Društvo

Uputstvo za upotrebu "ekonomije"

antioksidant RSS / 05.06.2012. u 12:16

Ništa originalno, naravno. Prenosim Henrija Hazlita i osnovnu ideju njegove knjige "Ekonomija u jednoj lekciji"*

"Umetnost ekonomije sastoji se ne samo u sagledavanju trenutnih već i dugoročnih efekata svake politike ili čina; ona se sastoji u praćenju posledica koje takva politika ima ne samo na jednu grupu već na sve grupe"

Jednostavna, koliko i zvuči, ova "lekcija" je često zanemarena. Kada se obrazlažu pojedine teorije ili raznorazni "predlozi" uporno se promene u društveno ekonomskom sistemu posmatraju samo sa jedne tačke (iz pozicija jedne interesne grupe) i u ograničenom vremenskom horizontu. Ništa sporno u tome, naravno. Svet je OK posmatrati iz svoje perspektive i krajnje je legitimno prilagođavati ga sebi, ali posledice nekog delovanja nikada nisu usmerene samo na jednu osobu (čovek - osttrvo i slične priče) a i ne postoji dugme na koje se neka društvena promena "gasi" kad se otme kontroli, tj kad počnu da "stižu računi na naplatu"ali... Oni koji previše mašu svojim jednostavnim rešenjima, najčešće lobiraju za određenu interesnu grupu, zamagljujući sve posledice, pokušavaju da stvore kontekst u kome je "svima dobro". Na žalost, svet ne funkcioniše toliko jednostavno. Jednostavnih rešenja nema. Poreze je nemoguće smanjiti ako se ne smanje davanja na nekoj strani (ili se budžet ne zaduži ili se ne iskopa nafta). Penzije i socijalna davanja je nemoguće povećati ako se ne povećaju prihodi budžeta (čitaj:porezi i zaduživanja). Povećanje poreza znači povećanje cena. Povećanje cena znači ili smanjeni promet ako postoji elastičnost tražnje a ako je u pitanju hleb i mleko... znači pad prometa nečeg drugog (setite se 90ih kad je zamena veš mašine stare 20 godina bila luksuz... ili flajka piva u kafiću ispred zgrade posle letnjeg basketa).


Poenta je: sve je povezano, sve ostavlja neke posledice, raumno je i pošteno probati sagledati ih što je više moguće. Ne kažem da je moguće (ko to tvrdi pojma nema ili laže (svesno ili nesvesno)) ali ako se želi razumeti proces, mora se probati. U svemu. Nema jednostavnih odgovora ni oko eura, ni oko poreza, ni oko... ali bar postavljajmo pitanja...

*knjiga je pisana 1946. godine kad je svet izgledao drugačije tako da se ne treba "kačiti" baš za svaku rečenicu ali preporuka je da se proba "otpratiti" osnovna teza koja je nepred parafrazirana. Kod nas postoji izdanje "Službenog glasnika".

 

 



Komentari (117)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

farenhajt farenhajt 00:47 08.06.2012

Re: Knjiga

Au majstore

Da bi ti ovako nastupio, treba da sam ja baš pogrešio, a ti da si baš siguran.

Evo ti nešto (http://www.halooglasi.com/) najpribližnije slobodnom tržištu

Umesto gorenavedenog, ti lupio pa ostao živ.
jinks jinks 07:28 06.06.2012

...

Kada se obrazlažu pojedine teorije ili raznorazni "predlozi" uporno se promene u društveno ekonomskom sistemu posmatraju samo sa jedne tačke (iz pozicija jedne interesne grupe) i u ograničenom vremenskom horizontu.

Ništa sporno u tome, naravno. Svet je OK posmatrati iz svoje perspektive i krajnje je legitimno prilagođavati ga sebi


Ne samo gledano iz perspektive razumevanja podjedinacnih interesa i drustvenih procesa, ili iz perspektive pojedinca koji svet prilagodjava sebi.

Po jednoj prici i sam nas mozak funkcionise sveden na dva osnovna principa: svodjenjem grupnog na individualno, ali, paralelno s time, i izvodjenjem grupnog iz individualnog.

I verovatno slicno tome kako ova dva osnovna principa u glavi traba da se nadju u nekoj stabilnoj ravnotezi, tako izgleda da i ekonomija i interesi pojedinaca treba na neki nacin da se harmonizuju, odnosno da istovremeno deluju ne negirajuci jedno drugog, kako bi prica funkcionisala na duze staze.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 20:25 06.06.2012

au, bre, ao

kolko komentaraaaa.

:)
zilikaka zilikaka 06:25 07.06.2012

100

Nemam šta da kažem, al šteta da se baci
bene_geserit bene_geserit 00:29 08.06.2012

Jednostavnih rešenja ima

Kada se obrazlažu pojedine teorije ili raznorazni "predlozi" uporno se promene u društveno ekonomskom sistemu posmatraju samo sa jedne tačke (iz pozicija jedne interesne grupe) i u ograničenom vremenskom horizontu. Ništa sporno u tome, naravno. Svet je OK posmatrati iz svoje perspektive i krajnje je legitimno prilagođavati ga sebi, ali posledice nekog delovanja nikada nisu usmerene samo na jednu osobu (čovek - osttrvo i slične priče) a i ne postoji dugme na koje se neka društvena promena "gasi" kad se otme kontroli, tj kad počnu da "stižu računi na naplatu"ali... Oni koji previše mašu svojim jednostavnim rešenjima, najčešće lobiraju za određenu interesnu grupu, zamagljujući sve posledice, pokušavaju da stvore kontekst u kome je "svima dobro". Na žalost, svet ne funkcioniše toliko jednostavno. Jednostavnih rešenja nema. Poreze je nemoguće smanjiti ako se ne smanje davanja na nekoj strani (ili se budžet ne zaduži ili se ne iskopa nafta). Penzije i socijalna davanja je nemoguće povećati ako se ne povećaju prihodi budžeta (čitaj:porezi i zaduživanja). Povećanje poreza znači povećanje cena. Povećanje cena znači ili smanjeni promet ako postoji elastičnost tražnje a ako je u pitanju hleb i mleko... znači pad prometa nečeg drugog (setite se 90ih kad je zamena veš mašine stare 20 godina bila luksuz... ili flajka piva u kafiću ispred zgrade posle letnjeg basketa).
Poenta je: sve je povezano, sve ostavlja neke posledice, raumno je i pošteno probati sagledati ih što je više moguće.

Trenutni ekonomski sistem kod nas je ekstremno nepravedan. Par jednostavnih resenja bi ga popravilo jako puno.
Ovaj tekst ser samo bavi razlozima zasto da ga ne popravi.
Cuj, treba da se dobro razmisli i izvagaju posledice pre nego se nesto promeni, a u medjuvremenu da pustimo da jedne drustvene grupe potkradaju druge.

A da podjemo od toga sta je to ekstremno nepravedno u sadasnjem sistemu:
- zaposleni na budzetu i penzioneri direktno kradu od ljudi zaposlenih u privredi
- krade se od sledecih generacija ekstremnim zaduzivanjem koje se preusmerava u potrosnju i privatizacijom resursa koji ne bi smeli da se privatizuju (uskoro ce biti aktuelno - proizvodnja elektricne energije)
Sto ne bi recimo, jednostavnim resenjima, popravili samo ove dve ekstremne nepravednosti. Vodeci se interesima celog drustva a ne jedne interesne grupe.

Recimo da podjemo od penzionera: ne postoji penzioni fond (potrosio ga Sloba da vodi ratove). Trenutne generacije koje rade isplacuju penzije penzionerioma. Odnos zaposlenih i penzionera je neodrziv. Penzije su neodrzivo visoke u odnosu na platu.
Jednostavno resenje - limitirati penzije na neku sumu (reda 150-180 eura) i vezati povecanje tog limita za prosecnu platu u privredi. Na taj nacin ih pretvoris u neku vrstu socijalne pomoci za stare.
Zbog cega je ovo jednostavno resenje lose, sa bilo kog aspekta, za drustvo u celini?
Penzionerima ostaje dovoljno da ne budu gladni. Oni sa ogromnim penzijama ostanu bez njih (iz moje perspektive, sramota je sto su ih do sada dobijali). Svoja stecena prava su ugrozili kada su glasali za Slobu da vodi ratove. Toliko opterecivati trenutno zaposlene da bi odrzali penzionerska stecena prava nije pravedno.

Onda zaposleni na budzetu. Prosecna plata zaposlenih na budzetu je solidno veca od prosecne plate zaposlenih u privredi. Pri tome broj ljudi na budzetu je nekoliko puta veci od potrebnog u krajnje komplikovanom birokratskom sistemu koji imamo danas, a verovatno 10x veci kada bi se sistem optimizovao. U Srbiji svako zeli da bude na budzetu a ne da radi u privredi. To treba da se promeni za 180 stepeni.
Prvo jednostavno resenje: ogranici se prosecna plata zaposlenih na budzetu na 70% prosecne plate ogranicenih u privredi (tj. na pola onoga sto primaju danas, ne proporcionalno vec da se vodi racuna o socijalnim aspektima).
Napravi se plan za smanjivanje administracije recimo 3x za sledecih 5 godina i u zavisnosti od toga kako ide smanjiti taj % dalje.
Drugo jednostavno resenje: promeni se zakon o radu (ili sta vec regulise prava radnika) i oduzme se pravo na bilo kakvu otpremninu zaposlenima na budzetu (iz moje perspektive, sramota je sto su je do sada imali).
Zbog cega je ovo jednostavno resenje lose, sa bilo kog aspekta, za drustvo u celini?
Zaposleni u administarciji ostaju bez nezasluzenih povlastica, sto je korisno sa aspekta pravednosti.

Ustede preusmeriti na: ekstremno smanjivanje poreza na platu za one sa malih primanjima, smanjivanje zaduzivanja i prodaje stvari koje ne bi trebalo da se prodaju.
antioksidant antioksidant 13:32 09.06.2012

Re: Jednostavnih rešenja ima

A da podjemo od toga sta je to ekstremno nepravedno u sadasnjem sistemu:

i odmah u prvoj sledecoj recenici se diskvalifikuje iz bilo koje ozbiljne rasprave
- zaposleni na budzetu i penzioneri direktno kradu od ljudi zaposlenih u privredi

resenje je da se ukine budzet i onda ostaju samo zaposleni u privredi i takav sistem fantasticno funkcionise?
ko bi rekao da je svet toliko pun neoliberala :)

sto se tice predloga, samo ukratko - da zanemarimo proces dolaska do tog resenja (a ulazak u vec stecena prava moze biti komplikovan) krajnji saldo je budzetski neutralan (jer prosecna penzija je i sada na tom nivou otprilike). jedino bi se unutar grupe penzionera izvrsila preraspodela. ostaje naravno problem prihoda u tom slucaju jer ti koji primaju najvise penzije su do sada najvise uplacivali, tako da izmenom koncepta se prestaje uzimati puno za penzione doprinose od onih koji imaju visoke zarade

sto se tice zaposlenih na budzetu - to je siroka kategorija i ljudi to cesto zanemaruju. zaposleni na budzetu su i vrhunski hirurzi. zar njima plate ogranicavati na 70% plata u privredi? a ako se misli na administraciju - ona i nije toliko velika da saplice sistem (to je oko 60 000 ljudi ukljucujuci i lokalne samouprave). veci je problem sto administracija ne isporucuje nista za uzvrat. nju treba menjati, tj uciniti je efikasnijom

i da, sa ovim se slazem
Drugo jednostavno resenje: promeni se zakon o radu (ili sta vec regulise prava radnika) i oduzme se pravo na bilo kakvu otpremninu zaposlenima na budzetu (iz moje perspektive, sramota je sto su je do sada imali).

ta zastita radnika, na zalost, nije ni zazivela u privatnom sektoru, a previse je zlopupotrebljena u javnom

i da, komentar na ovo

Trenutni ekonomski sistem kod nas je ekstremno nepravedan. Par jednostavnih resenja bi ga popravilo jako puno.
Ovaj tekst ser samo bavi razlozima zasto da ga ne popravi.
Cuj, treba da se dobro razmisli i izvagaju posledice pre nego se nesto promeni, a u medjuvremenu da pustimo da jedne drustvene grupe potkradaju druge.
ok, ako mislis da pristupis cackanju po drustveno ekonomskom sistemu bez anticipacije mogucih posledica, samo nastavi, ne bi bio ni prvi ni poslednji
samo, znaj jedno - nikome do sada nista nije uspelo na taj nacin, pa se ne iznenadi ako i ti izazoves gore
mariopan mariopan 21:09 09.06.2012

Re: Jednostavnih rešenja ima

. jedino bi se unutar grupe penzionera izvrsila preraspodela. ostaje naravno problem prihoda u tom slucaju jer ti koji primaju najvise penzije su do sada najvise uplacivali, tako da izmenom koncepta se prestaje uzimati puno za penzione doprinose od onih koji imaju visoke zarade

Slažem se da treba uradili unutrašnju preraspodelu sredstava za penzije ali se ne slažem da su oni koji sda imaju visoke penzije više i uplaćivali, tu su i oni koji su radili u zaštićenim državnim firmama, ponekad i gubitašima, čije smo gubitke mi iz privrede podmirivali.
Oni su delili i visoke plate, naravno ne svi, ali recimo koliku će penziju sebi "zaraditi" direktor kontorole letenja ako sada ima platu od preko 800 000 dinara mesečno, i od toga uplaćuje u penzioni fond neke pare?
Da li misliš da je on to zaradio obzirom da su, kako pišu mediji, u gubicima? Ko će pokriti gubitke firme u kojoj je direktor, i iz kojih sredstava se plaća i ta plata i njegov doprinos za penziju? Iz budžeta?
Pa imamo paradoks da kv radnik koji je radio u Naftagasu ili Elektroprivredi, kao metalostrugar, bravar, vozač,... ima veću penziju nego inženjer u tekstilnoj, građevinskoj... industiji?

Šta je recimo radio Krkobabić celog života da ima toliku penziju? Zaradio?
Sama činjenica da je oduvek bio veliki raskorak u platama u privredi i vanprivredi govori o tome da su te pare uzete od privrede i deljene vanprivredi kao plate, već tada nepravedno i mnogo veće,( i sada se to radi) pa se od toga davalo za te njihove sadašnje penzije.

Tamo gde je kvalifikacija i odgovornost na poslu bila visoka tu je opravdano da penzije budu veće, koliko velike ne znam, to će morati da se izračuna kada vidimo sa čim raspolažemo?
Ali tamo gde je kvalifikacija slična ili ista, (srednja škola = radnici svih profila) samo su različita preduzeća u kojima se radilo, nije fer da njihove penzije budu po tri do pet puta veće, kao što je sada slučaj.
Da bi se reforma penzionog sistema uopšte mogla sprovesti moraće da se dirne u svačija stečena prava, da vidimo kako su ih stekli, pa ako jesu neka im ostane, ako nisu, žao mi je, moraće da se zadovolje manjim primanjima.

Nama su svima već dirnuli u stečena prava onog časa kada su pokrali naše penzione fondove, i ti ljudi koji su to uradili su i dalje u ovoj zemlji, možda im treba postaviti nekoliko pravih pitanja? Možda se negde nađe još malo para koje nisu uspeli da pokupe?
tarantulla tarantulla 01:20 08.06.2012

Jedna ideja-besplatno

Apropo ovog http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2012&mm=06&dd=07&nav_id=616630

Danas sam baš nešto razmišljao na ovu temu i evo baš pročitah ovo, pa rekoh, bolje da objavim ovde u ovom 'ekonomsko-wannabe blogu' da mi ne mazne neko ideju he he

Možda neko od nadležnih i porazmisli o predlogu.

Naravno, ovo nema veze sa mojim projektom koji sam spominjao, a koji bi definitivno zaposlio sto hiljada Beograđana, za kratko vreme(cirka,dva meseca).

P.S.
da imamo normalni sistem, večeras bi me pozvali iz ministarstva ekonomije da čuju o tome, bez sve zajebancije

Adu Ciganliju treba sa kreditom od recimo, milijardu evra, pažljivo (ekološki prihvatljivo) pretvoriti u najbolji zabavni centar u Evropi, koji bi bio mažen i pažen i kontrolisan od privatne policije.

Sa desetinama bazena, tobogana, fontana i sličnih zajebancija, dens i rock scenama, kafića, javnih kuća (apropo ovog, između lažnog moralisanja i jedenja korenja, trebalo bi izabrati legalizovanje najstarijeg zanata, u interesu svih. Siguran sam da bi se na referendumu građani izjasnili, u korist iste).

Dakle sve pod plexi kupolama, geo termalno grejano,sa vodenim kanalima, veštačkim ski stazama, zimskim veštačkim ski stazama, kockarnicama (zakonski regulisati lokalno) i hotelima, i milion drugih zezancija preslikanih iz modernih zemalja i poneka naša ideja (doduše, za ovo mrka kapa-nešto smo presušili sa inventivnošću zadnjih dvadeset godina).

Moglo bi da se zaposli najmanje deset hiljada ljudi, i ostvaruje prihod od 500 miliona-milijardu evra, na godišnjem nivou! Gde su naši, a gde su strani turisti!

I sad mi kažite, zašto ne bi ovo realizovali?



Ovaj grad-'ostrvo', živeo bi cele godine, 24 sata na dan.

Naravno..sad kad imamo nestabilnu pol.situaciju i radikale na vlasti..ovo je samo utopija

p.s.

duhoviti i stručni komentari su poželjni, slaboumni i depresivni molim da izostanu.
fala
maksa83 maksa83 06:58 08.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

trebalo bi izabrati legalizovanje najstarijeg zanata

E dakle ovaj čovek bi samo nešto legalizovao...
libkonz libkonz 09:32 08.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

autorska za Tarantulu! Malo nam je Filip.
Naravno, ovo nema veze sa mojim projektom koji sam spominjao, a koji bi definitivno zaposlio sto hiljada Beograđana, za kratko vreme(cirka,dva meseca).

da objavimo nekome rat?
maksa83 maksa83 09:59 08.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

duhoviti i stručni komentari su poželjni, slaboumni i depresivni molim da izostanu.

Izvini, ja moram jedan slaboumni.

Prošli put si insistirao da se legalizuje divlja gradnja po Borčama i sl. zato što si ti napravio kuću tamo bez papira.

Sada predlažeš da se legalizuje prostitucija. Nije valjda da...?
libkonz libkonz 10:04 08.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

Sada predlažeš da se legalizuje prostitucija. Nije valjda da...?

Samo u početku, dok ne stane na noge.
milisav68 milisav68 10:21 08.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

libkonz
Sada predlažeš da se legalizuje prostitucija. Nije valjda da...?

Samo u početku, dok ne stane na noge.


inco inco 12:00 08.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

tarantulla
Moglo bi da se zaposli najmanje deset hiljada ljudi, i ostvaruje prihod od 500 miliona-milijardu evra, na godišnjem nivou! Gde su naši, a gde su strani turisti!


'ajd da pretpostavimo da ce po glavi posetioca zeljnog zabave na tom megalomanskom projektu u proseku moci da se prihoduje 500 evra dnevno (Las Vegas standard!), odakle mislis da ce ti doci milion-dva miliona turista? I kojim to prevoznim sredstvom racunajuci da BEG aerodrom ne dobaci ni 2 miliona pristiglih ljudi godisnje, a teoretski kapacitet mu je tu nesto ispod 5 miliona (dolasci + odlasci kombinovano)? Ili da ulozimo jos jednu milijardu da prosirimo kapacitete aerodroma, i jos par milijardi da prosirimo kapacitete puteva da bi mogli turisti da dodju i vide cudo na Adi, taman ispod cudesnoga mosta? I naravno jos koju milijardu u marketing. Pa da, kad je beg bio cicija, mi se i onako kupamo u silnim milijardama, secam se kad sam i obican Sava 'leb kupovao za milijardu...

A vidi se koliko ti je ekonomija jaca strana ako mislis da postoji nesto sto nije rat ili nafta sto ce u svojoj prvoj godini ostvariti prihod jednak onome koji je ulozen u stvaranje toga necega. A sa deset hiljada zaposlenih i samom megalomanijom od projekta koja inherentno ima jako visoke troskove odrzavanja, sve i da privuces globtrotere da ti dodju na nesto sto ima na svakom cosku planete, koliki mislis da ce biti profit? Je l' ko Zastava/Fiat gde evo sad dajemo 200k evra dnevno da toboze dobijemo nesto u buducnosti?

Daj covece, reci da se salis... Mada uzevsi u obzir vise puta iskazanu ljubav prema DS-u (je l' imas i koju lepu rec za Dinkica i njegovu na-procenat grupaciju?) bojim se da si ozbiljan. Bar koliko ozbiljno moze razmisljati bubuljicavi tinejdzer...
tarantulla tarantulla 15:49 08.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

Iskreno, računao sam sa min. dvesto miliona godišnje profita, što je ostvariva cifra. Ali bi uz moćnu propagandu posle nekoliko godina dogurali i do 500 miliona. Ubeđen sam da bi prihodi samo od domaćih turista bili ogromni.

Prostituciju legalizovati samo u okviru 'super 'ostrva'.

Početi sa eksperimentalnim modelom,manjeg obima. Na dvadeset km od Ade ističe reka vrele vode u Savu
Besplatni energetski potencijal koji bi imao ulogu u ovom projektu.

Naravno,uzeti u obzir i strane investitore i zainteresovati investicione fondove. Kad smo mogli da damo 400 miliona za jedan most koji ne donosi profit, zašto ne bi moglo za ovu fabriku para.

Ja nisam partijski čovek, samo sam tačno predvideo da će Nikolić pobediti,i da je velika šteta što Tadić nije pobedio jer će to automatski uticati na investicije. A tek ćete da vidite..
antioksidant antioksidant 20:15 09.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

maksa83
trebalo bi izabrati legalizovanje najstarijeg zanata

E dakle ovaj čovek bi samo nešto legalizovao...

da ga podgovorimo da legalizuje kinder?
mariopan mariopan 21:25 09.06.2012

Re: Jedna ideja-besplatno

Sada predlažeš da se legalizuje prostitucija. Nije valjda da...?

Maksoooooo

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana