Društvo| Nauka| Obrazovanje

Šta upisati: Državni ili privatni fakultet?

Strongman RSS / 16.04.2012. u 11:52

 "Fakultete treba deliti na upotrebljive i neupotrebljive (dobre i loše) a ne na privatne i državne."

 students-university-graduation-e1327024138134.jpg

Obično se veruje da su državni fakulteti riznice znanja, sa najboljim profesorskima, najsavremenijim programima, udžbenicima i učilima, ... Naravno, kriterijum ocenjivanja je najbollji na državnim fakultetima i sa njih izlazi najbolji "kadar" sa diplomama koje se u svetu plaćaju "suvim zlatom".

S druge strane, veruje se da privatni univerziteti štancuju diplome koje se nigde ne priznaju, ispiti se polažu sa prolaznošću preko 100%, nastavni kadar je inferioran u odnosu na državne a studenti koji završe bilo koji od privatnih univerziteta znaju manje nego kad su završili srednju školu. Eventualno se kaže da imaju solidne programe ali niko ne uči po njima.

Dakle državni fakulteti su mnogo bolji od privatnih i ti iz dva razloga: zato što su državni sami po sebi mnogo dobri a privatni mnogo loši.

Da li je to baš tako?

Sećam se kada se pojavila prva privatna škola za vožnju, bilo nam je neverovatno da je moguće izvršiti obuku u automobilima koji imaju klimu i servo volan,. Jednostavno generacijski smo naučili na fiće, stojadinke i jugiće, kao i instruktore koji se deru i ne gase pljugu. Onda su se pojavili privatni zubari pa su i oni bili osporavani. Kao nema popravke zuba osim u domu zdravlja i na stomatološkom fakultetu. Usledile su i prve klinike i tu je bilo neverice. Pitam se nisu li privatne škole, klinike i univerziteti na udaru predrasuda koje favorizuju državne institucije u odnosu na privatne.

U principu glavna zamerka privatnih fakulteta je diploma bez pokrića u znanju. A kada se istražuje zločin obično je najmudrije poći od motiva. Postavlja se pitanje svrhe diplome? Zašto bi neko želeo diplomu na mufte, bez znanja? Ako se posmatra kao "lakše ću se zaposliti sa diplomom" verovatno se reflektuje na državnu službu, na neko javno preduzeće ili odlazak u inostranstvo. Kako se meni čini sudbina javnih preduzeća u Srbiji je da polako odumiru prelazeći iz moda "Alejbegova slama" i totalne nezainteresovanosti za poslovanje preduzeća u "profit orjented" gde će se ceniti ljudi koji svojim znanjem više doprinesu zaradi.,tako da diploma sama po sebi neće biti dovoljna. Biće potrebno i znanje. A i sito u državnoj službi će sa približavanjem Srbije Evropi početi da se zgušnjava i da se traže stručnjaci.

Ako neko jarko želi da završi fakultet samo da okači diplomu na zid u svojoj frizerskoj radnji ili kancelariji trange-frange firme, ne verujem da neće uspeti na nađe (kupi) vezu na bilo kom od fakulteta, bilo društvenih bilo privatnih. Naravno čast izuzecima, više na nivou pojedinaca nego institucije.

Postavlja se i pitanje koliko menadžement nekog privatnog fakulteta ima interesa od reputacije "lako i brzo do diplome"? Na nivou institucije sigurno nema ili sve ima manje. Rekoh vremena se menjaju. A Koliko prostora imaju profesori da mute? Mislim da nemaju. Čisto sumnjam da će na nekom privatnom univerzitetu vlasnik blagonaklono da gleda na korupciiju u sopstvenim redovima. Svaki prodati ispit je korak nazad u mukotrpnom građenju imidža. A i ovih par afera od kojih je najmarkatnija "afera indeks" su se dešavale na državnim fakultetima.

Ako kažem da u mom Nišu postoji državni fakultet na kome se daju isključivo ili desetke ili "kolega vidimo se u sledećem roku", na kome su varijante roditelji-deca kao dobar dan, siguran sam da će 90% ljudi da pomisli na isti fakultet na koji i ja. Generalno, postoji na mnogim društvenim fakultetima tiha zavera po širini i po dubini da se "naša deca" propuštaju na ispitima i da im se čuvaju naša radna mesta kad mi naumimo da idemo u penziju. Dešava se da po 14 srodnika radi na istom fakultetu pa tu o pozitivnoj selekciji nastavnog kadra teško možemo govoriti.

Ako je pre dvadesetak godina, kada su se pojavili privatni fakulteti, bilo nekih diskusija na temu stručnosti i kvalifikacija profesorskog kadra na ovim institucijama mislim da su sada bespredmetne. Tržište reguliše sve. Niko ne voli da radi za manju platu. Bolji stručnjak ima više opcija i bolje ponude. Znam par primera gde su jako zajebani profesori sa velikim međunarodnim ugledom sa mog, Elektronskog, fakulteta prešli na privatne univerzitete. Ne verujem da su tom prilikom snizili kvalitet predavanja i kriterijum ocenjivanja. I to ne samo iz pukog ličnog dostojanstva nego i zbog lojalnosti i poboljšanja ugleda ustanove u koju su prešli da rade. Verujem da svi ti referentni profesori koji pređu sa državnih na privatne fakultete ponesu i svoj način razmišljanja i trude se da ga ugrade što dublje i temeljnije u ustanovu u kojoj rade. Nije me mrzelo, pregledao sam sajtove par privatnih univerziteta i nastavno osoblje je skoro pa "all stars".

Kad smo već pričamo o tržištu i motivima, postavlja se logično pitanje ko ima koristi a ko štete što sada, osim državnih postoje i privatni univerziteti? Šta se promenilo pojavom privatnih univerziteta? Glavna promena je što državni univerziteti imaju konkuranciju. Zašto bi deca hrlila da upišu neki državni fakultet za koji se uči iz knjiga štampanih dok je Tito bio živ, po nekim nastavno naučnim programima koje kao da je frankeštajn kasapio i ponovo šio? Sve to u laboratorijama koje izgledaju kao davno napuštene pri tom stičući neko zvanje koje je nekompatibilno sa današnjim potrebama tržišta rada. Ovo blago karikiram ali tu je poanta.

Budućim studentima svakako ide u prilog da postoji konkurencija i da se univerziteti kvalitetom nastave, znanjem, mogućnošću za zapošljavanjem i uslovima takmiče za svakog studenta. Državnim fakultetima naravno da ne ide u prilog da postoji konkurencija i naravno da im je mnogo lepše kada imaju monopol. I naravno da će naći hiljadu i jedan način da diskredituju kolege "iz privatnog sektora". Možda tu treba tražiti inicijalno "instaliranje" predrasuda o privatnim fakultetima. Bolje bi bilo da državni fakulteti  pokažu zasto tvrde da su oni dobri, a ne zasto su privatni loši. I obrnuto.

Generalno smatram da ni državni fakulteti nisu onoliko dobri kako ih mi pamtimo niti su pak privatni ostali na nivou kako ih se mi sećamo, kada su se pojavili. Sasvim sigurno menadžmenti i profesori privatnih fakulteta nemaju interes da firme za koje rade budu predmet sprdnje. Verujem da se kod većine privatnih univerziteta vidi jasna uzlazna linija iz godine u godinu. To je jedini realan način da se opstane na tržištu. Dodao bih i da na privatnim fakultetima, koji su dinamičniji i fleksibilniji, program je uvek i isključivo orjentisan ka budućem zvanju. Nema "nasleđa iz prošlosti" i da, recimo, studenti hemije imaju matematiku, sociologiju... samo zato što imaju takav profesorski kadar.


Verovanje da se državne diplome više priznaju u svetu od diploma sa privatnih, koliko sam ja uspeo da saznam je u većoj meri netačno. Bez ozbiljnije analize ne mogu ništa da tvrdim ali mogu da navedem primer iz mog okruženja i primer koji sam našao na nekom forumu.

"Tvrdnja pojedinaca da Zapad ne priznaje diplome privatnih Univerziteta ne pije vodu. Meni je priznao. A znate zašto? Zato što Zapad ima pametnija posla od toga da ulazi u DNK fakulteta, topografiju grada, visine školarina i sistem dobijanja ocena. Taj isti Zapad, bar ovaj gde sam ja, više zanima šta cu ja kao ta i ta sa tom i tom diplomom uciniti za nemacku ekonomiju, industriju, skolstvo itd.... Dakle, njima je važnije šta ja praktično znam da radim od nečijeg potpisa i ziga na diplomi.
Ako osoba X sa kvalifikacijama koje se traže ne ispuni svoje radne zadatke u probnom periodu od 6 meseci, ne produžava joj se Ugovor nego traži novo radno mesto koje ce teze naci obzirom na preporuke tog istog nezadovoljnog poslodavca."

 

Graduation.jpg 

 

Takođe kum Riki mi pričao da su dve njegove drugarice otišle u Španiju trbuhom za kruhom. Jedna završila ekonomju na državnom a jedna na, ajde rećiću, na Megatrendu. Iiii?! Ovu sa državnog pošalju na doškolovanje i polaganje diferencijalnih ispita a megatrenderku zaposle na keca. Proverio sam. Tako je bilo. Normalno postoje i obrnuti primeri da mnoge gradske uprave ne priznaju diplome privatnih fakulteta već samo onih kojima je osnivač država Srbija, ili barem Jugoslavija. I šta sad? Kome se carstvu prikloniti?

 


Kako je u svetu? Privatne studije su svuda na svetu prestiž. Privatni univerziteti mogu da pruže više predavačima, mogu da obezbede bolje uslove za rad, savremene tehnologije a samim tim odlične uslove da školuju bolji kadar. Za ozbiljno obrazovanje se obično ide na privatne škole dok državne garantuju minimum znanja po subvencionisanim uslovim. Barem ja to tako doživljavam. Nije novost ako kažem da je kod nas društveni sektor u fazi raspadanja i za uspeh se smatra ako se nešto zaštiti od urušavanja. O unapređivanju se malo razmišlja i još manje ima dešavanja. Čast predanim izuzecima. Pitanje je samo trenutka kada će se i kod nas uspostaviti odnos između privatnog i javnog obrazovanja kao što je u svetu.

 

 

Što se mene tiče ja se ne brinem... barem ne još neko vreme. Deca su mi mala i još nije vreme da ozbiljnije razmatram, kao roditelj, koji je univerzitet bolji. Ono u šta sam uveren je da je Srbija prelomila i ušla u fazu gde je kvalitet privatnih fakulteta nije apriori slabiji od državnih, a da će se uskoro iskristalisati ni koji su privatni fakulteti bolji od državnih. I to će se u narednih par godina desiti. Znaće se koji su privatni fakulteti prestižni i koji državni su uspeli da se izbore sa "erozijom društvenog sektora". Ja napisah na tviteru a to je, recimo, i ministar Dulić retvitovao (nije da se ne hvalim):


"Lično mislim da fakultete treba deliti na upotrebljive i neupotrebljive (dobre i loše) a ne na privatne i državne."

 

Ovaj tekst je nastao nakon ozbiljne diskusije na tviteru sa preko 100 učesnika i 400 tvitova, iščitavanja velikog broja novinskih članaka i foruma kao i u razgovorima sa predavačima kako na privatnim tako i na državnim fakultetima. Takođe sam dosta vremena proveo izučavajući programe studiranja na mnogim privatnim i državnim fakultetima. Ništa ne tvrdim, samo iznosim neke tezice i otvaram diskusiju.

Ako žališ da se provučeš kroz studije verovatno ćeš naći način, takva smo zemlja. A ako želiš da se edukuješ veće su mogućnosti na fakultetu čiji je program savremeniji i više odgovara tvojim ambicijama i potrebama tržišta rada. Generalno važi fakultet može da ima bolji ili lošiji program, bolje ili lošije profesore, ali znoj je samo tvoj i ničiji.

 

 

Beleška na margini:

Dok sam završavao tekst nabasao sam na netu na informaciju da je Megatrend preuzeo brigu zapošljava svoje svršene studente  sa visokim prosekom u dobrostojećim firmama. Ako je  to tako, bravo.



Komentari (149)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

stonex stonex 12:39 16.04.2012

Zamena ispitivača

Moj predlog je da na privatnim fakultetima ispitivanje vrše profesori sa državnih fakulteta i obrnuto.
baroniknez baroniknez 13:43 16.04.2012

Re: Zamena ispitivača

stonex
Moj predlog je da na privatnim fakultetima ispitivanje vrše profesori sa državnih fakulteta i obrnuto.


Moj je predlog da se pre toga provere doktorati "profesora" na privatnim fakultetima.
zemljanin zemljanin 12:50 16.04.2012

upotrebna vrednost

"fakultete treba deliti na upotrebljive i neupotrebljive (dobre i loše)"

Sigurno da ima loših profesora i programa i fakulteta na obe strane ali ... definisanje znanja na upotrebljivo i neupotrebljivo mi "dira žicu".

Ako već postoji takva podela onda se odnosi na same studente kojima je fakultet i znanje stečeno na njemu, samo stavka u obracsu za posao i one kojima je znanje - svrha i cilj a ne kolateralna šteta. Razlika u terminima je ogromna jer u prvom slučaju studenti traže posao a u drugom posao traži studente (ako je posao cilj) a sve to nema baš mnogo veze sa tipom fakulteta.

Znanje je ljudska potreba i pravo pa tek onda roba koja se deklariše po tržišnim vrednostima.
Strongman Strongman 12:55 16.04.2012

Re: upotrebna vrednost

Upotrebljivost sam upotrebio u smislu da li po završenom fakultetu imaš adekvatno znanje i zvanje da se prepoznaš u oglasu za posao.

Recimo moje zvanje iz srednje škole je "matematičko tehnički saradnik". I šta sa njim? A išao sam u najbolju gimnaziju u gradu.
zemljanin zemljanin 13:41 16.04.2012

Re: upotrebna vrednost

ima ona izreka (zapadna):

Kada se sretnu osoba sa novcem i osoba sa znanjem, raziđu se tako što onaj sa novcem ode sa znanjem a onaj sa znanjem ode sa novcem (a niko nije bankrotirao).

U sklopu ove diskusije dodao bih:

Kada se sretnu osoba sa novcem i osoba sa upotrebnim znanjem, raziđu se tako što onaj sa novcem ode sa još više novca a onaj sa upotrebnim znanjem ode u penziju (ili slično).

Svi oni koji fakultet vide kao upotrebnu dozvolu sa sve adekvatnim znanjem i zvanjem - dobijaju i upotrebnu vrednost u sistemu kapitalizma (nemam ništa protiv kapitalzma). Poenta je da će svaki "gazda" da ga plati onoliko koliko mora, dovoljno da upotrebna vrednost i dalje bude u upotrebi.

Svi oni koji fakultet vide kao mesto na kome mogu da nauče više i steknu više znanja - nemaju upotrebnu vrednost jer je oni propisuju, Takve ljude će "gazda" platiti koliko god treba.

Sve ovo ako je tema striktno vezana za znanje kao robu.

EDIT: Diskusija može da se vodi o mentalnom sklopu i uticaj sredine (društva) na poimanje institucije znanja i fakulteta. A svi oni sa mentalnim sklopom "upotrebne vrednosti" će se opredeliti za privatni/državni fakultet na kome će najlakše/najbrže/najefikasnije/... postići željeni cilj.
looping looping 12:57 16.04.2012

Moze da bude a i ne mora da znaci

Ono u šta sam uveren je da je Srbija prelomila i ušla u fazu gde je kvalitet privatnih fakulteta nije apriori slabiji od državnih, a da će se uskoro iskristalisati ni koji su privatni fakulteti bolji od državnih. I to će se u narednih par godina desiti. Znaće se koji su privatni fakulteti prestižni i koji državni su uspeli da se izbore sa "erozijom društvenog sektora".

Teorijski gledano privatni fakulteti bi trebalo da su kvalitetniji od drzavnih ali..
Koji privatni fakulteti?
Gradjevinski? Medicinski? Poljoprivredni? Elektrotehnika? Masinstvo? ...
Ili se samo baziramo na privatne ekonomske, menadzment etc fakultete?
Npr. Koliko ce ljudi sutra upisati privatni gradjevinski fakultet i koliko ce ih procentualno diplomirati u roku a koliko ce se to isto desiti na drzavnom fakultetu?
Profesori na privatnim fakultetima su maltene odgovorni da im studenti zavrse u roku (naravno ne bas svi studenti). Kako bi inace zaradili platu?

Mislim da ce trebati jos puuno vremena da u Srbiji strucnjaci izlaze sa privatnih fakulteta. Neminovno je da ce se to desiti ali ne skoro.
Evropa je nesto sasvim drugo. Ona ima tradiciju koju mi nemamo. Mi imamo komunisticku tradiciju (koja u principu i nije losa) ali trenutno smo u tranziciji i prilagodjavamo se zapadu po nacinu skolovanja.
Strongman Strongman 13:03 16.04.2012

Re: Moze da bude a i ne mora da znaci

Generalno ne možemo smatrati da su privatni fakulteti ostali u devedesetim. Sigurno je da beleže uzlaznu putanju iz godine u godinu i da je samo pitanje vremena kada će postati jednak ili jači od državnih.

Ne zaboravimo da je i ciljani loš marketing (antipropaganda) dosta zamaglio sliku, kao i poluautogolovi sa reklamnim kampanjama privatnih.
looping looping 13:10 16.04.2012

Re: Moze da bude a i ne mora da znaci

Sigurno je da beleže uzlaznu putanju iz godine u godinu i da je samo pitanje vremena kada će postati jednak ili jači od državnih.

Slazem se. Uz pritisak iz EU (sto ne kazem da je lose) to je 100% sigurno.
Strongman Strongman 13:11 16.04.2012

Re: Moze da bude a i ne mora da znaci

Ako mačka lovi miševe nije bitno koje je boje
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:04 16.04.2012

Re: Moze da bude a i ne mora da znaci

Strongman
Generalno ne možemo smatrati da su privatni fakulteti ostali u devedesetim. Sigurno je da beleže uzlaznu putanju iz godine u godinu i da je samo pitanje vremena kada će postati jednak ili jači od državnih.


Mnogo je tu kontra a retko malo pro. Imam utisak da su državni fakulteti, kao i uostalom cela prosveta debelo zaparloženi, prosto prćija akademske elite, sa zastaterilm programima, procedurama i sve to nekako zvuči bezveze, a kad pogledam ovaj Megatrend nekako mi pršti skorojevićstvo na sve strane.
Pogledaj samo ime, molim te, Megatrend. Baška mega, baška trend. E sad kako neko ko je spreman da takvo ime dodeli obrazovnoj instituciji uopšte pretenduje da ga računamo za ozbiljno?
Ma kao Жика Трејд коммерц
Strongman Strongman 00:12 17.04.2012

Re: Moze da bude a i ne mora da znaci

Pogledaj samo ime, molim te, Megatrend. Baška mega, baška trend. E sad kako neko ko je spreman da takvo ime dodeli obrazovnoj instituciji uopšte pretenduje da ga računamo za ozbiljno?
Ma kao Жика Трејд коммерц



Imao si i bolje argumente u životu.
hajkula1 hajkula1 11:18 19.04.2012

Re: Moze da bude a i ne mora da znaci

Strongman
Pogledaj samo ime, molim te, Megatrend. Baška mega, baška trend. E sad kako neko ko je spreman da takvo ime dodeli obrazovnoj instituciji uopšte pretenduje da ga računamo za ozbiljno?
Ma kao Жика Трејд коммерц


Imao si i bolje argumente u životu.


Prema svecu i tropar



Takoimeni fakultet je često predmet zafrkancije (i pre ,,one,, čuvene reklame).
Kao što se pod Beogradskim univerzitetom podrazumevaju (državni) fakulteti u Beogradu, tako se u komunikaciji za svaki privatni fakultet kaže na pr., studira na nekom megatrendu (na nekom privatnom fakultetu).

Moja ćerka je maturant. Izbor je sužen, može da razmišlja samo za studiranje na budžetu. i još o fakultetu gde su (joj) najveće šanse za stipendiranje.

Da imam para ćerka ne bi išla na privatni fakultet (u BG, Srbiji) nego negde u inostranstvu.
Ne bih bacala pare.
Za divno čudo, ćerka komentariše planove i želje poznanika iz generacije a-pro-po privatnih fakulteta, da ne bi gubila vreme na privatnim faksovima.

Radim u velikoj firmi kroz koju je prošlo mnoštvo inženjera, ekonomista ... i drugih struka. Ne znam za primer da je primljen neko sa diplomom privatnog fakulteta, ni na praksu, ni volonter.

Još uvek preovladava mišljenje-stav (roditelja i/ili studenta):
platio sam - hoću diplomu.
Mišljenje da je na privatnim fakultetima legalizovana kupovina diploma posebno (tipa) marketinga, menadžmenta, dizajna (pa neki za implementacije nečeg/kog u nešto), komunikacije; predavači tipa Bekvalac i M (Kostic) Materus. Ako vlasnik reklamira fakultet tim predavačicama (rodno ravnopravno ) koja mu je ciljna grupa?







jaymz jaymz 13:00 16.04.2012

...ali znoj je samo tvoj i ničiji.

Upravo tako.
Strongman Strongman 13:04 16.04.2012

Re: ...ali znoj je samo tvoj i ničiji.

Analogija sa vozačkim ispitom i obukom je baš prikladna. Imati vozačku ili znati da voziš i imati vozačku.
baroniknez baroniknez 13:42 16.04.2012

...

Ovde nije dilema privatno ili državno, nego šta se stvarno dešava u realnosti! Niko ovde ne govori o tome da li je bolje da vlasnik bude država ili neki privatnik, nego šta se danas u Srbiji dešava!?

A dećava se to da je 95% privatnih fakulteta prodavnica diploma. Ti nazovi fakulteti nemaju kriterijume, nemaju istraživanja, nemaju kritičke pristupe bilo čemu i predstavljaju sramotu za obrazovanje u Srbiji.

Ministar Obradović ovih dana se bavi time kako da namakne zaradu Megatrendu, prodavnici diploma na kojoj je on profesor.

Na mom fakultetu - ekonomskom nećete pronaći ni jednog profesora čiji je doktorat sumnjiv, bez obzira na to što ja mogu reći da nisu svi ti profesori savršeni. Na raznim privatnim ekonomskim fakultetima možete pronaći ljude koji imaju kupljenu doktorsku diplomu i zna se i koji su i oni predaju.
vladaxy vladaxy 14:33 16.04.2012

Re: ...

A dećava se to da je 95% privatnih fakulteta prodavnica diploma. Ti nazovi fakulteti nemaju kriterijume, nemaju istraživanja, nemaju kritičke pristupe bilo čemu i predstavljaju sramotu za obrazovanje u Srbiji.


A dešava se to da je 95% državnih fakulteta prodavnica diploma. Ti nazovi fakulteti nemaju kriterijume, nemaju istraživanja, nemaju kritičke pristupe bilo čemu i predstavljaju sramotu za obrazovanje u Srbiji.

Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu upozorava na sve veće prisustvo plagijata na fakultetima, počev od seminarskih radova pa do doktorskih disertacija i naučnih radova, kako kod studenata tako i među profesorima. link

Da nekvalitetnog profesorskog kadra u Srbiji zaista ima i da oni nisu ni novčano motivisani kako treba, potvrđuje i Refik Šećibović, bivši pomoćnik ministra prosvete.
- Država nema ni dovoljno novca da stimuliše profesore da više rade, pa je tako napravljen prećutni dogovor. Oni ne obavljaju svoje zakonske obaveze kako treba, a sa druge strane zbog toga nisu ni dovoljno plaćeni. Nije problem dugog studiranja sada i u Bolonji, već u tome što se ona ne primenjuje dosledno i kako treba. Profesori su i dalje veoma sujetni, a svoj posao svaljuju na asistente - objašnjava Šećibović. link



Inače, odličan tekst . MIslim da je problem nastao što ne postoje privatni fakulteti prirodnih nauka, već samo razni menadžmenti, i to stvara utisak kod ljudi da je dovoljno samo upisati (dati pare) i dobijaš diplomu i nikakvo znanje.

Uvek kažem da je srpska ekonomija u katastrofalnom stanju zato što je proizvod delovanja profesora i studenata DRŽAVNOG ekonomskog fakulteta, a katastrofalno sudstvo, zakoni, birokratija i administracija proizvod studenata i profesora DRŽAVNOG pravnog fakulteta u Beogradu. Posledice njihovog učenja svi osećamo.
zemljanin zemljanin 14:43 16.04.2012

Re: ...

Uvek kažem da je srpska ekonomija u katastrofalnom stanju zato što je proizvod delovanja profesora i studenata DRŽAVNOG ekonomskog fakulteta, a katastrofalno sudstvo, zakoni, birokratija i administracija proizvod studenata i profesora DRŽAVNOG pravnog fakulteta u Beogradu. Posledice njihovog učenja svi osećamo.


to je, najblaže rečeno, veliko preterivanje ... konkretno znam da je EF u Bg vrlo, vrlo kompetentan po svim kriterijumima. Sigurno da ima i nedostataka ali ne treba preterivati.

Inače privatni fakulteti su bazirani na društvenim naukama jer je inicijalno ulaganje u posao, jako malo.
vladaxy vladaxy 15:34 16.04.2012

Re: ...

to je, najblaže rečeno, veliko preterivanje ... konkretno znam da je EF u Bg vrlo, vrlo kompetentan po svim kriterijumima. Sigurno da ima i nedostataka ali ne treba preterivati.


Dobro, ko vodi srpsku ekonomiju i srpsko pravosuđe (administraciju itd..)? Bivši studenti Megatrenda?

Možda bi bilo pravilnije reći da srpsku ekonomiju u pravosuđe vode najgori studenti državnog ekonomskog i pravnog?

Evo ko nam vodi zemlju:
Vlada:
Дипломирао је на Факултету политичких наука у Београду.
Дипломирао је, магистрирао и докторирао на Факултету политичких наука у Београду.
Дипломирала је 1977. године на Технолошко-металуршком факултету у Београду
Дипломирао је на Машинском факултету у Београду
Дипломирала је на Правном факултету у Београду
Дипломирао је на Правном факултету у Београду.
Завршио је Економски факултет у Београду
Завршио је Грађевински факултет у Београду pre roka
Дипломирани правник са положеним правосудним испитом
Дипломирао је на Факултету политичких наука у Београду
Завршио је Медицински факултет у Нишу
Дипломирао је на Медицинском факултету у Београду
Студирао Факултет политичких наука у Београду
Пољопривредни факултет завршио је у Београду

NBS:
Ванредни је професор на Економском факултету у Београду
Дипломирао је 1997. године на београдском Економском факултету
Дипломирала је на Филолошком факултету у Београду
Економски факултет Универзитета у Београду
На Економском факултету у Београду дипломирала је као најбољи студент у генерацији

Niko sa privatnog fakulteta.

A Srbija je evropski rekorder po stopi inflacije od 10,3 odsto. Rekorderi smo i po najnižim platama. Po stopi nezaposlenosti od 20 odsto, Srbija spada u pet najgorih evropskih zemalja. Od 200 posmatranih zemalja u svetu nalazimo se na 163. mestu, a društvo nam prave Timo, Gabon, Dominikana, Senegal i Džibuti.
Srbija nazaduje po uslovima za poslovanje.

Konkurentnost 93. mesto.
Monetarne slobode u zemlji 118. mesto.
Inovacije 114. mesto
Pravo svojine 106. mesto.
Poreska opterećenja 100. mesto.
Trgovinske slobode 90. mesto.
Tehnologija 67. mesto.
Korupcija 66. mesto.
Zaštiti investitora 59. mesto.
Lične slobode 42. mesto.

Ali ne treba preterivati, nije toliko strašno
Atomski mrav Atomski mrav 16:25 16.04.2012

Re: ...

Niko sa privatnog fakulteta.


Kako je neko ko je diplomirao 1977. godine mogao da diplomira na privatnom fakultetu (sem da je studirao/la u inostranstvu)?
Suviše su još mladi poletarci i skojevci iz raznih nam partija da bi dosegli do ministarskih mesta, inače bi bilo i ministara sa diplomama privatnih fakulteta.

P.S. Kad smo već kod političara - na kom je fakultetu diplomirao Toma Nikolić?
jesen92 jesen92 01:06 17.04.2012

Re: ...

P.S. Kad smo već kod političara - na kom je fakultetu diplomirao Toma Nikolić?
verovatno na nekom privatnom, mislim da je u NS...to je dokaz kakvi su privatni fakulteti kod nas...kako moze neko ko je narodni poslanik i nti put predsednicki kandidat da zavrsi fakultet kada po zakonu tj po "bolonji" ne postoji kategorija vanrednog studiranja?...kad je to Toma isao na vezbe i predavanja i skupljao obavezne predispitne poene?...ma ajte molim vas, kakvi god da su drzavni fakulteti to na njima nije moguce izvesti, ili mozda jeste a ja nisam obavestena..:)
Contractor Contractor 07:13 17.04.2012

Re: ...

Malo samo podignite glave i pogledajte oko sebe...

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/317273/Stefanova-boca-medju-tri-najbolje-na-svetskom-konkursu

Da i ovom dečku ne upada diploma kroz prozor?

Mnogo je takvih primera, kao što je naravno mnogo primera i sa državnih. Nemojte u startu zauzimati gard prema necemu što je novo...
jesen92 jesen92 12:27 17.04.2012

Re: ...

Malo samo podignite glave i pogledajte oko sebe...
...umetnicke fakultete svakako ttreba izdvojiti od svih ostalih privatnih pre svega zato sto ima mnogo talentovane dece koja ne mogu da se upisu na drzavni zbog malog broja koji se tamo prima..a kad je neko talentovan onda tu ne moze da se razgovara o mutnim radnjama...ili jesi ili nisi...Nemam ja nista protiv novog niti generalizujem stvari samo mislim da na nasim privatnim fakuletima postoji veca mogucnost dobojanja diplome bez znanja...takozvana kupovina..
daredevilboy daredevilboy 20:07 17.04.2012

Re: ...

jesen92
Malo samo podignite glave i pogledajte oko sebe...
...umetnicke fakultete svakako ttreba izdvojiti od svih ostalih privatnih pre svega zato sto ima mnogo talentovane dece koja ne mogu da se upisu na drzavni zbog malog broja koji se tamo prima..a kad je neko talentovan onda tu ne moze da se razgovara o mutnim radnjama...ili jesi ili nisi...Nemam ja nista protiv novog niti generalizujem stvari samo mislim da na nasim privatnim fakuletima postoji veca mogucnost dobojanja diplome bez znanja...takozvana kupovina..


evo ti primer

lik nije mogao da da uslov za trecu godinu 8 godina :)
i posle 5og oktobra postao predsednik jedne od opstina u vojvodini - nije cak ni neki prominentni politicar tipa tome nikolica

i posle toga diplomirao za 3 meseca i potom magistrirao za 4m
uz sve duznosti u partiji i kao predsednik lokalne samouprave

rec je o drzavnom faksu u novom sadu

mada ja bih pre rekao da je to do ns univerziteta posto znam za jos par konkretnih slucajeva da nisu kupili ispit ili par neg da nisu ni otisli na fax a trebala im je diploma tipa da nastave da drze apoteku koja je u porodici itd

sve drzavni faksovi naravno

jesen92 jesen92 23:12 17.04.2012

Re: ...

i posle 5og oktobra postao predsednik jedne od opstina u vojvodini - nije cak ni neki prominentni politicar tipa tome nikolica

i posle toga diplomirao za 3 meseca i potom magistrirao za 4m
uz sve duznosti u partiji i kao predsednik lokalne samouprave

rec je o drzavnom faksu u novom sadu

mada ja bih pre rekao da je to do ns univerziteta posto znam za jos par konkretnih slucajeva da nisu kupili ispit ili par neg da nisu ni otisli na fax a trebala im je diploma tipa da nastave da drze apoteku koja je u porodici itd

sve drzavni faksovi naravno
..vidis, ja vec duze vreme na ovom blogu, kod raznih blogera na slicne teme, ukazujem na Tomu posto je on sad aktuelan sa novom diplomom ali se diskusija na kraju zavrsi kao neka zafrkancija, svi se smeju tomi, svi se cude ali nema neke ozbiljnije reakcije...jednom je Nebojsa Krstic posvetio ceo blog tomi i njegovoj master diplomi a ja sam mu preporucila da na slucaj ukaze ministarstvu prosvete s obzirom da je neka vlast pa bi njegova rec trebalo da ima neku tezinu...ako ti vec znas to sto znas sto nisi poslao neku inspekciju doticnim fakultetima...kada bi bilo vise takvih prijava moglo bi nesto i da se uradi za opste dobro tj za nas obrazovni sistem i visoko skolstvo...ovako, pojeo vuk magarca...svi kao nesto znamo, culi smo od nekog a niko nista ne preduzima niti ostrije reaguje...ni gradjani ni mediji...zato nam tako i jeste posto svojim cutanjem sve to odobravamo...
hajkula1 hajkula1 11:45 19.04.2012

Re: ...

vladaxy


Niko sa privatnog fakulteta.




Nisu stasali za pozicije (privatni fakulteti su od skoro). U tom smislu posmatrano, tek smo nagrabusili.
Predrag Azdejković Predrag Azdejković 14:51 16.04.2012

Konačni odgovor je:

Bilo koji u inostranstvu!
looping looping 15:01 16.04.2012

Re: Konačni odgovor je:

Bilo koji u inostranstvu!

Tacno! U papiru je resenje! Dzaba i vrhunsko znanje u Srbiji kada nemas odgovarajuci papir. Samim tim nemas ni kome da se dokazujes jer to nikog u Srbiji i ne zanima. U inostranstvo sa srpskim papirima mozes samo uz ludu srecu ili ne znam vec kako drugacije da dobijes sansu!!? Na zalost, sto dalje - to strucnije.
lidiaz lidiaz 17:05 16.04.2012

Re: Konačni odgovor je:

Predrag Azdejković
Bilo koji u inostranstvu!

Uh, uh. Da znas koliko je "kvalitetnih" koledza ovde...
baroniknez baroniknez 18:47 16.04.2012

Re: Konačni odgovor je:

Svako ko je spreman da uči i radi može da stekne solidno znanje na fakultetima u Srbiji. Ja znam mnoge ljude koji su odlični u svojim profesijama a ovde su studirali, prema tome ne preterujte. Ima problema u obrazovanju ali nisu oni te prirode.
bene_geserit bene_geserit 06:39 17.04.2012

Re: Konačni odgovor je:

Predrag Azdejković
Bilo koji u inostranstvu!

Problem sa kvalitetom fakulteta (a i sa cenom u zadnje vreme) je eskalirao u zemljama kao sto je USA ili Velika Britanija. Skolarine na koledzima su toliko naduvane poslednjih godina da neki potpuni krsevi nude obrazovanje iz "cool" profesija za cirka 30-40K$ godisnje samo tuition fee, da ne idemo dalje sta koliko kosta. Dugovi po studentskim kreditima su narasli na reda 1000 milijardi dolara samo u USA. Engleski koledzi i njihov kvalitet su tek posebna prica za sebe.

Na zalost u Srbiji je godinama gradjen kult odlaska u inostranstvo, od gastosa i njihovih cetvorosprathin kuca u svom selu i iznajmljenih mecki, pa do situacije kada vecina obrazovanih mladih zeli da zapali iz zemlje. Taj kult je potpuno sumanut. Osim malog % ljudi za koje taj odlazak ima smisla (visoko obrazovani cija struka nije na bas nekom nivou u Srbiji, ozenjeni/udati ili koji odu mladi na postdiplomske ili jos bolje redovne studije), vecina emigranata doslovno najebe (ostanu sami ceo zivot u ogromnom %, nikada se ne integrisu u drustvo u kome zive kao imigranti, cesto im je kvalitet zivota kao sto bi i da su ostali u Srbiji, samo sto su negde na kraj sveta).
Komentar da je najbolji fakultet "Bilo koji u inostranstvu!" me podseca na to - sve u insotranstvu je "bolje". Samo sto to nema veze sa istinom.
Recimo ETF je los fakultet, to mogu da posvedocim iz prve ruke. Ali kvalitet studenata je (bio) jako visok, sto znaci zanimljivo drustvo i cena mu je jako niska, i ko hoce da nauci prave stvari ima gde da se raspita sta i od koga (zahteva istina puno vise samoinicijative). Fakulteti u USA/Evropi tesko mogu da mu pariraju po odnosu cena/kvalitet jer su suvise skupi (kvalitet ne cine samo profesori i njihov tretman studenata i kako se pripermaju za nastavi i ostaju u toku vec i kvalitet samih studenata).
vhedrih2 vhedrih2 15:28 16.04.2012

Kombinacija

Ona za Srbiju ubitacna kombinacija koja "prodavnice diploma" odrzava i donosi im profit su privatni fakulteti koji dele diplome onako kako svi znamo da dele i drzavne sluzbe koje zaposljavaju onako kako znamo da zaposljavaju. I onda kad dobro stojis sa vezama i parama i imas sina/cerku/kumce/bratance koji nije ni za sta, ti ga onda upises na neki privatni fakultet da dobije diplomu, a onda ga s tom diplomom "udomis" u nekoj drzavnoj sluzbi da ceo zivot prima platu iako nista ne zna da radi. To je ta uzasna kombinacija zbog koje su privatni fakulteti na zlu glasu.

A sto se polaganja ispita bez znanja i studenata koji prolaze kroz fakultet, a da nista ne nauce, istina da toga ima i na drzavnim i na privatnim fakultetima, ali privatnim fakultetima je vaznije da im studenti prolaze da bi im davali pare. Drzavni zive od drzave, pa ih za skolarine manje briga i zato su i manje motivisani da propustaju svakakve. Na drzavnim fakultetima su problemi nepotizam i protekcija za decu rodbine i prijatelja, ali nemam utisak da je to sa propustanjem svih rasirena pojava. Naprotiv. Propustanje rodbine i prijatelje jeste veliki problem, ali iako izgleda strasnije, u konacnom bilansu rezultira manjim brojem neznalica sa diplomama nego ovo propustanje svih koje vidimo na privatnim. Mada istina, i medju drzavnim fakultetima psotoje razlike, kao i medju privatnim.

Inace, moje misljenje je da je taj problem sa prodajom diploma samo manifestcija cinjenice da mi kao drustvo znanje i strucnost jako malo prakticno vrednujemo i tu ubedljivo najvecu zaslugu nose drzavne ustanove gde i strucni i nestrucni iste plate primaju. I koje i kad dobiju zadatak da naprave razlike izmedju strucnih i nestrucnih, one one podobne i mile upravi proglase za strucne, a nepodobne i nemile upravi za nestrucne. I koje strucne ljude zapravo uopste ne vole. To je sema koju vazda gledamo.
pointofview_gun pointofview_gun 17:29 18.04.2012

Re: Kombinacija

A sto se polaganja ispita bez znanja i studenata koji prolaze kroz fakultet, a da nista ne nauce, istina da toga ima i na drzavnim i na privatnim fakultetima, ali privatnim fakultetima je vaznije da im studenti prolaze da bi im davali pare. Drzavni zive od drzave, pa ih za skolarine manje briga i zato su i manje motivisani da propustaju svakakve.


Kriza je svuda pa i na drzavnim ima sve vise razlike medju studentima. Studenti koji placaju (samofinansirajuci) kao da su na drugom fakultetu u odnosu na budzetske. Drugacije polazu ispite (imaju milion neformalnih termina pre roka, ispit im se sastoji u "plati knjigu i donesi seminarski" i za njih su profesori dostupni) bas kao da studiraju na nekom privatnom fakultetu. Isti smer, ali student koji ne placa skolovanje ima potpuno drugaciji tretman.

Ja sam zavrsila drzavni fakultet, po starom programu. U medjuvremenu, dok nisam imala posao, "zavrsila" sam 4 drzavna (bolonja, 3-godisnje, samofinansirajuce) i 5 privatnih fakulteta. To je broj studenata kojima sam pisala radove (seminarske, diplomske, od skripti pravila puskice, diktirala preko bubica). Cesto se desavalo da oni uzmu radove od mene pola sata pre nego se pojave na ispitu tako da nisu znali ni sta pise u njima a dobijali su 10. NJih 9 je sve ispite polozilo na moje znanje. A broj onih koji su polozili poneki ispit tako ni ne znam. Svi su oni vec imali poslove, trebala im je diploma.
bookez bookez 15:30 16.04.2012

Kako je u svetu?

Kako je u svetu? Privatne studije su svuda na svetu prestiž. Privatni univerziteti mogu da pruže više predavačima, mogu da obezbede bolje uslove za rad, savremene tehnologije a samim tim odlične uslove da školuju bolji kadar. Za ozbiljno obrazovanje se obično ide na privatne škole dok državne garantuju minimum znanja po subvencionisanim uslovim.

Možda u Americi i ne uvek, ali u Evropi dobrim delom suvereno vladaju državni fakulteti i instituti. Menadžment (buisiness schools, posebno MBA nivo) je posebna priča i u Evropi bi se moglo reći da sam vrh liste biznis škola ravnopravno dele privatne i državne institucije.

A po pitanju para i plate, istraživanja pokazuju da je plata nevorovatno mali motivator, i najveći broj predavača/istraživaća će se uvek opredeliti da radi u centru inovacije, umesto veće plate. Svi all-star profesori koji su prešli na privatne fakultete će reći da su to uradili jer im se smučio naš državni sistem.
vladaxy vladaxy 15:45 16.04.2012

Par top lista

Top 50. koledža i univerziteta u Americi

Privatni vs. državni 37:13, a u prvih deset samo jedan javni.

I top 10 bizarnih balkanskih univerziteta

Davie Davie 18:57 16.04.2012

Re: Par top lista

bene_geserit bene_geserit 06:56 17.04.2012

Re: Par top lista

vladaxy
Top 50. koledža i univerziteta u Americi

Swarthmore college na trecem mestu? Ovo je neka relevantna lista?
Od toliko realnih listi bas si morao da uzmes ovu koja uzima u obzir, ne samo kvalitet studija i postignute rezultate, nego i "cenu kostanja i kvalitet zivota" (bas me zanima kakvu formulu su smislili da dobiju krajnji rezultat).
By the way, na realnijim listama jos je veci % privatnih koledza/univerziteta (valjda ne uzimaju u obzir cenu kostanja).
bookez bookez 15:47 16.04.2012

Štancanje diploma

Problem fakulteta koji štancuju diplome nije jedino prisutan u Srbiji. Izraz na engleskom je diploma mill.

Potrebno je dosta vremena da tržište odradi svoje, a mi nemamo 50-100 godina da bi se iskristalisala slika, zato država mora malo da potpomogne dobrom regulativom.

Jedini razlog zbog koga bi rekao da su državni fakulteti trenutno u prednosti je jer su profesori digli kriterijume do sadističkih granica i može im se. Na ETF-u se dešavalo da prolaznost na nekim ispitima bude manja od 5%. Postoji anegdota da je Milan Merkle, profesor matematike sa ETF-a (mislim da je sada na Računarskom fakultetu) otišao na stranu da predaje. Nakon semestra prolaznost je bila mizerna, odbor pozove lepo profesora, zahvale se na saradnji i požele mu uspeh u daljoj karijeri.


PS. Pogledajte slike sa dodeljivanja diploma na Singidunum univerzitetu. Napomena: u pozadini nije polica sa knjigama.
jigv jigv 16:17 16.04.2012

Re: Štancanje diploma

bookez
Postoji anegdota da je Milan Merkle, profesor matematike sa ETF-a (mislim da je sada na Računarskom fakultetu) otišao na stranu da predaje. Nakon semestra prolaznost je bila mizerna, odbor pozove lepo profesora, zahvale se na saradnji i požele mu uspeh u daljoj karijeri.


Milan Merkle je i dalje na ETF-u jedan semestar godisnje, a drugi semestar je u Brazilu. A i Merkle nije jedan od kriticnih profesora na ETF-u. Tako da, ne bih bio bas toliko siguran u istinitost te anegdote...
Davie Davie 18:46 16.04.2012

Re: Štancanje diploma

A i Merkle nije jedan od kriticnih profesora na ETF-u. Tako da, ne bih bio bas toliko siguran u istinitost te anegdote...

Na ETF-u je to nekad, pre svih, bio sad vec pokojni prof.Slavoljub Caja Marjanovic. Legenda fakulteta, zbog njega taj fakultet i jeste bio to sto je bio, stvorio je brojne inzenjere koji su uspeli i na "trulom" Zapadu.

vlad_aleksh vlad_aleksh 23:39 16.04.2012

Re: Štancanje diploma

Davie
A i Merkle nije jedan od kriticnih profesora na ETF-u. Tako da, ne bih bio bas toliko siguran u istinitost te anegdote...

Na ETF-u je to nekad, pre svih, bio sad vec pokojni prof.Slavoljub Caja Marjanovic. Legenda fakulteta, zbog njega taj fakultet i jeste bio to sto je bio, stvorio je brojne inzenjere koji su uspeli i na "trulom" Zapadu.



Da li ste Vi studirali ETF?
bookez bookez 02:03 17.04.2012

Re: Štancanje diploma

Merkle nije jedan od kriticnih profesora na ETF-u

U moje vreme je poprilično zahtevao (i količinski i u najsitnije detalje) i olako je skidao poene. Na matematici 3 je svojevremeno postojala mogućnost da biraš profesora kod koga ćeš polagati teoriju. Posle prvog roka svi su odlazili kod Lackovića. Mogu slobodno da kažem da je teže bilo položiti kod njega teoriju nego na matematičkom fakultetu ekvivalentni ispit (usmeni deo).

E da, knjige su mu odlične, zbirka takodje.
bene_geserit bene_geserit 04:50 17.04.2012

Re: Štancanje diploma

Davie
A i Merkle nije jedan od kriticnih profesora na ETF-u. Tako da, ne bih bio bas toliko siguran u istinitost te anegdote...

Na ETF-u je to nekad, pre svih, bio sad vec pokojni prof.Slavoljub Caja Marjanovic. Legenda fakulteta, zbog njega taj fakultet i jeste bio to sto je bio, stvorio je brojne inzenjere koji su uspeli i na "trulom" Zapadu.

Na koji je to tacno nacin, legenda fakulteta Caja "stvorio" te brojne inzenjere? Time sto je napisao (da ne kazem prepisao) potpuno neupotrebljivu knjigu iz elektronike, time sto je drzao opet poptuno neupotrebljiva predavanja, ili time sto je bez ikakvog razloga maltretirao ljude na ispitu (ja jos uvek pamtim ispitne rokove na kojima je na elktroniku izlazilo preko 1000 ljudi a prolazilo manje od 30). Da ne bude zabune, ja sam elektroniku polozio iz drugog pokusaja, tako da nemam neke licne razloge da ga ne volim (osim pobrojanih - nesposoban predavac pod broj jedan zbog koga su studenti gubili vreme). Ali znam dosta ljudi koji su zbog elektronike izgubili nekoliko godina a postali odlicni strucnjaci kasnije (sada ce Davie da objasni da su bas zbog tog "prelepog" iskustva druzenja sa Cajom postali dobri strucnjaci).
Usput sta to znaci "uspeli i na trulom zapadu"? Bar 30% ljudi koji su zavrsili ETF (u vreme dok je Caja bio ziv) su odlazili preko grane i mnogi su imali i imaju uspesne karijere. Takodje gomila ljudi i sa fakulteta u Nisu i Novom sadu recimo su odlicno prolazili napolju. Imati uspesnu karijeru u Srbiji je teze nego na "trulom zapadu" jer je mnogo manji izbor firmi i covek mora da bude mnogo agilniji i preduzimljiviji da bi postao dobar strucnjak (ovde definitivno ne racunam raznorazne koji rade u pretstavnistvima stranih firmi koje se ne bave nikakvim razvojem vec trgovinom).

Inace potpuna je iluzija da je ETF (sada ili pre 20 godina) dobar fakultet. Mnogi sjajni strucnjaci su deo skolovanja odradili na njemu, to je tacno, ali to je zato sto je ogroman % matematicki inteligentnih ljudi upisivao ETF (u zemlji gde ekonomske nauke je upisivao samo onaj ko ne zna matematiku, a drustvene nauke su bile na margini, fakulteti kao arhitektura su uvek bili porodicni, a medicina se nigde u svetu ne priznaje). Ono sto je ETF uspevao da uradi je da taj ogroman % matematicki inteligentnih ljudi izmaltretira, da potrose godine gubeci vreme. Realno je da bi ti ljudi postali odlicni i da su zavrsili bilo koju drugu skolu.
bookez bookez 10:30 17.04.2012

Re: Štancanje diploma

Inace potpuna je iluzija da je ETF (sada ili pre 20 godina) dobar fakultet.

Ja bih pre rekao da su na zapadu fakulteti koncepcijski napravljeni da stvore stručne ljude koji mogu u najkraćem roku da postanu produktivni, ima dosta prakse, kontinuirani rad, većina položi u prvom ispitnom roku... I da im je princip rada takav da prosečan student uz prosečan rad postane produktivan član društva.

Kod nas je model da se student zatrpa gomilom materijala koje treba da svari, u detalje, gomila ispitnih rokova, gomila teorije, malo prakse. Tako nešto obično odgovara onim malo boljim i zainteresovanijim. Ostali samo nauče za proloz (ili im je to bar plan).

Ono što je realnost je da svršeni studenti na zapadu velikim delom odlaze u industriju, dok zapad uvozi mlade postdiplomce/istraživače koji često rade za crkavicu/stipendiju. Evo šta poznati fizičar Michio Kaku kaže o tome:

bene_geserit bene_geserit 04:37 18.04.2012

Re: Štancanje diploma

Nedostatak ozbiljne prakse u toku studiranja jeste jedan od vecih mana naseg obrazovnog sistema. Recimo u predhodnoj firmi u kojoj sam radio su dolazili studenti na 16 meseci neprekodne prakse (u sred studija). To je malo radikalna varijanta, ali 3-4 meseca prakse u toku letnjeg perioda su prilicno regularni na vecini fakulteta u USA.
bookez
Ono što je realnost je da svršeni studenti na zapadu velikim delom odlaze u industriju, dok zapad uvozi mlade postdiplomce/istraživače koji često rade za crkavicu/stipendiju. Evo šta poznati fizičar Michio Kaku kaže o tome:

Ovo nije tacno, zapad (makar USA) uvozi inzenjere koji rade u industriji isto koliko i naucnike (a izmedju ostalog Kaku to i kaze). Onaj deo inzenjera i naucnika koji sami iskoluju su najvecim delom prva/druga generacija emigranata. Amerikanci ne zele da budu inzenjeri niti naucnici (moras da budes puno pametan a suvise si malo placen), oni inteligentniji postaju advokati, lekari, i menadzeri.
bookez bookez 14:42 18.04.2012

Re: Štancanje diploma

bene_geserit

Ovo nije tacno, zapad (makar USA) uvozi inzenjere koji rade u industriji isto koliko i naucnike (a izmedju ostalog Kaku to i kaze). Onaj deo inzenjera i naucnika koji sami iskoluju su najvecim delom prva/druga generacija emigranata.

Slažem se uglavnom. Ne bih bio isključiv doduše. Dobri tehnički/prirodni univerziteti i dalje koštaju pravo malo bogatstvo. Sudeći po wikipediji, MIT, Caltech imaju oko 10% undergraduated stranaca i 40% graduated studenata stranaca. Berkley (državni) ima daleko manje, ali na UC Berkley je gomila Azijata, jelte doseljenika.

U USA je kompanijama jako teško uvesti inženjere, postoje kvote ili slične stvari, dok je daleko lakše naučnim i obrazovnim institucijama.

A u zapadnoj Evropi su tehnički fakulteti popularni, ali studenti retko nastavljaju naučnu karijeru. PhD studije su popunjene strancima, dok su na osnovnim studijama pretežno EU studenti.
jigv jigv 16:11 16.04.2012

Dobra tema

Izuzetno se mnogo, eto vec nekoliko godina, bavim ovom temom (iz hobija), sto kroz izucavanje programa, sto kroz razgovor sa studentima i poslodavcima, tako da bih mogao da se raspisem, ali cu se truditi da budem sto kraci. Cisto da se unapred zna, ja sam zavrsio drzavni, ali mi je brat zavrsio privatni fakultet, tako da se smatram donekle objektivnim. Sva poredjenja koja cu ovde vrsiti ce biti vezana za privatne i drzavne fakultete iz oblasti ekonomije i menadzmenta, kao i prava, posto oni cine 99% privatnih fakulteta.

Ono sto sam prvo shvatio jeste da programi sami po sebi uopste nisu bitni. Mogu profesori da sastave najsavremeniji program na svetu, ali ako ne traze dovoljno dobro znanje gradiva od studenata na ispitu, dzaba sve. Ima mnogo primera gde sam se uverio u diskutabilne kriterijume na privatnim fakultetima, no drzacu se celokupnog utiska.

Koliko Vi znate ljudi koji su se mucili na drzavnom fakultetu, pa otisli na privatni i tamo zavrsili u roku sa sve dobrim prosekom? Ja ih znam stvarno dosta. I medju njima postoji dve grupe ljudi:
1) Ljudi koji kazu da im nije odgovarao zastareli sistem na drzavnom fakultetu, gde nisu mogli da se iskazu, gde se gusi svaka kreativnost od strane profesora, itd., te su prcvetali u sredini koja im omogucava sve navedeno. Takvi ljudi uglavnom toliko hvale sistem na svom (privatnom) fakultetu do preterivanja.
2) Ljudi koji kazu da im je drzavni bio previse tezak, da su previse lenji za to, pa su upisali privatni da se ne bi maltretirali.

Oduvek sam vise verovao skromnijim ljudima. Pre svega zato sto gomila ljudi iz te prve grupe posle osnovnih studija opere svoje diplome masterom na FON-u... Na kojem se opet izmaltretiraju, pa jednogodisnji master zavrsavaju preko dve godine (iako nisu zaposleni).

Jos jedna stvar, ja nisam izucavao samo programe, nego sam iscitao i neke udzbenike iz osnova ekonomije, kao i oblasti berzanskog poslovanja sa jednog privatnog i drzavnog fakulteta. Ovo je, po meni, veoma bitno, jer se cesto koristi kao argument u korist privatnih fakulteta, a, po mom iskustvu, cista je laz. Naime, udzbenici sa drzavnog fakulteta su neuporedivo bolji iz jednog jednostavnog razloga: to su prevodi udzbenika sa Harvarda (u slucaju osnova ekonomije), kao i jos jedne knjige, svetski priznate kao jedne od najboljih stiva za uvod u berzansko poslovanje. S druge strane, literatura na privatnom fakultetu je pisana od strane samih profesora. Nije ona lose napisana, ali nimalo se ne ulazi u dubinu, te studenti ne izadju sa jasnom idejom (osim cisto povrsinskim znanjem) kako funkcionise ekonomija, odnosno berza, pre svega zbog izbegavanja MATEMATIKE.

S druge strane, znam ljude u nekoliko svetskih korporacija koji su izuzetno zadovoljni diplomcima privatnih fakulteta. Ti konkretni radnici su posao dobili fer, preko konkursa, gde su prosli milion filtera, te pokazali znanje vece od (skoro) svih vrsnjaka sa drzavnih fakulteta.

Moj zakljucak je sledeci: na privatnom fakultetu zaista moze da se nauci. I to ne malo, mnogo moze da se nauci, tako da su najbolji studenti sa privatnih fakulteta, u najgorem slucaju, u rangu sa najboljim studentima sa drzavnih, a cesto su i bolji. Ipak, problem je u tome sto, ako nece, studenti na privatnim fakultetima ne moraju da nauce ako zele da dobiju diplomu. Kriterijumi za nize ocene su, jednostavno, preniski.

I jos jedna stvar: o poredjenju privatnih i drzavnih fakulteta moze da se prica samo u okviru poredjenja najvecih privatnih Univerziteta u Beogradu i najveceg drzavnog, Beogradskog. O isturenim odeljenjima privatnih fakulteta, gde se ispiti polazu po kaficima i gde je nivo potrebnog znanja zaista nizi nego u srednjoj skoli, ne vredi trositi reci.

Edit: Pa, sad vidim, i nisam bio bas kratak...
sima2000 sima2000 17:45 16.04.2012

uloga obrazovanja u ekonomiji

Zabluda o obrazovanju

Visoko obrazovana radna snaga je apsolutno neophodna za ekonomski razvoj. Najbolji dokaz za ovo je ogroman kontrast između ekonomskog uspeha Istočno Azijskih zemalja, sa njihovim odličnim školskim sistemom i ekonomske stagnacije Subsaharskih Afričkih zemalja koje imaju najlošije obrazovanje na svetu. Šta više, sa razvojem ekonomije bazirane na znanju (ekonomija znanja), gde je znanje glavni izvor bogatstva, visoko obrazovanje je postalo ključan faktor uspeha

Istina o obrazovanju

Postoji vrlo malo dokaza koji nas navode na zaključak da se povećanjem obrazovanja u jednoj državi poboljšava i njen prosperitet. Većina znanja stečenog u školama u stvari nije relevantna za povećanje produktivnosti. Mada, mora se priznati da obrazovanje omogućava ljudima da vode život koji je nezavistan i koji ih ispunjava. Takođe nije tačno da je rast ekonomije znanja značajno povećao važnost obrazovanja. Zapravo, sama ideja da mi sada živimo u ekonomiji znanja nije adekvatna. Znanje je uvek bilo glavni izvor bogatstva. Povećana deindustrijalizacija i mehanizacija u razvijenim zemljama je čak smanjila potrebe za obrazovanjem. Čak i kad govorimo o visokom školstvu, koje bi trebalo da je vrlo važno u ekonomiji znanja, ne postoji jedostavna zavisnost između njega i ekonomskog rasta. Ono što zaista određuje prosperitet jednog društva nije stepen edukacije stanovništva, nego sposobnost nacije da organizuje pojedince u preduzeća sa visokom produktivnošću.


Ovo gore je prevod početka poglavlja koje govori o obrazovanju, a nalazi se u knjizi "23 Things They Don’t Tell You about Capitalism" HA-JOON CHANG - profesora ekonomije na Kembridžu.

Koga zanima dalje, stavio sam celo poglavlje na sledeću adresu:
link


Suština je u tome da jedno društvo treba da razvija sistem i institucije koje pogoduju preduzetništvu, i to ne bilo kakvom, nego visoko produktivnom preduzetništvu.

Te institucije treba da ohrabe investiranje i preuzimanje rizika.
Trgovinske institucije treba da zaštite i neguju industrije koje su u povoju.
Finansijske institucije treba da obezbede "strpljiv kapital" koji je neophodan za investiranje u dugoročne projekte povećanja produktivnosti.
Socijalne institucije treba da daju drugu šansu i preduzetnicima (dobar zakon o bankrotu) i radnicima (dobar sistem socijalne zaštite).
Državni fondovi i regulativa treba da pomognu istraživanje, razvoj i obuku,.. i t.d.

Obrazovanje obavlja jednu vrlo važnu ulogu u ekonomiji. Uspostavlja hijerarhiju u zapošljavanju. Da se zna ko će da bude frizer, a ko projektant mostova. Ako se sve pare stave na jedan broj, ako se sva važnost da edukaciji, a razvoj institucija gurne u stranu, onda ćemo imati inflaciju diploma. Svi će završiti neki fakultet i hijerarhija će biti narušena. Što nikako ne valja..
bene_geserit bene_geserit 05:44 17.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

sima2000
Obrazovanje obavlja jednu vrlo važnu ulogu u ekonomiji. Uspostavlja hijerarhiju u zapošljavanju. Da se zna ko će da bude frizer, a ko projektant mostova.

Ovo je jako dobar post. Ali citiran deo mi se ni malo ne zvidja. Iako svi znamo da je istinit u praksi - osnovna vrednost diplome je sto vam daje "licencu" da se necim bavite.
Za neka zanimanja to verovatno ima smisla (ne verujem da bih voleo da me leci neki lekar bez licence ili da prelazim most koji je projektivao neko bez papira).
Ali za vecinu zanimanja je to potpuno pogresno. Diploma ne bi trebala da vredi apsolutno nista.
Recimo neki od najboljih programera koje znam nisu upisali ETF niti zavrsili bilo koji fakultet (neki nisu bili bas sjajni iz matematike, neki su bili suvise "free spirits" da se fokusiraju na takve stvari). Neki opet sjajni su upisali ETF ali nikad nisu pregurali ni drugu godinu. I danas su (gotovo) svi oni sjajni u struci. Problem sa njima je verovatno bio sto im je vise lezao "computer engineering" a racunarski smer na ETFu se prilicno kasno pojavio i zahtevao je ipak da se ispolazu sve razne matematike i elektronike, a prijemni je bio zajednicki i zahtevao znanje matematike/fizike.
Po ovome odozgo ti ljudi bi morali u frizere i tacka. Posto je to sistem obrazovanja tako fino uspostavio. A to sto su bolji programeri od 99% onih koji su zavrsili skole, to nema veze.

Is kog to razloga diploma ima neku vrednost? Gomila ljudi se namuci zavrsavajuci teske tehnicke fakultete i onda gradi karijeru u nekoj prodaji i sl. ne upotreblajvajuci nista od znanja "stecenog" na fakultetu.
Da postoji razradjen mehanizam procene kojiko uspesno neko obavlja neki posao, nezavisno od toga koju i kakvu diplomu poseduje, ne bi o ovoj temi ni pricali.
Diploma bi bila ono sto i treba da bude - bezvredno parce papira.
Strucnjak se ne postaje tako se zavrsi skola (ukljucujuci masterse i PhD-eve). Strucnjak se postaje tako sto se permanentno radi na samo-usavrsavanju. Godinama i decenijama.
Ogroman broj ljudi bude odlican na studijama i onda jednostavno prestane da radi na samo-usavrsavanju i nikada od njih nista. Drugi budu tu i tamo na studijama ali upornim radom postanu sjajni.
Na zalost u danasnjem sistemu je svima zivot (i cuvanje sopstvenog dupeta) laksi ako je vec neko preselektirao ljude pa kada zaposlis nekoga ko je zavrsio MIT a ispostavi se potpuna diabola mozes da mahnes dimplom i da kazes "kako sam mogao da znam".
Umesto da bude bitno kako neko radi posao, bitno je kakav papir ima.
Radim u firmi u kojoj je veliki ljudi sa PhDevima. Radio sam sa jako puno ljudi koji doktorirali na vrhusnkim univerzitetima i bili potpuno neupotrebljivi za ozbiljan posao. I sa puno onih koji su imali ne bas neke diplome sa ne bas prestiznih univerziteta i bili sjajni.
Ta selekcija koju isntitucije obrazovanja urade za nas je jadna.
I kao takva ne bi trebala da postoji.

Potpuno verujem u price odozgo da ima primera da ljudi sa zavrsenim Megatrendom budu uspesniji od ljudi sa zavrsenim Ekonomskim fakultetom (ne zbog toga sto znam na sta lici Ekonomski fakultet - mislim realno kakav god da je u poredjenju sa Megatrendom je izvor svih znanja).
Objasnjenje treba traziti u sledecem:
- Ljudska inteligencija je cudna stvar, vrlo tesko merljiva i ukalupljiva, vrca u svim mogucim pravcima. Fakulteti (pogotovo u Srbiji) su vrlo rigidnii pokusavaju ljude da klasifikuju bez prepozavanja da inteligencija moze da ima razne oblike koji izlaze iz njihovih matrica. Pogotovo su rigidni drzavni fakulteti u tom pogledu.
- Kao i u svemu drugom, talenat je 10% a rad 90% svega. Neke osobe su pune energije i tom energijom mnogo toga nadoknadjuju.
zemljanin zemljanin 12:16 17.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

bene_geserit
...

Covek u belom Covek u belom 13:26 17.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

bene_geserit
Umesto da bude bitno kako neko radi posao, bitno je kakav papir ima.
Radim u firmi u kojoj je veliki ljudi sa PhDevima. Radio sam sa jako puno ljudi koji doktorirali na vrhusnkim univerzitetima i bili potpuno neupotrebljivi za ozbiljan posao. I sa puno onih koji su imali ne bas neke diplome sa ne bas prestiznih univerziteta i bili sjajni.
Ta selekcija koju isntitucije obrazovanja urade za nas je jadna.
I kao takva ne bi trebala da postoji.


Potpuno verujem u price odozgo da ima primera da ljudi sa zavrsenim Megatrendom budu uspesniji od ljudi sa zavrsenim Ekonomskim fakultetom (ne zbog toga sto znam na sta lici Ekonomski fakultet - mislim realno kakav god da je u poredjenju sa Megatrendom je izvor svih znanja).
Objasnjenje treba traziti u sledecem:
- Ljudska inteligencija je cudna stvar, vrlo tesko merljiva i ukalupljiva, vrca u svim mogucim pravcima. Fakulteti (pogotovo u Srbiji) su vrlo rigidnii pokusavaju ljude da klasifikuju bez prepozavanja da inteligencija moze da ima razne oblike koji izlaze iz njihovih matrica. Pogotovo su rigidni drzavni fakulteti u tom pogledu.
- Kao i u svemu drugom, talenat je 10% a rad 90% svega. Neke osobe su pune energije i tom energijom mnogo toga nadoknadjuju.

Prilicno gorak stav imas, a pritom je ocigledno da je to posledica "maltretiranja" koje si na fakultetu doziveo, a ne realna procena stanja, pa onda pises blago receno gluposti poput onog gore sto sam boldovao.
Ako ti firma zaposljava gomilu PhD-eva sa jakih univerziteta, a oni su kako ti kazes beskorisni za "oziljan posao" kako ga ti nazivas (za razliku od nekih drugih sa "losijih" univerziteta) to nije do tih ljudi vec do HR-a tvoje firme koji je ocigledno nesposoban da proceni kakav im profil ljudi treba (to nije zadatak univerziteta, kako li samo dodje na takvu ideju) vec upravo HR-a. Samim tim to mnogo vise govori o kvalitetu tvoje firme nego o kvalitetu ljudi koji u njoj rade.
Mozes npr. u javnom komunalnom da zaposlis 10 doktora nauka, ali ce oni dalje raditi mnogo losiji posao od 10 ljudi bez osnovne skole koji su sa metlom proveli pola zivota. Problem je sto je u mnogim "jakim" zapadnim firmama upravo HR odeljenje ubedljivo najgori deo firme.

Slicna prica je i sa ETF-om. ETF je ljude skolovao za istrazivanje, za snalazenje u multidisciplinarnim oblastima gde su potrebne jake analiticke sposobnsti i siroko znanje, za rad u institutima, za buducu univerzitetsku karijeru. Nije ih skolovao za prodaju, marketing ili copy&paste zanatsko programiranje (kakvo se uglavnom danas trazi).
E sad problem je sto je broj ljudi koji su skolovani desetostruko i stostruko veci od potreba drzave za njima, pa 70% zavrsi napolju, a ostali rade kojesta u Srbiji. U medjuvremenu su se i trzista promenila, dosla je Bolonja, promenio se uopste celokupni tehnoloski sektor u svetu. A BU i ETF to nisu u najboljoj meri pratili.
Takodje je problem i sto mnogi ljudi koji su upisivali ETF jednostavno nisu bili za tako nesto, pa je sistem bio koncipiran da (na pogresan nacin doduse) izfiltrira ljude. Sudeci po tome kako gledas na stvari vrlo je verovatno da je dati fakultet i za tebe bio totalno pogresan izbor.
Ali ono sto ti i dalje ne uspevas da shvatis je da su ljudi na pozicijama koje sam gore nabrojao ljudi sa ETF-a (koji su isti zavrsavali do pre 10-ak godina) neverovatno uspesni i zasluga za to ma koliko da je njihova sama je i zasluga sistema i fakulteta koji su zavrsili.

A onaj uvrezeni mit od 10% talenta, a 90% znanja tek ne vredi komentarisati. Prvo jer je u pitanju cista besmislica - bez talenta rad je apsolutno beskoristan (ako za nesto nisi talentovan mozes da radis dok ne umres ne vredi), obrnuto ne vazi. A drugo pa sta je radio ETF nego ucio ljude da bez mnogo ucenja, znoja i truda ne moze da se polozi ispit i zavrsi fakultet?
bookez bookez 14:24 17.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

Diploma ne bi trebala da vredi apsolutno nista.

Ta selekcija koju isntitucije obrazovanja urade za nas je jadna.
I kao takva ne bi trebala da postoji.


Ta diploma je u stvari potpis 40 stručnjaka da si ti odradio stvari koje su ti zadate, a sigurno u nekim od njih nisi uživao, ali si ih odradio.

Ime fakulteta predstavlja certifikat za kvalitet stručnjaka predavača. Ako industrija ceni studente sa MIT-ja, to je zato što je imala dobrog iskustva sa certifikatom zvanim MIT diploma. Ali ništa nije 100% sigurno. I svugde je tako. Da li brend/certifikat može da bude precenjen, naravno, ali tržište dovede stvari na svoje mesto.

A posle 10 godina prakse skroz je sve jedno koji si fakultet završio, već šta si radio prethodne 5-10 godine. Ali stručnjak sa 10 godina iskustva je duplo skuplji od onog sa 0 godina, a i manje ih je na tržištu rada.

Najbolja su poredjenje tipa: znam jednog bez diplome (aka Sergey i Larry, Mark Zuckerberg...), koji su veći stručnjaci od nekog tamo MIT diplomca sa 0 godine radnog iskustva.

Nisam siguran da li zagovarate tezu da su fakulteti beskorisni, jer to je notorna glupost. Da mogu da budu mnogo bolji, je skroz drugo. Jer koje su opcije?
-Ostaviti kompanijama da sami školuje ljude od nule, će stvoriti usko specijalizovane inženjere (zaboravi na društvene nauke, to niko neće školovati).
-Varijanta školovati se sam je ok za najbolje (posebno danas sa svim mogućim resursima), ali prosek će biti isti kao prosek iz 16 veka, nikakav.

sima2000 sima2000 16:23 17.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

Ali citiran deo mi se ni malo ne zvidja. Iako svi znamo da je istinit u praksi - osnovna vrednost diplome je sto vam daje "licencu" da se necim bavite.
Za neka zanimanja to verovatno ima smisla (ne verujem da bih voleo da me leci neki lekar bez licence ili da prelazim most koji je projektivao neko bez papira).
Ali za vecinu zanimanja je to potpuno pogresno.


Jedna stvar je činjenično stanje, a druga stvar je da li se to tebi sviđa. Činjenica je da fakultetski obrazovani ljudi rade komplikovanije i bolje plaćene poslove. U situaciji kada neko bira između školovane i neškolovane osobe, a da obe nemaju ni dana radnog iskustva, velika većina poslodavaca će se odlučiti za onog sa diplomom. Manju šansu ima da će pogrešiti.
U svakom pravilu naravno da postoje i izuzeci.. Evo uzmi Richard Branson-a naprimer, vlasnika Virgin grupacije. On je sa 16 godina napustio školu, a i to što je završio jedva je uspeo.. međutim sada je jedan od najuspešnijih i najbogatijih na svetu. Dobar su primer i tvoji drugari genijalci. Verujem ti da su sto puta bolji programeri od ETF-ovaca, ali oni su u manjini. Broj sposobnih i produktivnih je statistički mnogo veći među onima sa diplomom, nego među onima bez diplome.

Ako mene dete kao roditelja pita da li da ide na fakultet i da li da upiše privatni ili državni, ja ću mu preporučiti da obavezno završi državni fakultet. Diploma je važna jer sa njom ima veće šanse da nađe bolji posao, državni fakultet je bolji od privatnog jer se diploma državnog više ceni kod poslodavaca. Ja sam čuo za milion slučajeva da neko nije mogao da završi državni, prebacio se na privatni i završio ga očas posla. Obrnuta situacija se verovatno nije nikada desila. Možda se to jednog dana promeni, ali za sada je ovako. Sviđalo se to tebi ili ne.
jigv jigv 16:31 17.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

bene_geserit

Ali za vecinu zanimanja je to potpuno pogresno. Diploma ne bi trebala da vredi apsolutno nista.
Recimo neki od najboljih programera koje znam nisu upisali ETF niti zavrsili bilo koji fakultet (neki nisu bili bas sjajni iz matematike, neki su bili suvise "free spirits" da se fokusiraju na takve stvari). Neki opet sjajni su upisali ETF ali nikad nisu pregurali ni drugu godinu. I danas su (gotovo) svi oni sjajni u struci. Problem sa njima je verovatno bio sto im je vise lezao "computer engineering" a racunarski smer na ETFu se prilicno kasno pojavio i zahtevao je ipak da se ispolazu sve razne matematike i elektronike, a prijemni je bio zajednicki i zahtevao znanje matematike/fizike.
Po ovome odozgo ti ljudi bi morali u frizere i tacka. Posto je to sistem obrazovanja tako fino uspostavio. A to sto su bolji programeri od 99% onih koji su zavrsili skole, to nema veze.


Ne slazem se sa ovim... Sigurno ima veoma mali broj onih koji nisu zavrsili skolu, a da su bolji programeri od nekih koji su zavrsili ETF. Ali, to je na nivou statisticke greske.

Ovo ne kazem kao ETF-ovac, nego iz iskustva. U cemu je snaga ETF-a? Nije u samoj tezini gradiva, niti u maltertiranju od strane profesora, vec u celokupnom drilovanju. Sistem na fakultetu je postavljen tako da se kroz njega ne moze provuci bubanjem ili nerazumevanjem gradiva, tako da skoro SVI diplomci koji (posteno) zavrse ETF imaju specifican nacin razmisljanja koji je, u inzenjerskom smislu, superiorniji od diplomaca bilo kog drugog srodnog fakulteta, ne samo u Srbiji, nego i u regionu. To je, iz mog iskustva, tajna snage ETF-a.
mnenadic mnenadic 21:13 17.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

Ne slazem se sa ovim... Sigurno ima veoma mali broj onih koji nisu zavrsili skolu, a da su bolji programeri od nekih koji su zavrsili ETF. Ali, to je na nivou statisticke greske.



Potpuno tačno. SVAKI svršeni student ETF-a (dipl ing) zna da programira. I mnogo toga još. Samo jedan zanemarivo mali broj ljudi koji nisu prošli proces odgovarajućeg obrazovanja (treninga) zna da programira. I pored toga ništa više. Ostali samo misle da znaju.
bene_geserit bene_geserit 05:11 18.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

Covek u belom
Prilicno gorak stav imas, a pritom je ocigledno da je to posledica "maltretiranja" koje si na fakultetu doziveo, a ne realna procena stanja, pa onda pises blago receno gluposti poput onog gore sto sam boldovao.
Ako ti firma zaposljava gomilu PhD-eva sa jakih univerziteta, a oni su kako ti kazes beskorisni za "oziljan posao" kako ga ti nazivas (za razliku od nekih drugih sa "losijih" univerziteta) to nije do tih ljudi vec do HR-a tvoje firme koji je ocigledno nesposoban da proceni kakav im profil ljudi treba (to nije zadatak univerziteta, kako li samo dodje na takvu ideju) vec upravo HR-a. Samim tim to mnogo vise govori o kvalitetu tvoje firme nego o kvalitetu ljudi koji u njoj rade.
Mozes npr. u javnom komunalnom da zaposlis 10 doktora nauka, ali ce oni dalje raditi mnogo losiji posao od 10 ljudi bez osnovne skole koji su sa metlom proveli pola zivota.

Ja, a ni firme u kojima sam radio nisu tema ovog teksta.
Umesto moje "psihoanalize" mogao bi da probas da nadjes malo vise argumenata za diskusiju
Covek u belom
Problem je sto je u mnogim "jakim" zapadnim firmama upravo HR odeljenje ubedljivo najgori deo firme.

Ovoliki carsav a ovo je prakticno jedino tacno od svega sto si rekao.
Covek u belom
Slicna prica je i sa ETF-om. ETF je ljude skolovao za istrazivanje, za snalazenje u multidisciplinarnim oblastima gde su potrebne jake analiticke sposobnsti i siroko znanje, za rad u institutima, za buducu univerzitetsku karijeru. Nije ih skolovao za prodaju, marketing ili copy&paste zanatsko programiranje (kakvo se uglavnom danas trazi).
E sad problem je sto je broj ljudi koji su skolovani desetostruko i stostruko veci od potreba drzave za njima, pa 70% zavrsi napolju, a ostali rade kojesta u Srbiji. U medjuvremenu su se i trzista promenila, dosla je Bolonja, promenio se uopste celokupni tehnoloski sektor u svetu. A BU i ETF to nisu u najboljoj meri pratili.

ETF pravi inzenjere a ne naucnike. Kada ga zavrsis imas zvanje inzenjera elektro-tehnike. Inzenjeri su skolovani za rad u industriji. Veoma mali procenat zavrsi u institutima (koji su cesto jako slicni industriji) i na univerzitetima. Kada to rascistis u svojoj glavi mozemo da idemo dalje.
Cuj, "snalazenje u multidisciplinarnim oblastima gde su potrebne jake analiticke sposobnosti i siroko znanje" - jeste bas za to (sta god ova gomila fraza znacila) ETF pravi kadar.
Usput, inzenjera elektrotehinke (tj. oblasti koju je ETF zauzeo, u to spada i "computer engineering" i delom "computer science" ne da nema 10-100 puta vise u Srbiji nego sto je potrebno nego ih ima manje nego je potrebno. Sad ima dosta ljudi koji su zavrsili ETF i nista ne umeju da rade pa su visak, ali ne pricamo o tome. Svako ke je pokusao da otvori privatnu firmu u Srbiji u ovoj oblasti zna da ne moze da nadje dovoljno kvalitetnih ljudi da rade posao (tacnije mora sam da ih "odskoluje".
Covek u belom
Takodje je problem i sto mnogi ljudi koji su upisivali ETF jednostavno nisu bili za tako nesto, pa je sistem bio koncipiran da (na pogresan nacin doduse) izfiltrira ljude. Sudeci po tome kako gledas na stvari vrlo je verovatno da je dati fakultet i za tebe bio totalno pogresan izbor.
Ali ono sto ti i dalje ne uspevas da shvatis je da su ljudi na pozicijama koje sam gore nabrojao ljudi sa ETF-a (koji su isti zavrsavali do pre 10-ak godina) neverovatno uspesni i zasluga za to ma koliko da je njihova sama je i zasluga sistema i fakulteta koji su zavrsili.

Opet psihoanaliza. Slusaj brate, ja moj posao volim i prilicno sam u njemu uspesan, na fakultetu se nisam namucio (osim psihicki od gubljenja vremena na gluposti). A sada da se vratimo na temu.

Sistem koji "na pogresan nacin isfiltrira ljude" je beskoristan. BTW, ovo je bio tvoj citat.
Ljudi koji su zavrsili ETF i uspesni su danas su uspesni zato sto su pametni i vredni. Bili bi isto tako uspesni da su zavrsili bilo koji prosecan USA koledz. i jos bi manje vremena izgubili na gluposti.
A da ne pominjem sto ETF i dalje ne drzi korak sa vremenom i ne skoluje kadar za ono sto je potrebno.
Na zalost 80-tih (pa i do danas) godina nije bilo necega sto bi licilo na "computer engineering" sto bi ogromnom procentu ljudi koji su zavrsili ETF bilo korisnije nego raznorazne automatike, tehnicke fizike, energetike, i kakvih je vec smerova sve bilo na ETFu. Kada je uveden racunarski smer sa idejom da predstavlja tako nesto, i dalje je bio previse baziran na ETF osnovi.
bene_geserit bene_geserit 05:25 18.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

bookez
Ime fakulteta predstavlja certifikat za kvalitet stručnjaka predavača. Ako industrija ceni studente sa MIT-ja, to je zato što je imala dobrog iskustva sa certifikatom zvanim MIT diploma. Ali ništa nije 100% sigurno. I svugde je tako. Da li brend/certifikat može da bude precenjen, naravno, ali tržište dovede stvari na svoje mesto.

A zbog cega bi neka firma uopste cenila diplomu, kada ima konkretnog coveka koga moze da proceni? Umesto da koriste statistiku, pokusas da personalizujes proces i zadrzis dobre ljude nezavisno koju i kakvu diplomu imaju a resis se lenjih i nesposobnih sta god im pise na papiru.
bookez
Nisam siguran da li zagovarate tezu da su fakulteti beskorisni, jer to je notorna glupost. Da mogu da budu mnogo bolji, je skroz drugo. Jer koje su opcije?
-Ostaviti kompanijama da sami školuje ljude od nule, će stvoriti usko specijalizovane inženjere (zaboravi na društvene nauke, to niko neće školovati).
-Varijanta školovati se sam je ok za najbolje (posebno danas sa svim mogućim resursima), ali prosek će biti isti kao prosek iz 16 veka, nikakav.

Naravno da ne zagovaram takvu tezu.
Kompanije su potpuno nesposobne da iskoluju ljude (radim u jednoj koja ima gomilu nekih programa i znam na sta to lici).
Samoobrazovanje je teoretski moguce ali u praksi to ide prilicno tesko.

Ono sto sam pokusavao da kazem (ocito ne bas jasno) je da problem vezan za vrednovanje diploma nije na strani univerziteta vec u industriji i u drustvu uopste.
Da postoji mehanizam tacne procene koliko dobro koji zaposleni radi posao, diplome niko ne bi ni pominjao, zar ne? Bile bi nebitne.
Takodje da postoje jednostavniji mehanizmi da se resis zaposlenih koji nece ili su nesposobni da rade posao, manje bi bio bitan sam proces davanja sanse nekome (probni rad naravno nije dovoljan, to sto neko hoce da radi danas ne znaci da ce hteti i za godinu dana).
Da su firme vise koncipirane oko pravljenja timova ljudi koji ce zajedno da rade puno godina, umesto sto je sve koncipirano oko trenutnog projekta i strucnjaka koji idu od firme do firme svakih par godina, opet diplome ne bi bile bitne.
bene_geserit bene_geserit 05:51 18.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

jigv
Sigurno ima veoma mali broj onih koji nisu zavrsili skolu, a da su bolji programeri od nekih koji su zavrsili ETF. Ali, to je na nivou statisticke greske.
Ovo ne kazem kao ETF-ovac, nego iz iskustva. U cemu je snaga ETF-a? Nije u samoj tezini gradiva, niti u maltertiranju od strane profesora, vec u celokupnom drilovanju. Sistem na fakultetu je postavljen tako da se kroz njega ne moze provuci bubanjem ili nerazumevanjem gradiva, tako da skoro SVI diplomci koji (posteno) zavrse ETF imaju specifican nacin razmisljanja koji je, u inzenjerskom smislu, superiorniji od diplomaca bilo kog drugog srodnog fakulteta, ne samo u Srbiji, nego i u regionu. To je, iz mog iskustva, tajna snage ETF-a.

"Tajna snage ETFa" je matematicki inteligentni ljudi nisu imali gde da odu nego na njega. Dril tu nije nista pomogao, naprotiv.
Imas ti gomilu fakulteta po Srbiji koji se ubise od drilovanja studenata, pa ih je to slabo ucinilo pametnijim.
mnenadic
SVAKI svršeni student ETF-a (dipl ing) zna da programira. I mnogo toga još. Samo jedan zanemarivo mali broj ljudi koji nisu prošli proces odgovarajućeg obrazovanja (treninga) zna da programira. I pored toga ništa više. Ostali samo misle da znaju.

Ovo je potpuna iluzija. Najveci procenat diplomiranih inzenjera ETFa ne zna da programira (tj. priucili su se praksom ali to nisu naucili na fakultetu). ETF i ne pokusava da iskoluje kadar za to. Ako zanemarimo (pricam o drugoj polovini 80-tih i 90-tim godinama, ne znam kako je danas) ove sa racunarskog smera koji kao nesto i rade, studenti koji su zavrsili elektroniku/automatiku/telekomunikacije, tehnicku fiziku, mikroelektroniku, a da ne pominjem energetske smerove NE ZNAJU da programiraju u ogromnom procentu. Iz kojih su to predmeta uopste ucili. Osim PIMPa gde se rade samo neke osnovne stvari gotovo da nije bilo predmeta gde se radi bilo kakvo programiranje (sa malim izuzetcima par predmeta, uglavnom izbornih, na cetvrtoj i petoj godini gde se neko elementarno programiranje za nesto u praksi upotrebljava). Mogu to i da ilustrujem to primerima ljudi koji sa prosekom preko 8.5-9.0 na elektronici na petoj godini ne znaju da sortiraju niz (to zna moja cerka od 9 godina). Objektno orjentisano, paralelno programiranje, cak ni bilo koji skript jezici se nisu radili ni iz jednog predmeta. U najboljem slucaju nesto malo C-a i to je to.
Sto se tice ljudi bez formalnog obrazovanja koji se bave programiranjem, to je potpuno individualno. Sasvim sigurno ih je 99% koji misle da znaju a u stvari veze nemaju i nisu ni sposobni da se priuce valjano (kao sto je vecina inzenjera ETFa morala kada pocne da radi). Ja znam neke koji su vrhunski programeri (pod time podrazumevam mogucnost resavanja kompleksih problema koje svako ozbiljno "programiranje" namece).
Covek u belom Covek u belom 10:20 18.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

bene_geserit
Ja, a ni firme u kojima sam radio nisu tema ovog teksta.
Umesto moje "psihoanalize" mogao bi da probas da nadjes malo vise argumenata za diskusiju

Ja sam odgovorao na realno gluposti koje si ti napisao, i na nesto sto je cisto licni stav, ubedjenje koga se ti slepo drzis tesko da ce bilo koji argumenti uticati jer si ti jednostavno slep da probas da ih razumes.

ETF pravi inzenjere a ne naucnike. Kada ga zavrsis imas zvanje inzenjera elektro-tehnike. Inzenjeri su skolovani za rad u industriji. Veoma mali procenat zavrsi u institutima (koji su cesto jako slicni industriji) i na univerzitetima. Kada to rascistis u svojoj glavi mozemo da idemo dalje.
Cuj, "snalazenje u multidisciplinarnim oblastima gde su potrebne jake analiticke sposobnosti i siroko znanje" - jeste bas za to (sta god ova gomila fraza znacila) ETF pravi kadar.

Fascinantno koliko ne poznajes stvari. Jesi ti covece uopste imao kolege na tom fakultetu? Ili si bio neki knjiski moljac?
Iz moje generacije od 300 ljudi koliko ih je zavrsilo, 150 je napolju, 60 je zaradilo doktorate, od toga 40 ljudi radi na prestiznim univerzitetima, jos 40 je u resarch-u (ako uopste imas predstavu sta je to). Medju njima je gomila (bar 10-ak) ljudi i sa RTI-a. Onim o cemu ti pricas (posprdno nazvano u moje vreme daktilografijom) se bavi jako mali broj ljudi napolju. Srbija je druga prica.

Usput, inzenjera elektrotehinke (tj. oblasti koju je ETF zauzeo, u to spada i "computer engineering" i delom "computer science" ne da nema 10-100 puta vise u Srbiji nego sto je potrebno nego ih ima manje nego je potrebno. Sad ima dosta ljudi koji su zavrsili ETF i nista ne umeju da rade pa su visak, ali ne pricamo o tome. Svako ke je pokusao da otvori privatnu firmu u Srbiji u ovoj oblasti zna da ne moze da nadje dovoljno kvalitetnih ljudi da rade posao (tacnije mora sam da ih "odskoluje".

Kao i obicno dalje od svog "daktilografskog" nosa ne vidis. RTI nikad nije imao vise od 150 ljudi na ETF-u i nije predstavljao vise od 25% studenata. Zanatsko copy&paste programiranje (kojim se na zapadu inace "uspesno" bave tvoji pominjani Indijci) i za koje realno nije potreban fakultet vec malo talenta i dugotrajna praksa u firmi nikad nije bilo cilj ETF-a i dobro je sto je tako. A sto se tice privatnih firmi u Srbiji muka mi je vise od tih gazdi koji dodju sa zapada i misle da su svu pamet sveta posisali pa hoce kvalitetnog programera da mu radi za 500 evra i kuka kako ih nema u Srbiji. Nema bato jer niko nije spreman da plati 2-3k evra koliko ti ljudi realno vrede, a i nece da rade za nekog zadriglog gazdu kad mogu lepo da rade npr. u Microsoftu u BG-u (inace da se i malo razumes u struku znao bi koji su fakultat zavrsili i koji je profil ljudi koji rade tamo).

Sistem koji "na pogresan nacin isfiltrira ljude" je beskoristan. BTW, ovo je bio tvoj citat.

A argument za to je, sta?
Kad imas 700 ljudi koji svake godine upisuju fakultet, a realno potrebno je 200-300, jedini nacin da se "otarasis" viska je ovako kako se to radilo (preko elektronika i dr. teskih ispita). Jeste pogresno, ali i jedino moguce resenje.

Ljudi koji su zavrsili ETF i uspesni su danas su uspesni zato sto su pametni i vredni. Bili bi isto tako uspesni da su zavrsili bilo koji prosecan USA koledz. i jos bi manje vremena izgubili na gluposti.
A da ne pominjem sto ETF i dalje ne drzi korak sa vremenom i ne skoluje kadar za ono sto je potrebno.
Na zalost 80-tih (pa i do danas) godina nije bilo necega sto bi licilo na "computer engineering" sto bi ogromnom procentu ljudi koji su zavrsili ETF bilo korisnije nego raznorazne automatike, tehnicke fizike, energetike, i kakvih je vec smerova sve bilo na ETFu. Kada je uveden racunarski smer sa idejom da predstavlja tako nesto, i dalje je bio previse baziran na ETF osnovi.

Opet gomila gluposti gledano iz ugla "daktilografa". Shvati covece RTI je manjina na ETFu oduvek bio i vecina ljudi ga je upisivala samo zato sto nije znala sta ce drugo ili sto su na faks zalutali (posle je nazalost tu ulogu preuzela fizicka elektronika).
Najuspesniji ETF-ovci u svetu uglavnom nisu sa RTIa (cast izuzecima) vec su upravo automaticari, elektronicari, energeticari, ti isti po kojima ti pljujes.
Covek u belom Covek u belom 10:34 18.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

bene_geserit
Ovo je potpuna iluzija. Najveci procenat diplomiranih inzenjera ETFa ne zna da programira (tj. priucili su se praksom ali to nisu naucili na fakultetu). ETF i ne pokusava da iskoluje kadar za to. Ako zanemarimo (pricam o drugoj polovini 80-tih i 90-tim godinama, ne znam kako je danas) ove sa racunarskog smera koji kao nesto i rade, studenti koji su zavrsili elektroniku/automatiku/telekomunikacije, tehnicku fiziku, mikroelektroniku, a da ne pominjem energetske smerove NE ZNAJU da programiraju u ogromnom procentu. Iz kojih su to predmeta uopste ucili. Osim PIMPa gde se rade samo neke osnovne stvari gotovo da nije bilo predmeta gde se radi bilo kakvo programiranje (sa malim izuzetcima par predmeta, uglavnom izbornih, na cetvrtoj i petoj godini gde se neko elementarno programiranje za nesto u praksi upotrebljava). Mogu to i da ilustrujem to primerima ljudi koji sa prosekom preko 8.5-9.0 na elektronici na petoj godini ne znaju da sortiraju niz (to zna moja cerka od 9 godina). Objektno orjentisano, paralelno programiranje, cak ni bilo koji skript jezici se nisu radili ni iz jednog predmeta. U najboljem slucaju nesto malo C-a i to je to.

Opet gomila gluposti na koje stvarno ne mogu a da ne odgovorim. Pominjes sortiranje niza, pa dal si ti covece svestan da taj ETF sve godine upisuje 100-ak dece iz matematicke medju kojima ima olimpijaca iz informatike dece koja su bila bolja u algoritmima pre fakulteta nego sto ces ti sam ikad u zivotu biti i nego bilo koji zaposleni u celoj tvojoj firmi (ne znam kolika ti je firma al pretpostavljam da ima bar 50-ak zaposlenih).
Jel imas uopste predstavu sta firme koje su reper za programiranje traze na testiranjima novih zaposlenih? Jel znas recimo sta se trazi u MS-u ili Google-u? Jel znas koji je profil i sa kojih su smerova vecinom ljudi koji tamo rade?
Pominjes objektno programiranje i paralelno programiranje i skript jezike u kontekstu programa na faksu s kraja 80-ih i pocetka 90-ih. Alo covece, jesi svestan o cemu pricas, kad je prvi C++ standard napisan, ej....
Ne toj istoj elektronici koju pominjes od 2000 postoji programiranje u realnom vremenu kao obavezan predmet, postoji OOP kao preduslov, ljudi implementiraju multithreded kernel na vezbama...
Al dzaba ja tebi pricam.
bookez bookez 15:14 18.04.2012

Re: uloga obrazovanja u ekonomiji

mnenadic
Samo jedan zanemarivo mali broj ljudi koji nisu prošli proces odgovarajućeg obrazovanja (treninga) zna da programira. I pored toga ništa više. Ostali samo misle da znaju.


Naravno uzimaš u obzir i više škole. Par mojih drugara nisu uspeli na ETF-u i Matematičkom, prebacili su se na Višu elektrotehničku. Sada su solidni programeri. Šljakaju za život što bi se reklo, ništa specijalno.

SVAKI svršeni student ETF-a (dipl ing) zna da programira.

Predrasuda. Istina je da svaki svršeni student ETF-a, sa odseka Računarska tehnika i odseka Softverski inženjerig zna. Sa odseka Automatike najverovatnije. Možda i odsek za Elektroniku. Ovi ostali i tako i tako. Ako ih je zanimalo, naučili su, ako im je predstavljalo problem, mogli su da završe ETF bez da su upalili računar.
ivana23 ivana23 19:27 16.04.2012

***

Megatrend...



BEOGRAD - Pevačica Nataša Bekvalac postala je danas zaštitno lice Univerziteta „Megatrend“. Ugovor između Nataše Bekvalac i našeg najstarijeg i najvećeg privatnog univerziteta potpisan je danas u zgradi „Megatrenda“ na Novom Beogradu.
...

Mediji su nešto što je meni blisko, sa njima sam imala mnogo iskustva i zato mi studije kulture i medija ne padaju teško - kaže Nataša Bekvalac.




Natašu Bekvalac čeka mesto asistenta na "Megatrendu"

- Povlacenje moje -
Davie Davie 19:40 16.04.2012

Re: ***

Zastareli podaci, Beklavceva je dobila pedalu (ovaj put na Megableji ), sad je obicna okasnela studentkinja...
Davie Davie 19:52 16.04.2012

Re: ***

Inace, rektor i vlasnik Megableje je meni nedokuciva tajna, do sad nisam uspeo nigde da cujem koje mu je krsteno ime. Ivana pomagaj...
ivana23 ivana23 20:07 16.04.2012

Re: ***

Davie
Zastareli podaci, Beklavceva je dobila pedalu (ovaj put na Megableji ), sad je obicna okasnela studentkinja...


Vidis, to mi je promaklo. Ili je ostalo izvan medija... Ali vec sama ideja da NB bude asistent i to objaviti na sva zvona je blam.

Davie
Inace, rektor i vlasnik Megableje je meni nedokuciva tajna, do sad nisam uspeo nigde da cujem koje mu je krsteno ime. Ivana pomagaj...


Moguce je da je coveku krsteno ime Mica?! Znala sam neku bracu: Dragance i Milance, svakakve su ideje roditeljsko-kumovske...
Davie Davie 20:21 16.04.2012

Re: ***

Moguce je da je coveku krsteno ime Mica?! Znala sam neku bracu: Dragance i Milance, svakakve su ideje roditeljsko-kumovske.


Ma daj! Nekako mi trulo da se dvostruki PhD i rektor univerziteta zove Mica. Zamisli da se bivsi predsednik predstavlja kao Boki Tadic, gde to ima smisla...
appendix appendix 20:40 16.04.2012

Re: ***

Moguce je da je coveku krsteno ime Mica?! Znala sam neku bracu: Dragance i Milance, svakakve su ideje roditeljsko-kumovske...


Profesor dr Mića Jovanović rođen je 1953. godine u Knjaževcu. Gimnaziju je završio u Boru, a Fakultet političkih nauka u Beogradu 1976. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1979. godine. Doktorirao je na Univerzitetu u Londonu 1983. godine, a drugu doktorsku disertaciju odbranio je na Univerzitetu u Mariboru, 1991. godine.

Univerzitetsku karijeru otpočeo je odmah po diplomiranju, 1976. godine, a zvanje redovnog profesora univerziteta dobio je 1996. godine. U periodu 1976-1991. godine, sa prekidima zbog boravka u Engleskoj, radio je na Beogradskom univerzitetu, a od 1991. godine – u Poslovnoj školi „Megatrend”. Od 1997. do 1999. bio je dekan Fakulteta za menadžment u Zaječaru.

Godine 1999. postao je rektor „Megatrend” Univerziteta u Beogradu.

Predavač je po pozivu na mnogim inostranim univerzitetima: Seoul National University, Ecole Superieure de Commerce - Grenoble, Tokyo University, Berlin Frei Univerzitat, Bradford University, London School of Economics itd. Od 1983. do 1989. godine bio je član istraživačkog tima Massachusettss Institute of Technology.
dalje..
p.s
Inače, Mića Jovanović je sin Božina Jovanovića..
Davie Davie 21:54 16.04.2012

Re: ***

Hvala na biografiji ali i mi znamo da googlamo
U svakom slucaju krsteno ime se krije k'o sto zmija krije noge...

Uzgred, London University ne moze da se nadje na internetu ali hajde, valjda zna covek kako se zvanicno zove skola na kojoj je stekao prvi PhD. A isto tako, ni bivsa Visa ekonomska skola (VES) nikad nije bila deo Beogradskog Univeziteta pa onaj ko je tamo davnih 80-tih i 90-tih radio nije bio predavac na univezitetu, ali hajde, sta su male nepreciznosti u biografijima uglednih Srba... secam se tako da nam je onomad i zamenik predsednika DS-a po avanzovanju na mesto premijera naglo aktivirao neke diplome. Bivsi kapitalni ministar je isto tako postao magistar koznacega i koznagde, bivsi gradonacelnik Beograda je postao magistar masinstva, a kasnije kao potpresednik vlade i PhD. Pokrajinski premijer je kao potpresednik Skupstine Srbije takodje magistrirao a kao premijer postao PhD itd. Sve to su kljucni dokazi da se diploma u Srbiji nadasve ceni...
appendix appendix 21:59 16.04.2012

Re: ***

Hvala na biografiji ali i mi znamo da googlamo


niko_kao.ja niko_kao.ja 00:27 17.04.2012

Re: ***

Univerzitetsku karijeru otpočeo je odmah po diplomiranju, 1976. godine, a zvanje redovnog profesora univerziteta dobio je 1996. godine. U periodu 1976-1991. godine, sa prekidima zbog boravka u Engleskoj, radio je na Beogradskom univerzitetu, a od 1991. godine – u Poslovnoj školi „Megatrend”. Od 1997. do 1999. bio je dekan Fakulteta za menadžment u Zaječaru.


Da li to znači da je zvanje redovnog profesora Univerziteta dobio na Poslovnoj školi "Megatrend" i što tako i ne piše.
todor_vasic todor_vasic 19:51 16.04.2012

...

Tokom studija desetak mojih poznanika koji su studirali ekonomiju ili pravo na Univerzitetu u Beogradu u jednom momentu je zbog problema sa polaganjem pojedinih ispita odustalo od školovanja na državnom i prešlo na privatni fakultet. Tamo su gotovo svi u roku stekli akademsko obrazovanje. Zato, privatne fakultete ću uvažavati kada njihovi studenti budi imali problema sa polaganjem ispita i kada kažu "ovaj fakultet (Megatrend, Singidunum, Humanističke nauke, Donja Gorica, etc.) je težak, idem na državni" i pri tom ga završe u roku. Do tad, državni fakulteti, bez obzira koliko rigidni u promeni naučnog i nastavnog plana bili, ostaju za koplje iznad menadžerskih obrazovnih centara.
daredevilboy daredevilboy 19:58 16.04.2012

hm

baroniknez je takva antireklama onoga sto tako zustro brani da je to groteskno

ja sam zavrsio jedan drzavni - tezak, prirodne nauke
i jedan privatni - ekonomski

potpuno je u pravu ko je rekao da se privatni javljaju u polju drustvenih nauka jer su ulaganja i rizik znatno manja


elem priznase mi privatni fakultet i dozvolise dalje skolovanje i ispriznavase sve ispite u americi i u eu na skolama koje su tier 1 nivo

za eu nemam kontra primere, ali u americi su pojavile dve devojke sa ekofa, jedna je glat odbijena a jednoj priznat jedan i po ispit od 3 godine. toliko

mimo toga sve treba da bude podlozno kritici - kako bi se obznanili nedostaci i radilo se na njima

vagati sta je i zbog cega dobro a sta lose je u redu i neophodno

a ovi momci i devojke sto su slepo indoktrinisani s opasnim se stvarima igraju
shvatam ja da je udar na sujetu kad te presije neko ko je imao vremena i za fax i za sport i momka/devojku i zivot a ti studirao na drzavnom boga ti 7 godina

ali posle tih 7 godina probude se ljudi sa nicim mimo povredjene sujete i mnogo kompleksa i besa a nist pametniji nisu

jako mi je bilo zao tih devojaka jer je njima neko godinama sistematski punio glavu takvim stvarima koje nama baroniknez pripoveda

baroniknez baroniknez 21:07 16.04.2012

Re: hm

baroniknez je takva antireklama onoga sto tako zustro brani da je to groteskno


ja ovde nikog ne reklamiram niti mi je to namera, ja sam samo protiv toga da se poredi neuporedivo i to je to

Drugo, vaše bajke o tome kako se privatni fakulteti odavde priznaju, a državni ne priznaju pričajte nekome drugom, ne znam kako vam pada na pamet da meni pišete te besmislice.


a ovi momci i devojke sto su slepo indoktrinisani s opasnim se stvarima igraju
shvatam ja da je udar na sujetu kad te presije neko ko je imao vremena i za fax i za sport i momka/devojku i zivot a ti studirao na drzavnom boga ti 7 godina


Svako ko je studirao zna da čovek ima najviše vremena kada uči, a najmanje vremena kada ne uči. Zato se ja pitam da li ste vi uopšte studirali.

Onaj ko je godinama studirao se opredelio da umesto splava izabere knjigu, što ja smatram dobrim izborom, za razliku od onih koji su izabrali megableju da ne bi proveli vreme sa knjigama.

Studiranje je uvek podrazumevalo i sport i izlaske i svi imaju vremena za to. Oni koji ne znaju da se organizuju upisuju megableju i slične prodavnice diploma pa onda pričaju kako je jako strašno na državnim fakultetima jer zamislite "mora i da se uči", a pred ispit "ne možeš da se napiješ". To mogu na megableji pa zato to i upisuju.
radovan1989 radovan1989 21:16 16.04.2012

Re: hm

Немам објашњење за твој случај, али још на ЕКОФ-у нисам чуо да неко има 7 иѕ Финансијског рачуноводства а да не зна шта је актива и пасива или што би рекaо аутор текста на твитеру "a to za aktivu... Covek shvatio samo kao jedan od ispita. U dodiru sa realnim poslom pohvatace konce"(?!) , или да се мучи са разломцима а положи Математику.
Мегатренд- најпризнатији приватни факултет код нас
наставно особље- између осталих(има и бивших проф. са ЕКОФ-а- ипак профит мотив је јак) Екстра Нена и Ната Беквалац, у том смислу очекујем Ники Минаж и Џастина Бибера на МИТ-ју или Харварду у скорије време.
a001 a001 21:05 16.04.2012

Hmmm...

Tekst je prilično korektan, i zaista vidim logiku u razmišljanju.

Ali, opet, postavlja se pitanje zbog čega ima toliko privatnih ekonomskih, pravnih, menadžment fakulteta, a nijedan (ili gotovo) nijedan građevinski, elektrotehnički, mašinski, hemijski, fizički, matematički?!

Kada se kaže da privatni fakulteti "prodaju" diplomu, to ne mora nužno da znači 'Dobar dan, ja dođoh po diplomu, kol'ko je to para', kao što većina to zamišlja.
Ali, postoji razlika kada se ispit sastoji od knjige od 400 strana i skripte od 40ak strana.

Privatni fakultet bi trebalo da funkcioniše po principu - uložim toliko i toliko novca u opremu i nastavni kadar, pružim kvalitetnu uslugu i ko hoće, mora da plati, ali istovremeno i da poštuje pravila.

Nažalost, većina ljudi koja ode na privatni fakultet očekuje da se ne muči toliko, ako već plaća. Takav je trenutno mentalitet. "Vlasnici" privatnih fakulteta se samo prilagođavaju tome, i to dovodi da privatni fakulteti budu daleko od dobre obrazovne institucije, i da uglavnom kaskaju i dalje za (većinom) državnih fakulteta.
baroniknez baroniknez 21:24 16.04.2012

Re: Hmmm...

Ali, opet, postavlja se pitanje zbog čega ima toliko privatnih ekonomskih, pravnih, menadžment fakulteta, a nijedan (ili gotovo) nijedan građevinski, elektrotehnički, mašinski, hemijski, fizički, matematički?!


Ima privatnih fakulteta i u drugim oblastima, medjutim manje ih je zato što su ulaganja veća, pa se vlasnicima ne isplati, jer za hemiju treba laboratorija itd. Medjutim, primetićete da ni ti "privatni ekomonski fakulteti" nisu baš ekonomski nego više idu ka nekom nazovi menadzmentu ili da "privatni pravni fakulteti" nisu pravni nego više za "državnu administraciju" itd.

Drugi razlog je što je kod nas vlast degradirala pojedine profesije recimo kao što je menadžment i onda je moguće otvarati "fakultete za menadzment" itd.
gocasvilic gocasvilic 21:14 16.04.2012

Polaganje

Ja bih samo dodala ono polaganje kolokvijuma 'na daljinu' koje postoji na Singi dingi fakultetu (kako ga je neko iznad nazvao ), a podrazumeva da student polaze kolikvijum preko interneta od svoje kuce, sedeci ispred svog racunara i za to ima odredjeno vreme (koje je kao kratko), a pritom taj kolokvijum moze da radi bilo ko umesto njega, da koristi knjigu, skriptu, sta god
blebetalo blebetalo 21:42 17.04.2012

Re: Polaganje

Sistem daljinskog obrazovanja tako svuda funkcionise. Kad kazem svuda, ne mislim u Srbiji, vec svuda u svetu. Polazi se od principa da je znanje ono sto placas, a ne diplomu. Ako ces da varas, to ces uraditi i na fakultetu koristeci puskice, bubice i sl. ali to je na tvoju stetu.

Inace princip polaganja na daljinskim studijama se zasniva na veoma kratkom vremenu za odgovore (~15 sekundi da procitas i odgovoris na pitanje), tako da nema sanse da ti otvoris knjigu ili skriptu i pronadjes odgovor. To da neko drugi moze da radi umesto tebe je naravno moguce i siguran sam da se desava. Meni se licno taj princip "kratkog vremena" ne svidja jer tu nema vremena za razmisljanje i logicko zakljucivanje, vec ili znas, ili ne. Sto ce reci moze da se nabuba bez realnog upotrebnog znanja i razumevanja materije. Opet, koliko znam, Bolonja favorizuje takve vrste testova na nivou prepoznavanja, a i fakulteti ga oberucke prihvataju jer se takvi testovi obavljaju na racunarima i ne mora profesor da ih pregleda vec ceo posao uradi racunar za njega.

Po nasem zakonu, studije na daljinu moraju da se posebno akredituju kao poseban studijski program i dozvoljeno je da se daljinskim putem polaze samo jedan kolokvijum, dok sve ostalo mora da se uradi na fakultetu.

Otkricu vam i jednu "tajnu". U Srbiji je pomama za akreditovanjem studija na daljinu ali ne zbog unapredjenja procesa obrazovanja, dostupnosti fakulteta studentima iz unutrasnjosti i zaposlenima vec iz razloga sto pri akreditaciji "daljinski studenti" ne ulaze u opterecenje kvadrature i infrastrukture obrazovne ustanove i nastavnog kadra.
daredevilboy daredevilboy 21:37 16.04.2012

..

nisam rekao da reklamirate nego da ste antireklama
pise u recniku ako vam nije jasno


price i statistike ja nemam jer kao sto rekoh. imam samo svoj primer i stvari kojima sam licno svedocio
studirao sam i privatni i drzavni u isto vreme samo u razlicitim oblastima

meni je sve priznato i u eu tacnije master je u skandinaviji
i u americi

ove dve devojke sa ekofa ne bih imenovao bez pitanja

a nit vam sa pravdam nit vas ubedjujem
jer vi konmpleksasi sa drzavnog koji nikad da zavrse ste gori od hardcore hriscana
neprobojni za logiku i svet koji se oko njih... okrece

bookez bookez 02:26 17.04.2012

Re: ..

studirao sam i privatni i drzavni u isto vreme samo u razlicitim oblastima

Ima jedna bitna stvar. U svetu se dalekoooo više ceni neko sa "stručnim" znanjem koji još dodatno ima neku biznis školu. Tako oni vide idealnog menadžera.

A po pitanju priznavanja, moj drugar, olimpijac, završio na MIT-ju. Probao da upiše magistarske u Beogradu na Matematičkom fakultetu. Znate šta je bilo, tražili su mu da polaže neke razlike u ispitima !!! Drugar lepo ode na Fizički fakultet, gde ga naravno oberučke prihvate. A na tom istom Matematičkom priznaju sve žive diplome iz okruženja.
daredevilboy daredevilboy 09:45 17.04.2012

Re: ..

btw vezano za te umobolne price o medjupriznavanjima

na visoj medicinskoj u bgd priznaju samo sociologiju od ispita sa bgd medicine

hvala lepo toliko bi priznali na svakom drugom faksu
Sofroniye Sofroniye 21:48 16.04.2012

?

Da li postoji neko ovde ko je ucestvovao u procesu akreditacije fakulteta u Srbiji bilo kao profesor bilo kao clan komisije pa da uporedimo iskustva kako se ta akreditacija radi. Veoma bi me zanimalo kako to sustinski izgleda u Srbiji...
blebetalo blebetalo 23:28 16.04.2012

Re: ?

Pripremi se dokumentacija vezana za ustanovu: od kvadrature pa do namene prostorija, popis opreme, zatim spisak svih nastavnih radnika sa biografijom i objavljenim radovima (knjiga nastavnika), spisak nenastavnog osoblja, spisak svih predmeta (knjiga predmeta)...

Za svaki studijski program koji se akredituje pripremi se nastavni plan, kratki plan rada za svaki predmet, spisak nastavnog osoblja koji ima zaduzenja na tom studijskom programu.

Ima tu jos gomila papirologije o organima ustanove, strategiji razvoja i unapredjenja, samokontrole kvaliteta, integracije predstavnika studenata u organe ustanove itd.

Sve ovo je podeljeno na Standarde koji moraju da se zadovolje.

Postoji izvesni "elektronski formular" (Excel fajl) u koji se ubace brojke i one moraju da budu u propisanim granicama. (Broj profesora i asistenata po studentu, kvadratura prostora po studentu, opterecenje profesora, studenta nastavom...)

To je ono cega sam se setio.
Dozvola za rad se dobija na 5 godina, u medjuvremenu sledi jedna spoljasnja provera kvaliteta pre ponovne akreditacije.

Sada je u toku reakreditacija prve grupe visokoskolskih ustanova koje su dobile dozvole pre 5 godina. Mislim da su to mahom visoke skole, pa mozda mozes na njihovim prezentacijama da nadjes neku dokumentaciju.
Sofroniye Sofroniye 00:50 17.04.2012

Re: ?

Mene znaima konkretna poseta komisije, to o cemu pises jeste citava procedura i to je jasno. Medjutim da li se u toku posete:

a) razgovara sa studentima svih godina
b) da li se traze kopije belezaka studenata sa predavanja
c) da li se traze kopije ispita sa svih predmeta po 3-4 iz svake grupe ocena (visoke, srednje, niske)
d) da li se razgovara sa svim profesorima koji predaju predmete u okviru programa


dakle zanimaj me detalji posete komisije a ne sama dokumentacija koja se salje. Naravno ove neke stvari mogu biti deo dokumentacije koja se salje ali mogu da budu trazeni i slucajno za vreme posete. Dakle zanima me kako to tehnicki izgleda kad komisija dodje na fakultet.
daredevilboy daredevilboy 09:48 17.04.2012

Re: ?

ne razgovara se studentima
ovo ostalo se radi
proveana informacija


btw isto proverena info al za ns (nemam info za bg)

neki od drzavnih ne ispunjavaju nist od uslova u toj excel tabeli
pa dobise akreditaciju jer bogati kako ce zatvoriti drzavni :)
jesen92 jesen92 23:43 17.04.2012

Re: ?

ne razgovara se studentima
..to nije tacno!!1 Razgovara se sa studentima, prvo sa predstavnicima studentskog parlamenta a onda sa studentima koji su izfvojeni sa predavanja, slucajni uzorak...komisija za spoljnu proveru sa njima razgovara bez prisustva bilo kog zaposlenog u skoli...razgovara se sa predstavnicima st.sluzbe, bibliotekarom, sefom racunovodstva i kompletnim menadzmentom visokoskolske ustanove...za spoljnu proveru, koja se radi pre ponovne akreditacije, takodje postoje standardi prema kojima se radi izvestaj...s obzirom da radim u jednoj visokoj skoli koja je sad u ponovnoj akreditaciji mogu da vam kazem da smo morali da primimo 4 nova nastavnika zato sto standardi propisuju da ssvaka visokoskolska ustanova mora da ima najmanje 20 nastavnika u stalnom radnom odnosu....itd...nije uopste prijatno kad dodje ta komisija...najvazniji im je izvestaj o samovrednovanju(koji se takodje radi po standardima)...trenutno na sajtu KAPK-a(Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta) se nalaze izvestaji komisija za spoljnu proveru za neke visoke skole...
jesen92 jesen92 23:56 17.04.2012

Re: ?

neki od drzavnih ne ispunjavaju nist od uslova u toj excel tabeli

..sta na primer?..u tabeli se nalaze podaci o strukturi studijskih programa, podaci o nastavnicima , podaci o saradnicima, prosecno opterecenje svakog pojedinacnog nastavnika i prosecno opterecenje na nivou skole/fakulteta, podaci o broju casova na pojedinim predmetima, broju grupa za vezbe i predavanja, broju studenata u jednoj grupi,podaci o prostoru cija se povrsina deli sa brojem studenata a treba da se zadovolji uslov 2,2kvadratna metra po studentu...itd....svi podaci iz el obrasca moraju biti potkrepljeni dokazima u vidu skeniranih radnih knjizica, na primer....isl...nema lazi nema prevare..e sad, druga je stvar kako su neki dobili akreditaciju a ne zadovoljavaju uslove, ako takvih ima:) a ima ih pre svega na privatnim jel vecina ne zadovoljava prvi uslov tj nema propisan broj stalno zaposlenih nastavnika.. a nema ni prostor..nei drze nastavu po kancelarijama i stanovima...
vlad_aleksh vlad_aleksh 22:05 16.04.2012

Od kolevke pa do groba

Upisao sam master studije na jednom državnom "elitnom" fakultetu Beogradskog univerziteta. Znaci navoda za reč elitni, budući da su uslovi studiranja očajni. Profesori i asistenti kao da ne znaju da upotrebljavaju mejl, desilo mi se par puta da nikada ne dobijem odgovore na postavljena pitanja, a kada bih imao sreće odgovori su stizali sa nekoliko nedelja zakašnjenja. Rad u laboratorijama je otežan, budući da su aparati jako stari, te su kvarovi učestali. Uče nas gomili besmislenih stvari koje nikada nećemo moći upotrebiti u srpskoj privredi. Dakle, mene finansiraju poreski obveznici države Srbije, da bih svoja znanja jednog dana primenio u nekoj nemačkoj ili američkoj firmi.
Ako vam nešto znači u pitanju je elektrotehnički fakultet. Zaobiđite ga ako idete Bulevarom kralja Aleksandra.

bene_geserit bene_geserit 06:07 17.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

Kvalitet/uslovi postdiplomskih studija na ETFu jeste ocajan i ne treba gubiti vreme na to. Profesori su zainteresovani samo ako ako mogu da te zajasu da zavrsis neki posao za njih ili nekog njihovog. Ako ne radis magistraturu kod njih ne mozes da ih nahvatas, nema sansi.

Ali reci da se tamo uci gomila "besmislenih stvari koje nikada nećemo moći upotrebiti u srpskoj privredi" je smesno. Obrazovanje ne sluzi tome da te uci onome sto se radi trenutno nego i onome sto ce mozda da se radi u doglednoj buducnosti. Obrazovanje ima funkciju i sirenja vidika jer to moze da pomogne sagledavanju problema iz nekog drugog ugla. Srpsku privredu cine i strane firme koje imaju ogranke u Srbiji. I ako zavrsite ETF pa odete u inostranstvo, sta je u tome lose (dobar deo deviznog priliva Srbije stize od rodbine i prijatelja iz inostranstva, dakle ima koristi za Srbiju; uostalom Srbija i ne zna sta ce sa inteligentnim ljudima, ovako je najbolje za sve). Posebno je smesan deo gde "znanja" sa fakulteta primenjujete u radu u ozbiljnoj firmi, na fakultetu se slabo sta od znanja pokupi, mahom se nauci da se pristupi problemima sa raznih strana i kako da se rese problemi, koji mogu da imaju slicnosti sa onima sa kojima cete da se srecete u firmi ali najcesce nemaju nikakve; konkretno znanje se nauci u firmama za koje radite.
grebostrek.lurker grebostrek.lurker 08:09 17.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

bene_geserit
Kvalitet/uslovi postdiplomskih studija na ETFu jeste ocajan i ne treba gubiti vreme na to. Profesori su zainteresovani samo ako ako mogu da te zajasu da zavrsis neki posao za njih ili nekog njihovog. Ako ne radis magistraturu kod njih ne mozes da ih nahvatas, nema sansi.


Uvek sam se pitao zasto nasi ETF/PMF/FTN/ELF ne guraju neki veliki svetski Open source projekat?

Imaju na raspolaganju odlicnu besplatnu radnu snagu (studente na poslednjim godinama i poslediplomce), nemaju ozbiljnih problema sa budzetom projekta jer su u drzavnoj instituciji. Open source projekti su eticki ispravni jer se rade za unapredjenje struke a ne za profit, sto i prilici drzavnoj ustanovi. A za studente je odlicna vezba i daje sanse za spinoff projekte kad zavrse studije.

Samo profesori treba da budu malo vise zainteresovani...
bookez bookez 11:03 17.04.2012

Re: Od kolevke pa do grobajavascript:;

daje sanse za spinoff projekte

Čuj, spinoff u Srbiji. Od toga beže ko djavo od krsta. Pa to podrazumeva da treba nešto da se radi. Dok je na zapadu normalno da se uspešan projekat na fakultetu izrodi u spinoff kompaniju (koja opet može da uspe, a i ne mora), kod nas je to u domenu naučne fantastike. Mislim da bi bilo izvanredno kad bi se ljudi animirali, a IT traži stvarno minimalna ulaganja. Posle IT-a bi moglo i sve ostalo.

A i fakulteti društvenih nauka bi mogli dosta da ponude društvu. Projekti vezani za online enciklopedije (wikipedia.org), ili za studente engleskog prevodjenje/sinhronizovanje obrazovnih materijala (khanacademy.org), ili već neki novi projekat. Neverovatno mnogo može da se uradi na tom planu, a lako bi mogli privući i investicije.
grebostrek.lurker grebostrek.lurker 11:29 17.04.2012

Re: Od kolevke pa do grobajavascript:;

bookez
daje sanse za spinoff projekte

Čuj, spinoff u Srbiji. Od toga beže ko djavo od krsta. Pa to podrazumeva da treba nešto da se radi. Dok je na zapadu normalno da se uspešan projekat na fakultetu izrodi u spinoff kompaniju (koja opet može da uspe, a i ne mora), kod nas je to u domenu naučne fantastike. Mislim da bi bilo izvanredno kad bi se ljudi animirali, a IT traži stvarno minimalna ulaganja. Posle IT-a bi moglo i sve ostalo.

A i fakulteti društvenih nauka bi mogli dosta da ponude društvu. Projekti vezani za online enciklopedije (wikipedia.org), ili za studente engleskog prevodjenje/sinhronizovanje obrazovnih materijala (khanacademy.org), ili već neki novi projekat. Neverovatno mnogo može da se uradi na tom planu, a lako bi mogli privući i investicije.


Tako i ja mislim. Posla ima i u digitalizaciji knjiznog fonda, u Vikipediji...

A i vazan momenat je osecanje kod studenata da niko ne eksploatise tvoj besplatni rad (u toku skolovanja) za svoje profitne projekte.
vlad_aleksh vlad_aleksh 14:22 17.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

bene_geserit
Kvalitet/uslovi postdiplomskih studija na ETFu jeste ocajan i ne treba gubiti vreme na to. Profesori su zainteresovani samo ako ako mogu da te zajasu da zavrsis neki posao za njih ili nekog njihovog. Ako ne radis magistraturu kod njih ne mozes da ih nahvatas, nema sansi.

Ali reci da se tamo uci gomila "besmislenih stvari koje nikada nećemo moći upotrebiti u srpskoj privredi" je smesno. Obrazovanje ne sluzi tome da te uci onome sto se radi trenutno nego i onome sto ce mozda da se radi u doglednoj buducnosti. Obrazovanje ima funkciju i sirenja vidika jer to moze da pomogne sagledavanju problema iz nekog drugog ugla. Srpsku privredu cine i strane firme koje imaju ogranke u Srbiji. I ako zavrsite ETF pa odete u inostranstvo, sta je u tome lose (dobar deo deviznog priliva Srbije stize od rodbine i prijatelja iz inostranstva, dakle ima koristi za Srbiju; uostalom Srbija i ne zna sta ce sa inteligentnim ljudima, ovako je najbolje za sve). Posebno je smesan deo gde "znanja" sa fakulteta primenjujete u radu u ozbiljnoj firmi, na fakultetu se slabo sta od znanja pokupi, mahom se nauci da se pristupi problemima sa raznih strana i kako da se rese problemi, koji mogu da imaju slicnosti sa onima sa kojima cete da se srecete u firmi ali najcesce nemaju nikakve; konkretno znanje se nauci u firmama za koje radite.


Ako Vam je smešno, Vi se smejte.
Niste razumeli poentu. Završio sam državnu osnovnu školu. Potom državnu srednju školu. A zatim i državni fakultet. Poreski obveznici Srbije su platili moju diplomu inženjera. Ako odem u Ameriku, neka privatna firma koja plaća porez Americi će dobiti inženjera za džaba. Neću slati svoj novac u Srbiju. Da li sada razumete besmislenost ovog obrazovnog sistema u Srbiji? Da sažmem - poreski obveznik koji me je odškolovao nema ama baš nikakve koristi od mene.

I još nešto da Vas pitam. Pretpostavljam da ste studirali elektrotehniku. Na kom ste smeru bili? I koji Vam je omiljeni predmet?
bookez bookez 23:32 17.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

Na kom ste smeru bili? I koji Vam je omiljeni predmet?

Fizička elektronika.
Ja bih radije o omiljnim predavačima, koliko me sećanje služi:

Djordjevic --- Osnovi elektrotehnike
Saranovac -- Upravljački računarski sistemi (editovano)
Jovan Cvetić ------ Specijalna fizika
Jovan Radunović - Fizika materijala (tu me je kupio), Statistička fizika
Vitomir Milanović - Kvantna, Fizika čvrtog stanja

Peju nisam slušao uživo, gužve mi nisu omiljene, ali mi je skripta Elektronika II definitivno omiljena skripta.


vlad_aleksh vlad_aleksh 05:26 18.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

bookez
Na kom ste smeru bili? I koji Vam je omiljeni predmet?

Fizička elektronika.
Ja bih radije o omiljnim predavačima, koliko me sećanje služi:

Djordjevic --- Osnovi elektrotehnike
Saranovac -- Upravljanje u realnom vremenu
Jovan Cvetić ------- Specijalna fizika
Jovan Radunović - Fizika materijala (tu me je kupio), Statistička fizika
Vitomir Milanović - Kvantna, Fizika čvrtog stanja

Peju nisam slušao uživo, gužve mi nisu omiljene, ali mi je skripta Elektronika II definitivno omiljena skripta.




Laserska tehnika i optoelektronika, da budemo precizniji?

Niste prokomentarisali ono najbitnije - sistem obrazovanja koji je besmislen. Ne znam da li se tu slažemo?
Koliko shvatam ništa niste polagali kod Caje?
bene_geserit bene_geserit 06:12 18.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

vlad_aleksh
Pretpostavljam da ste studirali elektrotehniku. Na kom ste smeru bili? I koji Vam je omiljeni predmet?

Ako je pitanje bilo za mene: smer Elektronika. Plus neki ispiti na posdiplomskim na racunarskom smeru (koje nikada nisam zavrsio).
Najomiljeniji (ili bar podnosljiviji) profesori: V.Milutionvic, J.Djordjevic, na elektronici slabo ko, mozda Popovic (Digitalna obrada signala/slike) jer je bio pristojan dovoljno da prepise neku knjigu i da ima neke kao vezbe (istina tezina istih je bila nikakva), meni je Upravljanje u realnom vremenu cini mi se drzala S.Vranes a ne Saranovac i bila je OK, uopste 4-ta i 5-ta godina su bili jedini deo fakulteta koji je na nesto licio. Od predmeta najinteresantniji su mi bili Racunarski VLSI sistemi (izborni sa racunara), Digitalna elektronika, Digitalna obrada signala/slike, i par predmeta sa posdiplomskih (bilo je neka arhitektura racunara sto je J.Djordjevic predavao sto je dobrim delom bilo po Flynn-u i par nekih Veljkovih predmeta sa nekim suludim imenima tipa hardware za podrsku softwerskim sistemima ili software za podrsku hardware-skim sistemima - posle im je promenio ime i prebacio ih na druge).
Najneomiljeniji profesori i predmeti: Pravica i njegova Merenja, Paunovic i Radiotehnika i Telekomunikaciona Elektronika, Teorija Kola.
Covek u belom Covek u belom 12:54 18.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

bene_geserit
Najomiljeniji (ili bar podnosljiviji) profesori: V.Milutionvic, J.Djordjevic

Zanimljivo dva najveca sarlatana na ETF-u (Paunovicevu tazbinu i rodbinu i nesrecnu Jelicu ne racunam, oni su kategorija za sebe)...
Covek u belom Covek u belom 12:58 18.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

bookez
Na kom ste smeru bili? I koji Vam je omiljeni predmet?

Fizička elektronika.
Ja bih radije o omiljnim predavačima, koliko me sećanje služi:

Djordjevic --- Osnovi elektrotehnike
Saranovac -- Upravljanje u realnom vremenu
Jovan Cvetić ------- Specijalna fizika
Jovan Radunović - Fizika materijala (tu me je kupio), Statistička fizika
Vitomir Milanović - Kvantna, Fizika čvrtog stanja

Peju nisam slušao uživo, gužve mi nisu omiljene, ali mi je skripta Elektronika II definitivno omiljena skripta.

Jesi se sretao sa Sabanikama, ili se krenuo na faks pred 5. oktobar?
Kole je bio solidno bolji od Cvetica (i on je sjajan da me ne shvatis pogresno), al je morao napolje...
Covek u belom Covek u belom 13:09 18.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

vlad_aleksh
Laserska tehnika i optoelektronika, da budemo precizniji?

Niste prokomentarisali ono najbitnije - sistem obrazovanja koji je besmislen. Ne znam da li se tu slažemo?
Koliko shvatam ništa niste polagali kod Caje?

Na TF-u (FE-u) su uvek bile 2 grupe ljudi. Prva u manjini u kojoj je bookez i druga u vecini gde su zavrsavali takvi ko ti, sto su se pojavljivala na ispitima iz elektronika i automatika sa godistima indeksa 10+ od redovne generacije...
vlad_aleksh vlad_aleksh 14:14 18.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

Covek u belom
vlad_aleksh
Laserska tehnika i optoelektronika, da budemo precizniji?

Niste prokomentarisali ono najbitnije - sistem obrazovanja koji je besmislen. Ne znam da li se tu slažemo?
Koliko shvatam ništa niste polagali kod Caje?

Na TF-u (FE-u) su uvek bile 2 grupe ljudi. Prva u manjini u kojoj je bookez i druga u vecini gde su zavrsavali takvi ko ti, sto su se pojavljivala na ispitima iz elektronika i automatika sa godistima indeksa 10+ od redovne generacije...


Čoveče u belom, hoćeš da prekinemo ovo besmisleno prepucavanje, ovde na blogu? I da se lepo nađemo negde u gradu, popijemo piće, lepo se ispričamo.
Šta kažeš?
bene_geserit bene_geserit 04:05 19.04.2012

Re: Od kolevke pa do groba

Covek u belom
bene_geserit
Najomiljeniji (ili bar podnosljiviji) profesori: V.Milutinovic, J.Djordjevic

Zanimljivo dva najveca sarlatana na ETF-u (Paunovicevu tazbinu i rodbinu i nesrecnu Jelicu ne racunam, oni su kategorija za sebe)...

Da su Veljko i Joca sarlatani je bio standardni lajtmotiv ekipe iz Domovine (dok su ispijali svoje konjake i valjda pravili planove kako da unaprede svoj odsek tj. elektroniku). Posto su u pitanju dva glavna profesora sa racunarskog smera, to naravno znaci da je ceo smer sarlatanski.

Ja sam imao prilike da vidim sta i kako rade obe strane jer sam i kod jednih i kod drugih polagao ispite (smer Elektronika, izborni ispit, diplomski, postdiplomske Racunari).
To sto je Caja u nekoj dalekoj proslosti (za vreme kada sam ja studirao) uradio neke projekte za vojsku ili koga vec pa je fakultet od toga nesto profitirao, nema nikakve veze sa time kakav je on bio predavac i pedagog, tj nula. Zivkovic je bio puno bolji od Caje (makar mu je knjiga bila pristojna i predavljanja razumna), ali i on je bio zaostao u vremenu.
Sa druge strane Veljko je u to vreme jos uvek drzao kontakt sa vremenom (koliko toliko), bio je jedan od retkih profesora koji je ubacivao savremene stvari u svoje ispite (npr. iz njegovih "Racunarskih VLSI sistema" na redovnim studijama, je covek morao da ubacuje razne stvari u FPGA-eve, "dizajnira" neki rudimentarni RISC u nekom HDL-u, i sl.), pripremao je slajdove koje si mogao da kopiras i drugu literaturu za svoje predmete, i ucio je studente stvarima koje su odavno trebali da znaju ali nije imao ko da ih nauci kao sto je nacin pisanja radova u formatu zahtevanom za IEEE casopise, nacin pripreme prezentacija i izlaganje. Kada uporedis to sa facama kao sto je Caja i njegovo crtkanje po tabli, ne pripremanje za predavanja (Zivkovic je makar to radio kako treba), ne obezbedjivanje studentima literature za njegov predmet (njegovo smece od knjige se ne moze nazvati tim imenom), i time sto materiju koju predaje nije uskladio sa tehnoloskom revolucijom koja je projurila pored njega dok je ispijao vinjacice ili bese konjacice u Domovini, to je nebo i zemlja.

Uostalom za 99% ljudi koji su zavrsili elektroniku i u zivotu se bavili strukom (ne prodajom i ne izlezavanjem u telekomima i sl.), ono sto im je Caja predavao im nije vise nikada zatrebalo za bilo sta u struci, a ono sto je Zivkovic predavao je zatrebalo na nekom elementarnom nivou. Posto nije fer porediti ispite sa druge i trece godine sa onima sa cetvrte/pete, da dodam da i sve ostale ispite sa elektronike na poslednje dve godine kada covek strpa na gomilu, samo par ih je moglo necemu korisnom da posluzi.
S druge strane ono sto je Veljko predavao, sa time se vecina njih bakce ceo zivot.

Sarlatastvo u profesorskoj struci se meri: odnosom prema studentima, koliko materija koju predajete ostaje savremena, kako se pripremate za predavanja, da li obezbedjujete odgovarajucu literaturu studentima, i u krajnjoj liniji da li to sto ste naucili studente im ikada vise zatreba.
Najlakse je sedeti u domovini i prozivati druge da su sarlatani a pri tome nista ne uraditi da se ozbiljno bavite svojom profesijom.
Ko je tu onda bio sarlatan?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana