Obrazovanje

100 + 100 = dva stola

Krugolina Borup RSS / 14.06.2012. u 14:58

Da li su nam deca nepismena?

Jesu.

Zašto su nam deca nepismena?

Ako je suditi po najglasnijim komentarima u javnosti poslednjih dana, deca su nam nepismena zato što im se na testovima tačni odgovori ne poništavaju zbog nepismenosti.

A neće biti da je baš tako. Nije test ništa kriv za nepismenost naše dece. Krivi smo mi sami.

Tako je, mi i niko drugi - roditelji i nastavnici. Mi smo nepismeni, pa ostaje nejasno ko onda uopšte pismenosti decu da uči?

Nepismeni roditelji su, usuđujem se reći, najmanje krivi. Mislim, kako dete naučiti nečemu što i sam ne znaš? A kad uopšte to i da naučiš, kad moraš da rintaš od jutra do mraka da dete nahraniš i obučeš? Valjda postoje nastavnici za taj važan posao opismenjavanja naše dece?

Postoje, naravno. Ali ima nastavnika i nastavnika...

Kada bismo ovim testom što ga deca za koji dan polažu testirali nastavnike svih predmeta, izuzev srpskog jezika i književnosti, šta mislite kakav bi rezultat dobili? Mislite li da preterujem ako smatram da bi rezultat bio poražavajući? Ne preterujem. Ko se sa školama dopisivao, ko je od njih razne dokumente tražio i dobio - taj zna kako bi se lektori nad tim školskim radovima nauživali. Evo, na primer, pogledajte samo ovih pet školskih dokumenata, te ispravite stilske, gramatičke i pravopisne greške:

- Izveštaj o radu sportske sekcije

- Izveštaj o radu informatičke sekcije

- Izveštaj o radu saobraćajne sekcije

- Izveštaj o radu dramske sekcije

- Poslovnik o radu Školskog odbora

I sad vas pitam: da li nastavnici koji ne znaju pravopis, gramatiku i književnost mogu da rade kao nastavnici drugih predmeta?

Mogu, a što ne bi mogli.

Isto tako vas pitam: da li deca mogu na testu iz srpskog jezika i književnosti da znaju tačne odgovore na pitanja iz gramatike, književnosti i razumevanja teksta, a da ih napišu s pravopisnim greškama?

Mogu, a što ne bi mogla.

Ako ćemo da kažnjavamo decu zbog toga što ne znaju pravopis tako što ćemo im poništiti tačne odgovore na pitanja na testu zbog greški u pravopisu prilikom odgovaranja, onda hajde i da svim nastavnicima koji ne znaju pravopis, bez obzira na to koji predmet predaju, damo otkaz.

I nije neko rešenje, složićete se. A nameće se kao jedino razumno.

To je zato što se u ovoj javnoj diskusiji koja se o pismenosti i nepismenosti naše dece otvorila mešaju babe i žabe.

Test je jedna tema. Nepismenost naše dece je potpuno druga.

A nastavnici, novinari, pa i roditelji, uporno pokušavaju da saberu te babe i žabe, i od svega naprave jednu temu.

Standardizovani testovi nikada ne mogu da vam daju tačnu sliku o tome koliko neko dete zna, kao i za šta je sposobno. Zašto? Zato što su standardizovani. Međutim, to nije razlog da se ukinu. Oni su nužno zlo, moraju se sprovoditi, da bi se dobile određene povratne informacije o prosečnom stanju stvari kada je o znanju naše dece reč.

Testovi su, dakle, NESAVRŠENI MERNI INSTRUMENTI. Koliko god da su dobro osmišljeni, nikada neće biti dovoljno dobri, i nikada neće potpuno tačno izmeriti šta svako pojedinačno dete stvarno zna.

Ako standardizovani test poznavanja srpskog jezika i književnosti za cilj ima da nam da povratnu informaciju o tome koliko su deca savladala gradivo iz četiri različite oblasti (gramatike, pravopisa, književnosti i razumevanja teksta), onda ćemo pitanja u tom testu podeliti na četiri dela, pa će po 25 pitanja (na primer) biti vezano za svaku oblast. Ako nas zanima koliko su nam deca nepismena, onda ćemo analizirati rezultate 25 pitanja koja se odnose na pravopis. To su neka MATEMATIČKA i STATISTIČKA pravila, tako neophodna u važnom poslu analiziranja rezultata testova. Ocenjivati pravopis u sve četiri oblasti znači statistički poremetiti kompletno istraživanje, što test i jeste.

Profesori srpskog jezika (bar ovi iz moravičkog okruga) to ne razumeju. Matematika i statistika su im strani. Oni bi epikom i lirikom merili nešto što se samo matematikom i statistikom meriti mora.

Poništavati deci tačne odgovore na pitanja o književnosti, gramatici i razumevanju teksta samo zato što u sebi sadrže pravopisne greške jednako je sadizmu. Jednako je i davanju otkaza profesoru biologije ili geografije zbog toga što prilikom pisanja izveštaja o radu stručnog ili razrednog veća napravi neku pravopisnu grešku (što takođe smatram sadizmom).

Trn u tuđem oku vidimo, a balvan u svom - ne.

Pa onda tim balvanom - udri po deci!

Ne valja nam posao.

 



Komentari (281)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Hansel Hansel 21:17 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica


Ali deca su i dalje preopterećena što nenormalno obimnim domaćim zadacima, što preterano dugim boravkom u školi.

Neki dan pomislih koliko da ispada da učenici u ovoj zemlji treba naviše da rade - koliki je njihov radni dan, sa učenjem kod kuće, izradom domaćih zadataka?

Ako čuvaju socijalni mir na taj način, neka omoguće deci, umesto viška predmeta, da uče u školi, a da im ti nastavnici koje treba uposliti, pomažu da urade domaće zadatke, da im razjasne šta im nije jasno... Vidi li neko nešto loše u tome?
peronije_the_mrkvic peronije_the_mrkvic 21:19 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

Krugolina Borup

Program je ok, nije preobiman, sveden je na neku normalu, ako nije i preterano smanjen.

Ali deca su i dalje preopterećena što nenormalno obimnim domaćim zadacima, što preterano dugim boravkom u školi.



A razlog obimnih domacih: ne stigne se na casu. A svrha obimnih domacih: nepoznata, posto niko ne pregleda ni da li je uradjen, a kamoli tacan.

Eto resenja, ako bas oce da ostave zaposleni visak, nek organizuju radjenje domacih u skoli pod nadzorom viskova:)


EDIT: pretece me kolega:) Moracu da ubrzam tastaturu:)
Hansel Hansel 21:30 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

EDIT: pretece me kolega:) Moracu da ubrzam tastaturu:)

Super, ovakva poklapanja me teše da nisam usamljen u nekim svojim idejama!

vladaxy vladaxy 21:31 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

Kakav preobiman program?!?
Doduse, takodje mi nikad nece biti jasno zasto ama bas svi moraju da nauce da sviraju sintisajzer, niti zasto im je za likovno potreban materijal i pribor primeren Akademiji umetnosti


Ako deca nisu ista, ako svako dete voli različitu hranu, različitu odeću, različite igre, ako je svako dete priča za sebe itd... zašto terati par stotina hiljada dece da uče iste stvari i tretirati ih kao da su svi isti?

Insanity: doing the same thing over and over again and expecting different results.
Albert Einstein

sneza.lazarevic sneza.lazarevic 21:36 14.06.2012

Re:

Krugolina Borup


Sve MOŽE da bude zanimljivo.
Problem je što NE MOŽE svaki nastavnik sve da učini zanimljivim.



Može. Pa i pravopis
Pisala sam već o tome više puta, moja ćerka ima tako fantastičnog nastavnika Srpskog da se stalno pribojavam da slučajno ne ode.
Koliko taj čovek sa njima vežba, kako im smišlja zanimljive primere, koliko oni vole da rade sve što im zada, pa to je fantastično.

Nedavno im je na primer zadao da napišu sastav za domaći na neku temu ali da koriste što više internet skraćenica, žargona i izraza koji se koriste u internet komunikaciji. Oni se okupljali, telefonirali, konsultovali šta sve da upotrebe.

Onda su na času obrađivali lekciju o formalnom i neformalnom jeziku, i na kraju su dobili zadatak da to što su napisali "prevedu" na književni jezik.

Pa su onda opet diskutovali o tome i sada prave rečnik.

Deca bre vole da idu na njegove časove i neće da ga razočaraju.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 21:38 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

Hansel

Neki dan pomislih koliko da ispada da učenici u ovoj zemlji treba naviše da rade - koliki je njihov radni dan, sa učenjem kod kuće, izradom domaćih zadataka?


Ja sam više puta počinjala da to računam, pa nikad da dovršim. Ali svakako imaju duži radni dan od svojih nastavnika.
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:38 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

Ako čuvaju socijalni mir na taj način, neka omoguće deci, umesto viška predmeta, da uče u školi, a da im ti nastavnici koje treba uposliti, pomažu da urade domaće zadatke, da im razjasne šta im nije jasno... Vidi li neko nešto loše u tome?


Socijalni mir mogu da sačuvaju i tako što će da smanje broj dece po odeljenju, a ne da povećavaju broj predmeta. Mislim, ako im je cilj da ne smanjuju broj zaposlenih. Onda bi stigli svakom detetu posebnu pažnju da posvete, sve s njima u školi da urade - i ne bi bilo potrebe ni za dopunskom nastavnom, ni za domaćim zadacima.

Ne, nego, njima je cilj da smanjuju broj zaposlenih, ali tako da nikom ne daju otkaz. Čekaju da ode kadar u penziju, a kadru ne pada na pamet da ode u penziju nego s radnog mesta - u grob. A mladi, koji bi imali entuzijazma da rade i da sprovode sve te reforme ZABAVIŠTA (koje gosn. Petronijević s tako velikim nipodaštavanjem pominje, a za koje ja smatram da je apsolutno sprovodivo i poželjno) ne dobijaju šansu da se iskažu i u školstvo nam neku drugu vrstu energije infuzijom ubace.
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:42 14.06.2012

Re:

Nedavno im je na primer zadao da napišu sastav za domaći na neku temu ali da koriste što više internet skraćenica, žargona i izraza koji se koriste u internet komunikaciji. Oni se okupljali, telefonirali, konsultovali šta sve da upotrebe.

Onda su na času obrađivali lekciju o formalnom i neformalnom jeziku, i na kraju su dobili zadatak da to što su napisali "prevedu" na književni jezik.

Pa su onda opet diskutovali o tome i sada prave rečnik.


Eto.
ZABAVIŠTE!
Šta fali zabavištu, gosn. Petronijeviću?
Što mora vojnički, što ne može kroz zabavište, da deca uživaju?
vhedrih2 vhedrih2 21:46 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

Vaučeri + svi izborni predmeti bi rešili većinu problema.


Za sistem gde su svi predmeti izborni ti trebaju zainteresovani i motivisani djaci koji tacno znaju zasto i sta uce i sta ce sa sobom posle. A ovi djaci i kroz postojeci skolski sistem prodju dobro.
Problem su oni losi i nemotivisani. Oni bi u sistemu sa izbornim predmetima birali stalno samo najlakse i opet nista ne bi naucili...
Jukie Jukie 22:40 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

vhedrih2

.Problem su oni losi i nemotivisani. Oni bi u sistemu sa izbornim predmetima birali stalno samo najlakse i opet nista ne bi naucili...

I kao društvo ništa ne gubimo

Ono što ja vidim kao problem sa izbornim predmetima je što ne znaš šta spada u neki predmet (ili oblast) dok ti se to ne ispredaje ili ne pročitaš, a onda bi trebalo imati neki uvodni kurs gde bi se radile najosnovnije osnove pa ti onda znaš da li ćeš sledeće godine da biraš naredni nivo.
sevarlica sevarlica 23:38 14.06.2012

Re:

Žalosno je da učenik posle 8 godina školovanja mora da kombinuje 2 pisma da bi napisao 1 rečenicu.To je posledica zanimljivog i "demokratskog" školovanja


Pa jes, doneli su zakone gde dete može da maltretira učitelja a ovaj mu ne može ništa. Ranije, em te profa opauči, em te kući nagrde što te je profa opaučio.
Danas roditelji još dolaze da se izdiru na nastavnike, oni su kao krivi, itd. Sa takvima bih tek posebno postupao, oduzmeš mu dete na 6 meseci i pravac neki vojni kamp.
Ko nije uspeo svoje dete da nauči redu i poštovanju neka ga školuje kući ili u privatnoj školi, a ne da svoje neuspehe pripisuje drugima.
vojnicic vojnicic 08:43 15.06.2012

Re:

Danas roditelji još dolaze da se izdiru na nastavnike, oni su kao krivi, itd.

To bas i nije tako!!!
Otac mi je ucitelj! Nikada niko od roditelja nije dosao da se zali na njega jer znaju coveka, znaju kako radi. Evo, sada 'zavrsava' IV razred i vec pocinje lobiranje za njegovo odelenje.

A drugi primer je drugar koji je nastavnik geografije koji samo kuka, stalno se zali na drzavu, sistem, na roditelje, na decu (ej, na decu!), na direktora, a svoj posao bas i ne radi!
Njemu cesto dolaze roditelji koji se zale, malo krupnija deca bi i da ga biju....

Ranije, em te profa opauči, em te kući nagrde što te je profa opaučio.

Moje dete nece da tuce ni jedan nastavnik jer ga ni ja ne tucem, ali nece ni ono da maltretira nekoga samo zato sto je 'moje dete' vec ce da slusa i da postuje nastavnika!

Odnosno, nisu svi za prosvetnog radnika!
U nasoj OS ima dosta ljudi kojima tu nije mesto. Ima i uciteljica koje su histericne, koje ne mogu II razred da umire! Ladno im deca izlaze iz ucionice i setaju se po hodniku.
Kod mog oca, u odelenju je veca tisina kada on nije tu, kada on izadje iz ucionice (kada ga pozove direktor ili ja svratim da ga pitam nesto,...)
dragan7557 dragan7557 09:00 15.06.2012

Re:

vojničić:
Njemu cesto dolaze roditelji koji se zale, malo krupnija deca bi i da ga biju....


I kako se naziva stepen razvoja ove dece koja posežu za nasiljem?

Rekao bih divljaštvo!

cerski
vojnicic vojnicic 10:13 15.06.2012

Re:

Rekao bih divljaštvo!


Ali mislim da je problem u njemu i njegovom stavu. U stavu prosvetnih radnika prema sebi i svojim obavezama.

I ja,dok sam radio u VS, radio sam u obuci, sto vojnika sto profesionalnog sastava. Uvek sam se trudio da predavanja ne budu dosadna jer sam imao za vojnike i one koji su zavrsili samo OS i one koji su zavrsili PMF, i doktore i dundjere,...
Jos veci problem sam imao kada sam pripremao staresine starije po cinu ali i po godinama. Tesko je kada trebas da objasnis nesto coveku koji je ucen drugacije, koji ne veruje u to sto pricas i ne zeli da se promeni.

I nikada nisam dolazio na nastavu nepripremljen i neuredan!!! I nikada nisam imao problema sa podcinejnima niti sa slusaocima.
sevarlica sevarlica 14:55 15.06.2012

Re:

Moje dete nece da tuce ni jedan nastavnik jer ga ni ja ne tucem, ali nece ni ono da maltretira nekoga samo zato sto je 'moje dete' vec ce da slusa i da postuje nastavnika!


Ako ne poštuje, šta ćemo onda?

Baš bi voleo da mi dođe roditelj neotesanog deteta koje je dobilo ćušku,da se žali. Tek bi njega nagrdio od batina. Pa neka se razmisli zašto i kako. Trule jabuke se odstranjuju da ostalih da ih ne bi ukvarile.


Odnosno, nisu svi za prosvetnog radnika!


Nisu ni svi za roditelja.


Krugolina Borup Krugolina Borup 15:29 15.06.2012

Re:

Žalosno je da učenik posle 8 godina školovanja mora da kombinuje 2 pisma da bi napisao 1 rečenicu.To je posledica zanimljivog i "demokratskog" školovanja.


Ne, to nije posledica zanimljivog i demokratskog školovanja.

To je posledica činjenice da ogroman, ali ogroman broj nastavnika pruža otpor uvođenju zanimljivog i demokratskog školovanja, dok ga ministarstvo s druge strane propisuju. Pa, nit imamo staro, nit imamo novo školovanje, nego neku kombinaciju kroz koju nastavnici kaobajagi uvode promene, tj. samo one delove koji im pomažu da pokažu kako je menjanje starog stanja stvari loše. I onda imamo jednu nakaradu od školovanja.

Da imamo zanimljivo i demokratsko školovanje, kakvo imaju na primer deca u skandinavskim zemljama - ne bi nam deca bila nepismena.
nim_opet nim_opet 16:06 15.06.2012

Re:

Ne znam kako bi se definisalo demokratsko skolovanje ali o zanimljivom nesto i znam - neko vreme mi je klijent bio skolski sistem u jednom velikom americkom gradu, gde se dosta zanimljivog u skolama desava (i naravno, razlikuje od skole do skole) a i jedna prijateljica mi se, odmah posle fakulteta nasla na zameni u jednoj beogradskoj gimnaziji. I onako, entuzijasticna, pocela sa decom - da prave panoe, vodala ih na prakticnu nastavu po raznim institutima, u laboratorije na fakultet, izmisljala svasta, deci pruzala prilike da sami odluce kako hoce da budu ocenjeni (dja da pisu radove, dja da predaju nesto itd)(i naravno trosila sopstven novac, jer skola nema para za recimo hamer papir :) ). I jednom dodjem, radoznalosti radi kod nje na cas (kao deo prakticne nastave, vise se ne secam zasta sam ja bio primer :) ) - u ucionici 20oro dece. Poslednjih 4-5 redova deca sede oko dve tri klupe, jedni drugima u krilu i salju poruke/igraju igrice na telefonima. U prvoj klupi, ispred nje - decak skida majicu i pocinje da se mazi po stomaku. Drugo dvoje dece u prvom redu rade domaci iz nekog drugog predmeta. Jedno 30% dece je angazovano i ukljuceno u razgovore koje vodimo. Decak bez majice i posle treceg "obuci majicu" ne oblaci istu, samo sada mazi devojcicu pored sebe. Negde na pola casa udjose jos jedno dvoje troje.

Nista, zavrsi se cas, tako, malo nadrealan, i slusam kako se njoj dive u zbornici jer joj deca dolaze na casove i jos je niko nije napao. Sve profesorke imaju slucaj kada ih je ucenik napao. Ja pitam za onih 70% dece koja kao i da nisu u skoli - ona ne moze da ih izbaci sa casa, niti da ih posalje kod direktora (decaka koji skida majicu je poslala - direktor mu je rekao da se lepse ponasa i vratio na cas). Jedina opcija je da ih upisuje u dnevnik, sto im teoretski smanjuje ocenu iz vladanja, ali posto ista ne ulazi u prosek, nikog ista ne zanima. Kompromis, da bi barem onih 30% bilo angazovano - sve dok su na casu i ne divljaju (recimo ne bacaju stolice, ne tuku jedno drugo itd.) ona ce im dati dvojku. Racuna da ce barem nesto slusanjem i gledanjem nauciti.

Slican cas drustvene nauke u jednoj americkoj, javnoj skoli - nastavnik (koji je i trener, mislim bejzbola) decu vodi u muzej, deca prave eksperimente (od kartona i gluposti, dakle nije u pitanju materijalni trosak), vode dnevnike sa zabeleskama, predaju lekcije itd. Na casu oko 30oro dece. Nekih 90% je involvirano, a neinvolvirani gledaju kroz prozor. Ukoliko se dete ne ponasa primerno casu, ide kod skolskog savetnika (koji nije ni psiholog, neko upravo to, savetnik), te mu se zovu roditelji, na zajednicki razgovor. Posto je oko 50% ucenika iz latino-americke imigrantske zajednice, counselor naravno prica spanski. Deca kuci nose report cards, koje roditelj potpisuje - roditelj u svakom trenutku moze da vidi detetove ocene, a ukoliko se niko ne pojavi u skoli na poziv, ili niko ne pristupi detetovim ocenama u toku mesec dana, salje se poziv roditeljima, pismom. Deca koja ugrozavaju drugu decu - npr. tuku ih, bacaju stolice itd. se iskljucuju iz skole. Za uspeh dece su odgovorni nastavnici (koje od skora testiraju, prema uspehu ucenika, izmedju ostalog merenog prolaznoscu na sledeci stepen obrazovanja), roditelji (kojima ce skolska inspekcija zakucati na vrata ukoliko dete ne dolazi u skolu kada bi trebalo da u istoj bude, a onda i raspisati kaznu ako zatreba), i ucenici (koji osecaju na svojim ledjima posledice losih ocena). U Srbiji posledice loseg obrazovanja niko ne oseca (ili ih gura pod tepih). Svi i dalje misle da su nam fakulteti najbolji, skole najteze, deca obrazovana.
vojnicic vojnicic 12:12 16.06.2012

Re:

Ako ne poštuje, šta ćemo onda?

To je na meni da resim.
Sve to dolazi 'iz kuce'!
Primer:
Vodio sam decu nesto u UDK u Tirsovoj...cekamo red za alergo-probe u ordinaciji...klinca drzi otac u rukama (jer majka nema snage da ga drzi cvrsto, radili su mu te probe), on place, majka mu kaze da ne mrda jer ce morati ponovo da ga bockaju a mali, 'ni pet ni sest', citiram: ''Cuti ti tamo, krv ti jebem!'' Otac nista, majka samo ucuta, mi ostali, samo smo se pogledali.

Moja deca to ne rade, jer nemaju gde to da vide niti cuju.


Nisu ni svi za roditelja.


Naravno..


Jukie Jukie 13:00 16.06.2012

Re:

.
sevarlica sevarlica 13:15 16.06.2012

Re:

To je na meni da resim.
Sve to dolazi 'iz kuce'!


Slažem se ja sa tobom, ali kao što si i sam napisao nisu sva deca ista niti svi roditelji. Tvoja deca možda neće biti bezobrazna a šta je sa velikim brojem dece koja to jesu? Da li celo društvo oko njih treba da pogne glavu, ćuti i trpi. Mislim da je i vreme u kojem živimo pokazalo da ovaj "moderni" način vaspitavanja dece nije dobar, barem nije prilagođen našem mentalitetu. Po meni deca ne treba da imaju samo prava već i obaveze. Dobijaš ono što zaslužiš.

a mali, 'ni pet ni sest', citiram: ''Cuti ti tamo, krv ti jebem!'


Meni bi to rekao jerdnom i nikad više, bez obzira da li sam mu otac ili ne. Deca gtreba da budu i živahna i nekad i da naprave neku glupost(iz toga se uči) ali ne bi trebalo da budu bezobrazna. Ako moje dete bude takvo, shvataću to samo i isključivo kao moj poraz u ulozi roditelja.
b92fmember b92fmember 01:52 17.06.2012

Re:

Danas roditelji još dolaze da se izdiru na nastavnike, oni su kao krivi, itd. Sa takvima bih tek posebno postupao, oduzmeš mu dete na 6 meseci i pravac neki vojni kamp.


Pa naravno da su nastavnici krivi. Jok, deca su kriva...

Kome to nije jasno ne treba da radi taj posao.
sevarlica sevarlica 21:00 17.06.2012

Re:

b92fmember
Danas roditelji još dolaze da se izdiru na nastavnike, oni su kao krivi, itd. Sa takvima bih tek posebno postupao, oduzmeš mu dete na 6 meseci i pravac neki vojni kamp.


Pa naravno da su nastavnici krivi. Jok, deca su kriva...

Kome to nije jasno ne treba da radi taj posao.


Kome nije jasno da su najveći krivci roditelji taj ne treba da bude roditelj. Ne može nastavnika da ispravi 7 godina lošeg odgoja, on je tu da decu nešto nauči a za vaspitanje su tu roditelji.
b92fmember b92fmember 13:47 18.06.2012

Re:


Kome nije jasno da su najveći krivci roditelji taj ne treba da bude roditelj. Ne može nastavnika da ispravi 7 godina lošeg odgoja, on je tu da decu nešto nauči a za vaspitanje su tu roditelji.


Ima tu jedna mala sitnica...

Ucitelji i nastavnici su placeni za taj posao. Roditelji nisu.

Niko ih ne obavezuje da radi sa nevaspitanom decom.

Ako mu se ne svidja kakva su mu deca u razredu, moze slobodno da da otkaz i da trazi posao u nekoj drugoj skoli gde su djaci bolje vaspitani.





arwenna arwenna 14:02 18.06.2012

Re:

b92fmember


Ima tu jedna mala sitnica...

Ucitelji i nastavnici su placeni za taj posao. Roditelji nisu.



Ima tu još jedna sitnica.

Radnik može da bude nezainteresovan za posao koji obavlja (govorim o bilo kom radniku i bilo kom poslu, svedoci smo toga svakodnevno) ali roditelj ne sme da bude nezainteresovan za sopstveno dete.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:33 18.06.2012

Re:

Ako mu se ne svidja kakva su mu deca u razredu, moze slobodno da da otkaz i da trazi posao u nekoj drugoj skoli gde su djaci bolje vaspitani.


Škola je, koliko znam, obrazovno-VASPITNA ustanova. To će reći da joj nije cilj samo da decu uči, već i da ih vaspitava. Naravno da je vaspitanje prvenstveno roditeljski posao, ali utešno je da, ukoliko roditelji iz bilo kog razloga (opravdanog ili neopravdanog) to ne urade, postoji i druga šansa za vaspitanje te dece. Škola.

Tako bi bar u teoriji sve to trebalo da funkcioniše u praksi. A ne funkcioniše.

Evo, malopre pričam s drugaricom koja prepričava scenu prilikom praćenja deteta na ekskurziju. Dovela ona dete na zakazano mesto, a zatiče prof. koja na ekskurziju treba da ih vodi kako psuje na sav glas: "Hebem ti xxx! Jedi govna!" I sve tako.

Nisam protivnik psovanja, smatram da jedna psovka može da vredi hiljadu reči, da psovke pomažu u oslobađanju napetosti, da bogatstvo psovki govori i o bogatstvu jezika, itd, itd... ali postoji i vreme i mesto za psovanje, kao i vreme i mesto gde psovanja ne može i ne sme biti.

I čini mi se da se opet vraćamo na početak: ako su deca nevaspitana, onda je to zato što smo ih mi takvima učinili. A kad kažem MI, mislim i na roditelje i na nastavnike.

I što se tiče obrazovanja, i što se tiče vaspitanja - i jedni i drugi smo na istom poslu. Dokle god budemo jedni u druge prstima upirali u traženju krivca, ništa nećemo da napravimo. Moramo odgovornost ZAJEDNO da podelimo, i za obrazovanje i za vaspitanje.
b92fmember b92fmember 14:47 18.06.2012

Re:

arwenna


Radnik može da bude nezainteresovan za posao koji obavlja (govorim o bilo kom radniku i bilo kom poslu, svedoci smo toga svakodnevno) ali roditelj ne sme da bude nezainteresovan za sopstveno dete.



A sto ne sme? Ne bi trebalo, ali da ne sme nisam bas siguran. I

Toliko primera oko nas, siguran sam da svaka generacija ima bar jedno dete gde su roditelji potpuno zakazali.

I svi se prave ludi, i nastavnici i socijalne sulzbe.

"Kad se roditelji ne brinu o tom detetu, sto ja da se brinem... Ne mogu mu nista... Zakon ih stiti... Male su nam plate..."

Sve neki izgovori za traljavo obavljanje posla.


b92fmember b92fmember 14:50 18.06.2012

Re:

I što se tiče obrazovanja, i što se tiče vaspitanja - i jedni i drugi smo na istom poslu. Dokle god budemo jedni u druge prstima upirali u traženju krivca, ništa nećemo da napravimo. Moramo odgovornost ZAJEDNO da podelimo, i za obrazovanje i za vaspitanje.





I ne traziti uvek izgovor u onom drugom...
nikola_kovac nikola_kovac 15:58 18.06.2012

Re:

Kome nije jasno da su najveći krivci roditelji taj ne treba da bude roditelj. Ne može nastavnika da ispravi 7 godina lošeg odgoja, on je tu da decu nešto nauči a za vaspitanje su tu roditelji.

Када би родитељима припадало 7 других година васпитавања, онда би наставник могао нешто да уради и био одговоран. Међутим, ако у првих 7 година ,када се свет, живот и личност постављају, дете добија лоше васпитање - онда нико други ништа не може да уради.

И при том, ВАСПИТНО у образовно-васпитна, не указује на кућно васпитање, већ радно васпитање - на однос према знању, раду, обавезама, дужностима, сопственим талентима и т.сл. То што ће неко да плати (порез) да неко други исправља његове брљотине, то је подметање куквичјег јајета. А најлицемерније је то што обично они који су оманули у васпитавању свог детета и очекују да школа исправи њихове брљотине, не дозвољавају наставнику да васпитава, па се жале на наставикове методе, оцене, обраћање и сл... Уместо да ћуте и покрију се по ушима (кад већ они не знају како треба васпитавати.)

Но, неписано је правило: ако је дете неваспитано, родитељ је још неваспитанији.
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:12 18.06.2012

Re:

Но, неписано је правило: ако је дете неваспитано, родитељ је још неваспитанији.


I roditelji su proizvod nekih roditelja... i ako nemamo makar pokušaj razbijanja tog začaranog kruga na nivou škole, onda jedino da se svi ukrcamo u voz, pa u Moraču...

Niko ne kaže da je lako. Ali mora se makar pokušati. Pa nek upali samo kod 10% dece - nešto smo napravili za budućnost.
nikola_kovac nikola_kovac 16:18 18.06.2012

Re:

Niko ne kaže da je lako. Ali mora se makar pokušati. Pa nek upali samo kod 10% dece - nešto smo napravili za budućnost.

Сагласан. Поставити као покушај, не као и императив.
b92fmember b92fmember 16:25 18.06.2012

Re:

Међутим, ако у првих 7 година ,када се свет, живот и личност постављају, дете добија лоше васпитање - онда нико други ништа не може да уради.


Odlican izgovor za nerad i nestrucnost loseg prosvetnog radnika.

Uvek je onaj drugi kriv... nastavniku roditelj, roditelju nastavnik.
nikola_kovac nikola_kovac 16:27 18.06.2012

Re:

Odlican izgovor za nerad i nestrucnost loseg prosvetnog radnika.

Ако си ми рекао. Пробај ти да будеш стручан и радан добар просветни радник, па се јави после тог свог искуства.
b92fmember b92fmember 16:36 18.06.2012

Re:

nikola_kovac
Odlican izgovor za nerad i nestrucnost loseg prosvetnog radnika.

Ако си ми рекао. Пробај ти да будеш стручан и радан добар просветни радник, па се јави после тог свог искуства.


Ne mogu, nisam skolovan za prosvetnog radnika , trudim se da budem samo dobar roditelj a za to ne postoji neka skola osim one zivotne.

Mogu samo da pretpostavim kakav bih los nastavnik bio kada bih to pokusao.

nikola_kovac nikola_kovac 16:42 18.06.2012

Re:

nisam skolovan za prosvetnog radnika ,

Ако мислиш да су просветни радници школовани да васпитавају туђу децу (у смислу кућног васпитања), грдно се вараш.

ЕДИТ: А да си школован знао би да правило првих 5 година живота није изговор, него став психолога, као и то да - онако како поставиш ствари, какав је први утисак и прво искуство, такав је доживљај исте ствари кроз цео живот.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:47 18.06.2012

Re:

nikola_kovac
nisam skolovan za prosvetnog radnika ,

Ако мислиш да су просветни радници школовани да васпитавају туђу децу (у смислу кућног васпитања), грдно се вараш.


Pa znam Nikola, ali šta je po tebi rešenje? Zato što je to život - ima nas i vaspitanih i nevaspitanih, i glupih i pametnih i lenjih i vrednih. Takva su i deca. I sva ta deca idu u školu. I onda je valjda posao prosvetnih radnika da rade sa svima njima. Ili ti misliš da nastavnici treba da izaberu samo onu decu koja im se sviđaju pa sa njima da rade?
nikola_kovac nikola_kovac 17:10 18.06.2012

Re:

Pa znam Nikola, ali šta je po tebi rešenje?

Решења наравно има, али, оно што ја верујем да је решење, садржи толико поступака да би било преобимно да све сада пишем.
Zato što je to život - ima nas i vaspitanih i nevaspitanih, i glupih i pametnih i lenjih i vrednih. Takva su i deca. I sva ta deca idu u školu.

Једна од ставки је - раздвојити децу. Сасвим се другачије ради са децом која су недисциплинована или осредње интелигенције или су натпросечно вредна или су натпросечно интелигентна или су у неко петој категорији.

И да школа пружи деци оно што им је потребно.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 17:25 18.06.2012

Re:

nikola_kovac
Pa znam Nikola, ali šta je po tebi rešenje?

Решења наравно има, али, оно што ја верујем да је решење, садржи толико поступака да би било преобимно да све сада пишем.
Zato što je to život - ima nas i vaspitanih i nevaspitanih, i glupih i pametnih i lenjih i vrednih. Takva su i deca. I sva ta deca idu u školu.

Једна од ставки је - раздвојити децу. Сасвим се другачије ради са децом која су недисциплинована или осредње интелигенције или су натпросечно вредна или су натпросечно интелигентна или су у неко петој категорији.

И да школа пружи деци оно што им је потребно.


Ja se ne slažem. Ali jeste široka tema, tako da možeš možda tako nešto da obradiš ako rešiš da iskoristiš Krugolinin poziv na gostovanje?
b92fmember b92fmember 22:26 18.06.2012

Re:

nikola_kovac
nisam skolovan za prosvetnog radnika ,

Ако мислиш да су просветни радници школовани да васпитавају туђу децу (у смислу кућног васпитања), грдно се вараш.

ЕДИТ: А да си школован знао би да правило првих 5 година живота није изговор, него став психолога, као и то да - онако како поставиш ствари, какав је први утисак и прво искуство, такав је доживљај исте ствари кроз цео живот.


Svaki rad sa decom je neka vrsta vaspitanja. Jer svojim primerom, pozitivnim ili negativnim, mi deci usadjujemo neki obrazac ponašanja.

I da, znam da je prvih 5 do 7 godina najvažnije u formiranju dečjeg karaktera ali ne mogu da se složim da je nemoguće promeni ti ga. Teško jeste, jer drvo se lakše savija dok je mlado, ali nije nemoguće.

Pa nije karakter zacementiran armiranim betonom u toj sedmoj godini.



sevarlica sevarlica 10:28 19.06.2012

Re:


Ne mogu, nisam skolovan za prosvetnog radnika , trudim se da budem samo dobar roditelj a za to ne postoji neka skola osim one zivotne.


šta to znači dobar roditelj???
Ajmo neka neko da definiciju, posebno bih voleo da čujem ove neo-liberalne roditelje koji misle da deci treba samo ljubav a strukturu će da steknu sami od sebe.
Po meni je dobar roditelj onaj, čije dete ne ugrožava tuđe slobode, ni verbalne ni fizičke.
sevarlica sevarlica 10:31 19.06.2012

Re:

Ili ti misliš da nastavnici treba da izaberu samo onu decu koja im se sviđaju pa sa njima da rade?


To bi bilo najpragmatičnije evolutivno rešenje u maniru najčistijeg darvinizma. Odvojiš dobro od lošeg.
Donekle sistem školovanja je i napravljen kao sito u kome svako ostaje na svom promeru rupe.Da li bi trebalo da unazadiš dobru i/ili inteligentnu decu zarad loše i/ili neinteligentne dece? Takvo društvo stvara i gaji mediokritete, i u takvom društvu nema mesta za genijalce. Zato je nama ovako kako nam je.
sevarlica sevarlica 10:35 19.06.2012

Re:

zacementiran armiranim betonom


Nije zacenentiran, ali je betoniran
sevarlica sevarlica 10:45 19.06.2012

Re:

Ima tu jedna mala sitnica...

Ucitelji i nastavnici su placeni za taj posao. Roditelji nisu.

Niko ih ne obavezuje da radi sa nevaspitanom decom.

Ako mu se ne svidja kakva su mu deca u razredu, moze slobodno da da otkaz i da trazi posao u nekoj drugoj skoli gde su djaci bolje vaspitani.


Ako ti ne vidiš kakvu si glupost napisao/la, nema ti pomoći kao roditelju.Za bolju budućnost svih nas, idi na posao gde si plaćen/a i ne razmišljaj o zasnivanju porodice, molim te.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 14:42 19.06.2012

Re:

sevarlica
Ili ti misliš da nastavnici treba da izaberu samo onu decu koja im se sviđaju pa sa njima da rade?


To bi bilo najpragmatičnije evolutivno rešenje u maniru najčistijeg darvinizma. Odvojiš dobro od lošeg.
Donekle sistem školovanja je i napravljen kao sito u kome svako ostaje na svom promeru rupe.Da li bi trebalo da unazadiš dobru i/ili inteligentnu decu zarad loše i/ili neinteligentne dece? Takvo društvo stvara i gaji mediokritete, i u takvom društvu nema mesta za genijalce. Zato je nama ovako kako nam je.

Jooj!
Ima toliko primera gde su baš genijalci proglašeni mediokritetima u školi - Ajnštajn na pr?
Ko će i na osnovu čega da odvaja decu na dobre/loše, inteligentne/neinteligentne?
nikola_kovac nikola_kovac 09:20 20.06.2012

Re:

Ko će i na osnovu čega da odvaja decu na dobre/loše, inteligentne/neinteligentne?

Ђаке треба одвајати по типу наставниковог рада који им је потребан.
arianna arianna 10:51 20.06.2012

Re:

nikola_kovac
Ko će i na osnovu čega da odvaja decu na dobre/loše, inteligentne/neinteligentne?

Ђаке треба одвајати по типу наставниковог рада који им је потребан.


ajd probaj to da objasniš, naročito onima koji se zalažu za inkluziju
nikola_kovac nikola_kovac 12:26 20.06.2012

Re:

ajd probaj to da objasniš, naročito onima koji se zalažu za inkluziju

Ја сам сагласан са инклузијом, али и за њу треба пробрати одељење са пробраним ђацима.
lady_d lady_d 21:05 14.06.2012

ako je za utehu...

svi mi koji na ovaj ili onaj nacin radimo u edukaciji mladih na fakultetima i tako sirom sveta i uz upotrebu raznih jezika imamo jedan te isti problem: Studenti nam dolaze nepismeni! Tako da ili ignorisemo greske, ili najveci deo vremena provedemo ispravljajuci gramaticke i pravopisne gluposti ili posegnemo za testom tipa a,b, c...zaokruzivanja. Celo popodne provedoh popravljajuci pisanija mog studenta na engleskom jeziku... njemu maternjem.
Iskreno ne znam odgovor zasto su sve mladje generacije sirom sveta nepismene, ne znam odgovor zasto ih knjige ne zanimaju (mozda ovi novi tanusni racunari koji u sebi sadrze knjigu daju sansu citanju).
TV... da budem iskrena svuda je program isti, svuda se vrte glupave emisije ciji je cilj da vas zaglupe, samo par kanala se bavi znanjem i sirenjem istog. Svuda u svetu roditelji su nezainteresovani za decu (cast izuzecima), nastavni kadar u osnovnu obrazovanju je nezadovoljan platama, sve manje zna i sve se manje zanima da i ono sto zna prenese deci.
Kao roditelj trudim se da svoje dete zainteresujem, da sa njom ako i gledamo TV to bude nesto informativno, da je vodim na sva ona mesta gde ce imati sansu da nesto novo cuje, nauci, bude zainteresovana. Uz puno radno vreme moram priznati da to zahteva izuzetno mnogo dodatne energije, ali verujem (bar je moje iskustvo takvo) sve mogu da vam uzmu i ospore ali ne i znanje.
Out of Beirut Out of Beirut 23:10 14.06.2012

Re: ako je za utehu...

Iskreno ne znam odgovor zasto su sve mladje generacije sirom sveta nepismene, ne znam odgovor zasto ih knjige ne zanimaju


Мени се чини да сам сазнао. Ево...

Увод: http://reportsfrom-x.livejournal.com/5440.html

Суштина: http://reportsfrom-x.livejournal.com/5902.html

(... у вези овога, само бих једно желео: да ми се нико не пење на главу примедбом да је то што показујем уврнута теорија са неодговорним и опасним идејама. Овде је место разговору развоју, не исписујемо вечне истине у камену. Поздрав, бићу вероватно одсутан неколико дана )
tasadebeli tasadebeli 00:04 15.06.2012

Општа култура

Не знам да ли сам у праву, али познавање основних правописних правила сматрам саставним делом опште културе, а не школског градива. Као што научиш нека правила у опхођењу са људима, тако научиш и основна правила из правописа. Нико ту никог не тера да познаје сваку ситну зачкољицу (нпр. када се вишечлани називи насеља пишу великим, а када малим словом), али да деца од четрнаест година имена и презимена људи пишу малим словом, то је већ превише. Уосталом, већина наставника српског и учи децу да, ако нешто не знају како се пише, погледају у правопис (школско издање, које наша деца могу да користе кроз читаво основно и средње школовање, кошта 250 динара; толико чеда наша сваког дана поједу и попију за ужину). Десет пута ће погледати, једанаести пут неће морати јер су запамтили. На крају крајева, закони се и пишу да би се читали, а не да би се учили напамет, како је то некада говорио један стари професор на Правном факултету. То исто важи и за правопис. Срамота је да ја на 90% улазних врата у станове гледам како пише др. Пера Перић. Па ако си већ постао доктор, зашто, човече, ниси погледао у правопис, или се распитао, и сазнао би да та твоја скраћеница за титулу на коју си тако поносан значи други Пера Перић, а да се скраћеница за доктор пише без тачке. Да ли је то тако тешко? Па да ли ви мислите да ми, наставници српског, познајемо ама баш свако правило. Ма какви! Узмемо правопис, па погледамо шта нас интересује.

А да међу наставницима има свакаквих, ту је Круголина потпуно у праву. Моји петаци имају 13 предмета. Ако одбијемо оне вештине(музичко, ликовно,...)и стране језике, остаје 6-7 предмета за које деца на часовима нешто записују у свескама. Поред мене, српски, само још једна старија наставница инсистира на правопису у белешкама. Нас двоје не кажњавамо, али их терамо да исправљају грешке. Ови остали најчешће то и не погледају. А да вам не причам о колеги који предаје у средњој школи грађанско васпитање и онда деци објашњава да "држава, као што јој и само име каже, служи да држи народ." Ја се и сад питам како то он мисли? Шта? Да се не разбежимо, шта ли? А деца треба онда још то и да записују...
Krugolina Borup Krugolina Borup 09:30 15.06.2012

Re: Општа култура

А да међу наставницима има свакаквих, ту је Круголина потпуно у праву.


Koristim ovaj citat da naglasim što sam primetila kod mnogih prosvetnih radnika koji komentarišu, a to je veoma visok nivo samokritike. Ta spremnost da jedni druge pogledaju, procene, kritikuju... toga među lekarima, na primer, NEMA.

Priznati postojanje problema u svojim redovima je već dobrim delom prevaljen put ka njegovom rešavanju. Ima nade za prosvetnu struku...
tasadebeli tasadebeli 00:34 15.06.2012

Друге ствари

Него, друге ствари мене више брину. Толико смо се навикли да нашу децу претерано штитимо чак и тамо где то не бисмо смели да радимо да је то попримило застрашујуће размере. Па они су се, мученици мали, толико навикли да други мисле за њих да мозгиће уопште више не укључују. Зашто би се око било чега помучили размишљајући када су ту тате и маме, наставници, Википедија, написани писмени задаци на интернету, приватни часови... Два примера у прилог овоме о чему вам говорим.

На пробном тесту из математике за завршни испит у основној школи прошле године један задатак је гласио овако - У Србији живи седам милиона сто четрдесет пет хиљада шест стотина двадесет пет становника. Напиши тај број цифрама. Било је 30% погрешних одговора.

На пробном тесту из српског у априлу ове године требало је у једном задатку да попуне пријаву за волонтирање на Вимблдону. Само једна (наглашавам једна) девојчица од стотину ученика написала је измишљено име и презиме и податке, а сви остали су писали своје право име и презиме и податке иако се тест ради под шифром. Никоме није пало на памет да у тесту под шифром не треба да пише своје право име! Чак нису ни питали дежурне наставнике шта да раде. Смисао задатка је и био да се провери да ли умеју да попуне пријаву, а не да се пријављују на Вимблдон. И никоме од њих то није пало на памет осим тој једној девојчици.

Мене овакве ствари брину много више. Ова наша деца ми све више и више личе на оне тупаве ликове у дехуманизованим друштвима будућности какве смо гледали у оним старим научнофантастичним филмовима типа Фаренхајт 451 или Логаново бекство... Shape of the things to come... Застрашујуће!
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 05:41 15.06.2012

Re: Друге ствари

Само једна (наглашавам једна) девојчица од стотину ученика написала је измишљено име и презиме и податке,


upravo tako.
direktna posledica 'rada' sa decom.
dragan7557 dragan7557 09:08 15.06.2012

Re: Друге ствари

snezana mihajlovic
Само једна (наглашавам једна) девојчица од стотину ученика написала је измишљено име и презиме и податке,


upravo tako.
direktna posledica 'rada' sa decom.

Rad sa decom je jedno, dok je motivisati decu da sma rade drugo.

Uloga edukatora nije da radi sa decom, već da decu motiviše da sama rade.

Edukator ima korektivnu, motivišuću i koordinacionu uloga, a deca sama moraju da rade na sticanju znanja.

Naravno ovo je samo moje mišljenje.


cerski
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 09:28 15.06.2012

Re: Друге ствари

Rad sa decom je jedno, dok je motivisati decu da sma rade drugo.

narafski da je zadatak svakog predavača osposobljavanje za samo-učenje, no, rekla bih da je to ogroman rad (napor, želja, znanje, priprema, ideja, vizija) koji kada izostane, dobijemo ono što sam iz tasinog komentara stavila u citat. (dakleM, sve je to neki rad)

i još nešto,
jako je opasno edukatora videti kao motivacioni faktor - tj. to ne sme da bude pravilo (konstanta, kako god).
motivacija mora da dolazi iznutra.

uloga edukatora jeste da radi sa decom - komunikacija, povratna informacija, izgradjivanje odnosa itditd - sve su to tek delići onog što, u mojoj glavi figurira kad kažem: rad sa decom.

Jukie Jukie 00:46 15.06.2012

90

90

Odoh ja da spavam, ne mogu da čekam 100

Nego imam jedno pitanje, da li se ove godine postavlja pontonski most do Velikog ratnog ostrva?
petronijevic001 petronijevic001 01:51 15.06.2012

Re: 90

Krugolina Borup

Eto.
ZABAVIŠTE!
Šta fali zabavištu, gosn. Petronijeviću?
Što mora vojnički, što ne može kroz zabavište, da deca uživaju?

Ne može sve da bude zabavno .Jedan deo obrazovanja može biti zabavan ali neki delovi jednostavno ne mogu biti takvi.Život nije samo zabava i uživanje a obrazovanje je valjda neka priprema za život.

Previše se očekuje od prosvetnih radnika, da učine svaki čas zabavnim i da budu svaki dan kreativni.To je nerealno jer su prosvetni radnici samo zaposleni koji rade za platu ,a svaki posao je uglavnom rutina.

Ja imam razumevanja za te ljude, jer sada prosečan nastavnik mora da animira neko dete da čita neku knjigu, a to dete se već igra na PC-iju , krstari internetom, koristi mobilni telefon itd.Sada mu neki nastavnik nudi samo knjigu , koja nije toliko atraktivna.Može se nastava učiniti atraktivnijom ali na kraju učenici moraju nešto da pročitaju iz obične knjige.

Kada smo već kod vojske, prema deci mora da se primenjuje određeni režim discipline.Sada imamo zabavište gde nije ništa obavezno, pa ni pravopisna pravila.Život se sastoji i od obaveza i trpljenja posledica svojih odluka(kazni).




vladaxy vladaxy 07:32 15.06.2012

Re: 90

Ne može sve da bude zabavno .Jedan deo obrazovanja može biti zabavan ali neki delovi jednostavno ne mogu biti takvi.Život nije samo zabava i uživanje a obrazovanje je valjda neka priprema za život.
Kada smo već kod vojske, prema deci mora da se primenjuje određeni režim discipline.Sada imamo zabavište gde nije ništa obavezno, pa ni pravopisna pravila.



Ovo je verovatno vaš ideal obrazovanja dece:

jovana_73 jovana_73 08:42 15.06.2012

100

Škola je vaspitno-obrazovna ustanova, ne vojska i ne zabavište.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:52 15.06.2012

Re: 90

Ne može sve da bude zabavno .Jedan deo obrazovanja može biti zabavan ali neki delovi jednostavno ne mogu biti takvi.Život nije samo zabava i uživanje a obrazovanje je valjda neka priprema za život.


Nisam sasvim sigurna da li je vaš stav da NE MOŽE sve da bude zabavno ili da NE TREBA sve da bude zabavno?
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:04 15.06.2012

Re: 90

Kada smo već kod vojske, prema deci mora da se primenjuje određeni režim discipline.Sada imamo zabavište gde nije ništa obavezno, pa ni pravopisna pravila.


Ne bih se složila da ovo što deca sad imaju jeste zabavište u kome ništa nije obavezno. Štaviše, daleko smo od toga. Mnogo daleko. Pravopisna pravila JESU obavezna u školi kakvu imamo, ali se deca njima (kao i ostalom gradivu) podučavaju tako da deca uopšte ne shvataju šta će im to u životu, te im na jedno uvo uđe, na drugo izađe (isto kao i nastavnicima ono što se na stručnim seminarima o usavršavanju predaje).

Pitam moga sina juče: Šta si naučio u prvom razredu što misliš da će ti biti korisno u životu? Kaže on: Pa, naučio sam umanjenik, umanjilac, zbir, prethodnik, sledbenik... Kažem ja: Dobro, a kako će ti to koristiti u životu? Kaže on: Pa, da mogu da radim matematiku.

On uopšte tu matematiku ne povezuje sa, recimo, vraćanjem kusura, računanjem vremena koje mu je na raspolaganju pre nego što treba da sedne da radi domaći, i ostalim brojanjima, prebrojavanjima i računanjima koja inače sprovodi u životu. Ne. Njemu matematika treba - da bi mogao da radi matematiku.
Jukie Jukie 15:37 15.06.2012

Re: 90

Krugolina Borup
Pitam moga sina juče: Šta si naučio u prvom razredu što misliš da će ti biti korisno u životu? Kaže on: Pa, naučio sam umanjenik, umanjilac, zbir, prethodnik, sledbenik... Kažem ja: Dobro, a kako će ti to koristiti u životu? Kaže on: Pa, da mogu da radim matematiku.On uopšte tu matematiku ne povezuje sa, recimo, vraćanjem kusura, računanjem vremena koje mu je na raspolaganju pre nego što treba da sedne da radi domaći, i ostalim brojanjima, prebrojavanjima i računanjima koja inače sprovodi u životu. Ne. Njemu matematika treba - da bi mogao da radi matematiku.

Pa ni mi kad računamo ne kažemo Uf, umanjenik je pet i petneast popodne, a umanjilac je 16.37, znači da je razlika 38 minuta, nego oduzmemo i ustanovimo da ima još 38 minuta do tada
Ali kad vidimo u zadatku umanjenik i umanjilac znamo šta je to
Isto kao što deca znaju razne pojmove vezane za školu, npr. nazive predmeta iz pribora za pisanje i crtanje, a koje mi ne koristimo u svakodnevnom životu
lady_d lady_d 08:01 15.06.2012

saglasna

sam sa ovim sto je napisao Tasa. Deca su nekako prezasticena, pravimo ih budalama i nesposobnim iako to svakako nisu (moja mama je jedva prihvatila da njena ljubljena unuka moze sama da se obuce sa 6 godina... iako smo sestra i ja to radile pa sa 5 sigurno!). I onda sledi komentar da obrazovanje ne moze da bude zabavno (ovo smatram izgovorom za sve one koje mrzi da rade i mrzi ih da osmisljavaju casove: Deca vole internet, pa onda im daj te da recimo na internetu pronadju nesto, da na tom istom racunaru napisu neki izvestaj.... Kao neko ko cak i predavanje vezano za stara saznanja ne predajem dva semestra na isti, identicni nacin... mogu da kazem: Sve je to lose opravdanje!). I onda odmah jos jedan komentar: Zastitimo decu! Necete valjda ovakav skolski sistem?! Decu treba uciti da budu odgovorna prvo prema sebi, da imaju u sebi potrebu da uce i obrazuju se, da grade svoju opstu kulturu. Ja to ne vidim i ne prepoznajem kod danasnje omladine, ima je u tragovima kod dece uzrasta 4-6 godina (bar to jos uvek vidim kod svog deteta, zainteresovanost za nove stvari, za bubice, za gusenice, za dinosauruse... I cesto kad nesto ne znamo sama kaze: Hajde mama potrazi na internetu! Za razliku od nje, mojim studentima je bilo potrebno reci da potraze neki od radova na internetu! Nisu u vecini slucajeva znali ni sta da napisu u pretrazivacu.... Meni je to nekako ne prihvatljivo!). Sve je to nekako praceno nekom malodusnoscu koja me plasi! I stalnim komentarom kako su strasno umorni?!
tasadebeli tasadebeli 22:35 15.06.2012

Re: saglasna

lady_d
Sve je to nekako praceno nekom malodusnoscu koja me plasi! I stalnim komentarom kako su strasno umorni?!


То сам и ја приметио. Све "смара", "можемо ли мало да блејимо", или када им кажем да сами одаберу шта ћемо и како радити сви заједно на неком часу, углавном се заврши тако да ја прекинем мучење и одредим правац тог часа. До пре неколико генерација су барем на ту моју понуду бирали Харија Потера или Господара прстенова и сл.(моји су основци), а сада их и такве ствари "смарају". Чак су осмаци били потпуно незаинтересовани око овогодишње прославе матуре која је и одржана више на инсистирање родитеља него деце. (Човече, када су мојој генерацији забранили одлазак на екскурзију на четвртој години гимназије под изговором да родитељи не плаћају толике новце, ми смо се самоорганизовали, зарадили паре брањем кукуруза на имањима ПКБ-а и сами организовали четвородневну екскурзију у Медулин. Напомињем да је реч о гимназији из Београда, нико од нас до тада није имао баш неко искуство у тим пословима. Мени су руке скроз биле исечене од шаше, али сам брао кукуруз к`о блесав јер сам имао видљиви циљ пред собом...) Кад их питам зашто су тако незаинтересовани, у већини случајева само слежу раменима... Забринут питам после разредне старешине за поједину децу, да ли имају проблема у кући, јер изгледају баш тако и добијем одговор да је све у реду. Зовем родитеље, они ми исто кажу да је све у реду, а да су и они приметили такво понашање и у кући...

Ономад сам на разредном часу петацима пустио Лаловићев Свет који нестаје (прасе Гиле и екипа)... Рачунам, деци су у том узрасту занимљиве животиње, а филм је предивна прича о пријатељству. Упозорио сам их да не очекују неке сцене као из америчких акционих филмова и специјалне ефекте на сваких 20 секунди... Издржали су 15-20 минута, а онда су почели да се врпоље, питају кад ће крај филма и нисмо га ни одгледали до краја... "Сморили су се"... Напомињем да су то све добра деца из заиста честитих кућа, како то лепо каже један мој колега...

Негде прочитах да човек нашег доба за 4 године прими исту количину информација (спољашњих сензација) колику је за читав живот примао неки наш предак пре само једног века. Можда ту лежи узрок за толико раширени поремећај пажње и међу децом и међу одраслима... А и разлог за њихов страшан умор од свега, понајвише од живота... Изгледа да нам расту генерације са потпуно другачијом перцепцијом стварности од својих родитеља. Или што би рекао мој кум, архитекта, заљубљеник у стрип и научну фантастику од малих ногу као и ја, када смо заједно гледали филм Мумија у биоскопу: "Човече, заболе ме глава и било ми је мука од оноликих бљескова и специјалних ефеката после десет минута филма!"

Тешко је, много тешко, живети са неким коме се не живи јер је презасићен спољашњим утисцима...
mlekac mlekac 01:15 16.06.2012

Re: saglasna

tasadebeli


Ономад сам на разредном часу петацима пустио Лаловићев Свет који нестаје (прасе Гиле и екипа)... Рачунам, деци су у том узрасту занимљиве животиње, а филм је предивна прича о пријатељству. Упозорио сам их да не очекују неке сцене као из америчких акционих филмова и специјалне ефекте на сваких 20 секунди... Издржали су 15-20 минута, а онда су почели да се врпоље, питају кад ће крај филма и нисмо га ни одгледали до краја... "Сморили су се"... Напомињем да су то све добра деца из заиста честитих кућа, како то лепо каже један мој колега...


E, ja sam, svojevremeno, odvela mog tadasnjeg zavrsenog sestaka da boravi dve nedelje sa mnom u kampu u bushu gde sam tada radila.

Civilizovan kamp, ali bez TV-a i kompa.

Prva dva dana mislio je da ce da svisne od dosade, a onda je otkrio PRIRODU!

Danas, kad ima osamnaest i po, prica kako mu je to bilo najbolje letovanje u zivotu!

Peo se po drvecu, naucio da pali logorsku vatru, posmatrao ptice i zivotinjke, razgledao biljke i generalno zujao unaokolo dok se mama bavila svojim poslom.

Nije problem u deci, problem je u nama. Lakse je ostaviti ih pred TV-om ili kompom, nego ih odvesti u Topcider ili na Avalu.
sevarlica sevarlica 08:44 16.06.2012

Re: saglasna


Nije problem u deci, problem je u nama. Lakse je ostaviti ih pred TV-om ili kompom, nego ih odvesti u Topcider ili na Avalu.



tasadebeli tasadebeli 09:19 16.06.2012

Re: saglasna

mlekac
E, ja sam, svojevremeno, odvela mog tadasnjeg zavrsenog sestaka da boravi dve nedelje sa mnom u kampu u bushu gde sam tada radila.Civilizovan kamp, ali bez TV-a i kompa.Prva dva dana mislio je da ce da svisne od dosade, a onda je otkrio PRIRODU!Danas, kad ima osamnaest i po, prica kako mu je to bilo najbolje letovanje u zivotu! Peo se po drvecu, naucio da pali logorsku vatru, posmatrao ptice i zivotinjke, razgledao biljke i generalno zujao unaokolo dok se mama bavila svojim poslom.Nije problem u deci, problem je u nama. Lakse je ostaviti ih pred TV-om ili kompom, nego ih odvesti u Topcider ili na Avalu.


Тако је, Млекац! На жалост, мали број родитеља би урадио тако нешто као ти. Великом броју родитеља је много лакше да купе телевизор и компјутер, да их убаце у дечју собу и да затворе врата за собом. Разумем ја и те људе... Од силне трке за парама су уморни, безвољни и мука им је од свега. Али деца су, бре, људска бића! Не иде то тако! Опростите ми на оваквим речима, али све већи број деце нам, од силног буљења у екран, изгледа к`о покојни Тоза. Бледи, криве кичме, неразвијене моторике,... Ови моји из предграђа још имају и среће јер барем имају где да возе бицикл, пењу се на трешњу, играју кликере или фудбал и баскет, возе ролере... Замало да напишем ролшуе, баш сам старомодан! Како ли је тек малим мученицима у центру града!

На сваком родитељском већ годинама вртим исту причу:"Није толико важно да ваше дете има патике од 200 евра. Много је важније да квалитетно проводите време са дететом..." Сви климају главама, слажу се, али када дође до реализације намера, све пада у воду. Мали број заиста то и послуша. Вероватно заборављају, а пре ће бити да потискују и одбијају уопште помисао да ту празнину која настаје одсуством родитеља школа не може да попуни. И наставници су људи који имају своје породице, своје животе, своју децу,... На крају крајева, нису наставници израђали сву ту децу, него родитељи.

Сваку генерацију ове моје деце којој предајем водим током четири године, од петог до осмог, више пута у биоскоп, позориште, да се шетамо Кнезом, Калишем, у Зоолошки врт... Не у организацији школе, ја се са њима договорим тако. И сваки пут се растужим када ми већина њих захваљује до неба речима:"Хвала, наставниче... Мама и тата ми већ три године обећавају ово, али не могу да стигну..." Деца су, бре, прави мученици са нама оваквима какви смо!
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 09:21 16.06.2012

Re: saglasna

они ми исто кажу да је све у реду, а да су и они приметили такво понашање и у кући...


pa, da. sve je u redu.
primetila istu stvar i još uvek dumam šta je u pitanju (verovatno razlozi variraju od deteta do deteta, ali mora da postoji neka nit) i mislim da je količina informacija koju deca moraju da uskladište + nepovezivanje istih u celinu sa kojom nešto možda i može da se uradi + brzina protoka informacija kroz minimalni protok emocija itakodaljeitakodalje.

primer:
majka se hvali kako je cela plaža zadivljeno gledala u njenog petogošinjeg sina koji je usmenim putem odradio elaborat iz: zašto ne ući u more. dete nije ušlo u vodu nijednom za 15 dana. njoj to nije smetalo, jer, kako već rekoh - svi su bili zadivljeni koliko je pametan.
to isto dete, sada još malo pa šestogodišnje, ne vozi bicikl. plaši se. plaši se i životinja.

Можда ту лежи узрок за толико раширени поремећај пажње и међу децом и међу одраслима... А и разлог за њихов страшан умор од свега, понајвише од живота


za uredništvo, ukoliko neko uopšte ovo prati - ovaj čika tasadebeli bi trebalo da dobije autorsku, jer, nešto mi se javlja da mnogo toga pametnog ima da kaže.

Krugolina Borup Krugolina Borup 13:31 16.06.2012

Re: saglasna

za uredništvo, ukoliko neko uopšte ovo prati - ovaj čika tasadebeli bi trebalo da dobije autorsku, jer, nešto mi se javlja da mnogo toga pametnog ima da kaže.


Podržavam. Ako se dobro sećam, već je ranije bilo takvih predloga i podrški.

U međuvremenu, pozivam Tasu, a pozivam i Nikolu Kovača (koji je nešto niže dao izuzetnan uvid o trajanju pažnje kod dece, uz predlog kako bi se to moglo možda na času prevrnuti u korist nastavnika) da - ukoliko imaju inspiraciju - napišu blogove na temu problema u našem školstvu, uz moguća rešenja na koja su samostalno natrapali u praksi, a ja ću da objavim. Drugim rečima, pozivam vas da gostujete na ovom blogu, da vi usmerite temu za raspravu i razmenu mišljenja.

Kad se na ovim blogovima o školstvu u raspravu uključe nastavnici, učitelji i profesori, mnogo toga pametnog kroz komentare može da se pročita. Pretvori se sve u mini javnu raspravu. Ipak, stalno imam utisak da kao roditelj blogovima pokrećem temu samo iz roditeljskog ugla, a da postoji velika, velika potreba da se tema pokrene i iz ugla prosvetnih radnika. Ipak je to drugačija perspektiva. I mi roditelji možemo mnogo toga o sopstvenoj deci da naučimo, ukoliko ih iz te perspektive pokušamo pogledati.

Već sam rekla u jednom komentaru na ovom blogu, ali osećam potebu da ponovim: veoma sam prijatno iznenađena spremnošću prosvetnih radnika (bar onih koji se na ovom blogu javljaju) da se zagledaju i u sebe, da kritikuju i jedni druge, što kod lekara nisam videla ni u naznakama. Kada struka ima takav odnos prema sopstvenim pripanicima, iznalaženje rešenja nije nemoguće, a javne rasprave su više nego korisne, i ne služe samo za ukras.
Krugolina Borup Krugolina Borup 13:48 16.06.2012

Re: saglasna

Ономад сам на разредном часу петацима пустио Лаловићев Свет који нестаје (прасе Гиле и екипа)... Рачунам, деци су у том узрасту занимљиве животиње, а филм је предивна прича о пријатељству. Упозорио сам их да не очекују неке сцене као из америчких акционих филмова и специјалне ефекте на сваких 20 секунди... Издржали су 15-20 минута, а онда су почели да се врпоље, питају кад ће крај филма и нисмо га ни одгледали до краја... "Сморили су се"... Напомињем да су то све добра деца из заиста честитих кућа, како то лепо каже један мој колега...


Petacima?!
Moje dete i ja smo to gledali kad je bio u predškolskom.
Nije vam to za petake, profesore.
Možda je bilo za neke ranije petake, ali za ove današnje - nije.

Ovaj moj đak prvak, kad su radili Bajku o labudu Desanke Maksimović, najviše se od svega nervirao zbog 2 činjenice: 1) to je za devojčice; 2) to je za bebe.

Za domaći je imao da odabere, pročita i nauči da prepriča jednu bajku. Prvo sam se obradovala, pošto smo mi sve bajke prošli u uzrastu od njegove druge do pete godine života, pa sam mislila: domaći već urađen. Kad, sačekala me muka iza krivine kakvoj se nisam nadala.

Prvo je bilo: neću, bajke su za bebe! Nijedan moj argument u prilog važnosti bajki u životu nije "upalio". Upalilo je jedino: "Sine, moraš! Neke stvari u životu jednostavno moraš, ma koliko ti se glupe činile. A učiteljica je rekla da je to za domaći, škola je obavezna, znači moraš!"

Kad je shvatio da mora, krenuli smo u odabir bajki. Muke moje... Svaka je u sebi imala ili nešto što je za devojčice, ili nešto što je glupo i za bebe. Na kraju se odlučio, praktično, za BASNU, pošto tu nema ni princeza ni naivnih zapleta u koje samo bebe mogu da poveruju.

Hoću da kažem... ono što sve vreme i govorim, čini mi se... DECA SU SE PROMENILA. Meni su bajke bile zanimljive i u petom i u šestom razredu. Ovoj današnjoj deci - nisu. Oni to savladaju do pete godine. Sve bajke. Bolje, čini mi se, reaguju na basne.
Jukie Jukie 14:12 16.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup
Kad je shvatio da mora, krenuli smo u odabir bajki. Muke moje... Svaka je u sebi imala ili nešto što je za devojčice, ili nešto što je glupo i za bebe. Na kraju se odlučio, praktično, za BASNU, pošto tu nema ni princeza ni naivnih zapleta u koje samo bebe mogu da poveruju..


Da li je objasnio šta je to tačno glupo i za bebe? Bajke su strašne krvave priče koje izazivaju noćne more.
Moguće je da si mu dala da čita neku dizni verziju bajki za bebe, a ne onu sa maćehama i svekrvama ljudožderkama (snežanina i trnoružicina, respectively), pepeljuginim polusestrama koje sebi seku delove stopala a golubice im kljuju oči, devojčicom sa šibicama koja umire na novu godinu, sirenom koja umire i pretvara se u morsku penu, vešticom koja živi u kućici od slatkiša i jede decu, maricom koja gura tu vešticu u kotao, crvenkapom koja puni vuku stomak kamenjem da se što više muči itd.

Kad bolje razmislim, jasno mi je da su sve te bajke prepune zlih žena (i nekoliko dobrih). U tim bajkama nema muškaraca koji bi bili role models za dečaka koji čita!
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:25 16.06.2012

Re: saglasna

Da li je objasnio šta je to tačno glupo i za bebe?


Jeste.

To je sve čitao (tj. slušao kako mu se čita) kad je imao tri godine, tj. kad je bio beba. Ergo, to je za bebe.

Snežana, Trnova Ružica, Pepeljuga - to su princeze, ergo to je za devojčice.

Devojčica sa šibicama i Crvenkapa su - devojčice, ergo to je za devojčice.

Svi znaju da ne postoji kuća od slatkiša - ergo to je za bebe.

Hansel Hansel 14:42 16.06.2012

Re: saglasna

Jukie

Jao, sve si pomešao! Kamenjem stomak vuku puni koza, majka sedam jarića (pa ovaj pada u bunar), a vešticu u peć gura Ivica (Hansel! ), a ne Marica!
Jukie Jukie 15:10 16.06.2012

Re: saglasna

Hansel

JukieJao, sve si pomešao! Kamenjem stomak vuku puni koza, majka sedam jarića (pa ovaj pada u bunar), a vešticu u peć gura Ivica (Hansel! ), a ne Marica!

A ne, vešticu ili gura samo Marica (jer Ivica zbog tovljenja kolačima (i visokoprerađenim slatkim kukuruznim sirupom?) ima toliki BMI da se jedva kreće) ili Ivica i Marica istovremeno.
Ovo za Maricu je bilo pitanje u Kviskoteci kad sam bio mali, sećam se da je Oliver Mlakar rekao "Da, Marica je bacila vešticu u peć. Zločesta Marica! ali nije ona jadna kriva... veštica je htela da ih pojede"

A dobro se sećam da lovac lovačkim nožem seče vuku stomak, crvenkapa sakuplja kamenje (jer je najmlađa i može da se saginje i ustaje kako hoće, a stara baka ne može; pošto je ona DOBRA unuka , ona sa radošću pomaže) a baka svojim iglama za ručni rad zašiva rupu.
Tako smo bar mi u prvom razredu pravili igrokaz. Marko je glumio vuka, i učiteljica mu je rekla da kada vuk pada u bunar, on treba da dođe do peći na ugalj* i sagne se iza nje tako da ga publika ne vidi.
*po ovom podatku se može zaključiti da je to početak prvog polugodišta prvog razreda, jer a) peć još nije radila pa se Marko nije opekao; b) peć smo imali samo u staroj školi, a u novu smo prešli prvog dana drugog polugodišta

Inače, od bajki sa glavnim muškim likovima (sem "trećeg sina" ) jedino mi pada na pamet priča "Živa voda" o Jasu i Huk-buku.
tasadebeli tasadebeli 16:04 16.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup
Petacima?!Moje dete i ja smo to gledali kad je bio u predškolskom. Nije vam to za petake, profesore.Možda je bilo za neke ranije petake, ali za ove današnje - nije.


Ау, ала сам ја заостао! Па филм је из 1987. што значи да смо ми били студенти када смо га гледали и одушевљавали се. Куку мени!

Ипак, морам да приметим, ти видиш само своје дете, а из твојих речи се види да је дете пажљиво неговано и одгајано. Ја бих у свом одељењу могао да набројим 5-6 родитеља који су, као и ти, гледали тај филм са својим дететом или које дете може у кући да види да се баве писаном речју, електронском или папирном. И то се на тој деци одмах примети чим крену у школу. Мени најлепше писмене задатке у одељењу осмака пише девојчица која годинама свако лето проводи са оцем два месеца у старој породичној кући на Власинском језеру, без телевизора, компјутера, радија или новина. Док мајка ради и чека свој одмор у Бгд. отац, наставник техничког па може да два месеца ужива у слободном времену, поведе децу тамо, понесу гомиле књига (Тата каже, једва чека лето да прочита све оно што није прочитао током године.) и читају, шетају се, иду на пецање, обилазе родбину,... И то се види у писменим задацима те девојчице. Речник, стил, композиција,... све је много боље него код њених вршњака из разреда. Али, колико родитеља то ради или, прецизније речено, колико родитеља је уопште у ситуацији да то ради... Једном речју, колико родитеља уопште ради и на духовном развоју свога детета, а не само на облачењу и храњењу и, евентуално, куповини разноразних сокоћала са којих деца свакога дана буду бомбардована огромном количином сличица и полуинформација, и то врло често баш оних којима не би требало тако рано пунити главу једног шврће...

Ovaj moj đak prvak, kad su radili Bajku o labudu Desanke Maksimović, najviše se od svega nervirao zbog 2 činjenice: 1) to je za devojčice; 2) to je za bebe.


Цитираћу ти овде Богдана Тирнанића (Оглед о Паји Патку): "...тим пре што је на Чубури тада (тј. када је он имао 7-10 година) владао врло здрав сексуални дух по коме би свако одмах био проглашен за педера уколико макар и помисли да јури женске." Тако ти је то код дечака, помири се са тим.

Да не бих отварао нови коментар, за Николу Ковача . Све што човек каже, у праву је. Углавном се сами батргамо и боримо, а помоћи ниоткуда.

Драге воље прихватам твој позив за гостовање. Чим наиђе нешто занимљиво и погодно за расправу, јављам ти.
Hansel Hansel 17:28 16.06.2012

Re: saglasna

Jukie

Ja sam onda kao dete čitao neke izvitoperene bajke. Ivica dobija kolače, a veštica traži, pošto slabo vidi, da joj kroz rešetke proturi prst, da bi proverila da li se ugojio. E, sad, da li se suzdržavao od viškova, ili beše pružao neku grančicu umesto prsta, nisam siguran (proveriću ovog leta u staroj slikovnici ).
Jukie Jukie 17:49 16.06.2012

Re: saglasna

Hansel

JukieJa sam onda kao dete čitao neke izvitoperene bajke. Ivica dobija kolače, a veštica traži, pošto slabo vidi, da joj kroz rešetke proturi prst, da bi proverila da li se ugojio. E, sad, da li se suzdržavao od viškova, ili beše pružao neku grančicu umesto prsta, nisam siguran (proveriću ovog leta u staroj slikovnici ).

U filmu joj je podmetnuo kost od pilećeg batka
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 20:20 16.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup

Ovaj moj đak prvak, kad su radili Bajku o labudu Desanke Maksimović, najviše se od svega nervirao zbog 2 činjenice: 1) to je za devojčice; 2) to je za bebe.



Sad me ovo asociralo...
Kad je Stefi bio peti razred, posle nekoliko meseci sretnem devojčice iz njegovog razreda i pitam ih kako im ide, kako im se dopadaju nastavnici, šta im se od predmeta sviđa...
I pričaju mi one uglas, a nikako da pomenu istoriju. Pitam ih - a istorija? A one uglas: Beezveze, to je predmet za dečake!
Kako bre za dečake, ja skoro uvređena (studirala istoriju)
Tako, kažu one, samo neki ratovi, bitke - to je za dečake ...
Srela sam posle nekoliko dana nastavnika istorije i prepričala mu razgovor. I pitam - dobro, šta ćete sad da učinite? Kaže on, pa šta da učinim?
Otkud znam, smislite nešto, ubacite po koju princezu, pa Jelenu Trojansku, pa nešto iz svakodnevnog života.
Nije mi se činilo da je baš oduševljen, ali posle po sveskama vidim - našla se i po neka princeza i kraljica u onome što im je predavao...
mlekac mlekac 20:30 16.06.2012

Re: saglasna

Jukie
Hansel

JukieJa sam onda kao dete čitao neke izvitoperene bajke. Ivica dobija kolače, a veštica traži, pošto slabo vidi, da joj kroz rešetke proturi prst, da bi proverila da li se ugojio. E, sad, da li se suzdržavao od viškova, ili beše pružao neku grančicu umesto prsta, nisam siguran (proveriću ovog leta u staroj slikovnici ).

U filmu joj je podmetnuo kost od pilećeg batka

Jeste, kost.

A vuk je kamenje dobio u stomaku i u 7 jarica i u Crvenkapi - tu ste obojica u pravu.

Sto se bajki sa decacima kao glavnim likovima tice - to su Ruske bajke.

Ivan Carevic i ... (po zelji dopuniti), Nikita Kozemjaka, Konjic Grbonjic.
Uz njih su Uralske bajke - Kameni cvet, Kutija od malahita i ostale.

Krugolina Borup Krugolina Borup 21:03 16.06.2012

Re: saglasna

Драге воље прихватам твој позив за гостовање. Чим наиђе нешто занимљиво и погодно за расправу, јављам ти.


Kako to mislite, profesore, "čim naiđe nešto zanimljivo i pogodno"? Zar nema već pregršt zanimljivih i pogodnih stvari? Svaki vaš komentar dotakne bar dve nove zanimljive i pogodne stvari. Treba li da mi, blogeri, nabacujemo moguće teme? Ono, domaći zadatak i tako to...

Ako treba, evo, mene na primer jako zanimaju ti seminari za stručna usavršavanja na koja, koliko sam shvatila, svi nastavnici moraju da idu ne znam koliko puta godišnje. Zanima me: pomaže li to uopšte? Ima li korisnih i pametnih stvari na tim seminarima da se mogu čuti, i kasnije u nastavi i odnosu sa decom primeniti, ili je to u velikom procentu tek zadovoljavanje neke forme? Ima li oblasti iz kojih nastavnicima treba ponuditi stručno usavršavanje u radu s decom, a da se ti sadržaji ne mogu među ponuđenim seminarima? Koje su to oblasti? Gde najviše zapinje, gde najviše treba pomoći da bi se s decom bolje radilo? Kako im održati (ili što reče gosn. Kovač aktivirati) pažnju, ili kako materijal učiniti zanimljivim, ili kako održati disciplinu, ili kako... šta?

Onda bi me još veoma zanimalo da dobijemo neki insajderski realni presek stanja u školstvu, kada je o kadru reč. Mislim, jedno je kad mi roditelji krenemo na sva usta da kritikujemo nastavnike te ovakvi su, te onakvi su, a drugo je kad iz redova nastavnika neko da analizu stanja, plus predlog kako eventualne probleme rešiti? Nisu samo deca smorena i nezainteresovana. Usuđujem se reći da ima mnogo nastavnika koji se slično osećaju. Kako njih animirati, motivisati, kakvu logistiku i podršku njima obezbediti, da se bolje osećaju, pa samim tim i da bolje s našom decom rade? A da nisu pare. Mislim, i pare, ali mora da ima i nešto drugo pored para. E, a šta je to?

I svašta bi me još zanimalo, ali da ne preterujem, neka i drugi blogeri nabacaju šta njih zanima. U svakom slučaju - nemojte previše da čekate prof. Taso. To htedoh reći. A poslaću vam email na pp.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 21:13 16.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup
Драге воље прихватам твој позив за гостовање. Чим наиђе нешто занимљиво и погодно за расправу, јављам ти.


Kako to mislite, profesore, "čim naiđe nešto zanimljivo i pogodno"? Zar nema već pregršt zanimljivih i pogodnih stvari? Svaki vaš komentar dotakne bar dve nove zanimljive i pogodne stvari. Treba li da mi, blogeri, nabacujemo moguće teme? Ono, domaći zadatak i tako to...



Mene zanima kako se borite da budete objektivni kad vam je neki učenik onako baš simpatičan, ili vas mnogo nervira. I jedno i drugo je ljudski i očekivano, ali kako je vama ipak posao da radite i sa jednima i sa drugima pretpostavljam da čovek nekako mora da savlada ta osećanja...
mlekac mlekac 21:34 16.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup
Драге воље прихватам твој позив за гостовање. Чим наиђе нешто занимљиво и погодно за расправу, јављам ти.


Kako to mislite, profesore, "čim naiđe nešto zanimljivo i pogodno"? Zar nema već pregršt zanimljivih i pogodnih stvari? Svaki vaš komentar dotakne bar dve nove zanimljive i pogodne stvari. Treba li da mi, blogeri, nabacujemo moguće teme? Ono, domaći zadatak i tako to...

Ako treba, evo, mene na primer jako zanimaju ti seminari za stručna usavršavanja na koja, koliko sam shvatila, svi nastavnici moraju da idu ne znam koliko puta godišnje. Zanima me: pomaže li to uopšte? Ima li korisnih i pametnih stvari na tim seminarima da se mogu čuti, i kasnije u nastavi i odnosu sa decom primeniti, ili je to u velikom procentu tek zadovoljavanje neke forme? Ima li oblasti iz kojih nastavnicima treba ponuditi stručno usavršavanje u radu s decom, a da se ti sadržaji ne mogu među ponuđenim seminarima? Koje su to oblasti? Gde najviše zapinje, gde najviše treba pomoći da bi se s decom bolje radilo? Kako im održati (ili što reče gosn. Kovač aktivirati) pažnju, ili kako materijal učiniti zanimljivim, ili kako održati disciplinu, ili kako... šta?




Taman sam trazila slagvort da ubacim link do ovoga

Jukie Jukie 22:21 16.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup
, mene na primer jako zanimaju ti seminari za stručna usavršavanja na koja, koliko sam shvatila, svi nastavnici moraju da idu ne znam koliko puta godišnje. .

Bio sam na nekom okupljanju nastavnika (koji i dalje misle da sam nastavnik ) i povodom seminara su rečene tri stvari:
- nastavnici su vremenom shvatili da je glupo da idu na seminare iz GRADIVA svog predmeta (koje su uglavnom birali u prvo vreme) jer su to sve već odslušali tokom studiranja, i počeli su da se interesuju za seminare o metodici nastave
- jako je pohvaljen seminar o ocenjivanju
- pohvaljeni su i seminari o korišćenju društvenih mreža (tviter, fejsbuk) i na taj način su nastavnici i podstaknuti da osnuju neke grupe na fejsbuku

mlekac

Taman sam trazila slagvort da ubacim link do ovoga

Ja sam takva double-exceptional osoba i mislim da moramo više da se guramo kako bismo povećali vidljivost, jer o nama retko ko ikada razmišlja. Ja nisam nikada tokom školovanja imao nikakvu dodatnu podršku (u vidu npr. dopunske nastave) iz predmeta koji su mi loše išli, jer su nastavnici smatrali da se na njihovom predmetu pravim da sam glup da bi mi poklanjali ocene a da sam u stvari lenj i da samo treba da sednem i učim, jer vidi kako imam čiste petice iz ovih drugih predmeta, i da je to vid ruganja onoj jadnoj deci koja stvarno ništa ne mogu da urade jer su potpuno nesposobna za školu

sneza.lazarevic

Mene zanima kako se borite da budete objektivni kad vam je neki učenik onako baš simpatičan, ili vas mnogo nervira. I jedno i drugo je ljudski i očekivano, ali kako je vama ipak posao da radite i sa jednima i sa drugima pretpostavljam da čovek nekako mora da savlada ta osećanja...

Prirodna selekcija. Onaj čiji živci ne mogu da prežive one oblike stresa koji se javljaju u nastavnom radu (ja) prestane da radi u školi, a ostanu samo oni kojima takav stres ne smeta.
Krugolina Borup Krugolina Borup 22:32 16.06.2012

Re: saglasna

Док мајка ради и чека свој одмор у Бгд. отац, наставник техничког па може да два месеца ужива у слободном времену, поведе децу тамо, понесу гомиле књига


Znači, nije mit da nastavnici ipak imaju 2 meseca godišnjeg odmora... A što se onda ljute/ljutite kad po koji bloger ovde na blogu to spomene kao plus radnog mesta koji drugi ljudi nemaju (i na kome vam zavide)?
tasadebeli tasadebeli 23:20 16.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup
Драге воље прихватам твој позив за гостовање. Чим наиђе нешто занимљиво и погодно за расправу, јављам ти.Kako to mislite, profesore, "čim naiđe nešto zanimljivo i pogodno"? Zar nema već pregršt zanimljivih i pogodnih stvari? Svaki vaš komentar dotakne bar dve nove zanimljive i pogodne stvari. Treba li da mi, blogeri, nabacujemo moguće teme? Ono, domaći zadatak i tako to...


Ааа, тако! Нисмо се разумели, ја сам се везао за оно што је Никола написао и све време мислио на неки конкретан пример активације пажње на часу, Одмах сам почео да бирам неки час са конкретном наставном јединицом... Пардонст, професионална деформација...

Да, домаћи задатак је добра идеја... Само, као што ви (мислим да смо у тви фази) видите проблеме српског школства кроз своје дете, тако и ја те проблеме видим пре свега кроз своју школу, што је и нормално, али се онда то што бих написао заиста мора узимати условно. Не могу да тврдим да је ситуација у свакој школи иста као и у мојој школи. Рецимо, сећам се неких ваших блогова о преписци са основном школом у коју иде ваше дете. Тражили сте фотокопије правилника, статута,...Тада сам се силно чудио јер такве ствари, поуздано знам, не бисте доживљавали у мојој школи. Али, и тај ваш случај није ништа ново у Србији. Неко поштује законске обавезе, неко не поштује, а опет ништа се не дешава, никоме длака са главе не фали, ништа се не мења... Само тек повремено понеко од родитеља или наставника дигне глас око нечега, подигне се мало прашине (као, на пример око овог сада, правописа, на завршном испиту), моћници исконтролишу ситуацију, користећи обилато медије и "независне аналитичаре и стручњаке" ("интелектуалци који важно врте палцем, а купиш их за кавурму и кило белог, матер им..." прашина се брзо слегне и све се настави по старом. (Да сте само видели како се моја жена, исто професор, само енглески је у питању и средња школа, синоћ слатко смејала слушајући изјаву министра Обрадовића како није тачно да прошле године такође није узиман правопис у обзир при бодовању. Па ја сам са прегледања прошле године донео кључ теста у кућу, црно на бело...) А када се прашина слегне, ствари само буду још горе јер већ у наредном периоду "труст мозгова" у Министарству просвете и Заводу за унапређивање образовања, који воде реформу школства у Србији, смисли нешто ново, још глупље и крајње депримирајуће и за децу и за наставнике, али са још уноснијом зарадом за појединце из круга одабраних. И то онда лепо набаци на грбачу деци, наставницима, родитељима,... А ми сви постајемо све уморнији и уморнији од таквог паметног и далековидог реформисања.

Уназад већ неколико година ја на сваком наставничком већу у мојој школи, после бурних реакција на поруке из Министарства које нам по дужности само саопштавају директор и ПП служба, изговарам следеће реченице: "Људи, преживели смо Шувареву реформу. Последице су тешке, али смо преживели. Тако ћемо преживети и ову реформу. Само треба да радимо тако да последице ове реформе и по нас и по децу прођу што безболније..." Али ја могу то тако да кажем пред својим директором, ПП службом и свим колегиницама и колегама зато што сви заједно доживљавамо тај свој рад у школи као да смо једна екипа на заједничком послу, имамо заиста добре међусобне односе у школи и о глупостима које нам се сервирају из Министарства и Завода мислимо исто. А да ли је тако баш у свакој школи? Нисам сигуран... Ево, већ у средњој школи моје жене ситуација није таква и због свеопштег расула званог реформа, добар део њених колегиница и колега је у некој врсти "белог штрајка" (тј. потпуне незаинтересованости и демотивисаности на послу) који нам је још увек драга успомена из деведесетих...

Може следеће писаније о семинарима... Та траума ми је још увек свежа због ове обуке за прегледаче тестова, дежурне наставнике и супервизоре, што је опет била идеја неке "паметне главице" из Министарства или Завода.
anastasija.p anastasija.p 23:29 16.06.2012

O seminarima i daljinskim upravljacima


Bila sam na uvodnom delu seminara Holisticki pristup nastavi, gde je seminar poceo recima:
"Svet nije kao sto je bio pre 30 godina, a skola je jos uvek ista.
Danas deca gledaju TV i drze daljinski u ruci, svaki sadrzaj ima 3 sekunde da ih zainteresuje, ili menjaju kanal... Tako bi i Vas promenili da mogu kad ste im dosadni... Imate 3 sekunde da ih zainteresujete..."

Ima odlicnih seminara i predavaca, a i ima i onih koji "smaraju".

Slicno kao i u skoli.
Krugolina Borup Krugolina Borup 23:36 16.06.2012

Re: O seminarima i daljinskim upravljacima

Bila sam na uvodnom delu seminara Holisticki pristup nastavi,


Samo na uvodnom delu?
Pa pobegla s casa?
Krugolina Borup Krugolina Borup 23:48 16.06.2012

Re: saglasna

Ааа, тако! Нисмо се разумели, ја сам се везао за оно што је Никола написао и све време мислио на неки конкретан пример активације пажње на часу, Одмах сам почео да бирам неки час са конкретном наставном јединицом...


Moze i to! Mislim, cak, da bi super leglo nakon bloga o seminarima. Mozemo mi ovde da napravimo seminare.

мислим да смо у тви фази


Tzv. "ja-vas-trazim-a-ti-tu" faza. U principu, neko nepisano pravilo na blogu je da nema persiranja, a mi smo tu negde skoro pa i generacija. Tako da - moja greska.

Не могу да тврдим да је ситуација у свакој школи иста као и у мојој школи. Рецимо, сећам се неких ваших блогова о преписци са основном школом у коју иде ваше дете. Тражили сте фотокопије правилника, статута,...Тада сам се силно чудио јер такве ствари, поуздано знам, не бисте доживљавали у мојој школи.


Naravno da se situacija razlikuje od skole do skole, ali nekih dodirnih tacaka u nezadovoljstvu nastavnika i misljenju o reformama i seminarima mora da ima, kakva god da je skola u pitanju. S tim sto cu ja, kao roditelj, pre poverovati vama i vasoj skoli kad mi pricate kakvo je stanje stvari, nego sto cu poverovati skoli koja je pravila problem oko dobijanja kopije najobicnijeg statuta. Zato vas i pitam, posto ste u svakoj diskusiji do sad na blogu bili krajnje konstruktivni. Ijjjaaaaoooo! Upravo sam ukapirala da ja opet na vi... Ipak cemo jedno vreme jos biti u tvi fazi, izgleda.



anastasija.p anastasija.p 23:49 16.06.2012

Re: O seminarima i daljinskim upravljacima

Hehe
Nekad kad mnogo smaraju i zbrisem, ali ovo je bilo dobro.

Takvi su neki seminari u organizaciji Drustva ucitelja, biramo dva uvodna dela seminara (od desetak ponudjenih), da bismo videli o cemu se radi za kasniji izbor seminara u celosti.

A reko' da naglasim da sam bila samo na uvodnom delu, da me nesto ne pitas pa da ne znam.
A i ne garantujem da je ceo seminar dobar, ovaj uvod je bio bas interesantan.
tasadebeli tasadebeli 00:18 17.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup
Док мајка ради и чека свој одмор у Бгд. отац, наставник техничког па може да два месеца ужива у слободном времену, поведе децу тамо, понесу гомиле књига Znači, nije mit da nastavnici ipak imaju 2 meseca godišnjeg odmora... A što se onda ljute/ljutite kad po koji bloger ovde na blogu to spomene kao plus radnog mesta koji drugi ljudi nemaju (i na kome vam zavide)?


Па и ови што раде у болници "Лаза Лазаревић" имају два месеца годишњег због посебних услова рада. Знате ли ви да у неким земљама Европске уније просветни радници после 20 година радног стажа губе нека грађанска права? Рецимо, не могу да буду сведоци на суду. Непоуздани су, брате, пролупају начисто проводећи радни век окружени дечјом грајом и јурњавом.

Шалим се, наравно. Два месеца, узето апроксимативно. Све зависи шта радиш у школи, да ли си разредни старешина, да ли имаш задужења око испита и уписа осмака, да ли ћеш да кречиш учионицу, па да се уштеди за руке мајстору и сл. Моје овогодишње решење за годишњи одмор (20 година радног стажа, дакле не могу да будем сведок на суду у ЕУ) гласи 10. јул - 8. август. Прошле године сам био разредни осмака, па сам из школе изашао 17. јула, а вратио се у њу 10. августа. Мада, када нема часова, није то тако стриктно. Украде се ту и који данчић, мање или више. Али, уопште узев, распусти и слободни дани јесу велики плус овог посла исто колико су и плате запослених у овој струци, који су ипак, гледано у просеку струка која има највиши степен образовања од свих струка, велики минус. Но, да не кукумавчим. Никада, ни у једном добу, и никада, ни у једном друштву, они који подучавају децу нису били много плаћани. Ипак је образовање само социјална категорија коју свако друштво доживљава искључиво као оптерећење, али је свесно да не може да га укине. Као што су и издвајања за пензије данас, у неолибералном капитализму схваћена као тешко оптерећење, тако је и школа вазда била баласт одувек и свугде. Али потребни баласт.
tasadebeli tasadebeli 02:07 17.06.2012

Re: saglasna

sneza.lazarevic

Mene zanima kako se borite da budete objektivni kad vam je neki učenik onako baš simpatičan, ili vas mnogo nervira. I jedno i drugo je ljudski i očekivano, ali kako je vama ipak posao da radite i sa jednima i sa drugima pretpostavljam da čovek nekako mora da savlada ta osećanja...


Колико ја разумем те ствари, сама срж у процесу учења нису ни наставни програми, ни уџбеници, ни наставна средства, ни оцене, ни образовне реформе, ни методике, а простор и време су небитни...
Сама суштина тог процеса одувек јесте и биће интеракција дете-учитељ. А у том односу учитељ је тај који је одрастао и који би требало да зна како да контролише своја осећања, било да му неко дете изазива одбојност или да му је симпатично. А у праву сте, и једно и друго је сасвим људски и очекивано. Ако учитељ не схвати прво то пре него што се обрати својим ученицима, онда он није за овај посао. Чини ми се, ја то тако мислим више на основу искуства него неког знања из књига, да је добар рецепт за то појединачни, индивидуални приступ сваком детету, стрпљење и заинтересованост за њихове мале животе. Правило је да се иза сваког детета које вас у првом тренутку нервира својим понашањем, обраћањем и односом према вама, крије нека траума, неки лом, нека дубока рана на његовој малој личности. А када то схватите, онда престаје да вас то дете нервира, почињете да разумете зашто је оно такво. Мислим да су кључне речи у том односу праведност и доследност у поштовању међусобно утврђених, прећутно или гласно, правила у односу.
У основи, то вам је као у породицама са више деце (довољно је и двоје). Родитељи таквих породица обично кажу како сву своју децу воле подједнако. А сви знамо да то није баш тако. Било би прецизније и искреније када би рекли да свако своје дете воле на посебан начин, са посебним односом према свакоме. Наравно, ти родитељи не мрзе ниједно своје дете, далеко било, али је исто тако јасно видљиво да према свакоме од њих имају и другачији однос што је и разумљиво јер деца нису иста. Различите су личности, темпераменти, склоности,...
Jukie Jukie 08:07 17.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup
Док мајка ради и чека свој одмор у Бгд. отац, наставник техничког па може да два месеца ужива у слободном времену, поведе децу тамо, понесу гомиле књига Znači, nije mit da nastavnici ipak imaju 2 meseca godišnjeg odmora... A što se onda ljute/ljutite kad po koji bloger ovde na blogu to spomene kao plus radnog mesta koji drugi ljudi nemaju (i na kome vam zavide)?

Baš mrzim letnji raspust kao instituciju i glasam za postojanje velikog prolećnog raspusta u aprilu i maju kada je priroda najlepša, cveće cveta, ptičice pevaju, možeš da se šetaš po prirodi ili baviš nekim sportom ili igraš. Ne vidim naročit razlog da se radujem "neradnim danima" u periodu kada mi Nada Macura preporučuje da između 9 ujutru i 8 uveče ne pomaljam nos na ulicu da se ne bih istopio kao sladoled. Sad je devet sati a od osam nijedna ptica nije zapevala napolju.
nikola_kovac nikola_kovac 10:21 17.06.2012

Re: saglasna

Baš mrzim letnji raspust kao instituciju i glasam za postojanje velikog prolećnog raspusta u aprilu i maju kada je priroda najlepša, cveće cveta, ptičice pevaju, možeš da se šetaš po prirodi ili baviš nekim sportom ili igraš. Ne vidim naročit razlog da se radujem "neradnim danima" u periodu kada mi Nada Macura preporučuje da između 9 ujutru i 8 uveče ne pomaljam nos na ulicu da se ne bih istopio kao sladoled. Sad je devet sati a od osam nijedna ptica nije zapevala napolju.

О добро је, у једном тренутку сам помислио да сам застранио у промишљању образовног система и то када сам помислио да је много боље да се распусти разбију на равне части у току године, али сад видим да још неки има неку сличну идеју.

Мени се чини да су данашњи ђаци такви да би школство много боље радило када би постојали редовни распусти типа: месец дана школе (да се заокружи градиви, оцене ученици) па недељу дана одмора (без обавеза). Па онда све тако. Можда би летњи распуст, као и зимски, могао бити 2-3 недеље. Онда би ђаци увек били у ритму за учење. Овако се за два месеца лети потпуно заглупе, а остатак године су под огромним стресом без икаквог растерећења.
uninamama uninamama 10:36 17.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup

Ako treba, evo, mene na primer jako zanimaju ti seminari za stručna usavršavanja na koja, koliko sam shvatila, svi nastavnici moraju da idu ne znam koliko puta godišnje. Zanima me: pomaže li to uopšte? Ima li korisnih i pametnih stvari na tim seminarima da se mogu čuti, i kasnije u nastavi i odnosu sa decom primeniti, ili je to u velikom procentu tek zadovoljavanje neke forme? Ima li oblasti iz kojih nastavnicima treba ponuditi stručno usavršavanje u radu s decom, a da se ti sadržaji ne mogu među ponuđenim seminarima? Koje su to oblasti? Gde najviše zapinje, gde najviše treba pomoći da bi se s decom bolje radilo? Kako im održati (ili što reče gosn. Kovač aktivirati) pažnju, ili kako materijal učiniti zanimljivim, ili kako održati disciplinu, ili kako... šta?

Seminari su bili katastrofično loši i naopaki kad su nastali. Sada se polako kristališu stvari i sve manje je tih zaludnih na kojim možeš ili da spavaš, ili da se buniš što ono o čemu pričaju ne funkcioniše. Ima i jaaako dobrih. Najbolji su oni koji daju neko realno umeće - treba birati one seminare u čijem planu piše nešto tipa: "Na kraju ovog seminara/obuke svaki polaznik će imati svoj..." To znači da se na tom seminaru nešto konkretno uči, pa još kad završiš imaš to nešto konkretno za jedan plan i program koji ostvaruješ.
E, sad, najviše manjka seminara koji obrađuju međuljudske odnose. Valjda podrazumevaju da mi umemo da se odnosimo prema učenicima, roditeljima, kolegama i drugim službama kako treba, ali to očigledno nije tačno. Sa decom se snađemo, praksa nas nauči i takav poziv smo birali - niko od nas ne bi radio ovaj posao da ne voli decu. Ali u velikom broju škola su odnosi među zaposlenima poremećeni, pa se to onda prenosi i na učionicu kroz nervozu i nezadovoljstvo. Tek što ne umemo da se ophodimo prema roditeljima, u proseku gledano, to je posebna priča!
Pažnja učenika je na jako niskom nivou - volela bih da naučim neke metode produžavanja njihove pažnje, ali se bojim da to ne bi radilo, jer su moji đaci već veliki - srednjoškolci. To moraju da nauče mnogo ranije - kod učitelja/ice. Ceo sistem je povezan - ponekad imam takvu lekciju da stignem kad imam dvočas da ih naučim da nešto rade za kraće od jednog časa, pa negde poslednjih 25 minuta drugog časa svi znaju šta i kako i onda oni stvarno mirno i vredno rade, a ja uživam. Ali to su reeetki momenti. Obično ih ne zanima - vruće im je, hladno, zagušljivo, ... U stvari nemaju dovoljno predznanje da prate, preteško im je, pa odustaju. A za to je kriv sistem koji ih je doveo u situaciju da nisu u stanju da prate nastavu (poklanjanje ocena, beskonačan dozvoljen broj neopravdanih izostanaka).
Disciplina je usko vezana za ovo prethodno. Kad učenici uče, onda su disciplinovani i to nema neke veze sa količinom buke koju proizvode u procesu. I disciplina se uči praksom. Što duže radiš, sve ti je lakše da uspostaviš disciplinu na času. Naravno, postoje kolege koji su ekstra-talenti, to su oni koji kada se pojave u prostoriji teraju te svojom pojavom da ućutiš, ustaneš - profesori starog kova - njima mogu samo da se divim I, naravno, postoje antitalenti - oni stvarno ne bi smeli ni da rade u školi Ono što sam htela da kažem je da ne postoji seminar kji te može naučti održavanju discipline. To se uči usput - posmatranjem, isprobavanjem, ...
Onda bi me još veoma zanimalo da dobijemo neki insajderski realni presek stanja u školstvu, kada je o kadru reč. Mislim, jedno je kad mi roditelji krenemo na sva usta da kritikujemo nastavnike te ovakvi su, te onakvi su, a drugo je kad iz redova nastavnika neko da analizu stanja, plus predlog kako eventualne probleme rešiti? Nisu samo deca smorena i nezainteresovana. Usuđujem se reći da ima mnogo nastavnika koji se slično osećaju. Kako njih animirati, motivisati, kakvu logistiku i podršku njima obezbediti, da se bolje osećaju, pa samim tim i da bolje s našom decom rade? A da nisu pare. Mislim, i pare, ali mora da ima i nešto drugo pored para. E, a šta je to?

Iz gornjeg viđeno, treba nam, dovoljno predznanje učenika, zakon koji će zaista sankcionisati izostajanje sa nastave. Onda nam trebaju osnovne stvari: okrečene, provetrene učionice u kojima radi svetlo, otvaraju se prozori, cele klupe i stolice, ormari po učionicama, vitrine, table za kačenje učeničkih radova, i sve tako normalne stvari za školu koje nažalost nemamo. Takođe, svuda u svetu je sasvim normalno da imate videobim u učionici, što nam treba jer su ova deca multimedijalna - tako ih napravila evolucija. Sad mi pade na pamet - takav seminar bi bio interesantan: nastavničke zablude o tome šta bi trebalo da bude učenicima interesantno i šta to stvarno jeste.
A ono što najmanje košta, to je da roditelji svojim stavom i potpisom brane svoju decu. Nastavnici ne mogu javno da kritikuju rad kolega - to je normalno, mora postojati neki vid solidarnosti i zaštite. Ali zato roditelji kada im nešto smeta mogu da to napišu i potpišu. A masovno to ne rade - samo kukaju po kuloarima i javno. Čast izuzecima Uvek je izgovor da će to biti gore po njihovo dete. Kako gore? Ako im je dete maltretirano, šta, biće maltretirano više? Zar je bitno koliko? Zar nije cilj da ne bude maltretirano uopšte? Stvarno sa te strane ne razumem.
Krugolina Borup Krugolina Borup 11:27 17.06.2012

Re: saglasna

Знате ли ви да у неким земљама Европске уније просветни радници после 20 година радног стажа губе нека грађанска права? Рецимо, не могу да буду сведоци на суду. Непоуздани су, брате, пролупају начисто проводећи радни век окружени дечјом грајом и јурњавом.


Neko mi je skoro pričao upravo to, a usput i da u nekoj zemlji Evrope, dal' beše Švajcarska nisam sigurna, postoji pravilo da stariji od 40 godina ne mogu da rade kao učitelji. Mogu da rade u prosveti, ali ne i da budu učitelji. Logika je, valjda, da su iznova potrebne mlade snage učitelja da bi mogle da drže korak sa sve drugačijim novim generacijama dece.

Krugolina Borup Krugolina Borup 11:44 17.06.2012

Re: saglasna

Мени се чини да су данашњи ђаци такви да би школство много боље радило када би постојали редовни распусти типа: месец дана школе (да се заокружи градиви, оцене ученици) па недељу дана одмора (без обавеза). Па онда све тако. Можда би летњи распуст, као и зимски, могао бити 2-3 недеље. Онда би ђаци увек били у ритму за учење. Овако се за два месеца лети потпуно заглупе, а остатак године су под огромним стресом без икаквог растерећења.


Podržavam.

Prošle godine, kad se završilo predškolsko, a dok nije počela škola, jun i jul je dete još i uživalo. U avgustu je već crkavalo od dosade, na glavu mi se popeo. Isti slučaj i sa drugom decom, koliko mi roditelji njihovi pričaju. Svi zajedno smo kukali kad će već jednom da počne škola.

A kad je krenula... pa domaći, domaći, domaći... pa nijedan dan bez domaćeg, nijedan vikend bez domaćeg, nijedan raspust bez domaćeg... propade dete.

Stvarno to treba smislenije rasporediti.
I propisati, pobogu, da ti domaći ne mogu da budu tako obimni.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 11:52 17.06.2012

Re: saglasna

uninamama

Seminari su bili katastrofično loši i naopaki kad su nastali. Sada se polako kristališu stvari i sve manje je tih zaludnih na kojim možeš ili da spavaš, ili da se buniš što ono o čemu pričaju ne funkcioniše. Ima i jaaako dobrih. bude učenicima interesantno i šta to stvarno jeste.


Sticajem okolnosti i zbog posla (a ne radim u Zavodu za unapređenje vaspitanja i obrazovanja ) upućena sam na njihovu bazu seminara. Uvek me je čudilo što su u delu pregleda održanih seminara prosečne ocene svih seminara veoma viske (najveća ocena je 4) i ujednačene. Zanima me zašto se ljudi libe da ocene seminar realno jer je i to jedan od kriterijuma na osnovu koga se produžava ili gubi akreditacija.

Nastavnici ne mogu javno da kritikuju rad kolega - to je normalno, mora postojati neki vid solidarnosti i zaštite. Ali zato roditelji kada im nešto smeta mogu da to napišu i potpišu. A masovno to ne rade - samo kukaju po kuloarima i javno. Čast izuzecima Uvek je izgovor da će to biti gore po njihovo dete. Kako gore? Ako im je dete maltretirano, šta, biće maltretirano više? Zar je bitno koliko? Zar nije cilj da ne bude maltretirano uopšte? Stvarno sa te strane ne razumem.


Volela bih da ima i nastavnika koju jesu spremni da javno kažu svoje mišljenje o radu kolega. Ali razumem i da je to teško.
Da je istina ovo o roditeljima, istina je, ali osim straha za dete tu je i problem nereagovanja ili nedovoljnog reagovanja onih kojima se obraćate. Ako prijavite nekog nastavnika, šta će se dogoditi? Možda će doći neka inspekcija, možda će mu naložiti da uradi/promeni nešto, ali nisam sigurna da će se neko baviti time i posle toga - da ponovo dođe i proveri da li se nešto promenilo u radu tog čoveka ili nije. I tako do sledeće prijave...
Krugolina Borup Krugolina Borup 12:04 17.06.2012

Re: saglasna

A ono što najmanje košta, to je da roditelji svojim stavom i potpisom brane svoju decu. Nastavnici ne mogu javno da kritikuju rad kolega - to je normalno, mora postojati neki vid solidarnosti i zaštite. Ali zato roditelji kada im nešto smeta mogu da to napišu i potpišu. A masovno to ne rade - samo kukaju po kuloarima i javno. Čast izuzecima Uvek je izgovor da će to biti gore po njihovo dete. Kako gore? Ako im je dete maltretirano, šta, biće maltretirano više? Zar je bitno koliko? Zar nije cilj da ne bude maltretirano uopšte? Stvarno sa te strane ne razumem.


Uopšte nije tako jednostavno kako se tebi čini. I bude gore po dete. Možda ti stvar posmatraš iz srednjoškolske perspektive, pa ti zato nije lako zamisliti kako dete može u celoj postavci da pati. Probaj da zamisliš đaka prvaka, koga predaješ u ruke nekoj učiteljici ne samo sasvim upitnih pedagoških, već i ljudskih kvaliteta. Čudo može detetu da ti napravi. Ču-do! A dete često ne ume ni da ti objasni šta se u školi dešava, nego ti samo vidiš da pati. Ti vidiš da ona manipuliše i pravi totalno nezdravu atmosferu među vršnjacima, a ne možeš joj ništa. Mislim, na osnovu čega da se žališ? Kakve dokaze ti imaš da ona radi to što kao krajnji rezultat na detetu vidiš? Ako se požališ, ona kaže: nije tačno, to se nije desilo, deca izmišljaju. Pa ti dokaži da deca ne izmišljaju. Nisi bila u učionici, nema svedoka (ko još sedmogodišnjake uzima za svedoke?) - znači, obesi mačku o rep.

Čak i da neko (inspekcija?) "presudi" u tvoju korist - šta time dobijaš? Ta osoba i dalje ostaje da radi u školi, šanse nema da dobije otkaz. Samo je sad još više napenaljena da ti detetu hebe mater, kad već tebi ne može, što si je prijavila.
arianna arianna 12:26 17.06.2012

Re: saglasna

Volela bih da ima i nastavnika koju jesu spremni da javno kažu svoje mišljenje o radu kolega



Možemo mi javno da pričamo koliko hoćemo o radu pojediih "kolega" - ovo kolega je namerno pod navodnicima jer su pojedini zaista zalutali u prosveti, ali od silnih priča nema nikakve koristi.

Recimo situacija... prosvetna inspekcija godinama po prijavi obilazi čas određene nastavnice praktične nastave u jednoj školi i uvek, ali UVEK, rad i čas te "koleginice" je kritikovan i ocenjen slabom ocenom. Za takav svoj rad, nije ni jednom kritikovana, opomenuta na sednici nastavničkog veća, nego je svojevremo čak i dobila jedini raspoloživ školski stan. Da paradoks bude veći pomenuta osoba nije od stručnog značaja za školu, a supružnik pomenute osobe već poseduje kuću u istom mestu gde je i školski stan.
Za to vreme stručni i kvalitetni profesori sa iskustvom, koju su glavni nosioci posla, bivaju bukvalno mobingovini i dovedeni pred davanje otkaza.

S obzirom da direktori, a pojedini su na toj svojoj funkciji više od 12 godina, imaju diskreciono pravo odabira kadra, ostaje nam samo da pričamo kako bi nam bilo lakše. Roditelji s jedne i prosvetari s druge strane. Pomaka na bolje za sada -NEMA
uninamama uninamama 12:31 17.06.2012

Re: saglasna

Krugolina Borup

Uopšte nije tako jednostavno kako se tebi čini. I bude gore po dete. Možda ti stvar posmatraš iz srednjoškolske perspektive, pa ti zato nije lako zamisliti kako dete može u celoj postavci da pati. Probaj da zamisliš đaka prvaka, koga predaješ u ruke nekoj učiteljici ne samo sasvim upitnih pedagoških, već i ljudskih kvaliteta. Čudo može detetu da ti napravi. Ču-do! A dete često ne ume ni da ti objasni šta se u školi dešava, nego ti samo vidiš da pati. Ti vidiš da ona manipuliše i pravi totalno nezdravu atmosferu među vršnjacima, a ne možeš joj ništa. Mislim, na osnovu čega da se žališ? Kakve dokaze ti imaš da ona radi to što kao krajnji rezultat na detetu vidiš? Ako se požališ, ona kaže: nije tačno, to se nije desilo, deca izmišljaju. Pa ti dokaži da deca ne izmišljaju. Nisi bila u učionici, nema svedoka (ko još sedmogodišnjake uzima za svedoke?) - znači, obesi mačku o rep.

Čak i da neko (inspekcija?) "presudi" u tvoju korist - šta time dobijaš? Ta osoba i dalje ostaje da radi u školi, šanse nema da dobije otkaz. Samo je sad još više napenaljena da ti detetu hebe mater, kad već tebi ne može, što si je prijavila.


Hmmm... na ovo ću da odgovorim iz perspektive roditelja, a ne prosvetnog radnika.
Da nije lako - nije. Znam, iskusila sam na svojoj koži. Sad mi ćera ne da da se žalim ni na šta... ali i ona je sad velika, pa ume sama da brine o sebi.

Ako dete ima problem kod učiteljice/a, uz žalbu, obavezno je promeniti odeljenje. To može biti naopako za dete zbog društva, ali bolje nego da trpi... Kod ovih starijih, uvek postoji mogućnost odgovaranja pred komisijom.
Pravno gledano, kada dva roditelja napišu prijavu za istog nastavnika povodom iste stvari, taj nastavnik je automatski suspendovan do završetka disciplinskog postupka koji je opet obavezan. A koliko se toga dešava? Obično niko ne reaguje, ili jedan roditelj bije bitku sa vetrenjačama. A onda to nije to - uvek se dođe do toga da je učenik ili roditelj pogrešio, jer nema podršku drugih roditelja. Uostalom - možda je najbolje skupiti par roditelja, pa samo zapretiti direktoru da ćete svi ispisati decu i prebaciti ih u drugu školu. Da vidite, kako će se prepodobriti
Krugolina Borup Krugolina Borup 12:45 17.06.2012

Re: saglasna

Pravno gledano, kada dva roditelja napišu prijavu za istog nastavnika povodom iste stvari, taj nastavnik je automatski suspendovan do završetka disciplinskog postupka koji je opet obavezan.


Ček, ček, ček... ovo prvi put čujem. Pravno gledano na osnovu kog pravnog dokumenta, pravilnika, zakona, podzakonskog akta... imaš li predstavu?

A koliko se toga dešava? Obično niko ne reaguje, ili jedan roditelj bije bitku sa vetrenjačama.


A šta ako se nađe nas dvoje ludih? Prijavimo, izađe inspekcija, i...? Čak i da inspekcija potvrdi našu žalbu, kakva je konsekvenca koju nastavnik može da trpi? Može li da dobije otkaz?

Pa onda imamo i ovakvu moguću situaciju: šta ako 2 roditelja misle da nije u redu đacima prvacima govoriti: katastrofa, ništa to ne valja, pričaš gluposti, pišeš gluposti... i žalimo se inspekciji, a svi ostali roditelji misle da je potpuno u redu da se učiteljica tako obraća deci. Moje pitanje glasi: da li inspekcija prosuđuje po tome koliko roditelja je za/protiv onoga što učiteljica radi, ili prosuđuje na osnovu zdravog razuma?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana