorepomenutim, a dosta su jeftiniji.

Evo nekoliko dodatnih tehničkih detalja na koje treba obratiti pažnju pri odabiru.

Visina šatora. Trebalo bi da bude barem tolika da šator ne liči na kućicu za kera. Dakle, recimo, kad klečite, da vam glava vam ne izviruje kroz plafon šatora, ili barem da možete u njemu da sedite. Tu ne treba preterivati, jer su viši šatori izloženiji udarima vetra i mogu se lakše oštetiti. I naravno, teži su.

Vrata napred ili sa strane? U principu je svejedno, mada ako su vrata sa strane, onda morate da preskačete kolegu u šatoru, koji može da bude loše naravi kad se neplanirano probudi. Obično ovakvi šatori imaju vrata sa obe strane, pa to može da pomogne. Previše vrata naravno ne valja, zbog termoizolacije, a i dodatne težine.

Pretsoblje (vestibule). To je dodatni odeljak šatora, izvan glavne prostorije ali pod zajedničkim krovom. Jako je dobro imati ga, jer može da posluži kao ostava za ono što ne biste da držite u šatoru - prazne rančeve, smrdljive gojzerice, prljave stvari, kućne ljubimce, decu, planinarske trofeje i slično. Obično ima svoja "vrata", tako da možete dodatno podešavati ventilaciju i temperaturu u glavnoj komori šatora. Poveće pretsoblje je naročito bitno kod 4-sezonaca, jer ćete tada sigurno imati više opreme za skladištenje, a ono će vam biti i kuhinja za spremanje hrane kad je napolju neki kijamet.

Unutrašnjost šatora.
Tu treba pre svega da ocenite da li je veličina dovoljna za broj osoba za koje kupujete šator. Imajte u vidu da ćete vrlo verovano morati da u šatoru operišete u isto vreme sa svojim saputnikom, i ako je šator previše mali, tu može doći do trvenja. Kao i to da na terenu postoji tendencija da se većina stvari koje vučemo drži upravo u unutrašnjosti šatora. Nepisano pravilo je da deklarisani broj mesta u šatoru treba smanjiti za jedno, da bi se dobila realna veličina. Takodje, veličina šatora, gledano spolja, može potpuno da vas zavede. Zato je najbolje da od prodavca tražite da vam u radnji sklopi šator, da sami možete da probate.

Unutrašnja komora šatora treba da ima barem nekoliko džepova na zidovima gde ćete ostavljati stvari koje vam trebaju u toku kampovanja - naočare, svetlo, komplet za prvu pomoć, dokumenta. Takodje, nekoliko poprečnih "konopaca" je dobrodošlo za kačenje stvari koje treba da vam se osuše, kao i za svetiljku, mada se to sve može improvizovati, samo ako šator ima bar neku alku unutra.  Jako je zgodno da šator ima gurtne da se smotaju i njima zakače vrata, unutrašnja i spoljnja, tako da ne smetaju kad ulazite ili izlazite.

Prag šatora. To je onaj deo prednjeg zida, izmedju donje ivice vrata i dna šatora. Neki šatori ga uopšte nemaju ili imaju samo centimetar ili dva. To je loše rešenje, jer ćete posle samo nekoliko ulazaka uneti tonu blata i lišća u šator. Takodje, ako planirate da se uvaljate u neki sneg, onda barem desetak cm praga je dobro došlo. Naravno, ako je prag viši, to znači da su vrata manja, pa ulazak i izlazak postaju nezgodni.


Materijal za konstrukciju i vešanje. Danas se praktično sva šatorska konstrukcija pravi od legura aluminijuma (na primer, Featherlite). Tu i tamo se još mogu naći plastične šipke, to ne valja i treba zaobići.  Šipke su obično povezane elastičnim konopcem koji prolazi kroz njih, tako da je sastavljanje elemenata lako i brzo, čak i u mrklom mraku. Većina današnje kontrukcije iglo šatora se sastoji od dve dugačke šipke koje razapinju šator po dijaganalama, i još jedne ili dve šipke koja se postavljaju po obimu, i šatoru daju volumen.  Ima dosta varijacija na  temu, ali tu nema neke velike mudrosti i manjeviše sve konstrukcije dobro rade posao i lako ih postavlja i samo jedan čovek.

Najčešće sretana metoda razapinjanja šatora je kačenje unutrašnje komore na prethodno sastavljenu konstrukciju. To se danas obično radi uz pomoć plastičnih kuka zašivenih za unutrašnju komoru. Preko svega toga se nabaci spoljnja oplata i zakači za konstrukciju čičak trakama ili, kod malo boljih šatora, štipaljkama (clips). I onda se spoljnja oplata razapne i zategne gurtnama ili kanapima izmedju kočića pobodenih u zemlju oko šatora. Ovo ide prilično brzo, i savremeni šatori se lako podižu za par minuta. Tu je jedino važno da kod potpuno razapetog šatora spoljnja oplata nigde ne dodiruje unutrašnju. Razlog je što će se preko noći sa unutrašnje strane spoljnje oplate kondenzovati poprilično vlage i na mestima gde dodiruje unutrašnji zid, voda će procuriti u unutrašnjost šatora. Spoljna oplata treba da ima, pored uobičajenih traka kojima se kači na kočiće pobodene u zemlju, i barem po jednu gajku na sredini svakog zida, koja služi da se šator dodatno razapne i učvrsti.

Sama oplata šatora koji je pravilno razapet ne sme da ima ni jednu horizontalnu površinu ili džepove, u kojima će se skupljati kišnica. Prosto, jer će pre ili kasnije na tom mestu oplata početi da curi, i to može da bude pravo na vašu glavu. Ovo je stvar konstrukcije šatora i teško je taj detalj videti na slici. To je još jedan razlog da u radnji insistirate da vam prodavci kompletno sklope šator tako da možete sve da pregledate. Oplate često imaju malo prozorče, to jest natkriljen otvor, koji je bitan za smanjivanje potparivanja i neželjene kondenzacije. Obično je napravljen kao sifon, tako da voda ne može da prodre u šator.


Kvalitet izrade. Za ocenu ovog detalja treba imati oko i malo više iskustva. Tu se pre svega misli na to kako su spojeni delovi platna, dakle šavovi, naročito oni  koji bi trebalo da budu nepromočivi, i kako su uradjeni rajsfešlusi. Takodje, pažnju treba obratiti na kvalitet gajki i završnu obradu kački kojima se šator veša na konstrukciju. Dobar znak kvaliteta je, na primer, ime firme koja pravi šator ugravirano u svaki od plastičnih elemenata. Spoljna oplata štatora treba da je u formi koja se zove "rip-stop". To znači da je materijal oplate protkan mrežom jakih najlonskih niti, koje sprečavaju da se šator pocepa, naročito pri udarima vetra. Slična tehnologija se, kao što smo videli, koristi i kod jakni. Takodje, bitno je da je oplata zaštićena od dejstva UV zraka, to obično piše u specifikacijama šatora.

Podloška za šator. To je obavezan dodatak! Služi kao dodatna izolacija, pre svega protiv vlage, izmedju dna šatora i zemlje, a i kao mehanička zaštita od sitnog kamenja, korenja i oštrog rastinja koje bi moglo da pocepa dno šatora. Podloška se kupuje skrojena prema obliku i veličini dna šatora i često je pravi ista komapanija koja pravi šator. To je jeftin dodatak, ali puno znači. Ako očekujete da ćete kampovati u vrlo vlažnom području, preporučljiva je i dodatna podlogu od običnog najlona.

Dodatne sitnice.
Uz standardnu opremu za šator, nije loše imati nekoliko rezervnih kočića za razapinjanje. Oni se prodaju zasebno, vrlo su jeftini, a spadaju u potrošni materijal. Vrlo često ćete ih izgubiti, iskriviti, ili nećete moći da ih iščupate iz zemlje. Zatim, tu su dodatne gurtne za razapinjanje unutrašnje i spoljnje oplate, koje se takodje gube ili kidaju. Zakrpe za popravku oplate i poda šatora, treba uvek imati, za nedajbože. I obavezno - mali probor za ušivanje. U komplet šipki za konstrukciju treba dodati i rezervnu cev, koja može da vas spase u slučaju polomljenog elementa.

Održavanje. Šator je deo opreme koji, iz malo pažnje, može da traje dugi niz godina. Dva glavna neprijatelja šatora su vatra, i posredno, vlaga. Moderni šatori se neće zapaliti ako na njih padne ugarak sa obližnje logorske vatre, ali će spoljnja oplata progoreti, i to naravno tačno iznad vaše glave. Nije loše imati par zakrpa za šator pri ruci, ali ovo je trajno oštećenje i zamena oplate nije jeftina. Zato šator treba postaviti što je moguće dalje od vatre. Druga opasnost je spremanje hrane u šatoru, uz pomoć primusa. Pre svega, to se  NIKAKO ne sme raditi u zatvorenom šatoru, jer rizikijute smrt od trovanja ugljenmonoksidom. Drugo, primusi se vrlo lako prevrću, pogotovu ako je šator podignut na neravnom terenu, što je maltene uvek slučaj. Znači, korišćenje primusa u šatoru treba izbegavati, a ako napolju baš lije kao iz kabla, kuvati možete oprezno u "pretsoblju".

Drugi problem je vlaga. Pre svega, svaka šatorska oplata će posle nekoliko godina intenzivnog korišćenja izgubiti impregnaciju i počeće da curi. Ovo se može odgoditi time što ćete šatorsko krilo na početku sezone, ili češće, isprskati posebnim sprejevima za impregniranje. Takodje, život spoljnje oplate možete značajno produžiti time što šator nećete ostavljati da sedi na suncu. Ovo ulazi u kriterijume za odabir lokacije za podizanje šatora, pa ne bismo sad da davimo sa time. Drugi način kojim ćete sigurno skratiti radni vek šatoru je da ga mokrog spakujete u njegovu vreću i kad dodjete kući zavrljačite u neki budžak i ostavite ga tamo mesec ili dva. Time ćete u šatoru dobiti stanara, kojeg je jako teško otarasiti se. 

 

SRK_9828.jpg

 

Zato šator treba dobro osušiti pre pakovanja, ili, ako to nije moguće na terenu, to treba uraditi odmah po dolasku kući.

Još par stvari koje mislim da treba pomenuti. Šator ne treba nikad ostaviti otvorenim. Kako zbog insekata, ili radoznalih divljih životinja, tako i zbog toga što u slučaju da ste odsutni kad vetar krene da duva, može se desiti da šator nadjete sav izlomljen, u susednom srezu, kao odbačeni padobran. O kiši da i ne govorimo.Takodje, bez obzira koliko kasno dodjete na teren i ma koliko vas mrzelo, šator treba podići i zategnuti u celini, inače se može desiti da ostanete bez njega kad u sred noći nužda naloži neplanirani izlazak u prirodu.

DSCN0003.JPG 

Atačmenti



Komentari (39)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 08:36 15.04.2012

1.

srdjan.pajic srdjan.pajic 08:38 15.04.2012

Re: 1.

Dragan Pleskonjic

. Odo ja da spavam!
Dr M Dr M 08:40 15.04.2012

Re: 1.

srdjan.pajic
Dragan Pleskonjic

. Odo ja da spavam!


U jednom od ovih šatora?
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:48 15.04.2012

Re: 1.

Dr M
srdjan.pajic
Dragan Pleskonjic

. Odo ja da spavam!


U jednom od ovih šatora?


Moj je drugi sleva na prvoj slici.

Obrati pažnju na krajnje amatersko podizanje kampa koje se kosi sa skoro svim što sam napisao. Ovo je zapravo prinudni bivak, to je bilo u nekoj zabiti u Novom Meksiku naravno, došli smo kasno, ovo šiblje iza se pruža kilometrima okolo, a ne možeš da ga raščistiš, jer >ujeda<, plus se tu muva ceo zoološki vrt puma i okasnelih zvečarki. I onda smo našli ovo dvorište lokalnog tornja za osmatranje (protivpožarna zaštita), a tu ne možeš da pobodeš kočiće bez manje količine plastičnog eksploziva. Ni kamenja nema dovoljno da služi kao teg. I onda smo, po sistemu "neće valjda" šatore podigli bez vezivanja. Treba ipak da duva solidan vetar i da šator ostaviš otvorenim da bi ga oduvalo sa sve stvarima unutra.
krkar krkar 23:36 18.04.2012

Čadori

Skoro propustih ovaj deo mada o šatorima nemam bogzna šta da dodam jer ima 10 godina da nisam zanoćio u snegu. Čekam te kad dođe na red ostala oprema, vreće i sitan inventar.

Poslednjih godina šator isključivo koristim za izlete motorom, što znači da bi mi dvosezonac verovatno bio sasvim dovoljan ali ja ipak preferiram trosezonac, i to sa vestibilom i krilcima. Problem je u tome što za motor sva oprema treba da bude zaista najmanja i najlakša moguća jer voziš 2 osobe i sve što im treba. Tako sam promenio 2 šatora pre nego što sam našao pravi. Prvi je bio lošeg kvaliteta, neki holandski, polakomio sam se što je izgledao dobro napravljen i bio je stvarno vrlo mali. Onda se ispostavilo da se slojevi dodiruju, konstrukcijski je glupo napravljen i na tim mestima je obavezno prokišnjavao... i tako sam ga poklonio vatrogasnom društvu uz upozorenje da ga koriste samo za obuku a ne i stvarno... što su oni zaboravili i dobro iskisnuli.

Onda sam pomislio da je rešenje u doghouseu, tunelskom šatoru koji je stvarno minimalan i lako se nosi i pakuje ali u njega moraš da upuziš iz skoro ležećeg stava što je po blatištu gotovo neizvodivo. Išao mi je na živce a gospodža je gundžala još više od mene tako da je trajao 3 vikenda i sad je u garaži dok ne smislim šta ću s njim. Sad imam jedan pristojan Salewa kojem ništa ne fali osim što ga relativno retko koristim.

Nedavno sam se prisetio Šabana kad su mi se posle nekih 12 godina konačno raspale jedne Timberland treking duboke cipele koje sam na ovom blogu već spominjao. Za vreme onog snega zimus, otišli mi malo da šetamo brdima i naravno baš tada odvoji se na spoljnoj strani jedne cipele đon od gornjeg dela jedno 7-8 cm. Pokrpim lepljivom trakom za privremeno i mislim se da ih popravljam koliko su udobne... a onda se setim da imam jedne odlične italijanske praktično neobuvene, stoje godinama jer su mi za četvrt broja premale i nisu za ozbiljan teren kad ti nabubre noge. Ali za ovo neobavezno vikendom sasvim dobre.

A pre nekoliko nedelja konačno sam se sastavio sa stvarima koje su mi godinama bile zapakovane u inostranstvu čekajući da se skrasim i organizujem na jednom mestu. I konačno stiže kamion stvari - kad između ostalog dva goretex šela, jedan North face sa integralnom kapuljačom i jedan Berghaus. Oba u savršenom stanju i pored toga što su odradila nekoliko sezona a posle toga stajali spakovani. Taman se obradujem dok ih nisam obukao - i konstatovao da sam se baš prolepšao i da su mi oba malo tesna te eto sad dodatnog poticaja za prolećnu dijetu. U istoj kutuji nađem i neotpakovanih 6 pari onih crvenih čarapa na koje imam fetiš i 4 komleta termo veša (u koji na svu sreću još komotno ulazim). Te sam se tako nenadano ponovio i jedva čekam da prestanu ove kiše i krene prava sezona motora.
Čekam da dođu na red vreće, tu imam itekako iskustva.
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:17 19.04.2012

Re: Čadori

krkar


E, pa za taj tekst o ostatku opreme ima da čekaš još godinu dana. Sem ako nećeš da budeš gost na mom blogu pa napišeš taj nastavak umesto mene.

I ja sam morao malo da se napregnem oko pisanja, iz istog razloga: kupio sam šator pre 12 godina i do sada sam mu samo zamenio rainfly, jer je načisto bio propao, i sad sam, cenim, miran bar još 10 godina. Tako da sam zabajatio po pitanju znanja, a tehnologija napreduje nemilosrdno.

Nisam još kampovao motorom, ne bi me žena pustila. A i ja sam solo bajker, ne volim da mi neko zvoca iza ledja, ili da moram stalno da se dogovaram sa nekim, žurim ili sačekujem. A i na mojoj igrački od motora radius kretanja mi je dan od kuće, tako da nisam morao da kampujem. Mada, čim vidim ženi ledja, neka konferencija ili alpinizam, eto mene na turi...

Za popravku gojzi na terenu, nemam šta da dodam - bez lepljive trake, ne treba ići NIGDE!
krkar krkar 06:14 19.04.2012

Re: Čadori

Nisam još kampovao motorom, ne bi me žena pustila. A i ja sam solo bajker, ne volim da mi neko zvoca iza ledja, ili da moram stalno da se dogovaram sa nekim, žurim ili sačekujem.


I ja sam solo bajker ali udvoje. Najvolim sa ženom - a voli i ona.

A za komunikaciju - imam žičani sistem u obe kacige (ne volim ove blututove, da mislim na baterije, punim, nestane u najgorem trenutku) full duplex, savršeno funkcioniše, mikrofon je on demand i odlično filtrira. Te tako žena i ja lepo komuniciramo i nema više lupkanja po butini i vučenja za rame...
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:05 20.04.2012

Re: Čadori

krkar
Nisam još kampovao motorom, ne bi me žena pustila. A i ja sam solo bajker, ne volim da mi neko zvoca iza ledja, ili da moram stalno da se dogovaram sa nekim, žurim ili sačekujem.


I ja sam solo bajker ali udvoje. Najvolim sa ženom - a voli i ona.

A za komunikaciju - imam žičani sistem u obe kacige (ne volim ove blututove, da mislim na baterije, punim, nestane u najgorem trenutku) full duplex, savršeno funkcioniše, mikrofon je on demand i odlično filtrira. Te tako žena i ja lepo komuniciramo i nema više lupkanja po butini i vučenja za rame...


Pa i ja sam računao na moju gospodju, pa sam joj uplatio časove i polaganje za neki rodjendan. Položila, jednom izvozila krug mojim motorom po kraju i onda se posvetila kuvanju, pranju i peglanju ))

Zazam se, ali prosto ne zanime je vožnja, a ni ja nisam neki pusher. Ona voli vrtlarstvo ali me ne tera da se privatam motike, odma bih se razveo. Moje je samo da pokosim travicu i da se pobrinem za irigaciju, u čemu donekli i uživam.

Inače, ne znam koliko se zapatilo po Srbiji, ali ovde imaš te socijalne mreže, ili mejling liste za ugovaranje vožnje, onako čoporativno. Nisam ljubitelj grupnjaka za debelim babama utegnutim u kožu i nitne, a ni oni baš mnogo ne mirišu nas na japanskim motociklima, tako da nisam probao, ali ko voli, može tako da nadje društvo.


KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 08:42 15.04.2012

?

Potpuno amatersko pitanje uz napomenu da sam iskusan planinar: jednom sam se popeo na 17. sprat peške i jednom odpozadi na Pančića polazeći iz JUGOBANČINOG hotel.
Kako stoji sa pijenjem alkohola na visinama?
Samo majmunima to pada na um?
Da li je neko probao na velikim visinama?

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 09:29 15.04.2012

Re: ?

Krv brže apsorbuje alkohol na velikim visinama, tako da se mnogo brže napiješ. Drugo, na velikim visinama organizam već i onako dehidrira pa moraš non stop da piješ vodu. Alkohol ima isto dejstvo, tako da je efekat kumulativan.
Ukratko, nemoj ako nisi lud.

Ili, ako nisi Rus...onda izgleda da sve to ne važi.

Ne mogu da nađem fotku na netu iz njihovog baznog kampa 2004. na Everestu, kada su peli North Face-Direct, inače jedan od najspektakularnijih uspona u istoriji tog brda. Oni sede a na stočiću, pljuge i skoro popijena flaša vodke. Everest ABC (Advanced Base Camp) je na oko 5500m.

EDIT:
Эверест-Северная стена

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:17 15.04.2012

Re: ?

vrabac_u_steni
Krv brže apsorbuje alkohol na velikim visinama, tako da se mnogo brže napiješ. Drugo, na velikim visinama organizam već i onako dehidrira pa moraš non stop da piješ vodu. Alkohol ima isto dejstvo, tako da je efekat kumulativan.
Ukratko, nemoj ako nisi lud.

Ili, ako nisi Rus...onda izgleda da sve to ne važi.

Ne mogu da nađem fotku na netu iz njihovog baznog kampa 2004. na Everestu, kada su peli North Face-Direct, inače jedan od najspektakularnijih uspona u istoriji tog brda. Oni sede a na stočiću, pljuge i skoro popijena flaša vodke. Everest ABC (Advanced Base Camp) je na oko 5500m.

EDIT:
Эверест-Северная стена


Dobro, onda necu da se penjem.
cult cult 10:32 15.04.2012

Re: ?

Dobro, onda necu da se penjem.

angie01 angie01 11:15 15.04.2012

Re: ?

vrabac_u_steni
.Ili, ako nisi Rus...onda izgleda da sve to ne važi.


ili Ruskinja!:)

svdeok bila iz prve ruke, za par sati, za vecerom, zduvala krasiva, litru apsolut votke sa 7 litarskih flasa piva,...i uredno ravno izasla na vrtoglavim stiklama!(sto se visine tice)
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:27 15.04.2012

Re: ?

KRALJMAJMUNA
Potpuno amatersko pitanje uz napomenu da sam iskusan planinar: jednom sam se popeo na 17. sprat peške i jednom odpozadi na Pančića polazeći iz JUGOBANČINOG hotel.
Kako stoji sa pijenjem alkohola na visinama?
Samo majmunima to pada na um?
Da li je neko probao na velikim visinama?



Vrabac je fino objasnio. Dodatni problem je što konzumiranje alkohola i inače stvar lažni osećaj toplote a to je u planini recept za propast. Potreban ti je taj feedback, da bi bi znao kad treba da preduzmeš odgovoarajuće mere i koje, jer boravak u planini ima svoje rizike i opasnosti, koji se najbolje rešavaju bistre glave. Čak i trivijalno, možeš da se skotrljaš negde ili da se smrzneš, jer možda noću, onako cirke, nisi uspeo da pogodiš svoj šator.

Ja imam dovoljno problema na visinama i bez alkohola (kreće da me boli glava na oko 4000m, pa naviše). I onda moram polako, i da se nalivam vodom, jer mi to dosta pomaže. Ponekad moram da drmnem neki ibuprofen, a to mešati sa alkoholom je opasno.

Ljudi, naravno, vole da cugnu malo, kad se uveče opuste, pored vatrice, ali tu svakako treba biti oprezan i imati mere.
expolicajac expolicajac 10:40 15.04.2012

Đe me nađe


srdjan.pajic srdjan.pajic 16:10 15.04.2012

Re: Đe me nađe

expolicajac



Eh, vidi se ko ima na raspolaganju džip-a, (ili barem podredjene podoficire), da mu nosi ovu tvrdjavu na teren.
4krofnica 4krofnica 10:53 15.04.2012

ili


poneseš dovoljan broj knjiga i moliš se da ne bude kiše:)



moj stric je bio pasionirani planinar, želja mu je bila da bude sahranjen na Prokletijama, slučaj je hteo da je i umro tamo. poželeo je još jednom da se popne na vrh, što je i uspeo, ali po povratku u planinarski dom mu je otkazalo srce. bio je sam, našli su ga posle nedelju dana. (želim da) mislim da je umro srećan. kao uspomenu na tog divnog čudaka, sa planinskim vrhovima u očima, zahvalno čuvam njegov cepin.
lepo napisano, cenim tvoju strast; ali tvrdoglavo cenim i konfor:) te bi pre, na kraju dana, birala ovako nešto:)
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 11:52 15.04.2012

Re: ili

moj stric je bio pasionirani planinar, želja mu je bila da bude sahranjen na Prokletijama, slučaj je hteo da je i umro tamo. poželeo je još jednom da se popne na vrh, što je i uspeo, ali po povratku u planinarski dom mu je otkazalo srce


sećam se toga... beše 2003. na leto?
neki moji ortaci su učestvovali u potrazi. na stazi za Očnjak je sada tabla i klupica nedaleko od mesta gde su ga našli.

(želim da) mislim da je umro srećan.


i ja.
kada bih mogao da biram gde ću da umrem Grbaja bi definitivno bila u najužem izboru.






srdjan.pajic srdjan.pajic 16:02 15.04.2012

Re: ili

4krofnica


lepo napisano, cenim tvoju strast; ali tvrdoglavo cenim i konfor:) te bi pre, na kraju dana, birala ovako nešto:)


Pa i ja volim da se na kraju uvalim u rodjeni krevet, koji baš naučiš da ceniš posle planinarenja .

Mada, ima ljudi, naročito onih koji počinju da se bave planinarenjem, i nastoje da u planini nadomeste što je moguće više kućnog komfora. I onda vuku one trejlere, sa ogromnim šatorima, sa krevetima na naduvavanje, terenskim klozetima, tuš kabinama (sa pumpom za vodu i grejačima), plinskim šporetima, šatorima za trpezariju, oborima za kučiće...mislim, svašta sam video. Ne znam, ja volim taj osećaj da sve svoje na sebi nosim, to jest da u rancu imam sve što mi treba za, recimo, desetak dana boravka u prirodi, daleko od bilo kakve civilizacije. A da to ne bude 100 kila sranja na ledjima, da mi sve vreme duša bude u nosu.


4krofnica 4krofnica 19:46 15.04.2012

Re: ili

beše 2003. na leto?


odlično pamćenje, tako je.
potraga je zapravo nešto duže trajala, ovih pomenutih nedelju dana je učestovao i moj otac. ta staza se prilično retko koristi, našao ga je neki stariji planinar koji se setio da je mogao tuda da prodje.

neki moji ortaci su učestvovali u potrazi


u celom tom haosu i neznanju šta mu se desilo, ja sam bila pod snažnim utiskom: planinarske solidarnosti i koliko se angažuju kada se tako nešto desi. dirnulo me je i koliko su se meštani, koji poznaju kraj, uključili u potragu. hvala im.
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:43 16.04.2012

Re: ili

4krofnica
beše 2003. na leto?


odlično pamćenje, tako je.
potraga je zapravo nešto duže trajala, ovih pomenutih nedelju dana je učestovao i moj otac. ta staza se prilično retko koristi, našao ga je neki stariji planinar koji se setio da je mogao tuda da prodje.

neki moji ortaci su učestvovali u potrazi


u celom tom haosu i neznanju šta mu se desilo, ja sam bila pod snažnim utiskom: planinarske solidarnosti i koliko se angažuju kada se tako nešto desi. dirnulo me je i koliko su se meštani, koji poznaju kraj, uključili u potragu. hvala im.


Žao mi je za tvog strica. Priznajem da ne bih voleo da skončam na dnu neke mračne rupe duboke par stotina metara, ma kako lepe pećinske ukrase imala.
fantomatsicna fantomatsicna 11:58 15.04.2012

Ako je istina

"Time ćete u šatoru dobiti stanara, kojeg je jako teško otarasiti se. "
Da potopim ja sve moje satore..i fijuknem negde, jel ove stanare koje si naslikao obozavam i zovem:Sumska Snicla

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:37 15.04.2012

Re: Ako je istina

fantomatsicna
"Time ćete u šatoru dobiti stanara, kojeg je jako teško otarasiti se. "
Da potopim ja sve moje satore..i fijuknem negde, jel ove stanare koje si naslikao obozavam i zovem:Sumska Snicla




Mislim, tekst se odužio, pa evo da pomenem u komentarima. Klopu, naravno, nikako ne treba držati u šatoru! Čak i pastu i četkicu za zube! Nego sve to treba, po mogućnosti, spakovati u vreću i okačiti na drvo, dovoljno daleko od kampa. Inače, može da vam se desi medved, ili neki manji stvor, tipa puh ili pack rat kako ih ovde zovu, koji umeju da progrizu sve. U oba slučaja možete da se pozdravite sa šatorom, a i sa samim sobom ako se unutra zateknete kad meda pokuca na vrata. Ovi poslednji, pack rats, će i drške od planinarskih štapova da vam oglodju samo ako ih se domognu.
blogovatelj blogovatelj 14:27 15.04.2012

Satori jednosezonci

Na mestima gde postoji samo jedno godisnje doba zvano zima, nikakav normalan sator ne pomaze.
Kanadski indijanci koji zive na severu su usvojili mongolska iskustva i danas najcesce zive u jurtama




srdjan.pajic srdjan.pajic 15:33 15.04.2012

Re: Satori jednosezonci

blogovatelj
Na mestima gde postoji samo jedno godisnje doba zvano zima, nikakav normalan sator ne pomaze.
Kanadski indijanci koji zive na severu su usvojili mongolska iskustva i danas najcesce zive u jurtama




E, da, pisala je moja Rebeka o usponu na Denale, i tamo se, naravno, šatori ukopavaju u sneg. Ustvari, podižu se zidovi od snega, inače je nepodnošljivo hladno. Od toga im se sastojao svaki bogovetni dan na toj planinčini - transport keša na sledeći stop, pa nazad, na ukopavanje šatora.



Ovde u Koloradu ima sistem tih jurti, koje možeš da razervišeš i onda se zimi akaš izmedju njih. Dosta popularan sport.



A pored dobrog šatora, važna je i oprema za kretanje po snegu:


alselone alselone 02:00 16.04.2012

Super su ti ovi blogovi

Iako me pentranje ne zanima ni do drugog sprata (ajde do prvog mogu, ako sam bas lepo raspolozen).

Nego, bez zajebancije, kako se branis od puma?
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:37 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

alselone


Nego, bez zajebancije, kako se branis od puma?


Pa mrmljam neke mantre.

Iako me pentranje ne zanima ni do drugog sprata (ajde do prvog mogu, ako sam bas lepo raspolozen)


E, ma kapiram da nije svako željan da se aka dalje od drugog sprata. I ja sam, donekle, u te vode zašao slučajno (i prilično kasno). Položio '95 poslednji ispit na faksu, Optoelektronske Telekomunikacije, a poznato je da od tog oće malo da krene da se trza glavom, nisu tu čista posla, mislim ta fizička optika. I neki ortak mi rekao, e, Srki, počinje kurs speleologije, to jest valjanja u blatu, dodji u utorak u Zmaja od Noćaja 9 ako hoćeš. I ja došao, mislim, what can possibly go wrong with that, uostalom, ostao mi bio samo diplomski, treba nečim popuniti to vreme. Ceo taj kurs, i posle planina, i novi drugari i sve što onda sledi je bilo toliko ortogonalno svemu čime sam se do tada bavio, i kako sam živeo, da prosto više nisam mogao da ostavim.
blogovatelj blogovatelj 03:01 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

Nego, bez zajebancije, kako se branis od puma?


Uvek idu u trojkama. Smit, Veson i Saban.
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:29 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

blogovatelj
Nego, bez zajebancije, kako se branis od puma?


Uvek idu u trojkama. Smit, Veson i Saban.


A trojke su, Djuro, šta?!
elis elis 10:07 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

Ma lako je za pume, one se prilično retko pojavljuju. Ama, Srđane, zaboravio si ovde dati naputak za organizaciju životno važnog segmenta bivakovanja u divljini.

blogovatelj blogovatelj 13:03 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

A trojke su, Djuro, šta?!


Osnovne jedinice diverzantskih grupa.
elis elis 13:24 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

blogovatelj
A trojke su, Djuro, šta?!


Osnovne jedinice diverzantskih grupa.


Apsolutno netačno - trojka je, kao psihološki nestabilna formacija, odavno izbačena iz bazičnih formacijskih struktura u ozbiljnim vojnim aparatima i zamenjena parom koji se potom udružuje u tim.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 14:11 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

elis

Apsolutno netačno - trojka je, kao psihološki nestabilna formacija, odavno izbačena iz bazičnih formacijskih struktura u ozbiljnim vojnim aparatima i zamenjena parom koji se potom udružuje u tim.


Zanimljivo.
U penjanju se često vode rasprave dvojna vs. trojna naveza. I jedno i drugo ima svoje prednosti.
U principu trojna ima neke prednosti pri dužim usponima čak i psiholoških. Dvojna je svakako brža.

EDIT:
"Dvojna je svakako brža"
Brža vrlo često ume da znači i bezbednija.
blogovatelj blogovatelj 14:37 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

Apsolutno netačno - trojka je, kao psihološki nestabilna formacija, odavno izbačena iz bazičnih formacijskih struktura u ozbiljnim vojnim aparatima i zamenjena parom koji se potom udružuje u tim.


Calm down my friend, we're here just 4 fun

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:07 16.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

vrabac_u_steni
elis

Apsolutno netačno - trojka je, kao psihološki nestabilna formacija, odavno izbačena iz bazičnih formacijskih struktura u ozbiljnim vojnim aparatima i zamenjena parom koji se potom udružuje u tim.


Zanimljivo.
U penjanju se često vode rasprave dvojna vs. trojna naveza. I jedno i drugo ima svoje prednosti.
U principu trojna ima neke prednosti pri dužim usponima čak i psiholoških. Dvojna je svakako brža.

EDIT:
"Dvojna je svakako brža"
Brža vrlo često ume da znači i bezbednija.



Izvinjavam se, ali slabo se razumem u te vojne stvari.

U pećinarenju, iako instalaciju izgleda kao da postavlja par ljudi (tim za opremanje obično ima dvojicu ili trojicu), u suštini, sve je individualno. Kao i samo kretanje po užariji. Mahom zato što se u jamama ulazi uglavnom nadole, i usput udaraju sidrišta, pa nema potrebe da te neko osigurava, a i na slobodnom kraju konopca može samo jedan čovek da visi, dok se drugi učesnik obično ladi (to jest smrzava), dok prvi istroši svojih sto, stopedeset metara užeta. A kad dodje do penjanja u pećini, onda je slično kao i u alpinizmu, mada, pošto su usponi u pećinama prilično kratki, iako umeju da budu zastrašujući, pre svega zbog blata i vode, tu obično jedan čovek popne dok ga drugi osigurava, tako da i ne liči na pravo alpinističko penjanje. Nekad se koriste platforme sa podizanje instalacije, na primer ako u pećini ima neka kupola i kanal vodi dalje u plafonu iste, ali ja nikad nisam video kako to radi.

krkar krkar 23:42 18.04.2012

Re: Super su ti ovi blogovi

U penjanju se često vode rasprave dvojna vs. trojna naveza. I jedno i drugo ima svoje prednosti.
U principu trojna ima neke prednosti pri dužim usponima čak i psiholoških. Dvojna je svakako brža.


U ronjenju je par neprikosnoven i nezamenljiv i nikada se nije ni pomišljalo da se to menja. Istraživalo se i eksperimentisalo i nije uočena nijedna prednost a organizacijske mane svakog sistema većeg od para su odavno poznate.

Kad je potrebna veća grupa ona se sastoji isključivo od više parova koji uvek ostaju upareni.

Ima određenih podvodnih radova gde bi 3 člana bila idelan broj za tehnologiju rada ali pošto se to sve ipak radi pod vodom ide se na dva para čak i u situacijama da četcvrti nema konkretan zadatak već služi kao pomoć, podrška i rezerva.
loader loader 10:58 16.04.2012

Arhitektura kanapa i platna

Budženje šatora (tako da stabilno stoji) za mene je prilična nepoznanica.
Stoga mi ovaj blogić baš dobrodošao.
Ako nabavim šator, vratiću se opet na njega
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 12:13 16.04.2012

konstrukcija i ulošci sa krilcima

Ja bih dodao još par stvari iz iskustva. Treba gledati da se kupuju šatori sa spoljašnjom konstrukcijom kada se uzimaju dvoslojni šatori, odnosno da šipke nose spoljni sloj, najbolje i da su sasvim spolja. Dakle, onakav kao onaj narandžasti "Mountain Hardware" na slici u Srkijevom tekstu (ili onaj "North Face" ispod) a ne kao onaj iznad sivkasti. Ako se pogledaju obe slike na kojima je taj "sivkasti" prikazan vidi se da šipke nose unutrašnji sloj a da se spoljašnji prebacuje preko.
Zašto?
Ako ste prinuđeni da postavljate šator po kiši ili snegu, jasno je da će vam "soba" biti mokra pre nego što uopšte postavite šator ako je u pitanju "unutrašnja konstrukcija", naročito ako se uzme u obzir da su ti unutrašnji slojevi uglavnom rupičasti (kod trosezonaca).

Takođe, ako se planira kampovanje u snežnim uslovima, poželjno je da šator ima i tzv "snow flaps", ili kako ih mnogi kod nas zovu "krilca" (naravno po analogiji sa ženskim ulošcima )

Na slici ispod, snow flaps su tamno sive boje, duž ivice šatora.



p.s.
i šator na ovoj slici ima spoljašnju konstrukciju, samo što su šipke sakrivene, prolaze kroz iskrojene cevčice.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:16 16.04.2012

Re: konstrukcija i ulošci sa krilcima

vrabac_u_steni
Ja bih dodao još par stvari iz iskustva. Treba gledati da se kupuju šatori sa spoljašnjom konstrukcijom kada se uzimaju dvoslojni šatori, odnosno da šipke nose spoljni sloj, najbolje i da su sasvim spolja. Dakle, onakav kao onaj narandžasti "Mountain Hardware" na slici u Srkijevom tekstu (ili onaj "North Face" ispod) a ne kao onaj iznad sivkasti. Ako se pogledaju obe slike na kojima je taj "sivkasti" prikazan vidi se da šipke nose unutrašnji sloj a da se spoljašnji prebacuje preko.
Zašto?
Ako ste prinuđeni da postavljate šator po kiši ili snegu, jasno je da će vam "soba" biti mokra pre nego što uopšte postavite šator ako je u pitanju "unutrašnja konstrukcija", naročito ako se uzme u obzir da su ti unutrašnji slojevi uglavnom rupičasti (kod trosezonaca).

Takođe, ako se planira kampovanje u snežnim uslovima, poželjno je da šator ima i tzv "snow flaps", ili kako ih mnogi kod nas zovu "krilca" (naravno po analogiji sa ženskim ulošcima )


Na slici ispod, snow flaps su tamno sive boje, duž ivice šatora.



p.s.
i šator na ovoj slici ima spoljašnju konstrukciju, samo što su šipke sakrivene, prolaze kroz iskrojene cevčice.



Odličan savet, to mi je promaklo. Ja imam 3-1/2 sezonac i on ima zatvorenu unutrašnjost, znači spolja mreža a unutra platno koje uvek zatvorim nakon sušenja, tako da se bez problema postavlja i po kiši iako je konstrukcija unutrašnja. Medjutim, kod tipičnog trosezonca to jeste prolem.

Naravno, niko ne kaže da ne može da se prvo postavi spoljašnjost i onda, uz malo joge, okači unutrašnjost šatora. I posle samo pobodu kočići i šator zategne. Ovo naravno može da se izvede samo kod šatora kod kojih se koriste kuke za kačenje, imesto problačenja šipki kroz ušivene otvore na unutrašnjem sloju, što je obično slučaj kod jeftinijih šatora.




Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana