Gost autor| Kultura

Kako su ignoranti i pigmeji ubili gorostasa

Nebojsa Krstic RSS / 21.07.2012. u 12:13

Prenosim tekst iz "Danasa" o Stanislavu Vinaveru, bez dozvole autora. Njemu se izvinjavam i zahvaljujem, a čitaočevoj pažnji sugerišem ovaj doprinos osvetljavanju Vinaverove ličnosti uz, što je još važnije, par informacija o skorašnjem izlasku njegovih sabranih dela.

Čudesni Srbin za koga Srbe nije briga

(Autor: Momčilo Đorgović)

U junsko toplo veče, u bašti hotela Mažestik, dok se po ostalim kafićima na TV-ekranima pratilo evropsko fudbalsko prvenstvo, sa Gojkom Tešićem, koji krajičkom oka hvata napete situacije oko golova, razvezao sam razgovor o jedinstvenom intelektualcu, piscu, pesniku, prevodiocu. Iznenađen je mojom radoznalošću, nije je očekivao. Svikao se na ovdašnju ravnodušnost prema Stanislavu Vinaveru.

- Takvog nema, niti će ga ikada više biti u srpskoj kulturi - pričvršćuje Tešić. - Najfascinantnija književna činjenica moderne srpske književnosti...

Stanislav Vinaver je prerano nestao iz svog života, u punoj stvaralačkoj snazi. Vrlo brzo je i njegovo delo iščezlo iz našeg života. Gojko Tešić danas iz mraka ovdašnje tuposti vraća ogromno, savremeno delo Vinavera.

- Biće to moj testamentarni projekat... Najveća stvar koju sam uradio u životu - saopštava mi Tešić tonom fatalističkog posvećenika.

Balkansko rmbanje

Godinama sam tu i tamo po antikvarnicama nailazio tek na po koji Vinaverov rukopis. U knjižarama ga gotovo i nije bilo, niti u časopisima, u novinama ga niko nije pominjao.

Godinama nisam imao s kim ni da razgovaram o njemu i njegovom delu. Slučajno sam bio naleteo na njegov podsticajan tekst Za modernizaciju našeg govora, gramatika i nadgramatika, ali nije bilo intelektualca s kojim bi se moglo raspravljati na tu temu, nije ih interesovala, ostao je nepročitan. A u njemu Vinaver je još pre šezdeset godina razmatrao u kojoj meri beogradski govor (tonski akcenat) osposobljava jezik za brže, modernije mišljenje, za razliku od onog iz zapadnih krajeva Balkana sporog, patrijahalnog sa kojim, kako je govorio, r m b a m o, sa kojim se lepo peva, ali i konzervativno misli.

Devedesetih godina, prilikom sloma Titove Jugoslavije i raznih intervencija velikih sila na Balkan, od diplomatskih do vojnih, jedna knjiga je svim zapadnim političarima izgrađivala pojmove i predstave o tom iznenada podivljalom Balkanu. Bila je to knjiga Crno jagnje i sivi soko Rebeke Vest. Koautor je praktično bio Stanislav Vinaver (u knjizi Konstantin), koji je gospođu Vest proveo kroz Balkan, dao joj sve informacije iz svog enciklopedijskog znanja, a i radio na finaliziranju knjige čiji je, pred Drugi svetski rat, naslov bio "Gone with the Balkans". Ni tada se, međutim, u našoj javnosti nije pojavila zapitanost ko je taj Vinaver koji je tako iscrpno preko Rebeke Vest naše savremenike na Zapadu upoznao s nama. Ostali smo ravnodušni čak i kada je 2004. knjiga prevedena i izdata u Beogradu.

Kritika izbezumljene romantike

Grafički atelje Dereta je 2005. publikovao Vinaverovu studiju Zanosi i prkosi Laze Kostića, remek-delo srpske književnosti i publicistike, nema bolje analize i prikaza naše duhovnosti i kulture i sijamske povezanosti sa Evropom, reklo bi se rentgenski snimak srpskog genetskog koda. A tek u kakvim je spektakularnim internacionalnim dimenzijama otkrio Lazu Kostića! Prošla je nezapaženo kao i prilikom prvog objavljivanja 1963, a objavljena je tek sedam godina posle autorove smrti, jer su za života odbili da ga štampaju. Ta Vinaverova knjiga je za današnju tranzicijom raspamećenu Srbiju preko potrebna, aktuelna, otrežnjujuća. Da je masovno čitana kada je i napisana, verovatno bismo kulturno zreliji dočekali rastakanja i krizu devedesetih. Bili bi obazriviji prema primitivnom nacionalizmu, a debilnoj politici mnogi intelektualci ne bi tako žarko činodejstvovali. Knjiga o Lazi Kostiću jeste ubitačna kritika izbezumljene nacionalne romantike i tupavog populizma, koji još uvek ovde uzimaju svoj danak, a i dalje se prodaju kao „demokratija“.

Zanemarljivo malo se zna o Vinaverovom uzbudljivom životu. Prošao je sve srpske golgote do polovine dvadesetog veka. Jedan od hiljadu i trista kaplara sa majkom je preko Albanije stigao na Krf, oca su mu Austrijanci osudili na smrt. Studirao je po evropskim prestonicama matematiku, fiziku, muziku, sociologiju. Putovao s kraja na kraj Evrope, bio u Rusiji u vreme Oktobarske revolucije. Gestapo ga odvodi u nemačke logore, a majku Ružu likvidira u beogradskim gasnim komorama. Svo vreme piše, piše i diše - bezbroj eseja, putopisa, pesama, priča, kritika, reportaža za novine.

Vinaver je znao i govorio sedam jezika, bio je kosmopolita, što je u srpskoj provincijalnoj kulturi greh. Bio je enciklopedijski obrazovan, duhovni gorostas, što je takođe ovde greh. I što je najgore radio je mnogo i uradio mnogo. Prevodi, studije, tekstovi (Hemingvej, Gogolj, Gete, Bergson, Rembo, Keno, Nerval, Valeri, Rable, Stern, Kipling, Kerol, Prust, T.S. Eliot), poznavalac filma, atomske fizike, matematike, pozorišta, slikarstva, jedan od najvećih stručnjaka za muziku kod nas (klasika, Orf, opere, Stravinski, Šenberg, džez, Geršvin), balkanski etnolog i antropolog. Trebalo bi pročitati njegove eseje o Veneciji i Beču pisanih još 1924 i uporediti ih sa mucavim analfabetskim putopisima naših savremenika folirantskog obrazovanja na temu Venecije.

Pogrešan izbor nacije

Poreklom poljski Jevrejin, odlučio je da bude Srbin. Pogrešio je. Jevreji ga ne bi prepustili zaboravu. Čudesni Srbin, Srbin do koske i duše. Nijedan Srbin sa ne znam kakvim nabudženim rodoslovom nije tako srpski jezik proveo kroz modernu evropsku kulturu i nauku, kao što je i Engleskinju Rebeku Vest kroz naše krajeve pa je postala stručnjak za balkanske narode. Posle drugog svetskog rata u opustošenoj zemlji on svojim eruptivnim radom uzdiže kulturu i duhovnost prevodima Tristama Šendija, Dobrog vojnika Švejka, Gargantue i Pantagruela, Hiljadu i jedne noći, Veliko zaveštanje Fransoa Vijona... Povezuje socijalističku državu sa građanskom civilizacijom. Ali, u tim njegovim prevodima, recimo Rablea, može se učiti srpski jezik, može se ući u svo njegovo bogatstvo i nijanse. Danas njegov prevod Rablea treba čitati upravo zato - da se uči srpski, koji je ozbiljno narušen populizmom i nepismenošću političara, novinara i estrade, kao i bukvalnim prevodima sa engleskog.

Ali, on je iritirao. Iritirao je tesnogrude profesore i bahate mlade ignorante, raspojasane kulturtregere, histerične agitpropovce, usplahirene etablirane književnike, urednike i novinare na sve spremne, licemerne malograđane, karijerističke džimrije... Uvek je bio spreman bez obzira na cenu da se žestoko spori sa dogmaticima i ideolozima. Zapisao je: „Nema početnika koji ne smatra da može da me u svako doba i u svakom listu ili listiću najbanalnije napadne. Ja volim polemike, ali sa mnom se ne diskutuje, mene napadaju i negiraju... Meni se ne daje ni prilike ni prostora da objavim svoje članke. Obično me smatraju za ludog i pustog. Prema meni su, najblaže rečeno, nekorektni. Kada ja govorim u Udruženju književnika napadne me njih dvadeset, ja ih sve poklopim, a moj odgovor ne izađe u novinama, nego samo napišu da je Vinaver govorio zabavno.“ Njegova erudicija bila je crvena marama za neznalice pa su ga čak nazivali „kolaboracionistom“, njega - logoraša čiju je majku Gestapo likvidirao! Kakva blesava mržnja!

Repetiranje destrukcije

I tako su ignoranti i pigmeji ubili ovog gorostasa. Nije mogao više, prepuklo mu je srce. Ostaje nam samo da razmišljamo koliko bi beogradska kultura bila bogatija da je imala sluha za Vinavera. Makar da su ga poštovali! Ali ne, destrukcija i zavist su pružale čaršijsko-orgijastičko zadovoljstvo. Beograd je pokazao svu svoju čaršijsku zlobu i skorojevićsku bahatost. Nije to bilo tako davno, pa nije čudno što se i repetira do današnjeg dana. Odnos prema Vinaveru je pokazatelj srpske kulturne laži. Ima onih koji patetično govore o našem velikom srednjem veku, o našoj kulturi i spomenicima na Kosovu koju nam uništavaju neprijatelji, ali kriju Vinavera, tu duhovnu katedralu, u ćutanju dave najevropskijeg Srbina i kidaju onaj duhovni niz koji bi se mogao uspostaviti između Laze Kostića, Vinavera i Radomira Konstantinovića. Za njih je to subverzivan niz koji bi mejnstrim kulturnog i političkog života odvojio od smrtonosne epike zombiranih nacionalista. Dugo se kod nas gajila i gaji snishodljivost prema prostom. U komunizmu se klečalo pred „radnikom“ i kultura se saobražavala njegovim shvatanjima. Danas se kleči pred „narodom“ i kulture sve manje ima. Od „naroda“, od Srbije, pravi se i etalon demokratije, tako da su demokrate postale i najveći promoteri populizma. Gotovo do radikalskog usijanja (odstranili su samo granice Velike Srbije). Demokratija, međutim, nije prost puk, već institucije, zakon, red, niti je kultura ono što voli puk banalno, već poštovanje visokih vrednosti i značajnih dela. Zato je u Beogradu Vinaver loše prošao, jer nije bio prost, hteo je mnogo, hteo je da evropsku civilizaciju dovede u Beograd, a nije bio ni koruptibilan da bi se podprcavao sa raspištoljenim burazerskim ništiteljima.

Uskoro sabrana dela

Vinaver je u Beogradu radio, pisao, objavljivao od 1909 do 1955, spojio je devetnaesti i dvadeseti vek. Njegovo delo ne samo da je moderno, zabavno, edukativno - ono pokazuje dimenzije autentičnog intelektualca - sve ispod toga je foliraža, amaterizam, duhovna nepismenost, antidemokratija. Ili kako bi Vinaver rekao - r m b a nj e. Baš ovakvo kakvo smo rmbali poslednjih trideset godina.

Gojko Tešić je zatečen mojim interesovanjem, već četrdeset godina njegov pokušaj da spremi i izda sabrana dela Vinareva ovde nailazi na odbijanje. Upravo se vratio iz Zagreba, iz potrage za tekstovima objavljenim u časopisima po bibliotekama koji su u bombardovanoj beogradskoj biblioteci nestali.

- Pokušavam od sedamdesetih godina prošlog veka da objavim Vinaverova dela. Prvo sam ponudio Milošu Stamboliću i Nolitu. Nikada mi nije odgovorio zašto nije pristao. Zatim sam osamdesetih ponudio Milanu Komneniću koji je bio urednik Prosvete. Odgovorio mi je da „mi imamo mnogo veće pisce od Vinavera koji su zaslužili objavljivanje pre nego on“. Pitao sam - koji su to veći od njega. Odgovorio mi je: „Miodrag Bulatović“. Jedine dve izdavačke kuće koje su imale volju bile su Vuk Karadžić i Narodna knjiga, ali same nisu mogle...

Šta je tebe privuklo da se tako uporno toliko godina baviš Vinaverom i to uprkos tome što su ga i kad su ga svi odbacili, pitam Tešića?

- Moram reći da je san o objavljivanju Vinaverovih dela višedecenijski. Još kao gimnazijalac u Užicu pročitao sam Vinaverovu „Nadgramatiku“ u blistavom izboru Radomira Konstantinovića koji je najzaslužniji za njegovu rehabilitaciju, povratak u kontekst moderne srpske književnosti i pod magijom vinaverovskog jezičkog pijanstva i dan danas sam. Na studijama književnosti na pravi način sam počeo sanjati san o priređivanju Vinaverovih dela i o toj ideji stalno sam razgovarao s Konstantinovićem za koga mogu reći da je načudesniji baštinik baš vinaverovske tradicije u srpskom eseju. Sanjati jedan san skoro četiri decenije s uverenjem da ga nikad neću ostvariti jeste nešto što me ispunjavalo neopisivom setom koja se mešala s tugom. Znao sam da mi je to naprosto zavetni, testamentarni zadatak. I usred leta prošle godine dogodilo se nešto što i dan-danas ne mogu da verujem. Gospodin Slobodan Gavrilović mi jednostavno, sasvim nenadano saopštava da imam neodložni zadatak da priredim Vinaverova dela što pre, kako znam i umem. Sve se to dešava 26. jula prošle godine, iako smo na dnevnom redu Vinavera imali često. U tom trenutku stekli su se uslovi - pronađen je suizdavač - Zavod za udžbenike Srbije, traga se, još uvek, za trećim, iz Vinaverovog Šapca..

Objavljivanje sabranih dela Stanislava Vinavera je kapitalni posao za srpsku kulturu i izdavački poduhvat decenije, prilika za novu politiku. Kada njegova dela ugledaju svetlo dana razgovori sa Evropskom unijom mogu da počnu. Vinaver je studirao matematiku kod Poenkarea, a sociologiju kod Dirkema, zanimljivo je da su njegovo publikovanje upravo pokrenuli sociolog mr Slobodan Gavrilović i matematičar dr Miloljub Albijanić, vodeći ljudi Službenog glasnika i Zavoda za udžbenike Srbije. Pažnja! Sociolog i matematičar! Dobar šamar za tzv poslenike u kulturi, književnike, kritičare, akademike... Svakako da ovaj posao od nacionalnog značaja ne bi bio tako uspešan bez vrednog i bespoštednog učestvovanja urednice Milke Zjačić Avramović, dizajnera Gorana Ratkovića, tehničkog urednika Miodraga Panjića i lektora dr Aleksandra Gordića.

 

photo.php?fbid=3914761540459&set=a.3084530945213.143454.1022064046&type=1&theater



Komentari (115)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

stopalo stopalo 12:21 21.07.2012

1.

ovo je daleko bolji blog od proslog



Ja volim polemike, ali sa mnom se ne diskutuje, mene napadaju i negiraju...
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 12:50 21.07.2012

ne

treba zaboraviti i njegov prevod rablea sa francuskog, i dela ''gargantua i pantagruel.''
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 15:38 21.07.2012

Re: ne

ne
treba zaboraviti i njegov prevod rablea sa francuskog, i dela ''gargantua i pantagruel.''

Niti "Kolšmerl" Gabriela Ševaljea.
Bili Piton Bili Piton 12:57 21.07.2012

When language dances

Još kao klinac oduševljavao sam se njegovim iz-van-red-nim prevodom Tvenovog Toma Sojera, kojeg je premijerno objavio predratni "Kadok", ako se ne varam - iako engleski tada, kao dete, još nisam znao. Kasnije sam utvrdio da hronološki to nije bio prvi prevod te knjige na srpski, ali je u svakom slučaju bio prvi pravi, toliko superioran u odnosu na prethodni da neminovno pobudjuje zavist - u najmanju ruku. Bio je to prevod na jedan srpski koji danas gotovo da više ne postoji, sav nabrekao od duhovitosti, svežine izraza i bogatstva rečnika.

Da, Vinavera danas treba čitati izmedju ostalog i da bi se (ponovo) učio srpski.

mirelarado mirelarado 13:27 21.07.2012

Re: When language dances

Da, Vinavera danas treba čitati izmedju ostalog i da bi se (ponovo) učio srpski.


Управо тако. Стога се неизмерно радујем што ће Гојко Тешић напокон остварити своју вишедеценијску тежњу и једва чекам да се Винаверова сабрана дела појаве.

Разумем и огорчени тон аутора овог текста. У духу је паланачког менталитета да не прашта успех и надареност. Искусили су то и сам Лаза Костић, Црњански, Киш, и други. Ипак, мислим да се истина не може тек тако сакрити, поготово када је реч о генију, а за мене, Станислав Винавер то неспорно јесте. Његове преводе, и уопште, текстове, човек напросто мора да заволи и заувек запамти.



NOĆU PREMA
Mami i strepi, kobi i muti:
Sve manji doskok, oštriji luk,
Sve tiši zanos, kraći minuti –
Svetliji značaj, strasniji zvuk.
Oko u oko, snovi u snove,
Prolom u prolom, slutnje u slut –
Uklinje, zgraža, prizniva, zove:
Krivinama je svet obasut.
Ustuka nema, ni druge tajne,
Večna je duša za dušu glad –
Za poraz čula, za sne beskrajne
Jedan je zastoj, jedan je pad.
Stanislav Vinaver (1891-1955)
Iz knjige Čuvari sveta, Matica srpska, SKZ, Beograd, 1965.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:05 21.07.2012

Re: When language dances

Јесте, Мирела, Винавер је језички чудоломац. И ту -- као преводилац, можда је најбољи. Од ауторских дела ја сам уживао у његовој Пантологији, текстовима који су пародирали писања његових колеге. Но, то је још било доба валцева, такве ствари су некако и могле да прођу :) У доба српа и маља штошта се памтило и наплаћивало, од тих предратних сукоба и подбадања. Тад су и славни београдски предратни певачи-адвокати (М. Мијатовић, М. Тимотић и др) морали барем мало да окајавају своје грађанске назоре и предратна политичка "лутања". Тако и Винавер. Истини за вољу, мислим да његово хтењем и замахом највеће дело -- књига о Лази Костићу -- није била истински забрањивана, но детеља не могу да се сетим. Она је, ипак, једно концепцијски несређено дело, у научном смислу рђаво организовано и написано, са безазлено мало нових увида у Лазу Костића. Тако то често бива: о темама до којих нам је изузетно стало не проговоримо, у том жару, баш најбоље и са мером.

Винавер је чудесна појава у нашој књижевности. Скрајнут до осамдесетих (али само код шире публике), није после добио праву прилику -- мислим најпре из економских разлога, уредничких несналажења и мањка вредних приређивача -- за своја сабрана дела. Уосталом, сви ми проживели смо једно време у којем као да је на нас нека магла пала; у њој се ништа није јасно видело.

Срећом, те се сада разданило и размаглило?
mirelarado mirelarado 15:43 21.07.2012

Re: When language dances

И ту -- као преводилац, можда је најбољи.


Недостижан узор. Када се једном вежеш за те његове красотице од српског Раблеа, Дикенса, Твена..., уопште се не питаш да ли су верне или не, толико су лепе. :)
antioksidant antioksidant 15:52 21.07.2012

Re: When language dances

Da, Vinavera danas treba čitati izmedju ostalog i da bi se (ponovo) učio srpski.

da
docsumann docsumann 15:59 21.07.2012

Re: When language dances

Винавер је чудесна појава у нашој књижевности.


s nevjerovatnim osjećajem za duh i riječ vremena (koje jeste i koje će tek doći), tako da je za njega, Mihailo Lalić, koji mu nije bio baš naklonjen, izjavio - Vinaver je unio atom u srpski jezik.

smišljena da kritiikuje i zamjera, meni danas ova rečenica zvuči kao rjetko dragocjen kompliment
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 16:51 21.07.2012

Re: When language dances

tako da je za njega, Mihailo Lalić, koji mu nije bio baš naklonjen, izjavio - Vinaver je unio atom u srpski jezik.

Nisam ovo znao! Kojim povodom? Šta mu je to značilo? Atom, u kom smislu?
docsumann docsumann 17:22 21.07.2012

Re: When language dances

Nisam ovo znao! Kojim povodom? Šta mu je to značilo? Atom, u kom smislu?


ha, dobro je što si zatražio pojašnjenje pošto sam ponovo pročitao taj (inače sjajan) tekst, te slijedi mala ispravka, Lalić mu je prebacio da je unio atom u srpsku poeziju

Кад му је током расправе у Удружењу књижевника Србије, у пролеће 1953. године, некадашњи надреалиста Марко Ристић замерио што говори о роботима и машинама, Винавер се овако одбранио: „Мислим да и једни и други, у ово доба електронских рачунаљки, великих техничких радова и атомских оруђа, сачињавају већи део стварности. Писци који презиру математику и физику, и не схватају довољно језик којим пишу (не схватају довољно у смислу продубљивања његова) - ти су писци данас застарели. Они не схватају динамику наше и светске стварности. По неки пут, они нису чак ни на висини фолклора, то јест прохујалих језичких и психичких техника, које су некада означавале неопходни прилазак тадашњој стварности. Доба које је презирало математику, физику, машине, техничке уређаје, конструкцију и језичне слутње - то је доба прохујало. Писци који то не знају, наивни су, најблаже речено.”


a evo i Vinaverove odbrane

Напад на свој рад описао је овако: „Када сам, на крају дискусије, затражио реч по личном питању (јер сам био очебрснут као зачетник нашег књижевног метежа, као човек који је унео атоме и теорију релативитета у нашу песничку тематику) тако често ми је одузимао реч у сличним приликама, овај ми је пут, не без два прекида, допустио да се и моје мњење саслуша. То мњење је ишло у прилог модернога великога замаха књижевности на Западу.” Раша Попов, књижевник, сећа се да је тада с колегама студентима уживао док су наглас по ходницима Филолошког факултета читали стенограм Винаверовог одговора на Лалићев напад да је у српску поезију увео атоме: „Парафразирам по сећању: О сурови Лалићу! Зашто си напао Демокрита. Лалићу, Лалићу, за мене је највеће част што си ме прогласио за атомског песника. Немам ја толике снаге колику ми ти приписујеш!” Објашњавајући да је стварност „пуна покрета, суноврата, снова, чежњи, борбе, слутње” па је зато језик, тврдио је Винавер пред својим неистомишљеницима, недовољно средство да би се објаснила „и зато прибегавамо апстракцијама”.


P.S. čitajte Politikin Zabavnik
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 17:30 21.07.2012

Re: When language dances

P.S. čitajte Politikin Zabavnik

Ok!
myredneckself myredneckself 17:49 21.07.2012

I Švejk, i Švejk, Mirela

mirelarado
Када се једном вежеш за те његове красотице од српског Раблеа, Дикенса, Твена..., уопште се не питаш да ли су верне или не, толико су лепе. :)


Samouvereni znalci žena kažu da, kad su lepe, nisu verne, a kad su verne nisu lepe. To kaže D.Stojanović, u predgovoru Vinaverovog prevoda Hašeka, što mnogi hoće da primene i na prevode.
Posle čitanja Krstićevog posta izbunarila sam Vinaverovog Švejka među knjigama, i slatko se na preskok ponovo podsetila, i nasmejala - onome kad su igrali marijaša (ili već čega)...Moreee, nije mi bilo ni na kraj pameti, reče Švejk, kad sam pošao na ništa, pa promenio sve četiri, da ću izvući činiju sa sve mačorom. A, šta ste se vi uskopistili na mene s tim vašim kraljem! Ima da vam ucmekam kralja, da se sve puši! , pa poručniku poluprdonji, , pa samo ti pij, Mađarštino, loči...
Tako da, hvala Vinaveru za osobit prevod, i žargon, i u našem, Hašekovom Švejku, koji nas tako zasmejava, i baš nas briga da li je, i koliko veran, kad je tako lep. I šta je uopšte veran, s Vinaverom je prava žurka.

Uzgred, nikako da ti kažem kako sam mnogo uživala čitajući onog poklonjenog Amanitija, i još jednog ubrzo kupljenog, Ja i ti, u tvom prevodu (ah, i Aleksandrovom, izvinjavam se)



Maločas uslikala novodobijenim, mobilnim poklonom, , pa sad kako je, tako je

mirelarado mirelarado 17:59 21.07.2012

Re: I Švejk, i Švejk, Mirela

myredneckself


И Швејк, свакако, МРНС.
JJ Beba JJ Beba 20:01 21.07.2012

Re: When language dances

Раблеа,

genijalan prevod genijalne knjige, jedne od najvažnijih u ukupnoj svetskoj književnosti
crossover crossover 09:56 22.07.2012

Re: When language dances

Predrag Brajovic
У доба српа и маља штошта се памтило и наплаћивало, од тих предратних сукоба и подбадања. Тад су и славни београдски предратни певачи-адвокати (М. Мијатовић, М. Тимотић и др) морали барем мало да окајавају своје грађанске назоре и предратна политичка "лутања". Тако и Винавер.


На кога тачно сумњаш, на Крлежу и Марка Ристића? Дахије и кабадахије? На тетка Десанку? :)
docsumann docsumann 11:42 22.07.2012

Re: When language dances

На кога тачно сумњаш, на Крлежу и Марка Ристића


ee, što mi krivo što tad nisam bio aktivan na ovom blogu. evo, dadoh Žonetu preporuku sa 3,5 godina zakašnjenja
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:53 22.07.2012

Re: When language dances

crossover
На кога тачно сумњаш, на Крлежу и Марка Ристића? Дахије и кабадахије? На тетка Десанку? :)


Мислиш да је Крлежа имао смисла за Винавервљеве пародије?
Или овакву музику?
nsarski nsarski 11:58 22.07.2012

Re: When language dances

Мислиш да је Крлежа имао смисла за Винавервљеве пародије?

Ili ovo:

Krleža. Poznati hrvatski Domobran Svemira. (U hrvatskoj su "Domobrani Svemira", a u Srbiji "Gromobrani Svemira" ). Stručnjak za vojna pitanja iz vremena rata. Ako uskoro ne plane novi svetski rat Krleža neće imati više o čemu da piše. S toga radi na komunizmu, koji bi doveo do svetskog rata i time mu dao novi material.
freehand freehand 12:32 22.07.2012

Re: When language dances

crossover
Predrag Brajovic
У доба српа и маља штошта се памтило и наплаћивало, од тих предратних сукоба и подбадања. Тад су и славни београдски предратни певачи-адвокати (М. Мијатовић, М. Тимотић и др) морали барем мало да окајавају своје грађанске назоре и предратна политичка "лутања". Тако и Винавер.


На кога тачно сумњаш, на Крлежу и Марка Ристића? Дахије и кабадахије? На тетка Десанку? :)

Retko ali jebitačno.
Servus Krose.

blogovatelj blogovatelj 15:14 22.07.2012

Re: I Švejk, i Švejk, Mirela

Samouvereni znalci žena kažu da, kad su lepe, nisu verne, a kad su verne nisu lepe


Ponuda i potraznja - klasika
Bas me zanima u koju bi od tih grupa zene same sebe svrstale
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 15:46 22.07.2012

Re: When language dances

crossover

Ja sam bila sigurna da je ovaj korisnik izgubio šifru.
maksa83 maksa83 15:47 22.07.2012

Re: When language dances

dobrosavljevic_m
crossover

Ja sam bila sigurna da je ovaj korisnik izgubio šifru.

crossover ne može da izgubi šifru. šifra može da izgubi crossovera.
JJ Beba JJ Beba 16:48 22.07.2012

Re: When language dances

crossover

crossover crossover 17:47 22.07.2012

Re: When language dances

Predrag Brajovic
Мислиш да је Крлежа имао смисла за Винавервљеве пародије?


Не мислим, шалим се мало. Истини за вољу, ни ја немам много смисла за Крлежу.
Како год, Винавер је још и релативно добро прошао, могао је да оде у печалбу као Црњански. И јако ми се свиђа ово што Гојко Тешић ради, пуно ми је срце. Сад се не шалим.

~~~

Поздрав свима.
freehand freehand 18:03 22.07.2012

Re: When language dances

crossover
Predrag Brajovic
Мислиш да је Крлежа имао смисла за Винавервљеве пародије?


Не мислим, шалим се мало. Истини за вољу, ни ја немам много смисла за Крлежу.
Како год, Винавер је још и релативно добро прошао, могао је да оде у печалбу као Црњански. И јако ми се свиђа ово што Гојко Тешић ради, пуно ми је срце. Сад се не шалим.

~~~

Поздрав свима.

Čoveče, ti si ko Milka Canić. Oglašavaš se retko, ali uvek kažeš nešto značajno!
muaddib92 muaddib92 13:05 21.07.2012

Hvala

.. штоно кажу, да проспемо воду да би успело.
Има, има овде још ЉУДИ!
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 16:00 21.07.2012

Re: Hvala

.. штоно кажу, да проспемо воду да би успело.
Има, има овде још ЉУДИ!


Nego kako.


dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 13:27 21.07.2012

Kakva elegantna paralela,

gospon Krle.
zovitemegrunf zovitemegrunf 14:39 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Oce oni tako. Gordanac je posle Odgovora medjunarodnog suda pravde i njemu posvecene skupstinske debate objavila blog o Atostoperskom vodicu kroz galaksiju, trazenju zagubljenog pitanja na dobijeni odgovor
dusanovaiivanovamama dusanovaiivanovamama 15:15 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

zovitemegrunf


Oce oni tako. Gordanac je posle Odgovora medjunarodnog suda pravde i njemu posvecene skupstinske debate objavila blog o Atostoperskom vodicu kroz galaksiju, trazenju zagubljenog pitanja na dobijeni odgovor



zovitemegrunf zovitemegrunf 16:41 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

dusanovaiivanovamama


princi princi 21:00 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

dobrosavljevic_m
gospon Krle.

Da, ali mene zaintrigiralo ovo prošlo svršeno vreme. Je l' (moram da pazim na gramatiku!) to znači da je DS 8. sednica već gotova? Imamo sve: Tadić kao novi Stambolić, Krle Buca Pavlović, Đilas novi Sloba a Bucko novi Žika Minović. Samo još da se nađu Politika, Odjeci i reagovanja i novi Bora Jović i Radmilo Bogdanović.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 21:45 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Da, ali mene zaintrigiralo ovo prošlo svršeno vreme.

I mene. Možda nam se Krle opet obrati kroz pesmu, pa da vidimo.
maksa83 maksa83 21:50 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

dobrosavljevic_m
Da, ali mene zaintrigiralo ovo prošlo svršeno vreme.

I mene. Možda nam se Krle opet obrati kroz pesmu, pa da vidimo.

Schwule über DS

Kinder grosse mein Herr Dragan dub ist eine bus(+)...

JJ Beba JJ Beba 22:12 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Ima onih koji patetično govore o našem velikom srednjem veku, o našoj kulturi i spomenicima na Kosovu koju nam uništavaju neprijatelji, ali kriju Vinavera, tu duhovnu katedralu, u ćutanju dave najevropskijeg Srbina i kidaju onaj duhovni niz koji bi se mogao uspostaviti između Laze Kostića, Vinavera i Radomira Konstantinovića.


. Još kao gimnazijalac u Užicu pročitao sam Vinaverovu „Nadgramatiku“ u blistavom izboru Radomira Konstantinovića koji je najzaslužniji za njegovu rehabilitaciju, povratak u kontekst moderne srpske književnosti i pod magijom vinaverovskog jezičkog pijanstva i dan danas sam.

gde je bio DS, Tadić & comp, Đilas i ekipa, neko, bilo ko, kada je Radomir Konstatinović onomad umro? Umro je u totalnoj tišini, ignoraciji; niko od zvaničnika se nije pojavo na komemoraciji, niko reč nije o njemu povodom njegove smrti u medijima rekao. gde su bili da ga uzmu u zaštitu kada je pljuvan zbog druge srbije?....
ko je sad tu ignporant i pigmej?
maksa83 maksa83 22:20 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Umro je u totalnoj tišini, ignoraciji;

Izvini, ko je taj i šta ti sad hoćeš?

Je l' on deda nekog viđenog tenisera pa da mu Predsednik ide na sahranu?
angie01 angie01 22:42 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Izvini, ko je taj i šta ti sad hoćeš?



odgovara na temu iz naslova!
JJ Beba JJ Beba 23:15 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

maksa83
Umro je u totalnoj tišini, ignoraciji;

Izvini, ko je taj i šta ti sad hoćeš?

Je l' on deda nekog viđenog tenisera pa da mu Predsednik ide na sahranu?

ne samo da nije deda na tenisera, nego čak nije dizao ni tri prsta, a i "kriv" je za kovanicu druga srbija. a i prezirao je sps, miloševića i sve te gegulanere sa kojima su se oni izmirili, pomirili, izljubili, zkleli na ljubav

jbga družio sa beketom koji mu je dolazio u rovinj na gajbu na vino, nije igrao basket sa dačićem.
bio je don kihot, a ne teniserov deda.
govorio „Kako uopšte mogu da govorim? Odavno naslutio sam da govor podrazumeva nekakav pristanak na svet, da pretpostavlja taj pristanak: da bih govorio svet ipak mora za mene da bude moj svet, bez obzira koju silu negacije da on pokreće u meni” zar zato da mu se ide na komemoraciju?
o smrti autora najubitačnije rečenenice ikada napisane na srpskom jeziku -iskustvo nam je palanačko se ne piše po medijima koje dobro kontrolišu već, o teniserovom dedi.
a i što bi mu se išlo na sa'ranu, moliću lepo? čime je on to zadužio srpski naraod? srpsku kulturu? srpski jezik? zato što je rehabilitovao vinavera o kome se radi ovaj blog?
svašta
Colin_bgd Colin_bgd 23:35 21.07.2012

Re: Mala digresija, srpski trol...

...Buca Pavlović

Povrsno sam citao, pa greskom procitah Buca Mirkovic, pa sam po automatizmu krenuo da zakljucavam frizider...

Pardon na trolu u ovo kasno nedeljno jutro...
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 23:40 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

a i što bi mu se išlo na sa'ranu, moliću lepo? čime je on to zadužio srpski naraod

Malo ti je neukusno ovo Bebo. Alde molim te da pokušamo da se ponašamo pristojno.
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:54 21.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Nebojsa Krstic
a i što bi mu se išlo na sa'ranu, moliću lepo? čime je on to zadužio srpski naraod

Malo ti je neukusno ovo Bebo. Alde molim te da pokušamo da se ponašamo pristojno.


Dočim je ovo tvoje 'vatanje za Vinavera puno lepog ukusa.
Bojana Maljević Bojana Maljević 00:09 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Dočim je ovo tvoje 'vatanje za Vinavera puno lepog ukusa.

O bože! Dozvolite da čovek zvani Krle stvarno voli Vinavera. Redovni čitaoci njegovog bloga znaju da je to tako. Nije spomenut prvi put.

No, taj Vinaver, to čudo od pisca i prevodioca, nama studentima zadavao je neretko probleme. Naime, naš je profesor insistirao da sve šta je Vinaver prevodio - čitamo u njegovom prevodu. Uključujući i bajke koje smo radili na prvoj godini. To bi bilo sasvim u redu da je bilo mogućno naći adekvatan prevod. Ja sam recimo na Alisu u zemlji čuda, Luisa Kerola, čekala čitavu nedelju u biblioteci. A da ne govorim koliko muka su nam zadale parodije na operska libreta Stanislava Vinavera, Gete i drugi. Mislim, u pronalaženju i čekanju.

Eto, toliko je taj prevodilac vredan bio, da su se kolokvijumi ponekad zbog njega, jedino zbog njega opravdano pomerali. Pozdrav svima i laku noć
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:12 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Maljević
O bože! Dozvolite da čovek zvani Krle stvarno voli Vinavera. Redovni čitaoci njegovog bloga znaju da je to tako. Nije spomunut prvi put.


Jeste, ali se proslavio i sa toliko pamfleta ovde na blogu, da sad svemu napisanom pristupam sa oprezom i senkom sumnje u dobre namere. Ali dobro, izvinjavam se ako grešim.


Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 00:37 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Jeste, ali se proslavio i sa toliko pamfleta ovde na blogu, da sad svemu napisanom pristupam sa oprezom i senkom sumnje u dobre namere. Ali dobro, izvinjavam se ako grešim.

Nisam ja ništa ovde napisao, preneo sam. Pamflete jesam.
blogovatelj blogovatelj 05:32 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

e l' on deda nekog viđenog tenisera pa da mu Predsednik ide na sahranu?


DVA RABA

Zatutnjaše sa četiri zvona
Povrveše kite i mundiri
Povrveše perjanice bojne,
Povrveše bezbrojni šeširi.

Svi majori debeli i suvi
Oficiri cela kita sjajna
Pukovnici, s orlom i bez orla
I još neko, ali to je tajna.
Potmulo su udarala zvona,

Udarala zvona iz budžaka,
A i što bi da se čini dževa
Kad je pratnja srpskoga junaka.

Srpska deco što množiti znate
Iz ovoga pouku imate:
U Srbiji prilike su take
Babe slave, preziru junake
Zato i vi ne mučite se džabe
Srpska deco postanite babe.

Branislav Nusic


Listam veb pa nadjo' ovo. <- LINK
Prica o tome kako se um bori protiv sistema. <- OVO NIJE LINK

blogovatelj blogovatelj 05:46 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

a Bucko novi Žika Minović.


Tebi treba spomenik dici.

Samo još da se nađu Politika, Odjeci i reagovanja i novi Bora Jović i Radmilo Bogdanović.


Cek, cek... Mora valjda sve redom da ide.
Nisam cuo da je uradjen rimejk Vojka i Savla, niti ko je autor rimejka.
buba_truba buba_truba 08:21 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Nebojsa Krstic
srdjan.pajic
Jeste, ali se proslavio i sa toliko pamfleta ovde na blogu, da sad svemu napisanom pristupam sa oprezom i senkom sumnje u dobre namere. Ali dobro, izvinjavam se ako grešim.

Nisam ja ništa ovde napisao, preneo sam. Pamflete jesam.

Au, kakvo guranje kroz noge! Izvini Pajtje.

Edit: ups, mal' da zaboravim... odličan blog, Krle.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 09:39 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Cek, cek... Mora valjda sve redom da ide.
Nisam cuo da je uradjen rimejk Vojka i Savla, niti ko je autor rimejka.

Ko je autor rimejka!?

A ko je autor originala? Zna li se to?
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 09:45 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

este, ali se proslavio i sa toliko pamfleta ovde na blogu,

Mada se ja ne bih složio da su to pamfleti.

Paškvile, možda...
draft.dodger draft.dodger 14:10 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

JJ Beba

gde je bio DS, Tadić & comp, Đilas i ekipa, neko, bilo ko, kada je Radomir Konstatinović onomad umro? Umro je u totalnoj tišini, ignoraciji; niko od zvaničnika se nije pojavo na komemoraciji, niko reč nije o njemu povodom njegove smrti u medijima rekao. gde su bili da ga uzmu u zaštitu kada je pljuvan zbog druge srbije?....
ko je sad tu ignporant i pigmej?

Krstiću i njemu sličnim, vikend bardovima, pristaje tišina.
blogovatelj blogovatelj 14:15 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

A ko je autor originala? Zna li se to?


Na vise mesta sam procitao da se sumnja na Vidosava Stevanovica, Kragujevcanina podrijetlom.
Posle je imenovani direktorovao antiSPS televizijom, prvom takve vrste u Kragujevcu a i sire.
O imenovanom ne znam puno, ali pomenom njegovog imena setim se uvek jednog minornog detalja iz moje rane mladosti...
U osnovnoj skoli (pazi - u osnovnoj) su nas vodili na "dobrovoljni rad" jedne subote. Poredjali nas u lanac i onda smo jedni drugima dodavali cigle i prebacivali ih sa jednog mesta na drugo, a ne bi li se sto pre izgradila nova mesna zajednica u mom naselju.
Mesna zajednica jeste nikla posle par godina, veoma blizu mesta gde smo prebacivali cigle. Ali ne tacno na istom mestu.
Na istom mestu, tj tu gde su cigle prebacivane, nikla je kuca abnormalne velicine, otprilike kao omanji hotel, a bila je u vlasnistvu brata imenovanog Vidosava.
Eto...
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:46 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Na vise mesta sam procitao da se sumnja na Vidosava Stevanovica

I ja.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 16:43 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Schwule über DS Kinder grosse mein Herr Dragan dub ist eine bus(+)...

Netje Krle da okači pesmu izgleda. Očekivala sam neki pretkosovski ciklus, al', ok, guslaćemo uz ovo tvoje.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:14 22.07.2012

Re: Kakva elegantna paralela,

Bojana Maljević

O bože! Dozvolite da čovek zvani Krle stvarno voli Vinavera. Redovni čitaoci njegovog bloga znaju da je to tako. Nije spomenut prvi put.


čovek i artist krle je simpa skroz. političar je manje simpatičan, a i pripada opciji kojom ljudi nisu bili previše oduševljeni, i zato mislim da mu je teško da sada tek tako otkulira godine koje je njegova politička opcija protraćila, ali smiriće se i ove reakcije naposletku. mislim da mu je teško i da sagleda realnost da je sada ponovo običan čovek, artist po talentu i nadahnuću, jedan od nas. ali, uopšte uzev, mislim da je kod vas javnih ličnosti stvarnost znatno izmenjena zbog te određene potrebe da se vašem delu stalno neko divi, i da vam nije lako da apsorbujete ovako drastične preokrete u životu. ipak, poštovanje što pokušavaš da zaštitiš drugara od jarosti nas beslovesnih.

da dodam samo za Vinavera, jedan svoj lični utisak, a to je da se kao heroj, čovek retko visoke pismenosti, on nikada, nikada nije uznosio nad svojim bližnjima. to je, ipak, vrlina, koju dosta nas tek treba da dosegne.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:46 21.07.2012

.

čitaš ovaj tekst i sa strane u odeljku b92/kultura se pojavljuje naslov ;

- "originalne sugababes ponovo jašu"

ili neprevaziđeni kutak b92/život;

- "flertovanjem do napredovanja na poslu"


*I'm just an animal looking for a home
tyson tyson 16:19 21.07.2012

Re: .

ili neprevaziđeni kutak b92/život

Merilin Monro je bila lezbejka?


Želite li da živite kao Al Kapone?



O bogatstvu srpskog jezika kod Vinavera bi na klupu prvo trebalo da sedne kompletna prepisivačka redakcija analfabeta iz rubrike Info ovog sajta, čiji je nivo pismenosti i opšteg obrazovanja, sudeći po onom što se iz dana u dan objavljuje, na nivou nezainteresovanog deteta predškolskog uzrasta.



zovitemegrunf zovitemegrunf 16:37 21.07.2012

Re: .

tyson
ili neprevaziđeni kutak b92/životMerilin Monro je bila lezbejka?Želite li da živite kao Al Kapone?O bogatstvu srpskog jezika kod Vinavera bi na klupu prvo trebalo da sedne kompletna prepisivačka redakcija analfabeta iz rubrike Info ovog sajta, čiji je nivo pismenosti i opšteg obrazovanja, sudeći po onom što se iz dana u dan objavljuje, na nivou nezainteresovanog deteta predškolskog uzrasta.

tyson tyson 16:14 21.07.2012

Ćorava koka?

zanimljivo je da su njegovo publikovanje upravo pokrenuli sociolog mr Slobodan Gavrilović i matematičar dr Miloljub Albijanić, vodeći ljudi Službenog glasnika i Zavoda za udžbenike Srbije

Obojica političari i postavljena lica, produkti partokratije, uzgred rečeno.



angie01 angie01 17:00 21.07.2012

Re: Ćorava koka?

tyson
zanimljivo je da su njegovo publikovanje upravo pokrenuli sociolog mr Slobodan Gavrilović i matematičar dr Miloljub Albijanić, vodeći ljudi Službenog glasnika i Zavoda za udžbenike SrbijeObojica političari i postavljena lica, produkti partokratije, uzgred rečeno.


..bas sam htela da kazem, kako ovaj deo kvari sve ostalo!
angie01 angie01 17:03 21.07.2012

Fantastican blog!

Natpis




Nad liticama, nad klancima
Duhovi kruže
Njih se ne tiču prolazni zanosi.

Oni bdiju da mutnoća ne napusti svet
Da se reke ne rasane u glomaznim tokovima
I da oblaci ne odbegnu u staro izdajstvo.

Jer strašno bi bilo (vele)
Kao nekad, u početku vekova,
Da se rasani i razgali -
Da se nebeski svod oslobodi ukrasa,
Da tice zalupaju prozračnim krilima
o vedrinu
Da plava zvonkost zažubori otrovno

I jeziva jasnost nastane.




i moram...


MI SE CUDNO RAZUMEMO

Mi se cudno razumemo
ko dva bola, ko dva vala
ko dva mosta u otkrica:
ja te volim cudno, nemo,
ti si ona cudna mala,
masta drevna moga bica.

O tebi su pitalice
od vekova moje bile,
odgovor o kom se sanja.
Odgovor je tvoje lice
ti si slika one vile;
iz decackih nagadjanja.

I svi stari snovi, evo
polagano nadolaze
ko da ide vreme tavno.
Svaki gest tvoj ja sam snevo,
znam napamet tvoje fraze
svaku rec sam cuo davno.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:57 22.07.2012

Re: Fantastican blog!

super stvar ovaj Натпис... heh, da, tada se za Srbe govorilo da je narod koji ume da ratuje, i ume da piše pesme. imao sam tu životnu sreću da upoznam u Jerusalimu gotovo vek stare srpske Jevreje koji su poznavali Vinavera lično (snimali smo ih za TV Beograd, novinar po imenu Nenad Milošević, čini mi se, je to radio). kažu da je bio uz njih 1948., da je dolazio u Jerusalim lično da ih hrabri, da je ulivao veliku smirenost i nadu, ali da nikada nije odgovorio na agitovanja da se naseli u Izraelu, da su ga događaji iz drugog velikog rata promenili, da je postao tih i povučen čovek. bio je uz naše doseljenike par godina, našao mir sa svojim narodom, iako ga je bg predratna j-opština smatrala ekskomuniciranim članom jer je stalno isticao da je on u svemu i po svemu što misli i oseća Srbin. sumnjali su da je prešao na Pravoslavlje. niko nikada nije to dokazao. vratio se 50-ih, provev poslednje godine u voljenom Beogradu.
jasnaz jasnaz 17:09 21.07.2012

preporučujem & 'фала



ps: игнорант, ген. мн. игнораната -- PRAVOPIS srpskohrvatskoga književnog jezika




Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 17:25 21.07.2012

Re: preporučujem & 'фала

NOĆU PREMA

Mami i strepi, kobi i muti:
Sve manji doskok, oštriji luk,
Sve tiši zanos, kraći minuti -
Svetliji značaj, strasniji zvuk.

Oko u oko, snovi u snove,
Prolom u prolom, slutnje u slut -
Uklinje, zgraža, priziva, zove:
Krivinama je svet obasut.

Ustuka nema, ni druge tajne,
Večna je duše za dušu glad -
Za poraz čula, za sne beskrajne
Jedan je zastoj, jedan je pad.
jinks jinks 17:51 21.07.2012

Re: preporučujem & 'фала

Za poraz čula, za sne beskrajne

Mozda je jedan od sustinskih napora taj da se na osnovu svedene slike koju stvaraju cula dodje do potpune slike ... ne znam na javi, u snu, u nekoj pesmi :)
jasnaz jasnaz 18:06 21.07.2012

: preporučujem & 'фала

Nebojsa Krstic



„Страшно сам волео да слушам жабе, ту тешку меланхолију њиховог крекетања. Једна од друге се разликују за осмину тона. У почетку када их слушате то је само један огроман хор, касније осетите те осминске интервале. Пропутовао сам цео свет, а само сам једанпут чуо нешто веће. То су цврчци. На Звездари има један зид изнад Дунава, тамо их има лети сигурно преко пет стотина хиљада. Скоро сваки дан одлазим да их слушам. У почетку сам разликовао око педесет звукова, сада разазнајем пет до шест хиљада тонова у том концерту. Музика цврчака је музика малих интервалских распона. Као музика српског језика. Наш језик је био као жабе, цврчци и фрула. Ја сам у српском осетио фрулу, покушао сам да дам реченице са зрикавцима, жабама и фрулом.”

= забавник : )
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 23:12 21.07.2012

Re: preporučujem & 'фала

NOĆU PREMA

Pa dobro, gospon Krle, ako ne čitaš nas ignoramusavce i pingvine, al' što ne čitaš Mireline komentare?
docsumann docsumann 13:57 22.07.2012

Re: : preporučujem & 'фала

Наш језик је био као жабе, цврчци и фрула. Ја сам у српском осетио фрулу, покушао сам да дам реченице са зрикавцима, жабама и фрулом


docsumann docsumann 17:33 21.07.2012

pobočni komentar ... ili oslanjanje

JJ Beba JJ Beba 20:10 21.07.2012

Re: pobočni komentar ... ili oslanjanje

docsumann
radovan hiršl




dragulj beograda...jedan od





angie01 angie01 21:47 21.07.2012

Re: pobočni komentar ... ili oslanjanje

zvaka za ludaka
JJ Beba

docsumannradovan hiršldragulj beograda...jedan od







JJ Beba JJ Beba 21:56 21.07.2012

Re: pobočni komentar ... ili oslanjanje

"zvaka za ludaka"



plašili se da če da dodže murija da ih digne hahahahhahahahaha

angie01 angie01 22:01 21.07.2012

Re: pobočni komentar ... ili oslanjanje

i moja omiljena mala plastika:)





alselone alselone 18:53 21.07.2012

Kako su ingnoranti i pigmeji ubili gorosta

registry_machine registry_machine 20:14 21.07.2012

Re: Kako su ingnoranti i pigmeji ubili gorosta

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:24 21.07.2012

Kako naslov ume da prevari

Oni, a ima ih, koji na blogu b92 čitaju samo naslove, ostaće u u uverenju da je reč o Tadiću, a ne Vinaveru.
freehand freehand 19:26 21.07.2012

Re: Kako naslov ume da prevari

Vojislav Stojković
Oni, a ima ih, koji na blogu b92 čitaju samo naslove, ostaće u u uverenju da je reč o Tadiću, a ne Vinaveru.

Mileva je to već rekla, samo delikatnije i duhovitije.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:29 21.07.2012

Re: Kako naslov ume da prevari

Misliš na Milenu? Jer, m je od Milena.


dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 19:42 21.07.2012

Re: Kako naslov ume da prevari

Mileva je to već rekla, samo delikatnije i duhovitije.

/blogerka se postidela/

freehand freehand 12:53 22.07.2012

Re: Kako naslov ume da prevari

Misliš na Milenu? Jer, m je od Milena.

E?
Auuu...
Nači Radio-Milena?
/blogerka se postidela/

Milevo, nemaš rašta, a i sad se uspijati u potpunom je nesaglasju sa komentarom i komentarom na komentar.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 13:46 22.07.2012

Re: Kako naslov ume da prevari

Nači Radio-Milena?

A ja sam, naravno, pomislila da me tako zoveš zbog Mileve Marić, ali trebalo je da znam.
freehand freehand 13:55 22.07.2012

Re: Kako naslov ume da prevari

dobrosavljevic_m
Nači Radio-Milena?

A ja sam, naravno, pomislila da me tako zoveš zbog Mileve Marić, ali trebalo je da znam.

I zovem, ali što moraju to svi da znaju?
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 13:59 22.07.2012

Re: Kako naslov ume da prevari

I zovem, ali što moraju to svi da znaju?

Opet sam radio Mileva, a nisam ni slutila.
freehand freehand 14:01 22.07.2012

Re: Kako naslov ume da prevari

dobrosavljevic_m
I zovem, ali što moraju to svi da znaju?

Opet sam radio Mileva, a nisam ni slutila.

mlekac mlekac 20:50 21.07.2012

Odoh

Da preturam po biblioteci i da se druzim s Vinaverom. Javnem se, mozda, kad se izvucem iz knjiga.
Krle, hvala sto si me podsetio da IMAM sta da citam preko leta.
princi princi 01:15 22.07.2012

Re: Odoh

mlekac
Da preturam po biblioteci i da se druzim s Vinaverom. Javnem se, mozda, kad se izvucem iz knjiga.
Krle, hvala sto si me podsetio da IMAM sta da citam preko leta.

Nema brineš, misli tvoj Krle na tebe.
blogovatelj blogovatelj 05:40 22.07.2012

Re: Odoh

Nema brineš, misli tvoj Krle na tebe.


hajkula1 hajkula1 11:30 23.07.2012

Re: Odoh

mlekac
...
Krle, hvala sto si me podsetio da IMAM sta da citam preko leta.



U to ime i od mene hvala.


blogovatelj blogovatelj 06:02 22.07.2012

Da se prisetimo

Starih dobrih vremena...

Citam, blog lep, nema sta...
Nema nervoze, nema ujedanja, sve pametan svet pise, prefinjena prica i zezanje. Savrsenstvo...
Maksin komentar o dedi asocirao me na Nusica, na srpsku decu i na babe...
Krenem da guglam pesmu a medju prvih pet linkova Gugl mi da blog pod naslovom "Srpska deco postanite babe" autora stanovitog Sentinela26. Evo linka
Kliknem naravno na pomenuti blog, tamo vidim medju komentatorima blogera pod nadimkom blackbox92.
A na avataru drug Karagaca
princi princi 13:48 22.07.2012

Re: Da se prisetimo

Citam, blog lep, nema sta...
Nema nervoze, nema ujedanja, sve pametan svet pise, prefinjena prica i zezanje.

Da, i meni malo fali Bucko.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 16:17 22.07.2012

Re: Da se prisetimo

Kliknem naravno na pomenuti blog, tamo vidim medju komentatorima blogera pod nadimkom blackbox92.

To je bio Karagaćin nik prvo, pa je stavio ime i prezime kasnije. Kod njegovih najstarijih teksotva i dalje stoji blackbox.
blogovatelj blogovatelj 16:49 22.07.2012

Re: Da se prisetimo

To je bio Karagaćin nik prvo, pa je stavio ime i prezime kasnije. Kod njegovih najstarijih teksotva i dalje stoji blackbox.


Ma meni smesno zbog engleske reci box, koja u slengu znaci... sta?
Mislim, malo je degutantno za javno objavljivanje.
I to jos black
princi princi 01:40 23.07.2012

Re: Da se prisetimo

To je bio Karagaćin nik prvo, pa je stavio ime i prezime kasnije. Kod njegovih najstarijih teksotva i dalje stoji blackbox.

To sve pod pretpostavkom da i Karagaća nije nik.
NNN NNN 13:51 22.07.2012

Vinaver je car

... tako kaže moja žena, a ako se i Mirela slaže, ko sam ja da se bunim!

Dobar prevod je delo sam po sebi (),
iako znam da ovo nije prevodio Vinaver
uvek mi prvo na pamet padne Axteriks (jeste; žena čita knjige, a ja stripove)
...centurion nešto popizdi na legionare i krene da ih riba i da se dere:
"Junonu mu Junoninu!"
jinks jinks 14:45 22.07.2012

Re: Vinaver je car

uvek mi prvo na pamet padne Axteriks

Imao tu privilegiju da upoznam pre 30 i vise godina coveka koji je prevodio Asteriksa.

Brat ondasnje komsinice, zove se Djordje Dimitrijevic.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:49 22.07.2012

Re: Vinaver je car

"Junonu mu Junoninu!"

Super!
draft.dodger draft.dodger 14:20 22.07.2012

...

Zatim sam osamdesetih ponudio Milanu Komneniću koji je bio urednik Prosvete. Odgovorio mi je da „mi imamo mnogo veće pisce od Vinavera koji su zaslužili objavljivanje pre nego on“. Pitao sam - koji su to veći od njega. Odgovorio mi je: „Miodrag Bulatović“.


Ah, neprolazna mudrost likova kojima su babine naćve, pupak sveta.
maksa83 maksa83 14:35 22.07.2012

Re: ...

draft.dodger
Zatim sam osamdesetih ponudio Milanu Komneniću koji je bio urednik Prosvete. Odgovorio mi je da „mi imamo mnogo veće pisce od Vinavera koji su zaslužili objavljivanje pre nego on“. Pitao sam - koji su to veći od njega. Odgovorio mi je: „Miodrag Bulatović“.


Ah, neprolazna mudrost likova kojima su babine naćve, pupak sveta.

Čekaj... Milan Komnenić - onaj što je sa Vukom osnovao SPO, 99-te bio i neki Ministar Informisanja, posle toga kratko gosovao u DHSS-u pok. Batića da bi na kraju 2007. postao član Demokratske Stranke.

Nemoguće!

Brattte domatjine, kakvu ste vi tu ekipu pripustili, super ste prošli.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:48 22.07.2012

Re: ...

Zatim sam osamdesetih ponudio Milanu Komneniću koji je bio urednik Prosvete.

Komnenić je bio izvanredan urednik, njegova je edicija "Erotikon".

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana