Signal

Rade Rakocevic RSS / 14.06.2007. u 16:34

Beogradska berza je nedavno objavila vijest o prodaji licence na Belex15, koji je kupila njemačka Bayerische Hypo und Vereinsbank Bank. Ideja ove banke je da, putem emitovanja certifikata koji bi bili vezani za Belex15 i kojima će se trgovati na berzama u Frankfurtu i Štutgartu, omogući pristup srpskim akcijama i onim investitorima koji ne žele ili ne mogu da ulažu direktno u Srbiju. Na taj način, kupci ovog certifikata postižu investicionu prisutnost na srpskom tržištu kapitala, a postižu diversifikaciju portfelja srpskih akcija u istom procentu u kome su one zastupljene u „15“-ici.Ovo je još jedan uspjeh Beogradske berze i odična vijest koja je došla iz inostranstva, poslije formiranja SRX indeksa na Bečkoj berzi. Beogradska berza je očigledno postaje sve zanimljivija destinacija u evropskim okvirima, ali prodajom licence stranim bankama, određene negativne efekte će osjetiti i domaće tržište, koje će tako ostati bez potencijalnih investitora i mogućeg rasta prometa. Naravno, postoje izuzetno značajni indirektni efekti, ovo će sigurno privući druge investitore koji vole da trguju akcijama, ne samo indeksima, dok će još više porasti prisutnost srpskog tržišta kapitala kod stranih investitora. Otprilike u isto vrijeme, akcije domaćih firmi i indeksi su bilježile višednevni pad, uz prilično slabu likvidnost. Sigurno je da će biti još dosta ovakvih korekcija, neke od akcija se vjerovatno neće nikad ni vratiti na nivo na kojem su bile, ali vijesti poput ove o prodaji licence, predstavljaju signal da, na dugi rok, ulaganje na našoj berzi može biti dobar potez.



Komentari (21)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Brooklyn Brooklyn 17:23 14.06.2007

licenca?

kako mozes da sprecis nekog da izda synthetic security, ciji ce underlying biti Belex 15?

ne razumem taj koncept licence.
Rade Rakocevic Rade Rakocevic 22:38 14.06.2007

Re: licenca?


Slazem se sa stavom da, u principu, ne moze niko da se sprijeci da kreira hartiju sa bilo cim kao underlying, pa ni sa Belex15. U saopstenju Beogradske berze se navodi da je ovaj certifikat u vlasnistvu nase berze, tako da mi se cini da se radi o nekom zajednickom projektu. S druge strane, ova njemacka banka je uzimanjem licence mozda htjela da osigura pristup informacijama ili je dobila pravo da se konsultuje o sastavu i promjenama indeksne korpe, ili nesto slicno, u svakom slucaju bi bilo zanimljivo dobiti jos informacija o ovome.

Zanimljivo je da je Beogradska berza pozvala i domace banke da urade slicno, mislim da nece proci tako mnogo vremena dok se ne pojavi prvi takav proizvod
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:26 14.06.2007

Rade, ja

se potpuno slažem sa tobom.
Brooklyn Brooklyn 23:32 14.06.2007

Re: licenca?

hvala. vest na B92 kaze: Prodaja licence na BELEX15 znači odobrenje prava da se na bazi ovog indeksa izrade strukturisani proizvodi kojima se može trgovati na različitim tržištima.

to mi nije bilo jasno, kakvo odobravanje prava, ali mozda taj koji pisao vest pogresno razumeo.
Rade Rakocevic Rade Rakocevic 01:30 15.06.2007

Jelice,


hvala na podrsci
d j o l e d j o l e 07:58 15.06.2007

Uslovi

Da li ovo povezivanje i neka druga buduca mogu da dovedu i do usaglasavanja uslova poslovanja beogradske berze sa razvijenijim berzama. Mislim na neke osnovne stvari koje se ticu trgovanja, tipa: mogucnost potpune elektronske trgovine (e-broker); smanjenje procenta sa kojim se brokeri ugradjuju u svaku transakciju (bila ona uspesna ili neuspesna). Da li je 1% (sto vazi za vecinu) nesto sto je realna cena brokerske usluge? Kako se taj procenat krece na drugim berzama, na primer u Frankfurtu i Studgartu koje ste pominjali.
Rade Rakocevic Rade Rakocevic 19:21 15.06.2007

Re: Uslovi


Mislim da ova prodaja licence nece uticati na promjenu uslova poslovanja same Beogradske berze, ali ce sigurno pomoci u priblizavanju ka tim standardima.

Elektronsko davanje naloga ce (koliko znam) biti moguce od jeseni, a to ce vjerovatno dovesti i do smanjenja provizija brokera. Brokerska provizija se nikad ne vezuje za to da li je klijent ostvario profit ili ne, posto broker treba samo da izvrsi nalog klijenta, a ne da mu vodi portfelj ili daje savjete, sto se u Srbiji obicno ocekuje od brokera. Provizije brokera na razvijenijim berzama su nize nego kod nas, i krecu se od 0.3-0.7% na berzama u Centralnoj Evropi (za manje ulagace) do 0.15% za vece investitore, ne znam tacno koliko naplacuju brokeri kada trgujete u Frankfurtu.
cnesko cnesko 22:47 01.07.2007

Re: Uslovi

Ovde gdje sam ja je najniza prozvizija od 0,039 do 0,085% zavisno od tipa depoa + minimalna provizija od nekih (preracunato) 5 do 12 eura.
Cjenovnik online
Recimo ja imam depo tipa "Bas" koji je besplatan i bez ogranicenja ili obaveza ali ima vece provizione troskove. Posto su moji nalozi u svakom slucaju relativno mali i rijetki ovo mi je ipak najisplatljivije.
ova njemacka banka je uzimanjem licence mozda htjela da osigura pristup informacijama ili je dobila pravo da se konsultuje o sastavu i promjenama indeksne korpe

Pa na razvijenim berzama se obicno indeksna korpa automatski formira (i mijenja) na osnovu odredenih, jasno definisanih parametara. Sve drugo mi je sumnjivo i mirise na mutljavinu, posebno da neko sa strane dobija pravo da utice na promjenu.
Rade Rakocevic Rade Rakocevic 23:39 03.07.2007

Re: Uslovi


Na razvijenijim trzistima brokerske provizije su znacajno niske, kao sto ste vi i naveli, a najcesce su fiksne nezavisno od visine transakcije. Mislim da ce trend smanjivanja provizija da se nastavi i kod nas, ali ne tako brzo.

Beogradska berza vrsi redovne kvartalne korekcije indeksne korpe po utvrdjenim pravilima i ne mislim da je tu bilo sta sumnjivo, mozda se nisam bas precizno izrazio u tekstu, hvala na komentaru :)
Ski Manijaci Ski Manijaci 02:41 18.06.2007

Sell short-buy to cover :-)

Ovo je svakako dobar znak za sve potencijalne investitore iz inostranstva jer će dobiti mogućnost da na mnogo lakši način plasiraju svoja sredstva (posredno) u naše najlikvidnije akcije. Inače nije ništa neobično da se to uradi sa stranom bankom i na stranoj berzi, to pokazuje i nedavno emitovanje sertifikata na indeks zagrebačke berze Crobex od strane ABN Amro banke a mislim da se njima trenutno trguje na berzi u Cirihu. Što se tiče izbora berze na kojoj će se trgovati sertifikatima BELEX15, možda je bilo bolje da se izaberu neke berze sa manjim obimom trgovanja npr. Budimpešta, Beč ili Varšava... Apsolutno se slažem sa Vama da bi trebalo omogućiti i našim građanima da trguju indeksom, znamo da se QQQQ koji prati Nasdaq-ov indeks, po obimu trgovanja, nosi rame uz rame sa MSFT, INTC ili SIRI-jem.

Visina brokerske provizije u USA najčešće ne zavisi od obima trgovanja već je fiksna i ne iznosi više od 10$. Takođe, ukoliko ste daytrader pa vam je bitno da uđete ili izađete iz pozicije u najkraćem mogućem roku i sami unosite naloge, rutirate ih (arca, isld...), i imate pristup level2 kvotama, platićete dodatno između 0.01 i 0.03 centa po akciji u zavisnosti od rute koju ste izabrali. Ta provizija važi za Nasdaq, Nyse i Amex a za berze «nižeg ranga» (Pink Sheets, OTC Bulletin Board...) su mnogo veće. Uloga brokera je praktično samo formalnog karaktera (uz izuzetak «trading flora» na NYSE koji je zadržan iz više tradicionalnih nego praktičnih razloga).

Mislim da u veoma bliskoj budućnosti možemo očekivati elektronsko davanje naloga i na beogradskoj berzi ali još uvek bez mogućnosti direktnog unošenja level2 kvota. Ali pre toga, potrebno je smanjiti trajanje kliringa i saldiranja sa (skandaloznih) 3 dana na 1 dan a možda i uvođenje real time kliringa. Naravno to bi bilo samo fiktivno «real time» ali bi omogućilo kupovinu i prodaju jedne akcije više puta u toku dana.

Privatizacijom javnih preduzeća (pre svega NIS-a i EPS-a), sa očekivanom tržišnom kapitalizacijom od nekoliko milijardi evra, otvoriće se i nove mogućnosti za investitore, naravno, pod pretpostavkom da kompanije IPO obave na beogradskoj berzi što bi bio pun pogodak za naše tržište kapitala. Time će se time steći uslovi za uvođenje opcija a možda i metode trgovanja «sell short-buy to cover» mada mi je g-din. Rakočević rekao da nije baš optimista u tom pogledu

Vladimir Krečmer
Rade Rakocevic Rade Rakocevic 20:20 18.06.2007

Re: Sell short-buy to cover :-)


Ocekujem da ce od jeseni biti moguca kupovina i prodaja akcija isti dan na Beogradskoj berzi, razlog zasto to sada ne funkcionise je u neuskladjenim propisima Komisije za hov.

Najave prodaje akcije NISa preko berze, kao i buduce formiranje Nacionalnog privatizacionog fonda (koji ce preuzeti akcije od Privatizacionog registra), sigurno ce povecati interes za ulaganjem na nase trziste, kao i broj domacih akcionara. I dalje mislim da "short sell" nece skoro postati nasa stvarnost, ali bicu veoma zadovoljan ako se prevarim :)
Brooklyn Brooklyn 21:24 18.06.2007

Re: Sell short-buy to cover :-)

I dalje mislim da "short sell" nece skoro postati nasa stvarnost, ali bicu veoma zadovoljan ako se prevarim :)


zasto? dovoljno je da jedna preduzetna firma ponudi da ti pozajmi...jel imaju neka zakonska ogranicenja koja bi sprecila takvo preduzetnistvo? a za kupovinu na margini?
Rade Rakocevic Rade Rakocevic 01:04 19.06.2007

Re: Sell short-buy to cover :-)


Short selling moze da se odradi kao interni dogovor izmedju kupca i prodavca, ali ne postoji zvanicna evidencija kojom bi to moglo da se dokaze (mozda bi taj ugovor i mogao da prodje na sudu, ali nisam cuo za tako nesto do sada).

Jos uvijek nema ni kupovine na marginu u Srbiji, iako i za to kao i za short selling smatram da su veoma potrebni nasoj berzi i da bi znacajno podigli likvidnost i povecali promet. Problem je u zakonskoj regulativi koja veoma sporo reaguje na potrebe trzista i uvijek je okrenuta veoma konzervativnim rjesenjima (na zalost, ipak je srpska ekonomija veoma bankocentricno orjentisana).
Ski Manijaci Ski Manijaci 11:16 19.06.2007

Re: Sell short-buy to cover :-)

Mislim da bez odgovarajuće zakonske regulative nikako ne treba dozvoliti short selling, ni internim dogovorima ni pojedinačnim ugovorima. Short selling funkcioniše po principu da ukoliko ste pristali na margin account, imate obavezu da stavite na raspolaganje svoje akcije nekom drugom korisniku margin accounta, iste ili neke druge brokerske kuće, koji želi da ih shorta u tom trenutku. Međutim brokerska kuća mora u svakom trenutku i vama da omogući da ih prodate ukoliko to želite i to tako što će ih pozajmiti od nekog trećeg korisnika margin accounta koji ih poseduje u svom portfelju. Ovde postoji jedna kontradiktornost u pogledu dividendi jer će onaj koji je kupio vaše šortovane akcije primiti dividendu umesto vas. To se rešava tako što onaj koji šorta vašu akciju plaća vama iznos dividende a to je upravo onaj iznos za koji cena akcija padne zbog isplate dividende. Međutim, pošto se kod nas «X dividend date» u velikom broju preduzeća određuje retroaktivno, to bi trebalo drugačije urediti. Zbog toga treba pažljivo odabrati koje akcije dozvoliti za šortanje, u USA su to samo najlikvidnije akcije sa cenom većom od 5$.

Međutim, da bi uopšte bilo moguće otvaranje margin accounta i to po modelu npr. 2-1 overnight buying power uz, naravno, znatno nižu kamatnu stopu nego što imaju naše poslovne banake (možda čak i nižu od referentne kamatne stope naše centralne banke, negde na nivou euribora, oko 3-4% na godišnjem nivou), i 4-1 intraday buying power uz beskamatno kreditiranje, potrebno je, po meni, ukinuti tzv. namenske račune za trgovinu HoV kod poslovnih banaka i uplaćivati novac direktno na račun brokerskih kuća. Time će brokerske kuće imati višak novčanih sredstava (na koja ne plaćaju nikakvu kamatu) koje će moći da usmeravaju korisnicima margin accounta kojima su ta sredstva potrebna u datom trenutku. Ukoliko bi ta sredstva bila nedovoljna, možda bi i NBS mogla da podstakne razvoj tržišta tako što će davati brokerskim kućama pozajmice po kamatnim stopama koje su niže od referentne kamatne stope. Zanima me Vaš komentar...

V.K.
Brooklyn Brooklyn 16:40 19.06.2007

Re: Sell short-buy to cover :-)

srbi mnogo vole da ih se regulise :)

ali ako svaki put kad neko pozeli da ponudi trzistu neku finansijsku inovaciju ceka na zakonsku regulativu, finansijsko trziste ce se mnogo sporo razvijati. zato se nadam da ce preduzetnici u finansijskom sektoru uvek naci way around it :)
Brooklyn Brooklyn 16:41 19.06.2007

Re: Sell short-buy to cover :-)

tj. dok kod se kupac i prodavac dogovore, i postoji poverenje izmedju njih, it's all good, ne treba im drzava.
Rade Rakocevic Rade Rakocevic 17:39 19.06.2007

Re: Sell short-buy to cover :-)


Nemogucnost otvaranja novcanih racuna klijenata kod brokera je jedan od najvecih nedostataka domaceg trzista kapitala i jasan dokaz bankocentricnosti srpske ekonomije. Mislim da je najvise sto se moze ocekivati opcija koja ce omoguciti da klijent bira da li ce novcani racun imati kod banke ili kod brokera. Ovo bi bila mala pobjeda brokera, ali treba imati u vidu da banke sve vise ulaze u brokerski biznis u Srbiji, sto ce mozda biti faktor koji ce uticati da se stvari promjene nabolje za ulagace na berzi
Tanja Jakobi Tanja Jakobi 14:29 27.06.2007

hajde sad

sta bi bilo kad bi bilo..
da ovde moze da se kupi index..da li bi vise vredelo kupovati indeks samostalno ili ulagati u investicione fondove...
Rade Rakocevic Rade Rakocevic 01:40 28.06.2007

Re: hajde sad


Cao Tanja, drago mi je da pratis ovo sto ovdje pisemo o nasem trzistu kapitala (nisam ni sumnjao da te to zanima

Indeks uvijek prati grupu kompanija koje su obicno najlikvidnije i najvece i na neki nacin predstavlja presjek kretanja jedne privrede, posto ga cine akcije iz raznih privrednih grana (kod nas su to banke, gradjevinske firme, prehrambena...). Iz strukture indeksa moze da se vidi koje kompanije ulaze u njegov sastav i u kom procentu, sto olaksava odluku o kupovini indeksa (tamo gdje je to moguce).

Investiciona strategija fondova je uvijek predstavljena u njihovom prospektu, ali tu nikad nisu navedena imena kompanija koje ce fond kupovati u buducnosti (to je i logicno). Tek naknadno moze da se vidi u koje kompanije je fond ulozio novac i u kom procentu, sto znaci da treba imati povjerenje u menadzment fonda da ce on to uraditi na najbolji nacin. Postoje fondovi koji ulazu uglavnom u kompanije koje se nalaze u sastavu indeksa berze, ali su brojniji oni koji pokusavaju da nadju firme koje nisu u prvom planu i koje mogu da donesu zaradu koja je veca od rast vrijednosti indeksa. Takvih firmi uvijek ima, ali i onih koje biljeze pad cijena, i zato je najvaznije kako ce fond menadzeri napraviti strukturu ulaganja fonda.

Bice zanimljivo vidjeti kako ce se kretati prinosi fondova u Srbiji u poredjenju sa indeksom Beogradske berze, za sada se fondovi dobro drze, iako je to vezano u odredjenoj mjeri i sa nacinom obracuna njihove neto vrijednosti imovine, gdje se pad cijene evidentira sa odredjenim zakasnjenjem. Moj dugorocni izbor bi bio da se npr. veci procenat novca investira u indekse, a ostatak podijeli na par fondova, pogotovo kad se njihov broj poveca.

Rade Rakocevic Rade Rakocevic 23:59 03.07.2007

Re: hajde sad


Svaka cast, Ski Manijaci!

Nisam imao vremena za slicnu analizu ali je odlican pokazatelj kako su poslovali domaci fondovi.

Mislim da su oni ulagali samo na Beogradskoj berzi, tako da je poredjenje rezultata fondova sa indeksom realno. Medjutim, kod obracuna neto vrijednosti imovine (NVI) fonda, postoji pravilo da se promjena cijene po kojoj se obracunava vrijednost akcije u portfelju fonda radi tek kada je promet akcijama na berzi za taj dan veci od 1% ukupnog broja emitovanih akcija. Ukoliko je promet akcijama na berzi manji od 1% od ukupnog broja emitovanih akcija u toku dana, NVI se obracunava po kupovnoj cijeni sve dok zbir prometa akcija ne dostigne 1% od ukupnog broja emitovanih akcija. - ovo je preciznije objasnjeno na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srbije, ovo je link: http://www.sec.sr.gov.yu/index.php?option=com_content&task=view&id=168&Itemid=98&limit=1&limitstart=3.

To znaci da su vrijednosti NVI srpskih fondova manje padali od indeksa u prethodnom periodu, pored uticaja strukture njihovog ulaganja koja je mozda imala bolji izbor akcija, i zbog toga sto su prometi akcijama bili dosta niski i nije registrovan pad cijena akcija koji se desavao u posljednjih mjesec dana, odnosno taj pad se tek sada osjeca kod fondova.
Ski Manijaci Ski Manijaci 01:07 04.07.2007

Re: hajde sad...ponovo :)

Nesto se smaknulo prilikom slanja pa da probam ponovo, molim admine da obrisu moj prethodni post posto je tabela ispala dosta konfuzna...

Zanimljiva tema, hajde da napravimo malu analizu, indexi Belex-a vs Delta Plus od 8. marta (pocetak rada Delta Plus-a) do danas:

Belex 15
8. mart ............. 2.240,37 Poena
3.jul .................. 2.778,72 Poena
________________________
Promena: ....... +538,35 (+24,03%)


Belex Info
8. mart ............. 3.436,79 Poena
3.jul .................. 4.427,09 Poena
_________________________
Promena: ....... +990,30 (+28,81%)


Delta Plus
8. mart ............. 1.000,00 RSD
3.jul .................. 1.331,93 RSD
_________________________
Promena: ....... +331,93 (+33,19%)




7. maja poceo je sa radom i Fima Pro Active

Belex 15
7. maj ...................... 3.162,43 Poena
3.jul .......................... 2.778,72 Poena
_____________________________
Promena: ............... -383,71 (-12,13%)


Belex Info
7. maj ...................... 4.930,60 Poena
3.jul .......................... 4.427,09 Poena
_____________________________
Promena: ............... -503,51 (-10,21%)


Delta Plus
7. maj ...................... 1.329,83 RSD
3.jul .......................... 1.331,93 RSD
____________________________
Promena: ............... +2,10 (+0,16%)


Fima Pro Active
7. maj ...................... 1.000,00 RSD
3.jul .......................... 1.041,13 RSD
____________________________
Promena: ............... +41,13 (+4,11%)


Vidimo da investicioni fondovi beleze prednost u odnosu na indekse, zanimljivo je da je u prvom kvartalu index zagrebacke berze Crobex 'potukao' hrvatske investicione fondove...

izvinjavam se što šaljem sa naloga Ski Manijaka ali registracija na blogu ne funkcioniše već duže vreme a tema je zanimljiva pa sam morao da se uključim

Vladimir Krečmer

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana