Literatura| Obrazovanje

Znamo li da učimo?

Strongman RSS / 03.09.2012. u 23:22
Zatekao sam se u društvu nekih mlađih likova koji kukaju da uče po 10 pa i 12 sati dnevno i nemaju vremena ni za šta a pri tom ni ne pokazuju baš sjajne rezultate na fakultetu. A nisu ni glupi ni neobrazovani. Navodno nemaju sreće sa pitanjima. Uvek se zapitam... u tih 12 sati sedenja za stolom ili barem u radnoj sobi koliko je zaista učenja i koliki je efekat tog samokažnjavanja.
 
Homeschooling.jpg 
 
"Ćale idem u sobu da učim, probudi me za dva sata."
 
Učenje deset, petnest pa i više sati dnevno, je po meni, pod velikim znakom pitanja koliko se tu zaista uči a koliko bleja, niska koncetracija, koncentracije, samosažaljivanje, samokažnjavanje, loš učinak, ... S druge strane meni je moja metoda “6 sati dnevno” omogućila jako konforno studiranje sa visokim prosekom i dosta slobodnih aktivnosti. 
Način na koji sam učio nije zasnovan na nekoj naučnoj metodi niti tvrdim da je najbolji. Poželeo sam samo da podelim sistem učenja koji sam ja usvojio i koji mi je davao mnogo dobre rezultate. Ako makar nekom bude od koristi tekst nije uzalud pisan. Mrzelo me da guglam... da ne bih pokvario, meni veoma dragu priču o učenju u koju iskreno verujem. Svedeno priča je organizacija vremena i plan rada.

Neka moja iskustva iz raznih škola kažu da je dnevni maksimum za učenje 6 sati, odnosno 6 puta po 45 minuta. Da l beše postoji neka preporuka nekih pametnih ljudi ili je i to empirijski izvedeno ,ne znam, ali mi je “6 sati dnevno” blisko pameti kao maksimum dnevnih aktivnosti bez drastičnog pada učinka. Dalje, 45 minuta učenja bez pauze, kao školski čas, mi jdeluje kao maksimalno vreme, koje je empirisjki utvrđeno, nakon koga većini ljudi pada koncetracija.

Kad se te dve stvari ukrste ispada imam 24 časa da rasporedim 6 x 45min. I ja sam našao veoma solidnu formulu koja zahteva malo discipline i solidnu želju da se gradivo savlada a ne samo da se uči da bi se ubila kvota “mnogo sam učio”.

Dnevna satnica ide odprilike ovako:

11:00 Ustajanje
11:00 - 11:45 1. čas učenja
11:45 - 12:00 Jutarnja taoleta i doručak
12:00 - 12:45 2. čas učenja
13:00 - 15:00 Kafa, novine, naočare za sunce, bleja
15:00 - 15:45 3. čas učenja
15:45 - 16:15 porodični rušak, kašika, mesce, pire
16:15 - 17:00 4. čas učenje
17:00 - 18:00 dremka... ah što volim dremku
19:00 - 20:30 trening
21:30 - 22: 30 5. čas učenja
23:00 - 3:00 noćni život, žene, umereno alkohol ali u prvoj polovini izlaska
3:00 - 3:45 6. čas učenja


Nikad nisam navijao budilnik mnogo sobajle da počnem sa prvim petlovima da učim. Ili možda jesam ali ne baš sa prvim petlovima nego pred kraj jutarnjeg programa na TV. Dakle čim se probudim sedam za radni sto. Onako krmeljiv od spavanja, bez odlaska u WC odmah se bacam na nauku. Kad uđem u formu sa učenjem mozak mi još “fermentira” ono što sam rčitao zadnje pred spavanje, a vremenom sam uspeo da se izdresiram da mi koncetracija od odmah bude maksimalna, bez onog čuvenog sedenja na stolici i buljenja u tačku. Na nekom papiriću zapišem kad ističe 45 minuta. Kada dođe taj tren imam taman 15 minuta vremena da odem u taolet, da se umijem, brzinski da se pozdravim sa frižifderom i da se vratim u stolicu. Drugih 45 minuta mi predstavjaju kraj prvog dvočasa. Trećina radnog dana je gotova a nisam ga maltene ni počeo. Tuširam se, oblačim, telefoniram i odlazim na kafu. Zezanje sa ortacima, novine, bleja, naočare za sunce, espreso... do pred ručak. Disciplinovano direktno sa dnevne kafe dolazim kući i odmaj sedam za radni sto dok iz kujne dolazi miris ručka u završnoj fazi. I tu otkinem agresivnih 45 minuta učenja. Fora je da preklopnik sa “bleja” na “radim” radi u sekundi dok sa “radim” na “bleja” ide što sporije da mozak nastavi obradu i kad si fizički prestao da učiš. Sledi ručak, pa novih 45 minuta pametnog studiranja. Tu je problematično što mi se pred kraj možda malo drema ali izguram “na mišiće”. Interesantno je da dok upadam u dremku moj mozak, kao najsavremeniji kompjuter, vrlo često rastapa sva čvorna mesta koja sam imao u toku dana. Kasnije popodne, vreme je za trening. Nakon treninga a pre obaveznog izlaska u grad “maznem” još 45 minuta, ali super efikasnog, učenja. Može mi se lako kliknem i prebacim se u učenje jer mi je ceo dan prekriven folijom ovoga što učim. Nisam umoran a relativno koncetrisan. Sledi izlazak u grad, zezanje, možda i neko pivo, ali samo u prvoj polovini izlaska, da bi se skroz razbistrio pred polazak kući kad klopam pa pojedem nešto slatko. Za 15 minuta sam već za radnim stolom opet maksimalan. Vrlo često, pre nego se snom pravednika stropoštam u krevet, virnem u gradivo za sutrašnji dan, ne bi li ga predsistematizovao. Ujutru idemo nanovo. Jasno je otkud koncetracija čim otvorim oči.
 
both-pictures.jpg

Okreni obrni ceo dan sam negde ali ceo dan učim i ono što je važnije misli su mi sa onim što spremam. Nema onog čuvenog osećaja da sam ja žrtveno jagnje svog budućeg školskog uspeha i da sam željan svega i svačega jedno par meseci dok učim. Pažljivo izbalansiram svoje vreme, obaveze i zabavu a eliminišem one situacije koje opisujem kao bermudski trougao. Ono kad se probudiš u 10 i do 12 ništa korisno ne uradiš a vreme jednostavno prođe niučemu.




Što se tiče planiranja učenja to jest broja stranica/pitanja/zadataka na dan postoje dva pristupa. Prvi, komotniji i manje verovatan je da pogledamo koliko stranica sadrži ceo ispit pa isplaniramo koliko nam vremena treba. Drugi realniji pristup je da na osnovu raspoloživog vremena planiramo dnevne aktivnosti.

Prema nekim mojim iskustvima, ako je nešto što se samo čita, bez puno crtanja i računanja može za dan da se pređe od 15 do 40 stranica. Naravno brzina usvajanja gradiva zavisi od komplikovanosti mateirje, naših afiniteta i koncetracija. Najoptimalnije, meni se pokazalo, je da se svaki ispit prilikom učenja nakon osnovnog prelaza obnovi još dva puta. S tim što je za obnavljanje potrebno osetno manje vremena, ako se dobro nauči.

Ako na primer ispit sadrži 300 stranica i ako omogućava da se prelazi 20 stranica na dan to znači da za prvi prolaz potrošim 15 dana, za drugi 4-5, a za treći samo jedan dan. Dakle 3 nedelje za 300 stranica. Prvi prolaz je učenje, drugi učvrđavanje i povezivanje gradiva onaj treći prolaz služi za indeksiranje da lepo povežem ime pitanja i naučenu lekciju. Ako se pokaže, u toku učenja da ide sporije ili brže lako ćemo prepraviti plan. Ovo je bio idealan slučaj kada imamo dovoljno vremena i sve počnemo baj d buk. Međutim ako imamo tih istih 300 stranica a samo 12 dana onda 9 dana odvajamo za prvi prolaz, odnosno 33 umesto konfornih 20 stranica na dan. Drugi prolaz samo 2 dana, a noć pred ispit ide indeksiranje.
 
lolaj.gif


Što se tiče školaraca stvar je ultra mega giga prosta. Kao u ratu treba odabirati vreme i mesto okršaja. To znači da odgovaraš kad si spreman i što manje gradiva. A to je na početku školske godine. Sa malo vežbanja i malo učenja može da se kreira situacija da odgovaraš isključivo kad ti to želiš i kad si maksimalno spreman.

Temeljito učenje na početku školske godine i tromesečja i uporno javljanje da se “obnovi” prethodna lekcija, uredno sa domaćim, malo discipline na času... to su trikovi za lagano stvaranje baze petica koja vuče ka odličnom uspehu. Uz to lakše spremiš pismeni zadatak a i verovatnoća da budeš nenadano prozvan da odgovaraš je bitno smanjena jer profesori nemaju puno vremena za “dvokružni sistem”. S druge strane ako izbegavaš odgovaranje, ne pišeš domaće, … uvek ti se zalomi da si nespreman i neobavešten za pismeni i da imaš da odgovaraš skoro celo polugođe kad profesor ispituje. Jer loš đak mora da zna celo gradivo za labavu trojku dok dobar đak zna samo prve dve lekcije na početku svakog tromesečja a ostalim se koristi u nužnoj samoodbrani.
 
Beleška na margini: Ovim tekstom ne smatram da sam usisao svo znanje ovoga sveta već sam izneo neka svoja zapažanja koja možda nekom mogu biti od koristi. Smatram da otvaranje teme o učenju na blogu B92 može da se desi samo fajda za one koji nameravaju nešto da uče. 


Komentari (76)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zemljanin zemljanin 23:25 03.09.2012

bravo za temu

eto preporuka za temu ...
Strongman Strongman 23:30 03.09.2012

Re: bravo za temu

Danke
Jukie Jukie 23:52 03.09.2012

Zavisi i od predmeta

Recimo dolazi juni mesec i treba da počneš da spremaš desetak ispita od kojih dva imaju ogroman broj strana, dva imaju ludog profesora, dva imaju gradivo u tri knjige i dve skripte i svesci sa predavanja i svesci sa vežbi, dva imaju predavanja i vežbe kod kojih se gradivo apsolutno ne preklapa tako da su kao po dva odvojena ispita, dva su recimo takozvani laki ispiti a koje baš ti ne razumeš za razliku od svih kolega, a neki ispiti su verovatno kombinacija više njih. I gledaš u raspored ispita u junskom roku i pokušavaš da odrediš šta da NE pokušavaš da spremaš za jun nego da ostavljaš za septembar

I dok se julski i avgustovski dani kotrljaju, ti sediš i štrebaš preostalih sedam od tih deset ispita za septembar... 10-15 minuta jedan predmet, 10-15 minuta drugi, rinse and repeat, sa pauzama za užinu, a prvi, drugi i treći prolaz navedene u gornjem tekstu ucrtavaš u milimetarski papir i skičiš jer ti jedan od onih velikih predmeta značajno zaostaje za ostalima pa odlučuješ da se on ponavlja dva puta

Ah lepi dani sredine oktobra, kada se budiš iz nekoliko dana kome pomešane sa nadrealnim morama tipa Alise u zemlji čuda, jer je vreme da se krene u sledeću godinu studija i više ti ne zuji u ušima...
Atomski mrav Atomski mrav 00:18 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Jedini ispit za koji sam učio 12 sati dnevno je bila fizika (na elektrotehnici). Zato što sam bio "arhiduduk" za fiziku (što bi rekao Jare iz Kamiondžija). Ali sam je položio, dobio osmicu. Posle toga više nisam imao živaca za toliko štrebanje (a to je bilo na prvoj godini). I kako su godine odmicale, postajao sam sve lenji i odlagao sam počinjanje učenja sve dok se nisam "prešaltao" na učenje noću (što mi je bilo nezamislivo na početku studiranja, tad sam se "gasio" oko 20-21h...). Sada kad treba da čitam nekakvu dokumentaciju za posao, osećam da bih radije čistio sneg ili prao bure za kiseli kupus...
Strongman Strongman 00:43 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Ja fiziku dao preko kolokvijuma "like boss". Imao prosek 85 poena od 100 mogućih i trebalo da me pita za 10. Ja iskusno rekao "neka bude 9". Pa me opet pitao i dao mi 9
jigv jigv 01:55 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Jukie
I dok se julski i avgustovski dani kotrljaju, ti sediš i štrebaš preostalih sedam od tih deset ispita za septembar...


Ja i dan danas mislim da su studenti koji su polagali ispite u septembru stvarni koliko i novinari sto su onomad pamprcili Veljine ovce...
Kiza car Kiza car 10:22 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Ja većinu ispita davao u septembru, najčešće 3 a 2 u junu. Preko zime kao medved, najčešće 1. U aprilu jedan.

Jukie Jukie 11:01 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Kiza car
Ja većinu ispita davao u septembru, najčešće 3 a 2 u junu. Preko zime kao medved, najčešće 1. U aprilu jedan.

Pa svako je tako radio sem jigv. Mi smo mogli da prenesemo 2 ili 3 ispita, onda naravno te ispite polažeš u januaru i aprilu, i onda dođe jun i imaš 10-12 mogućnosti ispred sebe, i onda vidi moj prethodni komentar. A i za vreme semestra stalno smo imali vežbe, a iz najglupljeg predmeta (npr. opšta fiziologija sa biofizikom) obavezno kolokvijum jedno nedeljno. Tako da nemaš vremena da učiš zaostale ispite kad moraš da drljaš biofiziku između vežbi.

Dobra stvar je što je tada bio rat pa o njemu nisam razmišljao nego o biohemiji. Sada me ne bi puškom naterali da upisujem takav fakultet
jessie.la jessie.la 12:36 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Jukie
. Sada me ne bi puškom naterali da upisujem takav fakultet


Jukie, zašto?
Moj sin planira da upiše biologiju sledeće godine, ekologiju konkretno.
Možda znaš nešto što mi ne znamo...

Ja sam uvek bila pristalica stava da treba studirati ono što voliš, a snalaženje za posao je u ovoj zemlji posebna tema. Ipak mislim da je najveća robija ići 40 godina na posao koji ne voliš...
jovpredrag jovpredrag 12:42 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Fizike (atomske, kvantne, teorijske, nuklearne), matematike ( I i II), kao i razne hemije sam spremao vezbanjem zadataka, a polagao ih preko kolokvijuma ili preko pisMenog. (Na usmenom sam se zadovoljavao ocenom sa pisanog ispita). Meni su problem predstavljale razne Filozofije i istorije fizike, hemije, metodike, sociologija,i naravno marksizam. :)
zack2jack zack2jack 12:51 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Atomski mrav
Jedini ispit za koji sam učio 12 sati dnevno je bila fizika (na elektrotehnici). Zato što sam bio "arhiduduk" za fiziku (što bi rekao Jare iz Kamiondžija). Ali sam je položio, dobio osmicu. Posle toga više nisam imao živaca za toliko štrebanje (a to je bilo na prvoj godini). I kako su godine odmicale, postajao sam sve lenji i odlagao sam počinjanje učenja sve dok se nisam "prešaltao" na učenje noću (što mi je bilo nezamislivo na početku studiranja, tad sam se "gasio" oko 20-21h...). Sada kad treba da čitam nekakvu dokumentaciju za posao, osećam da bih radije čistio sneg ili prao bure za kiseli kupus...


Hahahahah, apsolutno!
Jukie Jukie 13:01 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

jessie.la

Jukie. Sada me ne bi puškom naterali da upisujem takav fakultetJukie, zašto?Moj sin planira da upiše biologiju sledeće godine, ekologiju konkretno.Možda znaš nešto što mi ne znamo...Ja sam uvek bila pristalica stava da treba studirati ono što voliš, a snalaženje za posao je u ovoj zemlji posebna tema. Ipak mislim da je najveća robija ići 40 godina na posao koji ne voliš...

Pa recimo zato što sam tek neke tri godine po diplomiranju uspeo da se oslobodim posttraumatskog stres sindroma vezanog za studiranje i da se više ne trzam na reč biologija
Ne verujem da je danas fakultet sasvim isti kao onda, a i postoje drugi fakulteti sa istom ili sličnom diplomom gde ne moraš da umreš studirajući
zemljanin zemljanin 13:47 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

jovpredrag
Fizike (atomske, kvantne, teorijske, nuklearne), matematike ( I i II), kao i razne hemije sam spremao vezbanjem zadataka, a polagao ih preko kolokvijuma ili preko pisMenog. (Na usmenom sam se zadovoljavao ocenom sa pisanog ispita). Meni su problem predstavljale razne Filozofije i istorije fizike, hemije, metodike, sociologija,i naravno marksizam. :)

Lol, sociologija ... to sam polagao sa teškim štrebanjem ali uz kolokvijum pa sam prošao ... ali najteže mi je bila teorijska matematika i definicije ... to sam mrzeo iz dna duše ... ali kako neko već reče, faklutete završavaju najuporniji a ne najpametniji ...
Atomski mrav Atomski mrav 14:31 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Sada me ne bi puškom naterali da upisujem takav fakultet

Imao sam ja jednog starijeg kolegu na faksu koji je govorio - "Vratio bih se u prvi razred osnovne škole, vratio bih se u prvi razred srednje škole, ali se nikada ne bih vratio na prvu godinu faksa!"...

Ne bih ni ja, a ne bih voleo ni da me neko natera da ponovo učim i polažem svoj poslednji ispit - sociologiju (nauke).
Jukie Jukie 15:34 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Atomski mrav
Sada me ne bi puškom naterali da upisujem takav fakultetImao sam ja jednog starijeg kolegu na faksu koji je govorio - "Vratio bih se u prvi razred osnovne škole, vratio bih se u prvi razred srednje škole, ali se nikada ne bih vratio na prvu godinu faksa!"...Ne bih ni ja, a ne bih voleo ni da me neko natera da ponovo učim i polažem svoj poslednji ispit - sociologiju (nauke).

Meni je srednja škola bila lepa (jer sam koristio onu metodu odgovaranja prve dve lekcije )
Ali osnovna škola em što je bila puna siledžijski raspoloženih sirovina em je ono gradivo bilo nenormalno teško i metod rada takođe; ponovo bubačenje i sve je nejasno. Istorija - telefonski imenik, pa KAKO možeš da ne znaš da je 1539 Vrzonija napala Brzoniju a 1541 je Brzonija zaratovala sa Tuzonijom a 1543 je Vrzonija odlučila da se pomiri sa Brzonijom i odmah su zajedno napale Tuzoniju i pobedile je, to je tako jednostavno gradivo, kako si mogao da pomešaš 1543 i 1542?; muzičko - očekuju da pevam? Kao da ja kod kuće mogu nekako da vežbam muzičko a ne samo ovo što radimo na času? ; fizičko - očekuju da skačem i radim toliko komplikovane vežbe? (i usput izbegavam da me gorenavedene sirovine od dece patosiraju klibereći se); zar ne vide koji oblik tela imam?; tehničko - očekuju da JA isečem i zavarim onaj metal ovim zatubastim mekanim prstima?
Jako mi je laknulo kada sam sve te preteške predmete izgubio prelaskom u srednju školu
aleksandra1966 aleksandra1966 23:22 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Javljam se kao neko ko je zavrsio biologiju i bio srecan student iste! Uzivala sam dok sam studirala, pogotovo kad sam se usmerila na ekologiju biljaka.Sadasnja katedra su moji dobri drugari Ne znam kako je sad na tom fakultetu, ja sam tamo bila 84-89, davno, davno.Jeste da je bilo naporno jer smo non-stop imali neke kolokvijume s obzirom da smo imali vezbe iz skoro svih predmete, ali se uopste ne kajem sto sam posle premisljanja i vaganja izmedju par drugih opcija izabrala bas taj faks.Samo mi je zao sto se vec 15 godina ne bavim ekologijom , ali zivot je takav.
Ako sin voli biologiju, samo napred!
aleksandra1966 aleksandra1966 23:25 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Eee, a meni je predavao opstu fiziologiju sa biofizikom Vsevolod Rajevski.Kad se neko tako zove i potomak je cuvene plemicke porodice iz carske Rusije, sta mislis kakav ce cas kod nejga da bude? I kolokvijum, i ispit....
Jukie Jukie 23:36 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

aleksandra1966
Eee, a meni je predavao opstu fiziologiju sa biofizikom Vsevolod Rajevski.Kad se neko tako zove i potomak je cuvene plemicke porodice iz carske Rusije, sta mislis kakav ce cas kod nejga da bude? I kolokvijum, i ispit....

Znam samo da je umro ubrzo pošto sam jedini pao na njegovom ispitu u poslednjih nekoliko godina. Čak mi je asistentkinja već upisala ime predmeta u indeks...
Očigledno je taj šok bio preveliki...
jigv jigv 23:56 04.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Jukie
Kiza car
Ja većinu ispita davao u septembru, najčešće 3 a 2 u junu. Preko zime kao medved, najčešće 1. U aprilu jedan.

Pa svako je tako radio sem jigv.


Moram da citiram ovaj stari post jer me je nasmejao. Jigv je kidao oktobar, a septembar je uvek sluzio za onu step-by-step metodu odvikavanja od alkohola... I ne samo kod mene, nego kod svih koje znam...
jessie.la jessie.la 11:00 05.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Hvala Aleksandra!


Mislim da su ekolozi strašno potrebni ovoj našoj lepoj i izmučenoj planeti, a valjda će jednoga dana i Srbija shvatiti poentu, pa će biti posla za sve vas, sadašnje i buduće stručnjake.
gorstak92 gorstak92 11:36 05.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

aleksandra1966
Samo mi je zao sto se vec 15 godina ne bavim ekologijom

Trebala si da studiraš medicinu pa da specijaliziraš ortopediju.
aleksandra1966 aleksandra1966 22:52 05.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Ja ne znam da je iko pao kod tog coveka! Sta li si mu radio....
aleksandra1966 aleksandra1966 22:54 05.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

Boze sacuvaj!
A ne bavim se ekologijom jer se bavim necim drugim-slicnijim hirurgiji nego biologiji
mlekac mlekac 03:38 06.09.2012

Re: Zavisi i od predmeta

jigv
Jukie
Kiza car
Ja većinu ispita davao u septembru, najčešće 3 a 2 u junu. Preko zime kao medved, najčešće 1. U aprilu jedan.

Pa svako je tako radio sem jigv.


Moram da citiram ovaj stari post jer me je nasmejao. Jigv je kidao oktobar, a septembar je uvek sluzio za onu step-by-step metodu odvikavanja od alkohola... I ne samo kod mene, nego kod svih koje znam...




Cuveni odgovor jednog Zmuovog drugara kad je posle celonocnog provoda na "Demiji" izasao na ispit:

"Sta me pitate kako je bilo - kad su maligani udarili na integrale..."
giga_moravac giga_moravac 01:19 04.09.2012

Svakome na ravne časti

Jednom neko pametan reče da je pamet najbolje (ovi danas bi rekli najdemokratskije) rasporedjena "karakteristika" kod ljudi, jer se niko ne žali da je ima nedovoljno. Pameti je izgleda dosta al vremena za učenje nam je nekako uvek premalo.
Strongman Strongman 01:21 04.09.2012

Re: Svakome na ravne časti

Vreme čak i kad ga imamo dovoljno loše ga procenimo i dozvolimo da "iscuri" pa da ga bude premalo
jigv jigv 01:48 04.09.2012

Zavisi od fakulteta

Mislim da sve zavisi od tipa fakulteta. Ukoliko se radi o prirodno-tehnickim naukama, dugo ucenje govori o nerazumevanju gradiva. Prirodne nauke se pravilno uce tako sto se najvise napora ulozi u razumevanje osnovnih koncepata (konkretno na ispitima prvih par poglavlja knjige), dok se ostatak mnogo brze prelazi, jer onome ko je razumeo osnovne stvari sve ostalo deluje logicno. Tada, nema potrebe za prelazenjem iste recenice beskonacan broj puta, zurenje u plafon i sl. Dugo ucenje je jedino opravdano kada se rade zadaci, koji su skoro uvek dosta interesantniji od teorije, pa covek moze raditi satima bez prestanka, a da mu se koncentracija ne umanji znacajno.

Sto se tice drustvenih nauka, tu vlada jedna totalno drugacija filozofija ucenja. Ljudi na drustvenim fakultetima nauce da uce na odredjen nacin, nauce da pamte reci u knjizi, podele, definicije, pravila i sl., ne udubljuju se u razumevanje problema jer su problemi u drustvenim naukama trivijalni - savrseno su jasni (ako knjiga nije katastrofalno lose napisana), te za njihovo razumevanje nije potrebno duboko razmisljanje. U ovim naukama verovatno ima vise smisla uciti dugo, pre svega zbog nenormalne kolicine informacija koju treba upiti za kratak period. Pitanje je, naravno, pre svega kod suvoparnih predmeta od kojih vrve drustveni fakulteti, koliko je moguce odrzati koncentraciju tokom 10-casovne seanse, ali mislim da studenti ovih fakulteta posle nekog vremena (npr., na drugoj godini) istreniraju mozak na taj nacin da je njima citanje isto sto i prirodnjacima resavanje zadataka - mali napor uz maksimalnu efikasnost.
Jukie Jukie 09:24 04.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

Pa mi smo na biologiji (pošto uglavnom nismo imali računske zadatke, tako da ispadosmo društvena nauka) uglavnom štrebali podatke i ubacivali u memoriju, jer ti ispitno pitanje glasi kao poglavlje u knjizi koju je profesor napisao, a to poglavlje ima 20-30 strana teksta (doduše sa slikama, ali taj tekst je dosadan). Nikakvo logičko razumevanje gradiva ti ne pomaže ako moraš da reprodukuješ profesorovo pisanije. Meni je ponestalo memorije pri učenju anatomije kičmenjaka.

p.s. to mi je slično kao ono učenje izvoznih artikala iz geografije u šestom razredu. Nema nikakve logike po kojoj možeš da pohvataš da neka zemlja izvozi baš kobalt. (doduše i prehrambeni izvozni artikli su išli po principu ako je tropska zemlja reci banane i šećerna trska, ali je već kod Meksika išlo lupetanje krompir, pasulj, paradajz, kažeš neko povrće pa ćeš da potrefiš, iako svo to povrće raste i u selu pored Beograda koji nema meksikansku klimu)
golubica.bg golubica.bg 09:33 04.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

Ne mogu ti opisati koliko je ovaj stereotip "prirodne nauke su razumevanje, drustvene su bubanje" pogresan. Ali ne mogu ni da te krivim sto ga posedujes, jer se u Srbiji zapravo i promovise takav pristup kad su drustvene nauke u pitanju. Naravno da je neophodno poznavanje osnovnih koncepata i naravno da je potrebno razmisljati svojom glavom, u nekim oblastima i mozda cak i vise nego u prirodnim naukama. Ali dzaba kad se u ogromnom broju slucajeva moze proci i na bubanje. A opaska da su problemi u drustvenim naukama trivijalni i savrseno jasni i ne zasluzuje komentar, to vec nije posledica neposrednog iskustva, vec dublje ukorenjena predrasuda...
milisav68 milisav68 11:18 04.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

Jukie

p.s. to mi je slično kao ono učenje izvoznih artikala iz geografije u šestom razredu. Nema nikakve logike po kojoj možeš da pohvataš da neka zemlja izvozi baš kobalt.

Postoji logika, samo treba da uhvatiš nit.
A ako ti ne ide, onda možeš na asocijacije, odnosno neku "tvoju logiku".

Tako sam ja stalno mešao Irak i Iran, i njihove glavne gradove dok nisam "povezao" zadnja slova u imenima Iran - Teheran.
NNN NNN 11:39 04.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

Irak i Iran
Postoje oba?
jessie.la jessie.la 13:23 04.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

Jukie

to mi je slično kao ono učenje izvoznih artikala iz geografije


Robija!
U osmom razredu deca moraju da navedu po nekoliko gradova u kojima se nalazi fabrika nekog proizvoda. Kako je proizvoda mnogo, a vrti se nekih dvadesetak gradova, to čitava stvar ide u domen kombinatorike.

Navešću kao primer deo (!) jedne lekcije, "Laka industrija".
Šečer-Ćuprija, Požarevac,Šabac,Padinska Skela,Kovin,Zrenjanin,Senta,Vrbas,
Ulje-Zrenjanin, Uroševac,Kruševac, Vrbas,
Vunene tkanine-Beograd,Paraćin,Leskovac,Kula,Pirot,
Konfekcija-Beograd,Vranje, Ivanjca,Gornji Milanovac,Pirot,
Obuća-Beograd,Vranje,Knjaževac,Ruma,Novi Pazar,
Kozmetika-Kikinda,Novi Sad,Zemun,Kruševac,Leskovac,
Deterdženti-Novi sad, Kumane, Kruševac,Prahovo,Vranje,
Lekovi-Zemun,Vršac,Zrenjanin, Beograd,Šabac,Leskovac
Celuloza-Sremska Mitrovica,Beograd,Čačak,Kruševac...

A gde je cela privreda, sa sve granama i grančicama, do u sitna crevca...
I za peticu nema par gradova, moraš da nabrojiš skoro sve.
Poludela sam od dečije geografije, inače divan predmet i nauka koja bi se mogla prezentovati tako lepo i lako.
Deci sam rekla da to shvate kao igru i prionuli smo na crtanje mapa pamćenja.
Pa je tako za proizvodnju olova, cinka i srebra išla slika :
Trepće ( Trepča) jagnje ( Janjevo) na kiši (Kižnica) u avliji ( Avalija) na brdu ( Novo Brdo)
A?

Doduše, dešavalo se i da nam ponestane inspiracije, recimo, koju asocijaciju da smisliš za zlosrećni rudnik molibdena koji je radio samo nekoliko godina posle Drugog svetskog rata , negde na potezu izmedju Mačkatice kod Surdilice i Krive Feje na Besnoj Kobili...
Deca nikad čula za bilo koje od ovih mesta, a podatak vaaaaažan, ubilo se...
zilikaka zilikaka 13:29 04.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

Navešću kao primer deo (!) jedne lekcije, "Laka industrija".
Šečer-Ćuprija, Požarevac,Šabac,Padinska Skela,Kovin,Zrenjanin,Senta,Vrbas,
Ulje-Zrenjanin, Uroševac,Kruševac, Vrbas,
Vunene tkanine-Beograd,Paraćin,Leskovac,Kula,Pirot,
Konfekcija-Beograd,Vranje, Ivanjca,Gornji Milanovac,Pirot,
Obuća-Beograd,Vranje,Knjaževac,Ruma,Novi Pazar,
Kozmetika-Kikinda,Novi Sad,Zemun,Kruševac,Leskovac,
Deterdženti-Novi sad, Kumane, Kruševac,Prahovo,Vranje,
Lekovi-Zemun,Vršac,Zrenjanin, Beograd,Šabac,Leskovac
Celuloza-Sremska Mitrovica,Beograd,Čačak,Kruševac...




E, tek sad znam zašto sam za geografiju hvatala sve moguće krivine.
jessie.la jessie.la 14:02 04.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

zilikaka




E, tek sad znam zašto sam za geografiju hvatala sve moguće krivine.


A šteta...lepa nauka.
Samo sve to mnogo zavisi od predavača. Neko ti ubije volju za životom besmislenim zahtevima, a neko ume da te navrze i na predmet koji te nikad nije interesovao.
Ja sam bežala sa istorije...samo nešto počne da me steeeže oko vrata ...i ćao, nema me!
jigv jigv 23:48 04.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

golubica.bg
Ne mogu ti opisati koliko je ovaj stereotip "prirodne nauke su razumevanje, drustvene su bubanje" pogresan. Ali ne mogu ni da te krivim sto ga posedujes, jer se u Srbiji zapravo i promovise takav pristup kad su drustvene nauke u pitanju. Naravno da je neophodno poznavanje osnovnih koncepata i naravno da je potrebno razmisljati svojom glavom, u nekim oblastima i mozda cak i vise nego u prirodnim naukama. Ali dzaba kad se u ogromnom broju slucajeva moze proci i na bubanje. A opaska da su problemi u drustvenim naukama trivijalni i savrseno jasni i ne zasluzuje komentar, to vec nije posledica neposrednog iskustva, vec dublje ukorenjena predrasuda...


Prvo, moram da kazem da gornjim postom nisam nikoga omalovazavao, drustvene nauke su potrebne drustvu makar koliko i prirodne (dobro, osim FPN-a). I nisu nimalo lake, vecina prirodnjaka bi se veoma mucila sa fakultetima tog tipa.

Zavrsio sam studije i na prirodnom i na drustvenom fakultetu (molim da se ovo ne shvati kao kurcenje), doduse na ovim drugim samo master, ali sa dvocifrenim brojem nimalo lakih ispita, tako da imam neko neposredno iskustvo na oba. Da ste vi imali iskustvo sa prirodnim naukama, shvatili biste o cemu pricam.

Da pokusam ovako to da objasnim: U prirodnim naukama, ukoliko razumete koncept na osnovu kojeg funkcionise celina, mozete i sami, cak i bez citanja, da izvucete neke zakljucke o (manje ili vise) trivijalnim detaljima. U drustvenim naukama te celine nema, odnosno sve se svodi na ucenje tih trivijalnih detalja. Ono sto profesor pita na ispitu su ti detalji; stoga osoba moze bubanjem da zavrsi prirodni fakultet, ali i ne mora, moze samo logickim zakljucivanjem na osnovu razumevanja celine. Na drustvenim fakultetima taj izbor ne postoji.

A mozda i lupam, to je samo moj utisak na osnovu licnog iskustva.
blogovatelj blogovatelj 23:07 08.09.2012

Re: Zavisi od fakulteta

Tako sam ja stalno mešao Irak i Iran, i njihove glavne gradove dok nisam "povezao" zadnja slova u imenima Iran - Teheran


Tako je Milisave. Paralele u ucenju. Nema nista ni lepse ni lakse. Opet moram da pomenem famozni video gosn Rajovica o sinapsama. Ko je ono shvatio, shvatio je, ko nije, zalim slucaj.

1.
Ucio geografiju sa drugom u osnovnoj i nikako nismo mogli da zapamtimo trecu vrstu dominantnog grozdja u SFRJ. Prvo je bio hamburg, drugo nemam pojma sta, zaboravio sam, a trece je bilo grozdje koje se zove afusali.
Sanse nije bilo zapamtiti to dok se moj ortak nije setio da je to "laf u sali" ali bez prvog slova.

2.
U srednjoj skoli nikako da zapamtim da li je anoda ili katoda pozitivna. Posle sam otisao u vojsku i nauci me JNA da se automatska puska zove apovka, skracenica AP. Posle vojske krenem na faks, opet me docekaju anoda i katoda, ali docekam i ja njih. Jer je anoda pozitivna, tj i ona je apovka.

3. Godine iz istorije. Opet paralele. Tj ono sto se u programiranju zove indirektno adresiranje. Pamtis jean podatak a za njega paralelno vezujes sto je vise moguce drugih. Konkretno, obradimo primer kolege Dzukija.

pa KAKO možeš da ne znaš da je 1539 Vrzonija napala Brzoniju a 1541 je Brzonija zaratovala sa Tuzonijom a 1543 je Vrzonija odlučila da se pomiri sa Brzonijom i odmah su zajedno napale Tuzoniju i pobedile je


1. Vrzonija je napala Brzoniju tacno 400 godina pre nego sto je poceo drugi svetski rat.
2. Brzonija je zaratovala sa Trzonijom 400 godina pre nego je Hitler bombardovao Beograd.
3. Vrzonija se pomirila sa Brzonijom 400 godina pre bitke na Sutjesci. Zajedno su posle pomirenja odmah napale Tuzoniju i pobedile je.

to je tako jednostavno gradivo, kako si mogao da pomešaš 1543 i 1542?


Naravno da je jednostavno.
rikelme rikelme 03:06 04.09.2012

Moj metod...

Ja sam preko 80% predmeta iz prirodnih nauka naučio i položio sa najvišim ocenama tako što sam ih objašnjavao kolegama koje bi došle par dana pred ispit i pitale me nešto što im nije jasno. Preletim preko lekcije za par minuta, pohvatam osnovne koncepte i onda uzmem i krenem naglas da radim zadatak objašnjavajući logiku koja stoji iza toga.
Najviši nivo znanja se dostiže upravo kada se ono prenosi nekom drugom: puno potpitanja koje te teraju da razumeš svaki detalj.

Evo kako to neki drugi rade:
Anatomy of an A+: A Look Inside the Process of One of the World’s Most Efficient Studiers
EL EN EL EN 20:56 04.09.2012

Re: Moj metod...

rikelme

Najviši nivo znanja se dostiže upravo kada se ono prenosi nekom drugom: puno potpitanja koje te teraju da razumeš svaki detalj.



Kod prirodnih nauka i meni se desavalo
da kada objasnjavam drugima neke sloezenije
stvari da mi se kristalno razjasne i da uhvatim
sustinu u toku objasnjenja. Verovatno
se tada ucini dodatni napor i koncetracija
pa ono sto nije do kraja jasno tada se
poveze i samom sebi u stvari glasno razjasnim
pricajuci kolegi.

EL EN
strange_ilusion strange_ilusion 06:34 04.09.2012

disciplina kicme

Odmah da se razumemo, disciplina je grozna stvar. Pravi mozgovi preziru disciplinu. Oni osluskuju glas koji salje poruku kad treba poceti. I dok traje njegov eho, dotle mozak upija. Kad glas utihne mozes da radis sta hoces, pa sve tako dok ne uhvatis novi talas. Ucenje je kao sex. Mozes ti u pravo vreme da pristupis knjizi i blejis u nju, ali bez valjane predigre ucinak je slab.
gorstak92 gorstak92 09:11 04.09.2012

Dobar blog

Za početak školske godine.

Tek pri kraju studija sam shvatio mudrost mog dobrog drugara da se na ispit ide da se položi, a ne da se polaže.

Fakultet završavaju isključivo vredni ljudi. Ako su još i pametni to je čist bonus.
Organizacija vremena je super bitna stvar.
Kiza car Kiza car 10:27 04.09.2012

Re: Dobar blog

gorstak92

Tek pri kraju studija sam shvatio mudrost mog dobrog drugara da se na ispit ide da se položi, a ne da se polaže.


Do. Or do not. There is no 'try'!
gorstak92 gorstak92 10:49 04.09.2012

Re: Dobar blog

Kiza car
gorstak92

Tek pri kraju studija sam shvatio mudrost mog dobrog drugara da se na ispit ide da se položi, a ne da se polaže.


Do. Or do not. There is no 'try'!

Pa to.
Pokušaji su čisto gubljenje vremena.
Još ako si student koji iznajmljuje stan pa plaća ispite onda to vreme ima veoma visoku cenu.
jessie.la jessie.la 13:36 04.09.2012

Re: Dobar blog

gorstak92
Za početak školske godine.

Tek pri kraju studija sam shvatio mudrost mog dobrog drugara da se na ispit ide da se položi, a ne da se polaže.

Fakultet završavaju isključivo vredni ljudi. Ako su još i pametni to je čist bonus.
Organizacija vremena je super bitna stvar.


Potpisujem!


Energiju treba pažljivo rasporediti, ne rasipati vreme, živce i zdravlje na gluposti.

Svoj posao ćeš uglavnom naučiti na svom poslu.
poreznik2 poreznik2 18:48 04.09.2012

Re: Dobar blog

Fakultet završavaju isključivo vredni ljudi. Ako su još i pametni to je čist bonus.
Organizacija vremena je super bitna stvar.

Ovo je nažalost tačno za neke fakultete, ali da vidim nekog ko će bez pameti da završi ETF, PMF, Mašinski fakultet i slično.
Ovi fakulteti se završavaju sa kombinacijom pameti i zagrevanja stolice (disciplina).

Za Prava znam da ima sudija koji ne znaju razlomke, otac mi je bio advokat, jer na žalost na Pravima ne postoje matematika i logika, ne zato što su im preko potrebni već da neko sa malo ili nimalo pameti ne bi završio fakultet. Ovaj princip je primenjen na nekim stranim fakultetima.

Lekarima bi na primer trebalo malo više fizike, da mogu da razumeju malo bolje kako trodimenziona slika izgleda na dvodimenzionoj fotografiji.

Ali kao što reče neko, u svakoj profesiji imamo 5% onih koji razbijaju i 95% koji mogu da nauče posao bolje ili lošije.

gorstak92 gorstak92 22:56 04.09.2012

Re: Dobar blog

poreznik2
Fakultet završavaju isključivo vredni ljudi. Ako su još i pametni to je čist bonus.
Organizacija vremena je super bitna stvar.

Ovo je nažalost tačno za neke fakultete, ali da vidim nekog ko će bez pameti da završi ETF, PMF, Mašinski fakultet i slično.
Ovi fakulteti se završavaju sa kombinacijom pameti i zagrevanja stolice (disciplina).

Za Prava znam da ima sudija koji ne znaju razlomke, otac mi je bio advokat, jer na žalost na Pravima ne postoje matematika i logika, ne zato što su im preko potrebni već da neko sa malo ili nimalo pameti ne bi završio fakultet. Ovaj princip je primenjen na nekim stranim fakultetima.

Lekarima bi na primer trebalo malo više fizike, da mogu da razumeju malo bolje kako trodimenziona slika izgleda na dvodimenzionoj fotografiji.

Ali kao što reče neko, u svakoj profesiji imamo 5% onih koji razbijaju i 95% koji mogu da nauče posao bolje ili lošije.



Uf, kako sad da ti kažem...
Pomenuo je gore neko ono za pamet kako je Bog to najpravednije svima raspodelio i svi su zadovoljni.
Hajd da napravim izuzetak služeći se cenjenom logikom.
Iskaz br. 1: Diplomirao sam mašinstvo.
Iskaz br. 2: Na blogu sam toliko da sam odavno otklonio svaku sumnju da li sam normalan (čitaj pametan)
Zaključak: Ne mora se biti baš pametan da bi se diplomiralo na mašinstvu.

Strongman je magistar ETF-a pa ti može iz prve ruke reći kako stoje stvari tamo.
Ja sam imao puno mušterija sa etf-a u preferansu (kst) pa ti mogu posredno potvrditi da su bili mnogo više umišljeni nego pametni)

Postoji ta, veoma pogrešna, predrasuda da su diplomci sa etf-a, mašinca, pmf-a, tehnološkog... genijalci, a oni sa prava, filološkog pa čak i medicine mentoli.
Tako sam se ja jednom sam branio kod sudije i posle više nikad. (još jedan prilog iskazu br.2)
poreznik2 poreznik2 10:33 05.09.2012

Re: Dobar blog

Postoji ta, veoma pogrešna, predrasuda da su diplomci sa etf-a, mašinca, pmf-a, tehnološkog... genijalci, a oni sa prava, filološkog pa čak i medicine mentoli.

Završio sam ETF, na ETF u moje vreme nije moglo da se nađe neko ko nije pametan, jer je postojao prijemni ispit (matematika i fizika) i u vremen kada sam ja upisivao donja granica je bila 69 poena, tako da nije bilo šanse da neko ko nije pametan i vredan uopšte upiše fakultet. S druge strane ljudima nije ni padalo na pamet da upišu neke fakultete, jer su znali da ne mogu da ih završe. Kasnije je kriterijum padao, kao i na svim fakultetima.
Sa svakog fakulteta izlaze razni, ali najboljih 5% sa svih fakulteta dele iste osobine nadprosečno su pametni i vredni su.
Problem sa određenim fakultetima i načinom polaganja je da neki ljudi koji nikada ne bi smeli da završe fakultete ipak ih završe. Na to sam mislio.

A ako misliš da svako ko je vredan može da završi svaki fakultet, grdno se varaš. Možda zbog toga što se družiš sa sebi sličnim. Ja sam imao sličan pogled na svet dok nisam otišao u vojsku i dok nisam sreo dečka koji ima završenu srednju školu i koji ne može da ponovi tri rečenice posle 5 minuta, iako mu ih ponovim 5, 10 puta. U vojsci sam tek shvatio koliko je prosečan čovek različit od čoveka koji upiše i završi tehnički fakultet, jer su ljudi sa tehničkih fakulteta čine društvo u kom se krećem. A služio sam tehničku službu u kojoj su slali one koji su imali bar završenu srednju školu.

Za Prava mogu da garantujem da ih završe oni koji nikada ne bi smeli da ih završe, jer sam se načitao gluposti i gluposti iz sudskih presuda. EFT sam upisao jer mi je otac lepo rekao, nemoj sine da učiš Prava u zemlji gde se nema prava, a i mnogo bolje se plaća, mada je i estetska hirurgija bila u opticaju.

Ja sam završio u roku i kombinacijom pameti i discipline. Išao sam na onoliko predavanja i vežbi na koliko bi mogao da stignem, moralo je da se ide u menzu da se jede. Dan pre predavanja bi pročitao ono što je ispredavano pre toga. Rezultat je da sam mogao da spremim i najteži ispit za 5 dana pred ispit i da dobijem dobru ocenu.
Ako se pristupi studiranju kao da je posao, uspeh mnogo lakše dolazi.
gorstak92 gorstak92 11:50 05.09.2012

Re: Dobar blog

Prvo kažeš ovo:
poreznik2
Ja sam završio u roku i kombinacijom pameti i discipline.

a zatim ovo:
poreznik2
Išao sam na onoliko predavanja i vežbi na koliko bi mogao da stignem, moralo je da se ide u menzu da se jede. Dan pre predavanja bi pročitao ono što je ispredavano pre toga.


zatim si dodao ovo:
poreznik2
Ako se pristupi studiranju kao da je posao, uspeh mnogo lakše dolazi.


a zaključio da si iz najtežih ispita dobijao dobre ocene jer si bio i pametan.

Pitanje: A gde je tu pamet?


Ti da si pametan (genijalac) ne bi morao uopšte da studiraš kao na oranje da si išao.
Radni dan bi ti se sastojao od celodnevnog igranja basketa i celonoćnog provoda.
Na ispite bi išao nasmejano opušten i blago mamuran, ali u funkciji jer si imao višemesečni trening.
Dobijao bi sve desetke sa ukupno 5 dana učenja, a ne onih tvojih 5 lažnih radnih dana gde si orao 6 meseci pre toga.

Konačno () zašto si odabrao za nick poreznik2, a završio si ETF?
poreznik2 poreznik2 13:03 05.09.2012

Re: Dobar blog


Konačno () zašto si odabrao za nick poreznik2, a završio si ETF?


Bio je neki blog vezan za poreze, mislim da ga je pisao Šaša Radulović, a ja sam se zalagao za poreze, pogotovo na imovinu, poreznik je bio zauzet, pa sam postao poreznik2.

Ako misliš da možeš da završiš ETF, PMF (pola od mojih kolega su sa PMF) samo na pamet, ne bi se složio. Čak i da imaš fotografsko pamćenje, morao bi da odslušaš sva predavanja ili da pročitaš sve skirpte i proradiš sve rokove. A postoji brdo stvari koje se uče, a neke sam moraš da skontaš. A i nije samo da znaš nego moraš neke stvari da izvežbaš, dok ti ne postanu rutina. Najteže je postaviti zadatak za šta je potrebna pamet, ali rešavanje zahteva koncentraciju i vežbu, da ne bi pogrešio na stvarima kao što su sabiranje, množenje i slično. To jednostavno treba da postane rutina, da bi bio u stanju da završiš sve zadatke u datom roku. To je onaj deo gde tvrdim da je potrebno zagrejati stolicu.

U ispitnom roku sam učio u proseku 4 sata.

Mnoge kolege su učile mnogo više nego ja, ali su završili posle mene, a neki nisu nikad završili. Nekima su neki predmeti bili prepreka preko koje nisu mogli da pređu, a učili su iz roka u rok, a ako neko provede 30 dana u čitaonici od jutra do mraka spremajući jedan ispti, ne može da se kaže da nije učio i da nije vredan. Da se samo radom može završiti fakultet mnogi od njih bi ga završili, ali nisu.

To što neki nikad ne završe, a ubiju se od učenja je dokaz da se samo radom ne završava fakultet. Pametan zna i kako treba efikasno učiti.



Covek u belom Covek u belom 13:28 05.09.2012

Re: Dobar blog

gorstak92
a zaključio da si iz najtežih ispita dobijao dobre ocene jer si bio i pametan.

Pitanje: A gde je tu pamet?


Ti da si pametan (genijalac) ne bi morao uopšte da studiraš kao na oranje da si išao.
Radni dan bi ti se sastojao od celodnevnog igranja basketa i celonoćnog provoda.
Na ispite bi išao nasmejano opušten i blago mamuran, ali u funkciji jer si imao višemesečni trening.
Dobijao bi sve desetke sa ukupno 5 dana učenja, a ne onih tvojih 5 lažnih radnih dana gde si orao 6 meseci pre toga.

Konačno () zašto si odabrao za nick poreznik2, a završio si ETF?

Ne znam kad si zavrsio faks ali cini mi se da imas problem sa razumevanjem konteksta reci pamet. Takodje navodjenje ekstrema kao merila bilo cega nema nikakvu drugu svrhu sem svodjenja rasprave na nivo pijace, cega mislim da si i sam svestan.

Za zavrsavanje tehnickih i prirodno-matematickih struka bitna je pamet koja je dosta bliska onome sto se meri standardnim testovima inteligencije, a ukljucuje dobro logicko zakljucivanje, apstraktno misljenje, operisanje brojevima, nizovima, prostornu orjentaciju, odnose i redove velicine, moc apstrahovanja i aproksimacije.
Kad se kaze da je neko pametan tu se ne misli na gornjih 1% vec na gornjih 5-10% populacije iliti da bez obzira na trud 90-95% populacije ne bi bilo u stanju ne samo da zavrsi ove fakulteta vec i da prodje 1. godinu (doduse ovo vazi za period od pre 10 i vise godina, danas je sve drugacije).
To isto ne vazi za npr. pravni ili istoriju ili politicke nauke. Tu bi barem 50% populacije bilo u stanju da ih zavrsi sa odgovarajucim trudom i radom.
gorstak92 gorstak92 15:06 05.09.2012

Re: Dobar blog

ČuB
Ne znam kad si zavrsio faks ali cini mi se da imas problem sa razumevanjem konteksta reci pamet.

Za početak to oko konteksta mi, naravno, nije jasno.
Zar ne treba da bude neki skup reči, tkanje misli ... pa da u toj celini razumem u kom kontekstu je upotrebljena reč pamet?
Kako to kontekst reči (jednina prim. a.) pamet?
Misliš da je datum mog diplomiranja bitan za shvatanje konteksta reči pamet?

Možda me poslednjim pasusom (tvojom definicijom pameti) navodiš da kontempliram o kontekstu reči pamet?
Kad se kaze da je neko pametan tu se ne misli na gornjih 1% vec na gornjih 5-10% populacije iliti da bez obzira na trud 90-95% populacije ne bi bilo u stanju ne samo da zavrsi ove fakulteta vec i da prodje 1. godinu (doduse ovo vazi za period od pre 10 i vise godina, danas je sve drugacije).
To isto ne vazi za npr. pravni ili istoriju ili politicke nauke. Tu bi barem 50% populacije bilo u stanju da ih zavrsi sa odgovarajucim trudom i radom.

Moram da kažem da sam zatečen ovim frapantnim podacima i da će mi trebati nekoliko dana da ih procesiram. Prvo da se oporavim od šoka.

A šta da kažem na ovo:
Za zavrsavanje tehnickih i prirodno-matematickih struka bitna je pamet koja je dosta bliska onome sto se meri standardnim testovima inteligencije, a ukljucuje dobro logicko zakljucivanje, apstraktno misljenje, operisanje brojevima, nizovima, prostornu orjentaciju, odnose i redove velicine, moc apstrahovanja i aproksimacije.

Ti mora da si završio filozofski.
Nije fer da u diskusiju ubacuješ prostornu orijentaciju, apstrahovanje i aproksimaciju pa sve to da isporučiš u samo jednoj rečenici.

To je isto kao kad bi ja naveo prednosti i mane deaeracije vode pomoću kolone sa membranskim kontaktorima u odnosu na kolonu sa sitastim podovima pa na kraju zaključio da je pamet u odnosu na rašigove prstenove veoma apstraktna stvar koja može da se aproksimuje. Valjda.
Covek u belom Covek u belom 16:34 05.09.2012

Re: Dobar blog

gorstak92
Za početak to oko konteksta mi, naravno, nije jasno.
Zar ne treba da bude neki skup reči, tkanje misli ... pa da u toj celini razumem u kom kontekstu je upotrebljena reč pamet?
Kako to kontekst reči (jednina prim. a.) pamet?
Misliš da je datum mog diplomiranja bitan za shvatanje konteksta reči pamet?

Možda me poslednjim pasusom (tvojom definicijom pameti) navodiš da kontempliram o kontekstu reči pamet?
Kad se kaze da je neko pametan tu se ne misli na gornjih 1% vec na gornjih 5-10% populacije iliti da bez obzira na trud 90-95% populacije ne bi bilo u stanju ne samo da zavrsi ove fakulteta vec i da prodje 1. godinu (doduse ovo vazi za period od pre 10 i vise godina, danas je sve drugacije).
To isto ne vazi za npr. pravni ili istoriju ili politicke nauke. Tu bi barem 50% populacije bilo u stanju da ih zavrsi sa odgovarajucim trudom i radom.

Moram da kažem da sam zatečen ovim frapantnim podacima i da će mi trebati nekoliko dana da ih procesiram. Prvo da se oporavim od šoka.

A šta da kažem na ovo:
Za zavrsavanje tehnickih i prirodno-matematickih struka bitna je pamet koja je dosta bliska onome sto se meri standardnim testovima inteligencije, a ukljucuje dobro logicko zakljucivanje, apstraktno misljenje, operisanje brojevima, nizovima, prostornu orjentaciju, odnose i redove velicine, moc apstrahovanja i aproksimacije.

Ti mora da si završio filozofski.
Nije fer da u diskusiju ubacuješ prostornu orijentaciju, apstrahovanje i aproksimaciju pa sve to da isporučiš u samo jednoj rečenici.

Sta da ti kazem, svojski se trudis da ispadnes "nepametan" (divnog li eufemizma) verovatno u svojstvu potvrdjivanja sopstvene teze da i oni "nepametni" zavrsavaju faks kao tvoj.
Al zalim slucaj, biti glup i praviti se glup nije isto.
A sto se tice tvojih pitanja za obesmisljavanje diskusije, evo ja nisam lenj, dacu ti par linkova da se obrazujes, pa ako odlucis da prestanes da se pravis glup mozda cemo i imati o cemu da diskutujemo:
pamet, inteligencija.

Sto se tice pitanja vezanog za to kad si zavrsio fakultet pitanje je bilo u funkciji odredjivanja da li si ti sam po sebi izuzetak ili pripadnik "mladjarije sto misli da je svu pamet ovog sveta posisala". Ali iz konteksta (ocigledno jos jedna rec za koju ti je potrebno pojasenjenje) tvog pisanja se odgovor sam namece, pa pojasnjenje vise nije potrebno.
gorstak92 gorstak92 10:36 06.09.2012

Re: Dobar blog

ČuB
Sta da ti kazem, svojski se trudis da ispadnes "nepametan" (divnog li eufemizma) verovatno u svojstvu potvrdjivanja sopstvene teze da i oni "nepametni" zavrsavaju faks kao tvoj.
Al zalim slucaj, biti glup i praviti se glup nije isto.
A sto se tice tvojih pitanja za obesmisljavanje diskusije, evo ja nisam lenj, dacu ti par linkova da se obrazujes, pa ako odlucis da prestanes da se pravis glup mozda cemo i imati o cemu da diskutujemo:
pamet, inteligencija.

Eto.
Vidiš kako si ti to pametno rekao.
Sad, ako ti budem kontrirao onda ću morati da dokazujem se ne trudim da ispadnem ,,nepametan", što jelte, ne želim.
Ako se složim sa tvojim izlaganjem onda ću ispasti glup jer ne branim čvrsto moj stav.
Lose-lose kombinacija.

Da li postoji šansa da se mi manemo wikipedijinih definicija pameti i inteligencije?

Da se vratimo na početak ove, meni besmislene, diskusije.
Sve je krenulo od ovoga: Fakultet završavaju isključivo vredni ljudi. Ako su još i pametni to je čist bonus.

A onda je poreznik2 ubacio da tehničke fakultete završavaju studenti koji imaju kobinaciju pameti i discipline, a da na npr. pravima je dovoljno samo bubanje.

Ne treba mnogo pameti da se shvati da njegova rečenica nije kontradiktorna sa početkom diskusije, ali ima određenu diskriminatorsku notu.

Ja se nisam složio da su pravnici i ekonomisti bubalice, a inžinjeri suvi genijalci i onda su kola krenula nizbrdo.

Pazi sad! Malo ću da raširim temu.

Na tehničkim fakultetima je uvreženo mišljenje da su devojke manje pametne i da se slabije snalaze na onim poljima apstraktnog mišljenja, snalaženja u prostoru i šta već.
To mišljenje dele svi inžinjeri koji misle da su npr. pravnici nelogične budale.
Kakvo je tvoje mišljenje po tom ženskom inženjerskom pitanju?
poreznik2 poreznik2 13:31 06.09.2012

Re: Dobar blog


Ne treba mnogo pameti da se shvati da njegova rečenica nije kontradiktorna sa početkom diskusije, ali ima određenu diskriminatorsku notu.

Na ETF su profesori govorili studentima za koje su smatrali da nisu u stanju da završe ETF da bi trebali da probaju u Žutoj zgradi (Pravima). Prava su mnogo lakša od ETF. Po meni to je činjenica.

Na šta se ja žalim je donja granica prolaznosti nekih fakulteta. Ako se Prava ne mogu završiti samo bubanjem, kako onda možemo da imamo sudiju koji ne zna razlomke i koji ne znaju kako da primene zakon.


Ja se nisam složio da su pravnici i ekonomisti bubalice, a inžinjeri suvi genijalci i onda su kola krenula nizbrdo.


Ja ovo nikad nisam izjavio, čak naprotiv sam rekao da su najbolji studenti vrlo slični bez obzira sa kog fakulteta dolaze. A inženjeri definitivno nisu genijaci. Ima ih i te kako ograničenih.


Na tehničkim fakultetima je uvreženo mišljenje da su devojke manje pametne i da se slabije snalaze na onim poljima apstraktnog mišljenja, snalaženja u prostoru i šta već.
To mišljenje dele svi inžinjeri koji misle da su npr. pravnici nelogične budale.


Nisi svi pravnici nelogične budale. Najbolji pravnici razmišljaju i te kako logično. Problem je to što najgori pravnici ne znaju da razmišljaju logično, jer imamo takav sistem učenja da oni mogu da završe fakultet, a u nekim drugim zemljama su pravnicima uveli matematiku i logiku na fakultetu da se takve stvari ne bi dogodile.

Složićeš se da je bi obavljao neki posao moraš da poseduješ ogređena znanja i da znaš da ih primeniš (logika).


Kakvo je tvoje mišljenje po tom ženskom inženjerskom pitanju?


Ima ih raznih, kao i muškaraca, samo što ih je mnogo manje tako da neko može da pogreši što postavi pogrešne predpostavke na osnovu malog uzorka. Ali mislim da žene zaobilaze tenhičke fakultete, jer ih tematika jednostavno ne interesuje koliko muškarce. I mislim da to nema veze sa zemljom, pošto radim u firmi koja ima kancelarije po celom svetu.




gorstak92 gorstak92 09:46 07.09.2012

Re: Dobar blog

Eto,

To je ono o čemu pričam:
poreznik2

Ne treba mnogo pameti da se shvati da njegova rečenica nije kontradiktorna sa početkom diskusije, ali ima određenu diskriminatorsku notu.

Na ETF su profesori govorili studentima za koje su smatrali da nisu u stanju da završe ETF da bi trebali da probaju u Žutoj zgradi (Pravima). Prava su mnogo lakša od ETF. Po meni to je činjenica.

Na šta se ja žalim je donja granica prolaznosti nekih fakulteta. Ako se Prava ne mogu završiti samo bubanjem, kako onda možemo da imamo sudiju koji ne zna razlomke i koji ne znaju kako da primene zakon.


Ja se nisam složio da su pravnici i ekonomisti bubalice, a inžinjeri suvi genijalci i onda su kola krenula nizbrdo.


Ja ovo nikad nisam izjavio, čak naprotiv sam rekao da su najbolji studenti vrlo slični bez obzira sa kog fakulteta dolaze. A inženjeri definitivno nisu genijaci. Ima ih i te kako ograničenih.


Na tehničkim fakultetima je uvreženo mišljenje da su devojke manje pametne i da se slabije snalaze na onim poljima apstraktnog mišljenja, snalaženja u prostoru i šta već.
To mišljenje dele svi inžinjeri koji misle da su npr. pravnici nelogične budale.


Nisi svi pravnici nelogične budale. Najbolji pravnici razmišljaju i te kako logično. Problem je to što najgori pravnici ne znaju da razmišljaju logično, jer imamo takav sistem učenja da oni mogu da završe fakultet, a u nekim drugim zemljama su pravnicima uveli matematiku i logiku na fakultetu da se takve stvari ne bi dogodile.

Složićeš se da je bi obavljao neki posao moraš da poseduješ ogređena znanja i da znaš da ih primeniš (logika).


Kakvo je tvoje mišljenje po tom ženskom inženjerskom pitanju?


Ima ih raznih, kao i muškaraca, samo što ih je mnogo manje tako da neko može da pogreši što postavi pogrešne predpostavke na osnovu malog uzorka. Ali mislim da žene zaobilaze tenhičke fakultete, jer ih tematika jednostavno ne interesuje koliko muškarce. I mislim da to nema veze sa zemljom, pošto radim u firmi koja ima kancelarije po celom svetu.



Žuta kuća, pravnici ne znaju razlomke, Pravni je mnogo lakši od ETF-a...
Žene imaju manje afiniteta prema prirodnim naukama i tehnici...
Veoma tipično razmišljanje koje je, naravno, veoma pogrešno.
looping looping 09:13 04.09.2012

1

11:00 Ustajanje
11:00 - 11:45 1. čas učenja
11:45 - 12:00 Jutarnja taoleta i doručak
12:00 - 12:45 2. čas učenja
13:00 - 15:00 Kafa, novine, naočare za sunce, bleja
15:00 - 15:45 3. čas učenja
15:45 - 16:15 porodični rušak, kašika, mesce, pire
16:15 - 17:00 4. čas učenje
17:00 - 18:00 dremka... ah što volim dremku
19:00 - 20:30 trening
21:30 - 22: 30 5. čas učenja
23:00 - 3:00 noćni život, žene, umereno alkohol ali u prvoj polovini izlaska
3:00 - 3:45 6. čas učenja


Svaka cast onome ko moze da ispuni ovu satnicu. Za nju je potrebna jaka disciplina mozga. Ja kada bih krenuo da ucim, prvih 30 minuta obicno ne bih mnogo toga zapamtio (lutam mislima ko zna gde dok se ne fokusiram 100%). A kada bi me moji posle 2-3 sata ucenja ponudili kafom rekao bih im da mi donesu za jedno sat vremena, kad sam se vec skoncentrisao da prodjem jos neko gradivo. U prevodu moj recept bi bio: 3-4 sata ujutro i 5-6 sati popodne. Bez nocnih izlazaka uglavnom.
Ali cesto najbolje pamtim kada ucim od 11pm-3am jer je onda najtise.
tom tom 10:41 04.09.2012

Još jednom sjajan tekst

Ja sam imao i faze učim 12 sati al od toga 9 sati blejim, i kad sam učio samo nekoliko sati, ali polagao ispite. Definitivno je bolji drugi način ali problem je u motivaciji.

Meni je glavni problem 90-ih bio kako se motivisati da završiš fakultet kad ne možeš da se zaposliš, a i ako se zaposliš primaćeš 10 maraka mesečno, a i ako primaš nemaš stan. Pa profesori ludaci(jedan je stvarno završio u ludnici). Pa rat, mobilizacija..uh....

Al' nekako ga završih mada mi još nije jasno kako?
lidiaz lidiaz 12:16 04.09.2012

Sest sati

Ja sam nekako isto dosla na tih sest sati, samo ne tako razvucenih.
Ujutro od devet, prirodno budjenje.
Rekao mi tata jednu pametnu stvar, sportisti pred utakmicu treniraju u vreme utakmice, da se organizam navikne. Tako je i sa ucenjem, treniras u vreme ispita, koji su uglavnom bili od 9 do 1.

Prvi deo, dok sam jos sveza teorija. Sa pauzama tu i tamo. I prirodno su isle na 45 minuta otprilike, tad sam gubila koncentraciju.
Posle toga zadaci.

Mama je dolazila oko jedan da me zove na rucak.
Posle rucka, jos malo zadataka, onda na trening, pa napolje.
Mama se stalno cudila kako polazem sve ispite kad nista ne ucim. Ona ono od 9 do 1 nije ni videla.

Inace, jos nesto sto je meni pomoglo, to su beleske i izvlacenje teza kad spremam neki usmeni. Ako se trudim da zapisem to sto sam procitala, onda ga stvarno procitam, ne preletim.
zilikaka zilikaka 12:40 04.09.2012

Re: Sest sati

Inace, jos nesto sto je meni pomoglo, to su beleske i izvlacenje teza kad spremam neki usmeni. Ako se trudim da zapisem to sto sam procitala, onda ga stvarno procitam, ne preletim.

E, setih se da je i meni ovo pomagalo.
Naravno, čim položiš materijal predaješ nekom ko još nije.
Nego, izgleda da sam to baš temeljno radila, dok mi se dešavalo da vidim kod sasvim nepoznatog kolege fotokopiju svoje sveske sa spremanja ispita
lidiaz lidiaz 12:52 04.09.2012

Re: Sest sati

Moje su neki isto kopirali, ali to ne pomaze. To je moja sazeta misao, ona koja mene podseca na tekst. Onaj koji je kopira nema prevelike koristi od toga :).
anamarkana anamarkana 12:20 04.09.2012

ovo

11:00 Ustajanje
11:00 - 11:45 1. čas učenja
11:45 - 12:00 Jutarnja taoleta i doručak
12:00 - 12:45 2. čas učenja
13:00 - 15:00 Kafa, novine, naočare za sunce, bleja
15:00 - 15:45 3. čas učenja
15:45 - 16:15 porodični rušak, kašika, mesce, pire
16:15 - 17:00 4. čas učenje
17:00 - 18:00 dremka... ah što volim dremku
19:00 - 20:30 trening
21:30 - 22: 30 5. čas učenja
23:00 - 3:00 noćni život, žene, umereno alkohol ali u prvoj polovini izlaska
3:00 - 3:45 6. čas učenja


i dan-danas moja majka naziva dobrim radnim navikama (a ja joj verujem!)

inace poznajemo nekoliko ljudi ne bas zavidne pameti koji su bas zahvaljujuci
ovakvim navikama postigli solidne uspehe, zavrsili vise i visoke skole,
cak i magistrature... tako da ova metoda jeste provereno efektna

giga_moravac giga_moravac 12:21 04.09.2012

Učenje

Bez obzira koliko učio desi se nekad blokada. I onda se ili setiš ili se podsetiš uz pomoć bubice. Jedan profesor je umeo da kaže pre ispita: "Na ispitu možete koristiti sve: puškice, knjige, skripte, telefone, bubice... Sve, dok vas ne uhvatim. A, onda letite napolje."
Strongman Strongman 00:29 06.09.2012

Re: Učenje

Na nekim koledžima je dozvoljeno korišćenje literature. Na puškicama, koje sam vrlo reko imao, zapisao bih par obrazaca koji se i onako samo pamte, bez izviđenja.
jessie.la jessie.la 13:54 04.09.2012

(M)učenje

Strongman, odlična tema!
Sedi, pet!

Strongman Strongman 16:30 04.09.2012

Re: (M)učenje

Najzad komentar kakav sam očekivao
EL EN EL EN 21:09 04.09.2012

VAZNOST REDOSLEDA POLAGANJA ISPITA


Mozda nije u najuzem smislu sa temom,
ali bih izneo da je za uspesno studiranje,
sto znaci zavrsetak u roku studija sa
sto vesim prosekom, vazno dobro
isplanirati koji ispiti se polazu u prvom roku
a koji u drugom.

Stgrategija mi je bila da se uvek polazu najtezi
ispiti u prvom roku. Mada je to bilo poodavno,
(ali godine prolaze a ja se pravim da to neosecam)
obicno sam primenjivao sledeci raspored
ispita, ako bih ih rangirao sa 1 najtezi ispit
a najlaki sa najvecim brojem.
Ako imam 5 ispita onda bi idelano bilo ako dozvoljava
raspored polaganja, da mogu u prvom roku
polozim : 1 ztim 2 pa 4 po tezini ispit,
a ostavim 3 i 5 za sledeci.
Analgan koncept sam primenjivao i ako ima vise
ispita u glavnim rokovima.

EL EN
Jukie Jukie 21:48 04.09.2012

Re: VAZNOST REDOSLEDA POLAGANJA ISPITA

Valjda, samo kod nas je teško rangirati ispite kada su imali različite izazove

Jukie

Recimo dolazi juni mesec i treba da počneš da spremaš desetak ispita od kojih dva imaju ogroman broj strana, dva imaju ludog profesora, dva imaju gradivo u tri knjige i dve skripte i svesci sa predavanja i svesci sa vežbi, dva imaju predavanja i vežbe kod kojih se gradivo apsolutno ne preklapa tako da su kao po dva odvojena ispita, dva su recimo takozvani laki ispiti a koje baš ti ne razumeš za razliku od svih kolega, a neki ispiti su verovatno kombinacija više njih.


Ili recimo neki ispiti su sličnog gradiva, da li ih spremati istovremeno, ili će sve da se pomeša pa je bolje odvojeno
I da li spremati lak ispit zajedno sa teškim da ti služi kao odmor od spremanja teškog
I da li neku biohemijsku stvar spremati zajedno sa sistematikom ili nečim što ima računske zadatke itd.

Hteo sam da kažem da ne može tih desetak ispita linearno da se poređa u niz kad su različiti po tako mnogo parametara
EL EN EL EN 22:13 04.09.2012

Re: VAZNOST REDOSLEDA POLAGANJA ISPITA

Jukie
Valjda, samo kod nas je teško rangirati ispite kada su imali različite izazove

...
Hteo sam da kažem da ne može tih desetak ispita linearno da se poređa u niz kad su različiti po tako mnogo parametara


Ne znam kako je sada i kako na drustvenim fakultetima,
ali na tehnickim se svake godine veoma
pouzdano znao rang tezine ispita za polaganje.

Ajde da li je nekom 3 ili 4 promenjen redosled
ali manje vise postaojao je konsenzus oko toga.

Uostalom ovo sto govorim je subjektivna stvar,
svako za sebe je procenjivao sta je teze za polaganje.
Sada u to da ne ulazimo, ali ono sto se meni
pokazalo da izbor redoleda polaganja ispita da je
vazna i da dobra strategija znacajno
doprinisi uspesnom studiranju.

EL EN

aleksandra1966 aleksandra1966 23:41 04.09.2012

Re: VAZNOST REDOSLEDA POLAGANJA ISPITA

Moj sistem je bio prilicno slican Strongmenovom.I radio je, a ja ga preporucujem mojoj deci iako jos ne studiraju.Elem, prvo se treba truditi da se na predavanjima (kad vec ides) sto vise zapamti i zapise.Onda lepo napravis plan sta kada polazes, u kom roku, pa izdelis broj stranica knjige sa brojem dana koje odredjujes za svaki predmet. Naravno da treba poceti sto ranije sa ucenjem, tada imas mnogo manje sati da ucis u toku dana.prvo se gradivo svo procita, da se stekne osnovna predstava.Sledece citanje je sa upamcivanjem, a tek trece je ucenje.I na kraju ono sto je meni bilo najvaznije-ponavljanje.Ne napamet, vec preslisavanje koliko sam razumela i upamtila.ja sam sa ovakvim sistemom rada imala odlican prosek i sto je jos vaznije, u roku sam zavrsila fakultet bez velikih stresova (osim biohemije kod Topisirovica!)Posto nikad nisam mogla da ucim nocu, bila sam gotova sa ucenjem do sedam-osam i posle toga pravac grad ili neka druga zabava ( u moje vreme se izlazilo u grad u sest, sedam osam i vracalo nocnim autobusom nesto iza ponoci).
Nikad nisam volela kopirana skripta, sveske i slicno, to me je samo zbunjivalo jer svako ima svoj sistem pamcenja i belezenja.Isto me je uzasavala masovna paranoja pred ispit-Joj, nista ne znam, sad cu da padnem ispit i godinu, au sto je ovaj profesor gadan...i tako to.Zato sam uvek dolazila pet minuta pred pocetak ispita i javljala se da prva odgovaram, pa sta bude.Masovna histerija je jako opasna.
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 03:15 05.09.2012

U redu je raspored al to na kraju

Izvrsno napisano. Od kako si se pojavio ovde bilo mi je zanimljivo bas to kako ti je uspelo da uradis sve to sto jesi, i to ne samo naizgled, sa lakocom. Imam i neki odgovor - zato sto si HTEO i ono glavno: svestan sta i dokle mozes. I to je to. Ko nesto stvarno hoce ne treba mu niko da ga tera na to, a usput, ako preceni svoje mogucnosti - pisi propalo unapred.
P.S.
Surov ti ovaj klip. Mnogo. Jel se klinac bacio na ucenje zato sto se plasi onog drugog ili mu se bas uci?
Strongman Strongman 00:24 06.09.2012

Re: U redu je raspored al to na kraju

Da budem iskren mnogo mi se dopadalo što su u završnoj godini dolazili da slušaju moje ispite. Sviđao mi se tj osećaj kad "mnogo znam". To mi je dupliralo motiv. Zaista je bila ekipa tipova koja je dolazila na moja usmena izlaganja. Uspevao sam kroz jedno pitanje da ispričam suštinu celog predmeta (aj da se zaustaivm da se ne hvalim)
Out of Beirut Out of Beirut 09:13 05.09.2012

Знамо ли да учимо

Ево како сам ја 'учио' иѕ овог текста о учењу. Прелетео сам преко њега читајући тек понеку реченицу. Онда сам прелетео још једном. Притом, погледао сам пажљивије дневну сатницу, и установио да и ја слично учим кад сам неоптерећен. Прочитао сам пажљиво опис краја дана. Он ми је потврдио већ стекнути утисак да је аутор човек довољно слободан и релаксиран да би могао у доброј мери да користи своју интуицију, т.ј. своје пуне потенцијале.

Посебну пажњу сам посветио на последња три параграфа где се обично налази нека важна чињеница. Приметио сам да савет за успех школараца зависи од тога да га не примени свако, јер не могу сви одговарати раније у тромесечју; као и да 'систем' остане неправедан, јер није увек случај да сви ђаци одговарају исту количину градива. (Наравно, ако би сви покушали да одговарају што пре могла би се десити револуција...)

Сам помен оцењивања ми је одмах укључио унутрашњи red alert. Јер оцењивање нема никакве основе у педагогији. Тако бар тврде академски 'грађани' у овом интервјуу



Нити ће вам послодавац гледати на просек оцена и слично.

Да сумирам чланак, ради се о једној релаксираној личности која успешно живи у лоше уређеном и репресивном свету. Што није 100% позитивно, а није ни близу 100% негативно.

Интересантно је, на крају, откуд толико већа ефикасност у односу на већину других? Мислим да то има основа и у обичајима, навикама /назорима сопствене породице. То је утицај суптилнији и дубљи него што изгледа на први поглед (али и велика тема).
Covek u belom Covek u belom 13:48 05.09.2012

Re: Знамо ли да учимо

Out of Beirut


Сам помен оцењивања ми је одмах укључио унутрашњи red alert. Јер оцењивање нема никакве основе у педагогији. Тако бар тврде академски 'грађани' у овом интервјуу


Нити ће вам послодавац гледати на просек оцена и слично.

Ocenjivanje je priprema za zivot, jer nas u zivotu (na poslu, na privatnom planu) uvek i konstatno neko ocenjuje i procenjuje (slobodne i neshvacene "umetnike" izuzimam iz ove price).
Ocenjivanje nije idealan sistem ali bez njega nikakav (iole objektivan) sistem selekcije ne postoji.
A to da posolodavci ne gledaju prosek ocena i slicno samo govori o kvalitetu poslodavaca i u krajnjoj instanci zemlje Srbije...
U normalnom svetu ukoliko neko nema iza sebe "ime" (reference, radove) i tek pocinje da radi (sveze izasao iz srednje skole ili sa bachelor-a) ocene kao i konkretni predmeti za koje ih je kandidat dobio itekako igraju ulogu.
Naravno uvek ce biti (u velikom firmama pogotovu) najcesce potpuno nekompetentnih HR sluzbenika kojima ce i takve stvari kao tip i velicina fonta, estetika CV-a ili literarne sposobnosti u kreiranju debilnih motivacionih pisama biti vaznije za izbor kandidata od proseka ocena i predmeta.
Ali sugerisanje takvih devijantnih sisteme (evaluacije) vrednosti je ili lecenje sopstvenih kompleksa ili jednostavno teska neukost.
Strongman Strongman 00:27 06.09.2012

Re: Знамо ли да учимо

Да сумирам чланак, ради се о једној релаксираној личности која успешно живи у лоше уређеном и репресивном свету.


Spoznaš svoje mogućnosti, spoznaš pravila, vidiš mane protivničke ekipe, postaviš ciljeve... Nije teško.

I još mešto. Umesto osigurača staviš ekser. Nema nazad.
abraham_linkoln abraham_linkoln 16:46 05.09.2012

:)

lep tekst
Strongman Strongman 00:27 06.09.2012

Re: :)

Danke
little_radojica little_radojica 11:14 07.09.2012

широко образовање и повезивање знања

Ја никад нисам имао проблем са учењем, било да је морало напамет, било да су задаци, било да је креативан рад. Али сам увек имао проблем са само-дисциплином и организацијом. Све се завршавало у дугим сеансама потпуне искључености за остатак света. Једноставно тешко се загревам, али кад се задубим у нешто могу топови да грувају около мени ништа не смета. А загревање се углавном своди на тражење интересовања у конкретном проблему. И ту је увек добродошло повезивање знања и надограђивање истог коцкицу по коцкицу. На пример, ако учим историјске стилове у архитектури онда године, ликове и особености увек повезујем са осталим историјским личностима и чињеницама и уметностима тих епоха. Тако активно укључиш све што већ знаш и практично не учиш све испочетка, већ само разлике и сличности. То исто важи и у повезивањуприродних наука и тражењу аналогија између различитих дисциплина. Такође савршено се слажем са оним да си нешто научио тек кад то можеш и другом да објасниш и да се одбраниш од различитих потпитања и да је то одличан начин за утврђивање градива. Пре пар година бацио сам се на кинеско писмо што је јако обимна област (преко 2000 знакова који имају више начина читања и много међусобних комбинација). Ствар би била немогућа да нисам применио метод професора Хеисига који ове знакове разбија на простије чиниоце и додељује им одговарајућа појмове који се могу замислити, а међу њима се могу правити различите приче. Нпр. дрво + стајати + гледати = родитељ (јер родитељ стоји на дрвету и гледа около да види где му је дете ). Оваква слика се лако урезује у памћење и касније је лако из те једне слике реконструисати елементе. Те исте елементе касније можеш користити и у другим причама и тако корак по корак градиш базу елемената и све лакше и лакше ти је да их квалитетно повезујеш и да правиш асоцијације. Наравно, мучи ме та дисциплина, јер ово треба с времена на време понављати док се потреба за прављењем слика у потпуности не изгуби, а ја некад и по пар месеци изгубим континуитет... Ово је применљиво у многим областима, било друштвеним, било природним

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana