Kapitalni akademski doprinos suočavanju sa prošlošću

Opasna sećanja i pomirenje: Kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu, Ex Libris, Rijeka, 2012, 374. str

U izdanju Ex-Librisa iz Rijeke je izašla nova knjiga pod nazivom "Opasna sećanja i pomirenje: Kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu". Knjiga je štampana uz pomoć nemačke organizacije za promociju kulture i knjiga Traduki i predstavlja zbornik radova sa istoimenog naučnog skupa održanog prošlog leta u Domu Omladine u Beogradu u organizaciji Centra za istraživanja religije, politike i društva.

Knjigu su priredili Srđan Sremac, Zoran Grozdanov i Nikola Knežević a radove su objavili sociolozi, filozofi i bogoslovi iz zemalja bivše Jugoslavije kao i velika svetska imena iz oblasti religije, poput Jurgen Moltmanna, Miroslava Volfa i Alide Asman.

Knjiga će biti svečano predstavljena na naučnom skupu "Mediji, religija i nasilje u postkonfliktnom društvu" koji se održava 18 i 19 maja u Domu Omladine u Beogradu, u 19 časova. Knjigu će pored urednika zbornika predstaviti i prof. Ivan Cvitković.

Možemo se pohvaliti da je ova knjiga jedna od prvih kapitalnih dela koja promišljaju teme suočavanja sa prošlošću sa akademskog aspekta.

U posljednjih nekoliko godina na prostoru bivše Jugoslavije puno je pisano o pomirenju, uglavnom sa društveno-političkog aspekta. Međutim, postavlja se pitanje da li je sve rečeno na ovu temu (ma koliko ona bila neiscrpna), pa svaki novi pokušaj ukazivanja na ovaj problem predstavlja samo ponavljanje već izgovorenog ili nam je neophodno neprekidno ukazivanje na složenost ove problematike? Mora se priznati da je o kulturi pamćenja malo pisano (a puno govoreno) na našim prostorima, posebno u teološko-religiološkom diskursu. Spomenuti deficit istraživanja ove problematike vjerovatno je posljedica, s jedne strane složenosti samog predmeta, a sa druge strane nerazvijenosti i inertnosti domaće teologije i religiologije za ovu nadasve zahtijevnu i izazovnu temu.
Pitanja od kojih polazimo u ovom zborniku radova su: Postoji li kontekstualno religiološko promišljanje u zemljama regije kao anamnetičko-kritički interdisciplinarni diskurs koji želi ispitati uzroke i posljedice sukoba i objasni ih teološkim, filozofskim, antropološkim, sociološkim putem i pruži neophodan teorijski doprinos naporima da se slični konflikti u budućnosti nadiđu? Koliko je važno da sjećanje bude zastupljeno u religiološkom diskursu unutar naše regije opterećene prošlošću i sukobima? Na koji način je moguće (de)konstruirati prošlost (ne)brisanjem karika kolektivnog pamćenja politički i religijski motiviranih sukoba? Kako se (ne)sjećati na ispravan način? Koja je odgovornost političkih elita i religijskih zajednica u kreiranju identiteta i kolektivnog pamćenja? Na koji način mediji i institucije (ne)utječu na kreiranje kulture pamćenja, identitete žrtava i počinitelja, sukoba i pomirenja? Koje je mjesto i uloga kolektivne odgovornosti u formiranju sjećanja i priznavanju krivnje?

Očito je da se u regiji suočavamo sa kvalitativnim i kvantitativnim deficitom ovakve vrste diskursa. Kontekstualno osetljivo teorijsko promišljanje pored snažnog anamnetičkog impulsa usmjerenog prema prevladavanju prošlosti nužno se mora baviti i dekonstrukcijom raznih društvenih pojava dajući tako religiologiji aktualnost i djelatnost, rastavljajući je pritom od ‘društveno političke nedužnosti'. Dakle, nedovoljna zastupljenost ovakve vrste kritičke svijesti za posljedicu ima negativne, ne samo znanstvene, već i religijsko-političke implikacije, pogotovo kada se govori o međureligijskom dijalogu, koji je zemljama u regiji neophodan. Imajući u vidu znanstveno-akademsku aktualnost religijsko-političkog promišljanja u svijetu, smatramo da je neophodno učestvovati u ozbiljnom interdisciplinarnom istraživanju koji će dati nesumljiv doprinos našem društvenom i akademskom kontekstu.
Predstavljeni radovi mogu se podijeliti u dve glavne tematske celine. Prva cjelina obuhvaća radove iz područja ‘Teologije, religije i sjećanja' dok se druga tematska cjelina više usmjerava na promišljanje odnosa ‘Kulture, religije i sjećanja'. Ovakva podjela je nužna budući da pitanje pomirenja, pa i onog religijskog, uloge religijskih zajednica u nedavnim sukobima na području bivše Jugoslavije, ne predstavljaju izazov samo za teologe, već više i za istraživače neteoloških disciplina. Nekoliko tekstova u ovome Zborniku izvorno nisu izloženi na konferenciji u Beogradu - članci Aleide Assmann, Jürgena Moltmanna i Miroslava Volfa. 9. i 10. travnja 2011. godine u Bad Bollu u Njemačkoj održan je simpozij o sjećanju prigodom 85. rođendana prof. Jürgena Moltmanna. Budući da su se obje konferencije bavile vrlo sličnom tematikom, susretljivošću prof. Moltmanna ustupljeni su nam i ti članci koji do sada nisu objavljivani, na čemu mu ovom prilikom zahvaljujemo.

U nadi da će se ovakve i slične teme u budućnosti češće nalaziti na akademskom programu u zemljama regije, sa zadovoljstvom predstavljamo i preporučujemo ovu knjigu čitalačkoj publici na ocjenu.

U nastavku se nalaze naslovi radova objavljenih u knjizi:

Politika, teologija i sjećanje

Miroslav Volf, Kako ispravno pamtiti zlodjela:o sjećanju žrtava i počinitelja

Alen Kristić, O „razrokosti" teološkog govora

Norbert Reck, Hanna Mandel: Opasne uspomene na Auschwitz i težnja za pomirenjem

Jürgen Moltmann, Opraštanje grijeha... a tko opravdava žrtve?

Zoran Grozdanov, Govor o Bogu neostjetljiv na patnju

Darko Đogo, Politikantska ili politička teologija 1945-1990 ili o (ne)mogućnosti jedne jugoslovenske pilitičke teologije

Zlatiborka Popov-Momčinović, Religija i politika u postkonfliktnom društvu - politička ili „politička"

Nikola Knežević, Između anamnetičkog uma i kulturalne amnezije: ka afirmaciji kontekstualne političke teologije u regionu

Zoran Turza, Fragmenti kao teološki potencijal

Irina Radosavljević, Predstava stradanja u pravoslavnoj ikonografiji kao obrazac teologije sećanja i pomirenja

Kultura, religija i sećanje

Aleida Assmann, Transformativna snaga sjećanja

Ugo Vlaisavljević, Religija i politika svetog

Jadranka Brnčić, Pamćenje, trauma, praštanje i kršćanska odgovornost

Srđan Sremac i Sergej Beuk, Religija, duhovnost i posttraumatsko sećanje

Miroslav Keveždi, Evropska kultura sećanja

Davor Džalto, (Ne)postojanost sećanja

Violeta Cvetkovska Ocokoljić, Tatjana Cvetkovski i Ana Langović Milićević, Medijsko podsećanje i/ili zajedničarenje

Martina Topić, Diskursi o religiji i pomirenju u Hrvatskoj: modernost i postmodernost

Zorica Kuburić, O mogućnostima izgradnje međusobnog poverenja na Balkanu