Reč i slika| Život

строшена чешма

Черевићан RSS / 22.07.2012. u 21:37
(белешками)
 
ту ди речица Гинска малко ниже  од жељ. станице Чиниглавци  жубори ка речици Јерми да када се сусретну удружене назову река нишава постоји одвајкада позајмиште шљунка. тренутно га експлоатишемо за потребе градилишта пута (коридор 10) .волим ту да се осамим,  у свом радном зујањем тереном, да слутим тишину окружења,надишем се миомира флориног, а ако окасним те сунце крене да седне назапад уживам у игри рефлексије светла о облутке шљунка на падини брда јер то је прича за себе. кажу да је овде успоравао и оријент експрес ,кадгод, зарадтога, да путницима се приушти визуелни угођај на путовању од беча ка истамбулу . . 

- занимљив је овај део  србије.бременит природним лепотама,оку мамљивим кањонима,подоста манастира, кафаница згодно распоређених да ти се вазда на путу нађу а чије понуде крканлука и да не набрајам.посебност је ипак језик којим се  локално становништво споразумева од бугарског јер та је популација бројнија,преко српског до шопског који је прича за себе. Ич се неразуме када се наши локални радници њим споразумевају. Занимљиво је да је највећи траг шопске културе код нас оставило јело из њихове националне кухиње – шопска салата,
указујем своје импресије колеги који неки дан овамо пристиже док га возим ка мосту 4 где ће убудуће надзор на градњи вршити.
Он пак, фрушкогорске горе лист, но повратник из црне африке (габон,уганда) препричава ми речит скорашње догодовштине из својега села којима је сведок био док је исчекивао позив овамо
- пииво не да волем, скоро ко шненокле ,онако баш,ладне, да дркте ко питије сушима свињским необријаним.узмем дволитру срогови ујтру и сисам је до подне, густирајући,а пластика само пуцка какога гутам.после ми јованка,незнатеје, заћошком  удата за електричара вука,једног од 2 метра увис који цео сокак јебе са диванима о политики актуелној па сви од њега зазиру и беже кад се појави,прича да јој се осула одоле  заова пајој комшиница дала неку маст што је пасирала деверујој кад је скрљо руку, а бијо чупав ко мајмун по подлактицама ,пао смердевина срећом наглаву, ал пукому зглоб десне шаке па није мого ни да дрка, а нежења бијо , међутим њојзи оте мааже све бруце отпале те сад  ћелава у међуножју  па је вереник избегава кревецки јер он воле да јој мрси брујке , те их чупка пар-непар, а сад неможе јер је ко  њиов деда глиша ћелава а срамота је да иде код госн апотекара да пита шта да ради,кумови су. Мени само да оће да дадне , маријо неби, има лепе сисе а ту сам слаб баш, волем даи месим, окончава колега, по свему прцу склон,
па ме потсећа како сам ија ,строшена чешма*, то исто  сасисама радити вол’о баш . . .  има томе.

* поспрдни овдашњи локализам за исписникеми
 
фотке прича
 
Dimitrovgrad i Strošena češma
Dimitrovgrad ( bug. Caribrod ) je naselje na levoj obali Nišave, pišu savremeni geografi u bližoj ubifikaciji grada i greše. Najmanje iz dva razloga. Prvi - ako ne veći, onda stariji deo nalazi se na desnoj obali reke i drugi - to je autentičniji, a po nekim građevinama i reprezantativniji deo varoši. Ime je dobio po česmi za koju niko ne zna od kada tačno postoji, a gotovo niko sa sigurnošću ni zašto se zove Strošena češma.
ma.jpg 
Postoji priča, koja zbog vremenske nepreciznosti i nepominjanja konkretnih imena, poprima obrise legende. Suštinski ona je caribrodska varijacija „Zidanja Skadra na Bojani“. Doslovno je ne možemo ni ispričati, jer bi zbog lokalizama i anahronizama bila nerazumljiva i mnogim sadašnjim stanovnicima Dimitrovgrada. Ona kaže da je u „staro vreme“ u Caribrodu živeo lep, mlad i bogat Turčin, koji se zagledao u mladu, lepu i siromašnu hrišćanku. Video ju je samo jednom kada je zahvatala vodu sa izvora u Mažl Caribrodu, iza „dvomostovlja“ na Nišavi. Toliko mu se dopala da je rešio da je opseni ne bogatstvom i moći koje je imao, nego plemenitošću za koju sa sigurnošću nije znao ni da je poseduje. Odlučio je da po svemu običan kladenac sa koga je pila pretvori u raskošnu česmu. Naručio je majstore iz Carigrada, materijal iz Sofije, počeo da zida i posao je neko vreme lepo odmicao. Postavljene su cevi od dobro pečene i gleđosane busnenske keramike, konture česme već su se ocrtavale, voda se nije opirala i Turčin je bio zadovoljan misleći na lepu Ćaurku. No, preko noći neko je počeo da mu ruši (troši) građevinu. To je trajalo dosta dugo, sve dok zaptije nisu preuzeli stvar u svoje ruke i uhvatili hrišćane koji su mu kvarili gradnju. Među njima i braću lepe Caribrođanke. A onda se znalo! „Pri valiju i kadiju, pa pod sablju ili na kolžc.“ Smrti je jedino mogao da ih spasi bogati Turčin ili nesrećna lepotica. Ishod je ipak bio pomalo neobičan. Ćaurka je prešla „dvomostovlje“ na Nišavi, odnosno otišla iz Mažl Caribroda u Golemi Caribrod i pošla za Turčina. Hrišćani su bili pošteđeni, a Turčin je odustao od zaveta i prokleo je česmu da zauvek ostane S(trošena). Vodu na sreću nije i ona još uvek izbija na osam sulundara, bistra, jaka, zdrava i pitka. Istorijski kontekst legende o Strošenoj česmi daju turski, nemački i dubrovački putopisci, ostavljajući zapise o turskom odnosno Golemom Caribrodu i hrišćanskom, stočnom ili Mažl Caribrodu. To je kraj 17. i početak 18. veka. U tom periodu postojale su i druge česme u caribrodskom kraju. One su po pravilu zahvalnice i materijalizovani dokazi turskog adeta da se na dobro odgovara dobrim. Zajedničko svima je da su posle oslobođenja postale predmet hrišćanske „zahvalnosti“ i skoro sve srušene. U autentičnom vidu, sa arapskim runama, ostala je jedino česma u selu Boljev Dol. Po njoj znamo da ih je bilo i na drugim mestima. 
Caribrodska priča o zahvalnom Turčinu nema direktnog pisanog traga, ali je kao i Strošena česma i voda sa nje, ušla u tradiciju Caribrođana. Toliko duboko da je voda sa Strošene česme putovala sa vojničkim koferima, u testijama (stovnama), slata novorođenčadi u šišetijima (flašama) zajedno sa povojnicom, ali i umirućima daleko od Caribroda kao predsmrtna želja. Iako joj niko nikada nije pripisivao ni čudotvorna, ni lekovita svojstva, Caribrođani, koji se vraćaju ili odlaze iz rodnog grada, na putu „od stanicu do granicu“ obavezno svrate na Strošenu česmu. Prvo da se umiju, a onda i napiju vode sa izvora koji je imenovao deo njihove varoši, trg sa vencem građanskih kuća iz 19. veka oko njega, njihove uspomene i kao turski abzest ili ćaursko pričešće obave ritual pročišćenja pre nego što će se ponovo suočiti sa realnošću života, koji baš kao na sulundarima Strošene česme izbija kao živa voda i negde daleko, čak ispod „dvomostovlja“, usporenog toka i zaprljana kanalom kojim teče, uvire kao neznatna utoka u Nišavu i preko Ponta Euksinijskog postaje deo Hronosovog Okeana, koji se uvek, hteli ili ne, nemilosrdno izliva u „reku bez povratka“ - Stiks. 
U spomen „na baba Dimitanu Crcinu“. Umrlu 1968. godine, rođenu u „staro vreme“, od koje je priča „prepisana“ u najranijem detinjstvu. 
 
Slobodan Aleksić Ćosa

 



Komentari (25)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

miloradkakmar miloradkakmar 21:52 22.07.2012

Prvi

Nisam valjda prvi?!

Rušio , ne rušio, voda uvek curi.
Черевићан Черевићан 21:59 22.07.2012

неко

мора отпочети коментаре, захваљујем да сте Ви то овај пут, поз. г miloradkakmar
anamarkana anamarkana 22:04 22.07.2012

da

ova češma ima lepu priču, zanimljivo si nam je ispričao
a meni se posebno dopada taj lokalni nerazumljivi jezik....
Черевићан Черевићан 22:22 22.07.2012

ија

сагласан са Вашом опаском у вези језика Ms.anamarkana, хвала на дружењу
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:22 22.07.2012

Re: da

Meni uopšte ne izgleda da je ovo pisano na "piroćanskom" ili još preciznije "dimitrovgradskom"

A zanimljivo je napisano
Черевићан Черевићан 22:27 22.07.2012

и ние

фоткина прича писана на локалном језику драги г. Milošević-у, хвала на коментару.
dragoljub92 dragoljub92 07:39 24.07.2012

Re: da

Milutin Milošević
Meni uopšte ne izgleda da je ovo pisano na "piroćanskom" ili još preciznije "dimitrovgradskom"

A zanimljivo je napisano

Черевићан
фоткина прича писана на локалном језику драги г. Milošević-у, хвала на коментару.

gosn Čer, izvinjauvamse ali mislim da je autor trebao da napiše bar jedan pasus na čisto pirotjanski , čisto da blozeri vidu kako izgleda taj jezik.

ja iako samsi nišliski imam proble da povatam svi rečovi kad slušam pirotjanski.
pozdrav g.Čer
ovo sam samo dobronamerno napomeno
Черевићан Черевићан 19:47 24.07.2012

додуше

ради се на покушају локалног изражавања но засад је још преурањено експериментисати. надам се биће прилике, ХВАЛА г dragoljub-u на сугестији те дружењу.
NNN NNN 07:51 26.07.2012

Re: додуше

ради се на покушају локалног изражавања
Bio bi to intersantan razgovor - lokalni & čerevićanski
Черевићан Черевићан 20:32 26.07.2012

као

што указах . . ради се на томе . . . драги 3N
mariopan mariopan 09:57 23.07.2012

...

Kao i uvek, lepa priča.

Sve je manje češmi iz kojih se čovek može napiti bez straha i gađenja, pa je tim veći značaj ovih starih, čistih, opletenih čarobnim pričama iz starina.

( I ako nisu istorijski tačne.)

Pozdrav g Čerevićan.
Черевићан Черевићан 22:35 23.07.2012

хвала

на оцени саставами драга гђо mariopan, а што се тиче хигијенске исправности извора напијања пиво је ту конза (нема гађења,страха такођер, под условом да ти се негади, упс).а што се историје лажљивице тиче ,она и веродостојностјој је прича за себе.

годи да сте и овога пута коментаром присутни.. .
dusanovaiivanovamama dusanovaiivanovamama 10:44 23.07.2012

:)

пао смердевина срећом наглаву,


Sreca, ceo Balkan ima tu uzrecicu. Posledice - vidljive.
Pozdrav gsn- Čer
Черевићан Черевићан 22:26 23.07.2012

поздрав

узвраћам драга гђо dusanovaiivanovamama те ХВАЛА на коментару, а у поводу стрмоглава сагласан са Вашом опаском.
mnenadic mnenadic 11:51 23.07.2012

Onoditi

Univerzalni glagol kod šopova. Označava svaku moguću radnju uključujući razmišljanje i meditiranje, pogotovo meditiranje.
Dobro ga onodiš tamo gosn Čer. Tako treba
number42 number42 19:06 23.07.2012

Re: Onoditi

mnenadic
Univerzalni glagol kod šopova. Označava svaku moguću radnju uključujući razmišljanje i meditiranje, pogotovo meditiranje.


i ne samo. cujah ovo u vise krajeva bivse nam velike zemlje.
Черевићан Черевићан 22:17 23.07.2012

г number42

ХВАЛА на дружењу
Черевићан Черевићан 22:22 23.07.2012

о

па ја сам и шире познати onodiš(ta)г. mnenadic-у тако да је боравак овде само наставак досадашњих onodiš(enja).драго ми је да сте нам у друштву,ХВАЛА.
number42 number42 00:25 24.07.2012

Re: г number42

Черевићан
ХВАЛА на дружењу

ziv bio i veseo!
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 14:54 23.07.2012

Ima li kiše tamo?

шопска салата?
Šopati?!
Šoping!?
Šop Ljiljana!?
A i meni svašta pada na pamet.
Pravi sam čovekoliki matori bloger?
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:36 23.07.2012

Češma, a?

Черевићан Черевићан 22:10 23.07.2012

мени

је овде Празник за уши сваки сусрет са локалним брзотрз говором. но и овдашњи нису незаинтересовани за наше диване а натенане . . . драга гђо Greganović, прија када сте нам у друштву ХВАЛА.
Черевићан Черевићан 22:16 23.07.2012

надморска

висина од 600 м и околне столетне шуме намаме облаке накратко,некад они процуре а чешће не. сад, ја сам кратко овде за детаљан метролошки извештај, но временом . . .
посла подоста ми по терену али изазов шопског језика већ ме инфицирао па знајући себе ћу се верујем позабавим истим г Кингу, ХВАЛА на коментару.
NNN NNN 14:58 24.07.2012

Hvala na ovom tekstu gosn Чер

Черевићан Черевићан 19:43 24.07.2012

.

молим, драги 3N

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana