Obrazovanje| Roditeljstvo

Šta da se radi?

Krugolina Borup RSS / 08.09.2012. u 14:08

YouthWithLaptop.png

Pregledajući udžbenik Sveta oko nas, dete mi se najviše oduševilo stranama 42 i 43, a na njima krave, ovce, konj, svinja, prasići, koza, magarac, koka, pilići, petao, ćurka, patka, pačići, guska i guščići.

Tuga me uhvatila.

Moje je detinjstvo obuhvatalo minimum dva meseca godišnje provedenih u selu, gde sam iste te životinje gledala kako se legu, rađaju, rastu i kolju. Čuj, gledala. Pomagala. On je selo jednom video, na dva dana, ali je bio suviše mali da bi se toga sećao. I sad se mislim, možda bi plan posete Legolendu sledeće godine trebalo da zamenim nekim paket-aranžmanom iz bogate ponude domaćeg seoskog turizma?

Vremena su se promenila. Mnogo. Malo je mama i tata čije mame i tate žive na selu. Nema više masovnih letnjih porodičnih pohoda u neasfaltirane predele gde se do prve prodavnice ima pešačiti tri kilometra. Plaćeni seoski turizam je mnogima jedina šansa da deci priušte ono što je mnogima od nas bilo garantovano jednom godišnje za džabe.

Isto se desilo i sa čuvenim "idemo napolje". Gde je bio košarkaški teren za dž, sad je igraonica sa skupim ulaznicama. Gde je bio fudbalski teren za dž, sad je balon u kome klubovi održavaju treninge za koje roditelji treba da plate. Gde je bio teniski teren za dž, sad je poljana obrasla u travu punu krpelja o kojoj niko ne vodi računa. Popodnevni,  večernji i vikend termini u školskim salama više nisu rezervisani za besplatne sekcije, već za treninge sportskih klubova koji se plaćaju.

Pa onda fizičko okruženje... Gde je u moje vreme bila poljana sa šibljem i drvećem na kome smo pravili kućice, sad ima dve prometne ulice, stambeni blok i mini šoping centar. Gde su nekad bile staze za pešake kroz zelene površine, danas se parkiraju automobili. Čak ne možeš detetu da kažeš ni "igraj se isprad zgrade", pošto su i tu automobili.

Gde to naša deca danas, generalno, mogu da skaču, da se valjaju niz brdo, da prave kućicu na drvetu, da se klizaju na zaleđenim barama, a da budu sigurna da neće lupiti u neki parkirani automobil, ili da će morati da se sklanjaju od automobila koji nailaze? Na selu. U kome retko ko od nas danas ima mamu i tatu, i koje detetu najverovatnije može priuštiti tek zahvaljujući plaćenom seoskom turizmu.

Pojam razonode tako se mnogo promenio od doba našeg detinjstva do doba detinjstva naše dece, kako u očima dece, tako i u očima roditelja.

U naše doba, razonoda je bila "napolje" - u očima roditelja besplatna, jednostava, nenaporna, za decu korisna aktivnost. U očima dece, najzabavnija stvar na svetu. Mislim, nije bilo kompjutera, a dva televizijska kanala koja su postojala nisu emitovala program po ceo bogovetni dan.

Danas "napolje" više nije razonoda ni za roditelje ni za decu. Naše "napolje" je u očima roditelja postao sinonim za opasnosti koje vrebaju, i jedini način da se te opasnosti izbegnu jeste obezbeđivanje sigurnijeg, kontrolisanijeg "napolje" okruženja. A to košta. Igraonice sa zidovima za penjanje, treninzi karatea, baleta, košarke, tenisa, odbojke, rukometa... sve se to danas plaća.

Dodajte tome činjenicu da ono što je za nas bio pojam razonode u slobodno vreme ("napolje") današnjoj deci sigurno nije na prvom mestu, bar ne u ovom našem gradskom okruženju. Prvo mesto na top listi razonode neprikosnoveno drže kompjuter i televizor. I to je činjenica, sviđala se ona nama ili ne.

Okruženje u kome deca odrastaju promenilo se u ogromnoj meri. Samim tim, i deca koja u njemu odrastaju drugačija su od nas kao dece. U tome se svi slažu, i roditelji i nastavnici: deca su danas drugačija nego što su bila. I roditelji su danas drugačiji od naših roditelja, a sve zarad toga što su morali svoje roditeljstvo da prilagođavaju nekim novim uslovima u kojima deca odrastaju.

A šta je s vaspitačima, učiteljima i nastavnicima? Da li su se i oni promenili?

Pa... menjaju se, nije da se ne menjaju, ali nekako nerado i sve kukajući za starim dobrim vremenima. I oni vide da su se deca promenila, i da su se roditelji promenili. Samo, nekako, čini mi se, najviše problema imaju s tim da prihvate da se i okruženje promenilo. Prečesto od vaspitača, učitelja i nastavnika koje poznajem čujem kako su danas deca drugačija zato što su roditelji drugačiji. I to je u redu, to je tačno, i to je činjenica. Ali, ta se rečenica prečesto izgovara neskriveno optužujućim tonom. Nekada se tek natukne, a nekada sasvim otvoreno izgovara optužba da roditelji deci dozvoljavaju previše televizije, previše kompjutera, a uskraćuju im čuveno "napolje".

Pa i to je, donekle, činjenica. Generalno gledajući, najveći broj roditelja danas to i radi. Samo, malo ko se pokušava udubiti u problem i shvatiti, a zašto to rade? Kao i naši roditelji, i mi svojoj deci želimo samo najbolje, a to najbolje svakako podrazumeva i puno fizičkih aktivnosti. Razlozi zbog kojih to ne uspevamo uvek sprovesti u delo mnogo su dublji nego što to na prvi pogled izgleda.

Koren svega je izmenjeno okruženje.

"Napolje" je sad prepuno opasnih elemenata, a "unutra" je izgubilo epitet dosadnog i postalo najzanimljivija stvar na svetu.

Vaspitači, učitelji, nastavnici, stručnjaci, lekari uporno govore kako deca treba da budu više napolju i da budu više fizički aktivna, a niko od njih roditeljima ne kaže kako to da postignu? Realno, roditelj ima dve opcije: ili da detetu plati treninge u kontrolisanom okruženju u kome zna da će mu dete biti na sigurnom od opasnosti koje "napolju" vrebaju, ili da pokuša da promeni to "napolje" tako da iz njega izbaci sve opasnosti. Prva opcija je skupa, druga nemoguća.

Obezbeđivanje dovoljne fizičke aktivnosti dece nekada je bio posao roditelja, a s obzirom da je to istovremeno deci i bilo na prvom mestu top-liste razonoda, sve je štimalo i lako se sprovodilo u delo. Bez novca, bez straha za dečiju bezbednost, bez potrebe da roditelji posle povratka s posla na kome su se iscrpli, iz petnih žila vade dodatnu snagu da se na ovaj ili onaj način postaraju da im deca budu fizički aktivna.

Obezbeđivanje dovoljne fizičke aktivnosti dece danas, smatram, više ne bi trebalo da bude isključivo posao roditelja. Štaviše, s obzirom da to deci više nije na prvom mestu top-liste razonoda, a neka deca je čak doživljavaju i kao obavezu, najjednostavnije rešenje za problem koji imamo najpre će se naći u strukturisanju fizičke aktivnosti kao obaveze.

Drugim rečima, fizičku aktivnost dece treba da prestanemo da gledamo kao razonodu, i treba da je počnemo posmatrati kao obavezu. Jedino takav pogled na stvari ne negira promene koje su se desile u okruženju u kome deca odrastaju.

Džaba se i roditelji i nastavnici upiru da deci objasne kako je "napolje" razonoda. Ona znaju šta je za njih najveća moguća razonoda, i teško će se ubediti u suprotno. Kad te roditelj izvede napolje da se "razonodiš", pa krene da ti brani da ideš ovamo, onamo, da radiš ovo ili ono, da se ne bi uprljao, povredio, da te nešto ne bi zgazilo, ujelo, udarilo, itd - gde je tu razonoda? Zašto uporno lažemo decu?

Ako deci ne možemo da obezbedimo okruženje napolju u kome ćemo ih pustiti da samostalno istražuju i budu aktivni, pošto istovremeno ne možemo sebi da obezbedimo unutrašnji mir i osećaj da će sve biti u redu, znajući kakve sve opasnosti napolju vrebaju, šta nam je činiti?

Uvesti "napolje" u škole.

Kako?

Prvo, osiguravanjem da tri časa fizičkog vaspitanja nedeljno stvarno budu tri časa fizičkog vaspitanja nedeljno od prvog dana prvog razreda. Izgovori da je to nemoguće iz ovog ili onog razloga, ne stoje. 

Drugo, zabranom izdavanja sala za fizičko radnim danima u večernjim časovima, i povratak sportskih sekcija u tim terminima.

To su moja dva predloga, a ukoliko svi zajedno (i roditelji i vaspitači i učitelji i nastavnici) pristanemo da promenimo perspektivu iz koje posmatramo problem nedovoljne fizičke aktivnosti kod dece, kada prestanemo da poričemo činjenicu da je danas "unutra" mnogo zanimljivije i bezbednije od "napolje", te da nema šanse da to i takvo okruženje promenimo - sigurna sam da ćemo smisliti još hiljadu korisnih.

 



Komentari (182)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jukie Jukie 14:21 08.09.2012

Prvi

Prvi.


I istovremeno to je i potvrda tvog teksta. Umesto da se po lepom vremenu igram napolju kao u stara dobra vremena, sedim ovde za kompjuterom.

S jedne strane sam pre nekoliko dana video dva matora čoveka kako se klackaju na klackalici u parkiću ispred naše zgrade (prestali su pre nego što sam mogao da se sakrijem iza žbuna i slikam ih ) , a sa druge strane se sećam kako je jednom lanac na ljuljašci pukao dok sam se ljuljao i razbio sam se i to je bio dokaz da više nisam mali i kraj detinjstva...

Možda da krenu da prave neke stvarno jake ljuljaške i klackalice i vrteške od ojačanih materijala? Mene one zafrkancije koje stoje u parku na Adi uopšte ne interesuju (sem one gde možeš da hodaš levom i desnom nogom istovremeno ili naizmenično, a na nju se čeka red pa nisam probao) jer me previše podsećaju na sprave za časove fizičkog (a sećanje na časove fizičkog mi nisu lepe uspomene) i nekako izgledaju kao da služe za bildere. Ne nameravam da se bildujem, interesuje me samo igranje.
ozbiljno ozbiljno 14:37 08.09.2012

Plivanje i vaterpolo na Tašu........

.......(DS drži)

Po detetu oko 7000 mesečno ....tri termina po sat vremena nedeljno. Presvlačenje u hodniku.


Dvoje dece - 14000...Oprostite...PRETERANO.
Da li je moguće da je sport postao privilegija bogatih?
vladaxy vladaxy 15:02 08.09.2012

Možda ovako kao braća Rusi???

Drugim rečima, fizičku aktivnost dece treba da prestanemo da gledamo kao razonodu, i treba da je počnemo posmatrati kao obavezu.




Children's military-patriotic camp


Ipak mislim da nije sve tako crno. Deca imaju više mogućnosti za razonodu nego ikada do sada. Sećam se ja odlično tog sela, kad dođem kod babe i dede, a moji mlađi rođaci crnče od ujutru do uveče. Baš su imali divno detinjstvo među kravama, svinjama, kozama, na livadama itd...Nisu ljudi valjda ludi što beže sa sela u gradove.
Hansel Hansel 15:23 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Nisu ljudi valjda ludi što beže sa sela u gradove.

A onda se u gradu žale što je hrana skupa, što ne znaju šta jedu, skandalizuju se što ponekad i znaju šta jedu (npr. 13 puta prskane jabuke)...

Najveći problem čovečanstva je (ne)postizanje održive i zdrave ravnoteže, ugodne čoveku; ali kao da se od takvih rešenja uporno beži, niko o njima i ne razmišlja, svi bi samo putem (naizgled) manjeg otpora. Taj put ima skrivenu, naknadnu cenu.

Krugolini, naravno - za tekst i predloge - preporuka.

Uz napomenu da ni selo za decu nije skroz bezbedno - uvek postoji nešto gde se deca mogu povrediti, nažalost, ali da je to mnogo prirodnije okruženje, naravno da jeste. A ima i manjih gradova gde nije još baš sve komercijalizovano.
Jukie Jukie 15:25 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

vladaxy

Deca imaju više mogućnosti za razonodu nego ikada do sada. Sećam se ja odlično tog sela, kad dođem kod babe i dede, a moji mlađi rođaci crnče od ujutru do uveče. Baš su imali divno detinjstvo među kravama, svinjama, kozama, na livadama itd...Nisu ljudi valjda ludi što beže sa sela u gradove.

To jeste tačno. Ja sam se mnogo više igrao u parkiću ispred zgrade nego kada bismo otišli na selo. Na selu nema ljuljaške ni klackalice ni vrteške ni betona. Možeš jedino da ideš okolo i da nešto čačkaš (i upropastiš). U selu je sve nekako zabarikadirano letvicama i kocima da životinje ne bi prolazile iz jednog dela dvorišta u drugo, a kako god da se igraš naletiš na neku životinju i to je opasno za obe strane, a da ne pričam da je kaka apsolutno svuda, i životinje imaju vaške i buve, a ako pokušaš da se igraš žmurke (kada napokon uspeš da nahvataš neku decu) onda se ispostavi da se uvek kriješ među koprivama ili među kakom ili u oboru neke životinje gde su njeni paraziti koji samo čekaju da ti se nasisaju krvi. I ako bi pao i polomio se, mogao bi satima da ležiš negde i niko od odraslih ne bi slučajno prolazio pa te video i pomogao ti (kao što na igralištu ljudi prolaze). I noću ne možeš da spavaš jer je suviše tiho i onda umireš od dosade dok slučajno ne zaspeš.
yugaya yugaya 16:03 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Sećam se ja odlično tog sela, kad dođem kod babe i dede, a moji mlađi rođaci crnče od ujutru do uveče. Baš su imali divno detinjstvo među kravama, svinjama, kozama, na livadama itd...Nisu ljudi valjda ludi što beže sa sela u gradove.


samo kad se ti odlično sećaš kako su oni *crnčili*.




Iz prve ruke - tebi se to samo činilo tako. Odrastanje na selu je zaista bila divno , baš tamo među kravama kozama i livadama, a naročito oni najbolji, "itd. delovi", koje su ubledeli rođaci iz grada kada povremeno svrate u posetu redovno propustili. (presedeti celu noć sa dedom u oboru kada se prasi krmača i spasiti od prvog daha nadalje ono višak prase, ukus prvih plodova iz bašte koje si svojim rukama sadio, upadanje u seosku baruštinu biciklom naglavačke, igranje žmurke u kukuruzima dole na kraju Istarske ulice u letnje veče...)

...vozimo preko granice prošle nedelje sa klincima preko seoskog prelaza da izbegnemo gužvu i na Horgošu i na Kelebiji, i malo dete se oduševljava - vidim krave, vidim puno konja, vidim kozu...

*Tata jesili video puuuuuuno konji? To mola da je zološki vlt.*

U njenih tri i kusur godine deteta velegrada negde se formirala i spoznaja sveta u kome puno životinja živi samo u zoološkom vrtu. A put nas je provezao i kroz selo u kome sam ja odrasla.





caricamajka caricamajka 19:31 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Jukie
vladaxy

Deca imaju više mogućnosti za razonodu nego ikada do sada. Sećam se ja odlično tog sela, kad dođem kod babe i dede, a moji mlađi rođaci crnče od ujutru do uveče. Baš su imali divno detinjstvo među kravama, svinjama, kozama, na livadama itd...Nisu ljudi valjda ludi što beže sa sela u gradove.

To jeste tačno. Ja sam se mnogo više igrao u parkiću ispred zgrade nego kada bismo otišli na selo. Na selu nema ljuljaške ni klackalice ni vrteške ni betona. Možeš jedino da ideš okolo i da nešto čačkaš (i upropastiš). U selu je sve nekako zabarikadirano letvicama i kocima da životinje ne bi prolazile iz jednog dela dvorišta u drugo, a kako god da se igraš naletiš na neku životinju i to je opasno za obe strane, a da ne pričam da je kaka apsolutno svuda, i životinje imaju vaške i buve, a ako pokušaš da se igraš žmurke (kada napokon uspeš da nahvataš neku decu) onda se ispostavi da se uvek kriješ među koprivama ili među kakom ili u oboru neke životinje gde su njeni paraziti koji samo čekaju da ti se nasisaju krvi. I ako bi pao i polomio se, mogao bi satima da ležiš negde i niko od odraslih ne bi slučajno prolazio pa te video i pomogao ti (kao što na igralištu ljudi prolaze). I noću ne možeš da spavaš jer je suviše tiho i onda umireš od dosade dok slučajno ne zaspeš.

E moj Juki prošlo je i na selu nekoliko decenija od kad si ti bio dete. Da ti u poverenju šapnem i na selu ide vreme.
Pišem ti iz sela u kojem 40 godina ima mesnog vodovoda, 30 godina u svakoj kući telefon, 20 god. plin, kablovska, brzi internet, (nisam morala putem bez asfalta u grad da ti ovo napišem), 40.godina svaka ulica ima asfalt, ja imam 49 a seoskih sokaka bez asfalta se jedva sećam. Kažeš nema ljuljaški, pa čoveče kod mene tri dečja igrališta sa svim mogućim spravama pravilno raspoređena da ni iz jednog kraja ne bude dalje od 10 do 15 minuta dečjeg hoda.
Nisu sela samo ono što vidite na tv, neka zabit koja su u gorem stanju nego što su bila u vreme tvog detinjstva.
Pored sve moguće slobode kretanja i škola ima salu za fizičko, pravu pravcatu, koja se čak daje deci i na besplatno korišćenje, glupi neki profesor fizičkog pa drži sekcije a i lokalni fudbalski klub radi i sa najmlađim kategorijama i to za dž. Sve same budale na selu.
Nadam se da je Vojvodina i dalje u Srbiji, pa se u opis sela ubrajaju i ovakva kakvo sam ovde opisala. Zamisli imamo i bazen (doduše samo otvoreni, u zatvoreni moramo pola sata da se lomatamo do grada)i teniski teren. Dunav nam teče ispod bašti, do njega asfaltni put a tamo čarde, predivna peščana plaža... I tako baš se zlopatimo a i naša deca.

vladaxy vladaxy 19:39 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Iz prve ruke - tebi se to samo činilo tako.

Da u pravu si. Kad malo bolje razmislim živeli su u rajskoj bašti. A njima se činilo da rade, u stvari su uživali u svakoj minuti rada.



Jukie Jukie 19:46 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Ne znam, ili ti živiš u gradu ili ja živim na selu.
Potpuno je isto (sem što mi nemamo Dunav a za fudbalski klub ne verujem da besplatno treniraju)

Možda neki geograf da nam objasni razliku između grada i sela? Sad mi se sve pobrkalo.
caricamajka caricamajka 20:08 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Juki mislim da ipak živim na selu, jer naseljeno mesto sa 2500 stanovnika teško može biti grad. Za ovu konstataciju nam nije potreban diplomirani geograf.



yugaya yugaya 20:16 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

vladaxy
Iz prve ruke - tebi se to samo činilo tako.

Da u pravu si. Kad malo bolje razmislim živeli su u rajskoj bašti. A njima se činilo da rade, u stvari su uživali u svakoj minuti rada.





lako je ironisati na tuđe žuljeve. i tuđa odrastanja.



da - svako je nešto morao da radi. svaki dan. ponekad su sledovali i žuljevi od kopanja. ponekom su sledovali za ceo život.

a uživati se mora - umeti.

http://www.landow.com/porto/tomsawyer.html


gedza.73 gedza.73 20:51 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Mrzim ograde.
Svako, Jukie, sebi može da napravi i 'selo' i 'grad'


blogovatelj blogovatelj 21:12 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Možda neki geograf da nam objasni razliku između grada i sela? Sad mi se sve pobrkalo.


Selo je naselje u kome se ljudi vecinski bave poljoprivredom.
Hansel Hansel 21:20 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???

Možda neki geograf da nam objasni razliku između grada i sela? Sad mi se sve pobrkalo.

Imaj u vidu i razliku između ravničarskih i planinskih sela. Seti se, seti se, učili smo to još iz Poznavanja (prirode i) društva!

Meni je omiljen bio pano "Selo daje gradu - grad daje selu". Uvek sam voleo te lepe priče o komplementarnosti!
nikvet pn nikvet pn 21:26 08.09.2012

Re: Možda ovako kao braća Rusi???



Zdrav umor bio je bolji od bensedina a znoj nije bio društveno-toksična materija.

Majkama je srećno dečije lice bilo važnije od nesrećno isprljane odeće.
tasadebeli tasadebeli 15:02 08.09.2012

Амбар

Знам о чему причаш... Нас је учитељица у основној школи на Бановом брду водила у Жарково у којем си могао да видиш сеоска домаћинства, кокошке, краве, свиње,... и један амбар одмах на улазу у село којег се и данас сећам. Данас на месту тог амбара стоји зграда неке банке урађена по принципу мермер, стакло, метал... Плаћамо данак урбанизацији...

Можда је једно од решења за данашњи мањак физичке активности код деце шира (а то значи и финансијска) помоћ државе аматерским спортским друштвима у одржавању и у опстајању . Знам много деце која су од својих тренинга одустала врло рано зато што им је у клубу (спортском друштву) тражено много новца да би наставили са тренинзима. Са друге стране, разумем и те клубове јер и они од нечега морају да живе. Помоћ државе би била пресудна у томе. Овако, ко зна колико деце потражи јефтинију забаву испред компа и тв-а, а самим тим, ко зна и колико талената пропадне, па самим тим пропада и спорт у Србији, јер селекција јесте боља када имаш шта да селектујеш.

А ту опет долазимо на ону нашу причу од раније о друштву уређеном по законитостима либералног капитализма где се свако издвајање за социјалу сматра непотребним трошком и где ће само они са новцем моћи себи да приуште бављење спортом. Што би рекли у америчком уставу, сви се ми рађамо једнаки, само се неки рађају једнакији од других.

Три часа физичког јесу добра идеја (када се држе редовно и како треба, наравно, што је реткост у школама), али то свакако није довољно. За решење овако великог и значајног питања потребне су и системске измене, а сви знамо колико је тешко то спровести. Поготово што они који би могли да одлучују о томе и нису баш заинтересовани јер они сами имају довољно новца да својој деци приуште физичке активности какве год пожеле.

У таквој ситуацији, Кру, ми смо опет препуштени сами себи и све зависи од наше воље, снаге, ентузијазма и одлучности да помогнемо својој деци.

П.С. - Само да ти кажем, ако забраниш школама да издају сале за физичко (наравно, онима које уопште и имају салу за физичко јер и у Београду, а како ли је тек по Србији, многе школе и немају салу, недовршене су, иако по пројекту школа треба да има салу), онда ћеш те школе довести у ситуацију да немају од чега да купе ни најосновније, креде, сунђере, дневнике, хигијенска средства,... зато што им локална заједница уопште и не даје средства за материјално одржавање што је иначе дужна по закону. Хебига, круг без излаза...
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:01 08.09.2012

Re: Амбар

П.С. - Само да ти кажем, ако забраниш школама да издају сале за физичко (наравно, онима које уопште и имају салу за физичко јер и у Београду, а како ли је тек по Србији, многе школе и немају салу, недовршене су, иако по пројекту школа треба да има салу), онда ћеш те школе довести у ситуацију да немају од чега да купе ни најосновније, креде, сунђере, дневнике, хигијенска средства,... зато што им локална заједница уопште и не даје средства за материјално одржавање што је иначе дужна по закону. Хебига, круг без излаза...


U pravu si Taso, i ne krivim ja škole što izdaju prostor, već krivim opštinske, gradske i republičke vlasti što su ih naterale da to čine. Serem im se svima u društvenu brigu o deci koje su im svima usta puna, kad u pravilniku kojim propisuju kako se ima izračunati koja škola ima pravo na koliko novca na ime pokrivanja troškova higijene, stavke "sapun" i "toalet papir" uopšte i ne postoje.
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:16 08.09.2012

Re: Амбар

I dodatak.
Odlomak iz Pravilnika o merilima za utvrđivanje cena usluga u osnovnoj školi koji se odnosi na sredstva za higijenu, a koje pokriva država:


1) Za održavanje higijene školskog prostora i opreme
- 50 grama deterdženta godišnje po 1 m2 zatvorenog prostora;
- 20 grama sone kiseline godišnje po 1 m2 zatvorenog prostora;
- 30 grama sredstava za čišćenje parketa i drugih drvenih površina godišnje po 1 m2 zatvorenog prostora;
- 0,02 litra dezinfekcionih sredstava po 1 m3 zatvorenog prostora godišnje;
- 0,03 komada metli godišnje po 1 m2 koji se čisti.

2) Za održavanje higijene sudova, pribora za jelo, pranje ruku i dr. u školskoj kuhinji:
- 0,25 litra tečnog deterdženta godišnje po učeniku koji je na ishrani;
- 50 grama deterdženta u prahu godišnje po učeniku na ishrani;
- 0,05 litra dezinfekcionih sredstava godišnje po učeniku na ishrani;
- 200 grama sapuna godišnje po učeniku na ishrani;
- 500 grama sapuna godišnje po radniku koji radi na održavanju higijene prostora, osnovnih sredstava, grejanja i pripreme i distribucije hrane;
- 300 grama sapuna godišnje po radniku koji u školi radi na drugim poslovima i zadacima.
tasadebeli tasadebeli 17:37 08.09.2012

Re: Амбар

Krugolina Borup
Serem im se svima u društvenu brigu o deci koje su im svima usta puna,



Е, баш тако, Кру. То ја сваког дана мрмљам у школи по ко зна колико пута...

Немој ми замерити на овом тролићу, ако је уопште тролић пошто се надовезује на тему...

Још у време министровања просветом Гаше Кнежевића и на иницијативу тадашње владе, Грађанске иницијативе су организовале састанке на којима су првог дана били директори, другог дана по један члан школског одбора из локалне заједнице и трећег дана члан школског одбора из школе (из Савета родитеља чини ми се нису никог звали), а на те састанке доведен је стручњак из ММФ-а, како су нам га представили, по струци психолог организације рада (?) који нам је рекао да говори шпански, хебрејски и енглески, па смо се споразумевали преко преводиоца. Он је свима нама све време постављао питања о организацији, финансирању, условима и опремљености школа и понешто записивао, да би нам на крају тих вишесатних састанака поставио и кључно питање - шта ми мислимо, да ли би школе у Србији могле да се финансирају тако што би привредници из локала улагали одређена средства у школу или више школа, а држава би их, евентуално растеретила неких давања и доприноса. На то његово питање ја му одговорих питањем (прешао сам тада на енглески да којим случајем преводилица не би мој прилично оштар тон ублажавала у преводу) да ли то значи да би школе у појединим општинама по Србији биле елитне школе, док би се већина других школа свела, заправо, на јавне школе које би једва животариле и чији би ученици самим тим били у много горем положају него они који живе у општинама у којима се налазе нека приватна предузећа која добро послују. Дакле, укратко речено, хоћемо ли и међу седмогодишњацима правити поделу на богату елиту и огромну сиромашну већину. Стручњак ми рече да ће ми на то питање одговорити касније, кад се заврши званични део састанка.

По завршетку састанка, приђем човеку са изразом лица типа "дакле, да чујем одговор". Господин стручњак из ММФ-а ми уљудно пружи руку, насмеши се и рече само: "Гудбај".

Прође, моја Кру, отада десет година, а ја на све покушаје, молбе, улагивања, протесте, претње, жеље, тражења,... где год да покушам, добијам тај исти одговор - Гудбај. Кад кажем ја, мислим при томе на целокупно српско образовање. Зато и пишем на овим твојим блоговима јер хоћу да пренесем родитељима оно што смо и ја и неке моје колеге и колегинице схватили после толико година рада у школи пуних разочарања - ако хоћемо заиста да помогнемо својој деци, једино нам преостаје да се, што би рекли, уздамо у се и у своје кљусе. Нема нам друге...
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:53 08.09.2012

Re: Амбар

Зато и пишем на овим твојим блоговима јер хоћу да пренесем родитељима оно што смо и ја и неке моје колеге и колегинице схватили после толико година рада у школи пуних разочарања - ако хоћемо заиста да помогнемо својој деци, једино нам преостаје да се, што би рекли, уздамо у се и у своје кљусе. Нема нам друге...


Zato mi, roditelji i nastavnici, treba da se udružimo i dignemo revoluciju.
Ajde, Taso, povedi!
Kad misliš više da pišeš taj blog što si nam još pre raspusta obećao?
vladaxy vladaxy 19:35 08.09.2012

Re: Амбар

Krugolina Borup
I dodatak.
Odlomak iz Pravilnika o merilima za utvrđivanje cena usluga u osnovnoj školi koji se odnosi na sredstva za higijenu, a koje pokriva država:


Ja bih tog kretena, koji je napisao ovaj pravilnik, naterao da godinu-dve održava higijenu na ovaj način.
0,03 komada metli godišnje po 1 m2 koji se čisti.
tasadebeli tasadebeli 16:42 09.09.2012

Re: Амбар

Krugolina Borup
Ajde, Taso, povedi!Kad misliš više da pišeš taj blog što si nam još pre raspusta obećao?



Многе теме покренусте ти, Наташа, Боцвена, Снеже, Млекац, Јелица,... А ја се пронађох у улози оног што добацује са стране, надам се конструктивно. Али и ту већ имам утисак да вртим стално једно те исто, тј. да се понављам, те да сам досадио свима... Углавном кукумавчим и јадам се... Када ми буде дошла нека идеја за нешто ново, или макар за нешто старо али са другачијим приступом, ето мене код тебе да будем гост аутор.
Ribozom Ribozom 19:55 09.09.2012

Re: Амбар

vladaxy
Krugolina Borup
I dodatak.
Odlomak iz Pravilnika o merilima za utvrđivanje cena usluga u osnovnoj školi koji se odnosi na sredstva za higijenu, a koje pokriva država:


Ja bih tog kretena, koji je napisao ovaj pravilnik, naterao da godinu-dve održava higijenu na ovaj način.
0,03 komada metli godišnje po 1 m2 koji se čisti.


Jedna tetkica koja cisti recimo 10 ucionica od 50 kvadrata doobije godisnje 50x10x0,03 = 15 metli. Misis da je to malo?
Aman ljudi.

Sto se teme tice. Moja direktorica, visi srednji sloj u Norveskoj, cesto sa muzem i dvoje male dece ode na kampovanje vikendom. Ovde su vremenske prilike toliko lose da srBski komformisti nikad ne bi izasli iz kuce.

I da, mali voli zivotinje mozda i zbog genetike. Keva srpkinja, calac danac.
tasadebeli tasadebeli 20:37 09.09.2012

Re: Амбар

Ribozom
Moja direktorica, visi srednji sloj u Norveskoj, cesto sa muzem i dvoje male dece ode na kampovanje vikendom. Ovde su vremenske prilike toliko lose da srBski komformisti nikad ne bi izasli iz kuce.



И ви бисте у Норвешкој врло брзо сви постали срБски коНформисти - кад је већ срБски, мора да буде онда и коНформиста, зар не? - када бисте по читав боговетни дан трчали трку са препрекама које вам неко у тренутку прескакања намерно изненада подиже...

Овако, у земљи шљива и јабука, моја мала ужива, једе поморања, ја јој кажем, мала, види прируда... Ал` џабе, мала не реагује...

Треба прихватити просту чињеницу да прируда у Србији и прируда у Норвешкој нису никако исте...

Hansel Hansel 22:13 09.09.2012

Re: Амбар

кад је већ срБски, мора да буде онда и коНформиста, зар не?

Е, Тасо, то су два ипак различита појма, са Н и са М (мада овај са М није ушао у речнике), па молим да се то има у виду при разматрању!

tasadebeli tasadebeli 23:47 09.09.2012

Re: Амбар

Hansel
кад је већ срБски, мора да буде онда и коНформиста, зар не?Е, Тасо, то су два ипак различита појма, са Н и са М (мада овај са М није ушао у речнике), па молим да се то има у виду при разматрању!



Обавезно то морамо да имамо у виду! Нарочито због тренутне ситуације у друштву и на политичкој сцени. Хтедох само да Рибозому (изгледа да дуго не живи у Србији, па није у току) укажем да не треба да меша две Србије: срПске коМформисте и срБске коНформисте.* То је противприродни блуд.

Идемо у корак са светом, нема шта. Ово код нас ти је исто што и демократе и републиканци у Америки.


_______________________________________________________
*Види Речник Матице српске:

комфор, -ора м енгл. сви уређаји који
чине живот угоднијим, удобнијим. — Ад-
вокатску писарницу је изнајмљивао на тргу,
само да га не ремете у домаћем комфору.
Петр. В.
комфоран, -рна, -рно који је с комфо-
ром, угодан, удобан: — стан.

...

конфор в. комфор.
конформан, -мна, -мно који се с чим
слаже, подудара, истолик, саобразан. —
Спољне ствари могу само бити узроци мо-
јих идеја с којима могу бити конформни
или не. Петрон.
конформизам, -зма, м друштвена (на-
рочито политичка) прилагодљивост, при-
хватање мишљења, идеологије и сл. из спе-
кулативних или опортунистичких разлога.
— Домановић је својим сатирама ударао
највише по . . . филистарском конформи-
зму. Глш.
конформист(а) м онај који се прилаго-
ђује, саображава чему. — Кад дође свести,
човек постаје или револуционар или свесни
конформиста! Другог нема! Ћос. Б.
конформистички, -а, -б који се односи
на конформисте. — Есеј о нашем драмском
репертоару идеолошки раздрешује замршај
везан конформистичком, предратном есте-
тиком. Пол. 1958.
Hansel Hansel 08:38 10.09.2012

Re: Амбар

*Види Речник Матице српске:

Па, и гледао сам га пре него што сам оно написао, за сваки случај проверавао и у шестотомном и у једнотомном — али баш ми се чини да има места и за коМформисте!
Хтедох само да Рибозому (изгледа да дуго не живи у Србији, па није у току) укажем да не треба да меша две Србије: срПске коМформисте и срБске коНформисте.* То је противприродни блуд.

Имај у виду још два могућа укрштања срПске коНформисте и срБске коМформисте!

Него, јеси ли ово из Речника прекуцавао или има и нека дигитална варијанта?
tasadebeli tasadebeli 09:18 10.09.2012

Re: Амбар

Hansel
Имај у виду још два могућа укрштања — срПске коНформисте и срБске коМформисте! Него, јеси ли ово из Речника прекуцавао или има и нека дигитална варијанта?


Е, не може! Једва сам се навикао и на ове две врсте, сад још и да их укрштамо!

Него да се манемо тих типова, они мене ионако подсећају на оне Шарскијеве Toxoplasmis gondii што уђу у нервни систем човека, па га зомбирају...

Да пређемо ми на оно од чега се живи... Куцај у претраживачу:

www.ivantic.net

Човек је ту окачио гомилу књига. Поскидао сам их тушта и тма. На дну подстранице Остале важне књиге налази ти се и Речник Матице српске (у 6 књига), али и не само то... Ту је и Стевановићева Граматика, Клајнове Језичке недоумице, списи Милана Будимира, електронски речник српског књижевног језика, Увод у санскрит,... Гомила књига, не само из области језика.

Уживај!
Krugolina Borup Krugolina Borup 09:27 10.09.2012

Re: Амбар

www.ivantic.net


Crni Taso, gde si me ovo poslao?!

Dobro de, ima to što si rekao, tamo gde si rekao, ali dok se dotle dođe, prepadne se čovek od Krišni i ostalih murti.

Šalim se, naravno.
Ima zanimljivih stvari, i Platon i Talmud i koješta nešto korisno među tom šumom svega i svačega.

Samo mi nije jasno - kako tom Ivanu Antiću niko nije objasnio da to što on radi s objavljivanjem knjiga predstavlja kršenje autorskih prava?
tasadebeli tasadebeli 09:34 10.09.2012

Re: Амбар

Krugolina Borup
www.ivantic.netCrni Taso, gde si me ovo poslao?!



Не обраћај пажњу на пропратну литературу о теоријама завере и НЛО, него копај по "полицама", свашта ћеш наћи... На први поглед изгледа као сајт Харе Кришна, али ако и јесте, шта мари, човек се баш потрудио око гомиле других наслова које нисам успео нигде другде да нађем и скинем на комп.
Krugolina Borup Krugolina Borup 09:37 10.09.2012

Re: Амбар

човек се баш потрудио око гомиле других наслова које нисам успео нигде другде да нађем и скинем на комп


Utepaće ga izdavači kad shvate šta je uradio.
Decu ima da mu naprave!
tasadebeli tasadebeli 09:44 10.09.2012

Re: Амбар

Krugolina Borup
човек се баш потрудио око гомиле других наслова које нисам успео нигде другде да нађем и скинем на компUtepaće ga izdavači kad shate šta je uradio.Decu ima da mu naprave!



Псст! Ћути и користи. И ја сам се први пут осећао као да ме је неко пустио у омању библиотеку и рекао: "Ево ти на, кради шта ти срцу драго!" Није овај сајт ни тако кратковечан, открио сам га још пре годину и по дана... Не знам уопште на основу чега функционише тако дуго...
Hansel Hansel 09:58 10.09.2012

Re: Амбар

Колико сам схватио, а сада ћу и да погледам, тамо су највећим делом издања којих више нема.

Ја сам пре 8-9 година предлагао Матици да објави електронску верзију шестотомног речника, да нађемо још живе спикере и глумце који имају очуване акценте и да прочитају Речник, али - ништа.

Тасо, хвала!
antioksidant antioksidant 10:00 10.09.2012

Re: Амбар

Не знам уопште на основу чега функционише тако дуго...

na osnovu konspiracije
ne reklamiraj ga previse
tasadebeli tasadebeli 10:17 10.09.2012

Re: Амбар

Hansel
Колико сам схватио, а сада ћу и да погледам, тамо су највећим делом издања којих више нема.


И ја сам то тако схватио... Не знам како се уопште третира по закону тај израз "лична презентација књига и докумената"... Видим да је ту дат банер и за Езотерију, а они су легална издавачка кућа... Ваљда знају шта раде...

Како било да било, захваљујем овом човеку на његовом прегалаштву у култури...

П.С. - Мммм, електронска верзија шестотомца са правилним акцентима... То би био пун погодак!

То су капиталне инвестиције у култури малог народа и малог језика! Доћи ћемо, ваљда, једног дана и дотле, не треба одустајати од таквих идеја... Што би рекли искусни швалери, не добије онај који је леп, него онај који је досадан...
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:23 10.09.2012

Re: Амбар

Колико сам схватио, а сада ћу и да погледам, тамо су највећим делом издања којих више нема.


Bogami, ima tu stvari koje se i trenutno prodaju. Ne treba da ideš dalje od Rečnika jezičkih nedoumica.

Lepo je imati sve to na netu, ali ljudi moji, izdavači su morali da plate i autorska prava i prevodioca i lektora i korektora i pripremu knjige za štampu i procenat knjižari da knjige prodaje. Uložili su novce u knjigu koju niko neće da kupuje kako bi im se ta investicija vratila, pošto će svi besplatno da učitaju s interneta.

Da ne pričamo da je i svaki prevod zaštićen autorskim pravom, pa čak i ako knjige nema više u štampi, prevod nekog prevodioca ne bi se smeo obljavljivati bez njegove/njene saglasnosti, ili prethodnog plaćanja.

Nema veze da li je neka knjiga dostupna u prodaji ili nije. Dok ne prođe 70 godina od smrti autora knjige ili prevoda - ista nije u javnom domenu.
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:24 10.09.2012

Re: Амбар

na osnovu konspiracije
ne reklamiraj ga previse


Gotovo.
Sad smo ga autovali i verujem da je samo pitanje vremena kad će da mu utepaju sajt.
Još je i puno ime i prezime i sliku turio na naslovnu...
Nadrljaće ko žuti.
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:28 10.09.2012

Re: Амбар

Ја сам пре 8-9 година предлагао Матици да објави електронску верзију шестотомног речника, да нађемо још живе спикере и глумце који имају очуване акценте и да прочитају Речник, али - ништа.


Da su pametni, angažovali bi nekog entuzijastu kao što je autor ovog sajta, da im skenira staro izdanje, i onda bi mogli da ga prodaju kao e-book.
tasadebeli tasadebeli 10:28 10.09.2012

Re: Амбар

antioksidant
Не знам уопште на основу чега функционише тако дуго... na osnovu konspiracijene reklamiraj ga previse


Надам се да овај блог читају само они што сваке године одржавају једну лепу традицију у октобру и после спремања зимнице крену да краду књиге на Сајму књига...

Него, шта мислите, да бришем адресу сајта из коментара? Ко је видео, видео је...
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:33 10.09.2012

Re: Амбар

Него, шта мислите, да бришем адресу сајта из коментара? Ко је видео, видео је...


Ne znam šta da ti kažem Taso, malko sam ti podeljena ličnost oko tog pitanja.

Kao nekadašnji izdavač, naginjem zaključku da nije fer da to uopšte postoji za džaba učitavanje. Kao ljubitelj dobre knjige, volela bih da to ostane dostupno kako bi se moglo lako i brzo konsultovati kad god mi zatreba.

Moraće drugi da glasaju, ja odoh u šizofreniju razmišljajući o problematici.
tasadebeli tasadebeli 10:41 10.09.2012

Re: Амбар

Krugolina Borup
Moraće drugi da glasaju, ja odoh u šizofreniju razmišljajući o problematici.



Кад сам тупан, па се не сетим ПП... У праву си... А ја књиге и музику увек доживљавам као нешто што мора да буде доступно свима, па ми на памет не пада и финансијска страна свега тога... Е, Тасо, Тасо, соме један!
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:46 10.09.2012

Re: Амбар

Nisi ti Taso ništa kriv. Ako je neko to javno objavio, podrazumeva se da će drugi da linkuju. Pa, ne mogu svi da znaju odredbe zakona o autorskim pravima, niti da bajaju da li nešto treba da se ostavi u konspiraciji ili ne.

Da je autor sajta hteo konspiraciju, on ne bi sve to objavio na sajtu, već bi imao nekakve privatne linkove za "svoje ljude". Biće da ni on nije baš sasvim svestan da krši nekakve zakone. Uglavnom ljudi nisu svesni. Meni se, dok sam bila izdavač, dešavalo da mi ljudi na Sajmu knjiga kažu: "Ovu ću knjigu da kupim, a ovu sam već fotokopirao od drugarice."

Mislim, pred izdavačem to izjavljuju. Pojma ljudi nemaju da je to uopšte kršenje bilo kakvog zakona.
antioksidant antioksidant 10:51 10.09.2012

Re: Амбар


Mislim, pred izdavačem to izjavljuju. Pojma ljudi nemaju da je to uopšte kršenje bilo kakvog zakona.

to sve stoji ali stoji i slobodna razmena
nigde u zakonu nije zabranjena razmena knjiga medju prijateljima
e vidis - tasa je moj prijatelj

(sala mala, kru - siroka je to tema a ja posto sam prvenstveno konzument knjiga sam dosta blizu ovom tasinom stavu
А ја књиге и музику увек доживљавам као нешто што мора да буде доступно свима, па ми на памет не пада и финансијска страна свега тога...

ovo oko glupana se vec ne slazem
mariopan mariopan 10:51 10.09.2012

Re: Амбар

Него, шта мислите, да бришем адресу сајта из коментара? Ко је видео, видео је...

Fala.
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:55 10.09.2012

Re: Амбар

to sve stoji ali stoji i slobodna razmena


Imam ja jednu knjigu na polici u kojoj se kaže sledeće (prekucavam):

--------
Sva prava zadržava autor.

Ova knjiga ne sme se reprodukovati ni na koji način bez prethodne pismene dozvole autora. To uključuje fotokopiranje, smeštanje materijala na trake i bilo koji dugi (tako piše, prim. prekucavača) način prenošenja podataka.

Fotokopiranje je krađa, a krađa opterećuje karmu!
--------

Pa vi vidite!
antioksidant antioksidant 11:06 10.09.2012

Re: Амбар

Ova knjiga ne sme se reprodukovati ni na koji način bez prethodne pismene dozvole autora. To uključuje fotokopiranje, smeštanje materijala na trake i bilo koji dugi (tako piše, prim. prekucavača) način prenošenja podataka.

a prepisivanje?
Hansel Hansel 11:07 10.09.2012

Re: Амбар

Moraće drugi da glasaju, ja odoh u šizofreniju razmišljajući o problematici.

Ма, бриши цео низ коментара! Да допринесем проблематици, ја мислим да држава капиталне ствари треба да учини доступним и бесплатним, нарочито мислим на електронске верзије, док би папирне требало стварно да буду непрофитне.

Осим тога, шта би било позајмљивање из библиотеке? Људи позајме и врате - да то нсиу урадили, морали би да купе.

Тасо, хвала на савету о упорности, али закључио сам да су они сувише троми да би тако нешто урадили, осим, вероватно, ако се неко њихов не угради. Хтели су да то буде само њихово, да само они имају приход, а нису хтели да ураде.

Него, лекторишем ја аматерски једном рођаку неку његову колумну, и исправим му "куршлус" у "курцшлус". Но, пошто има једнотомни речник, он погледа и каже: "Пише без Ц". "ОК", кажем, "погледај и код Клајна" (ја нисам тада имао ниједан речник при руци, да проверим да се нешто можда није изменило). Није стигао, рок му је за слање већ истицао, и он пошаље тако.

А онда ме касније зове и каже да у Шипкином Правописном речнику пише онако како сам му ја рекао. Па се питам да ли је штампарска грешка у Речнику, или су дозволили такав облик, али баш као једини, било ми је чудно.
ivana23 ivana23 13:53 10.09.2012

Re: Амбар

volela bih da to ostane dostupno kako bi se moglo lako i brzo konsultovati kad god mi zatreba.


Stavi ga u favorite!
yugaya yugaya 16:43 10.09.2012

Re: Амбар

ја мислим да држава капиталне ствари треба да учини доступним и бесплатним, нарочито мислим на електронске верзије,



digitalna biblioteka Srbije:

http://scc.digital.nb.rs/

najbolje u regionu su slovenačka:

http://www.dlib.si/v2/Default.aspx?&language=eng

hrvatska:

http://dizbi.hazu.hr/?sitetext=111

i mađarska :

http://mek.oszk.hu/

Naši malo da potrude više, valjalo bi.
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:26 10.09.2012

Re: Амбар

hrvatska:

http://dizbi.hazu.hr/?sitetext=111


Nisam džarala po slovenačkoj i mađarskoj, ali po hrvatskoj digitalnoj jesam, i ono što prvo upada u oči jeste potpuni nedostatak srednjevekovnih tekstova. Naša NBS je digitalizovala i objavila sve Ćirilske rukopise iz sopstvene zbirke, a onda je krenula redom da digitalizuje i objavljuje zbirke drugih manastira. Hrvatska biblioteka kaže: digitalizovaće takve stvari isključivo pojedincima, bla, bla.

Dakle, ne bih se složila da im je digitalna biblioteka bolja od naše.
yugaya yugaya 19:42 10.09.2012

Re: Амбар

za srednjevekovne dokumente ima na arhinetu zbirke najstarijih povelja:

http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/Pretrazivanje_OnLineBastina.aspx

za najstarije matične knjige su se pobrinuli mormoni - skoro sve su onlajn :

Croatia, Church Books, 1516-1949

http://www.rodoslovlje.com/en/forum/croatia/croatia-serbian-orthodox-church-xix-century-records-available-online



ja uglavnom radim istorijske i antropološke knjige, tu nas šiju i uzduž i popreko, Temišvarski zbornik Matice srpske tri broja vijala sam pola godine, na kraju sam našla papirne kopije u centralnoj biblioteci u Budimpešti.


Krugolina Borup Krugolina Borup 20:04 10.09.2012

Re: Амбар

za srednjevekovne dokumente ima na arhinetu zbirke najstarijih povelja:

http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/Pretrazivanje_OnLineBastina.aspx

za najstarije matične knjige su se pobrinuli mormoni - skoro sve su onlajn :

Croatia, Church Books, 1516-1949

http://www.rodoslovlje.com/en/forum/croatia/croatia-serbian-orthodox-church-xix-century-records-available-online


Povlačim reč i skidam kapu.

A za ove matične knjige ti fala do neba!
yugaya yugaya 21:16 10.09.2012

Re: Амбар

nema na čemu.

svratiti na Rodoslovlje za detaljnije informacije:

http://www.rodoslovlje.com/en


a mož' i da nas lajknete na fb:

https://www.facebook.com/rodoslovlje


Krugolina Borup Krugolina Borup 21:34 10.09.2012

Re: Амбар

a mož' i da nas lajknete na fb:


Čekaj, hoćeš da kažeš da se ti profesionalno baviš genaeologijom (ili kako se već kaže), tj. rodoslovljem?
yugaya yugaya 21:52 10.09.2012

Re: Амбар

heh - ne. ali već više od godinu dana volontiram za Rodoslovlje, Srpsko Rodoslovno Društvo - prevodim na engleski i deo sam tima volontera koji besplatno pomaže ljudima oko genalogije.

Delom smo pojačali aktivnost i zato što je postojao ogroman prostor za mahinacije raznoraznih profesionalaca. Kada ostavite vidljive, tačne informacije uz citiranje izvora, ostaje manje prostora za prevare i smutljivce.


Ljude upućujemo na arhive, istorijske izvore, pomažemo da malo poznati a dostupni izvori - kao te matične knjige - postanu vidljiviji.

Kada stignem pišem članke na engleskom koji su uglavnom namenjeni ljudima koji nemaju nikakvo prethodno znanje i ne govore jezik, a preci su im Srbi/iz Srbije koji su emigrirali početkom prošlog veka.

Moj deo koji pišem i uređujem je ovo :

http://www.rodoslovlje.com/en/documentation/serbian-genealogy

a ovo je onako, osnovno uputstvo kako i gde istraživati:

http://www.rodoslovlje.com/en/documentation/guide-researching-ethnic-serbian-ancestors-austria-hungary


Bilo je i ideja da skupim blogojavnost da mi pomogne da se registrujem ovde na blogu i pišem za Rodoslovlje, ali nisam do sada stizala da završim tekstove na srpskom. Ima toliko lepih priča, i neverovatnih, a i za mnoge stvari i pitanja koja dobijamo bi zaista trebala veća pomoć.



...jednom kad uzmognem da produžim dan za još nekoliko sati će se pišemo na ove teme nadugačko i naširoko.


Hansel Hansel 22:42 10.09.2012

Re: Амбар

Hvala ti za linkove, znam da je NBS okačila razne stvari, ne znam koliko je tu kapitalnih izdanja poput rečnika i gramatika, što je po meni najpotrebnije ako neko želi da podigne (najpre) elementarnu pismenost i unapredi kulturu govora (i pisanja).

Zapamtio sam i ranije da se baviš genealogijom, jako mi je to interesantno, pa ako budeš htela da pišeš, javljam se za domaćina, ako nemaš (tj. dok ne dobiješ) autorsku.
mariopan mariopan 15:33 08.09.2012

..

Da li još uvek postoje izviđači?

Koliko se sećam to je bila organizacija kojoj bi svako mogao da poveri decu, gde se nešto učilo kroz zanimljiva špartanja po prirodi, ne mora daleko da se ide, može i tu u u okolini.
Mi smo Avalu znali za jedan vikend da prepešačimo uzduž i popreko sa sve rancem od 15 kila na leđima, da jedemo bajate sendviče ili konzerve - i nismo kukali.

To bi bila prva pomoć za decu koja bi odmah morala na neki trening u prirodi a da on ima smisla, da nije prosto ponavljanje pokreta u nekoj sali za fizičko, što je deci isto dosadno?
Jukie Jukie 15:49 08.09.2012

Re: ..

mariopan
Da li još uvek postoje izviđači?Koliko se sećam to je bila organizacija kojoj bi svako mogao da poveri decu, gde se nešto učilo kroz zanimljiva špartanja po prirodi, ne mora daleko da se ide, može i tu u u okolini.Mi smo Avalu znali za jedan vikend da prepešačimo uzduž i popreko sa sve rancem od 15 kila na leđima, da jedemo bajate sendviče ili konzerve - i nismo kukali.To bi bila prva pomoć za decu koja bi odmah morala na neki trening u prirodi a da on ima smisla, da nije prosto ponavljanje pokreta u nekoj sali za fizičko, što je deci isto dosadno?

Mislim da ne možeš svu decu da ubaciš u izviđače (za koje isto mislim da treba malo više da se reklamiraju; nikad ne vidim nikakvu reklamu za njih; daleko od očiju, daleko od srca)
A fizičko je bezveze, ne znam zašto ga Krugolina toliko hvali

Podele nas u grupe i onda idemo od jedne do druge sprave i dok ja dođem na red vreme je da se pređe na sledeću spravu. Mislim da sam se uz konopac verao samo kada su proveravali da li mogu. A i trebalo je paziti da me neki od ludaka iz odeljenja ne saplete da padnem da se polomim (jednom sam tako uganuo nogu kad su me sapleli konopcem koji je trebalo da preskočim, pa sam bio pošteđen do kraja školske godine)

Mi smo u višim razredima često igrali fudbal iza škole kao odeljenje. U mom odeljenju su bili sve sami grmalji i siledžije od kojih sam gledao da se sklonim što dalje da me ne skrljaju, i onda stojim na samoj ivici terena i gledam kako se oni makljaju oko lopte. Baš jaka fizička aktivnost, nema šta. U velikom broju slučajeva bih se iskrao do travnjaka nekoliko metara dalje da hvatam skakavce i bube.
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:57 08.09.2012

Re: ..

A fizičko je bezveze, ne znam zašto ga Krugolina toliko hvali


Slušaj, ako je iko mrzeo fizičko - to sam ja. To jest, mrzela sam 99% fizičkog. Volela sam gimnastiku, ali to se radilo 1 do 2 časa. Sve ostalo je bilo: na vam lopta pa se igrajte.

Ali, ja sam kao alternativu imala lastiš kad izađem napolje. A napolje sam izlazila zato što mi je unutra bilo dosadno.

Danas deca nemaju alternativu lastiša kad izađu napolje, zato što ne izlaze napolje, a napolje ne izlaze zato što je napolju dosadno, a unutra zabavno.

Fizičko današnjoj deci može, a ne mora da bude zabavno. Ali mora da bude obavezno. Pošto je "napolje" postalo misaona imenica.

Kod nas sve naopako - dok smo imali alternativne fizičke aktivnosti, imali smo i obavezno fizičko i sekcije. Sad kad su se alternativne fizičke aktivnosti svele na plaćanje treninga, nema ni časova fizičkog. Budibogsnama.

Podele nas u grupe i onda idemo od jedne do druge sprave i dok ja dođem na red vreme je da se pređe na sledeću spravu.


Ergo, nema u školi dovoljno sprava. Ili se ne organizuje dobro ko koju spravu kad koristi.
mariopan mariopan 15:59 08.09.2012

Re: ..

Mislim da ne možeš svu decu da ubaciš u izviđače (za koje isto mislim da treba malo više da se reklamiraju; nikad ne vidim nikakvu reklamu za njih; daleko od očiju, daleko od srca)
A fizičko je bezveze, ne znam zašto ga Krugolina toliko hvali

Znam da neće svi to voleti ali mislim da deca i ne znaju za tu organizaciju i šta ona može deci da pruži. Tu bi bar neka deca našla zabavni način da budu u prirodi.

A za fizičko se slažem i ja sam ga mrzela jer je bilo dosadno.

Za decu u gradovima bi se moralo naći rešenje za besplatno korišćenje bazena za školsku decu, ako ih imaju (bazene), neki termin i raspored kada koja škola, mislim da to može da se izvede. Jer ti bazeni jesu građeni od para svih nas pa zašto ih deca ne bi koristila, deca su naše najveće bogatstvo a na njima se beskrupulozno zarađuje na svakom koraku?

edit
Trudim se da smislim nešto što bi deca volela pa da im "napolju" postane zanimljivo i da rado idu na neke aktivnosti, a da budu pod nadzorom odgovornih ljudi, nastavnika ili vođa tima, grupe, jer lepše je u grupi ili timu, druženje je deo onoga što je zanimljivo.
anamarkana anamarkana 16:15 08.09.2012

a

zasto ne bi ta gundjala (nastavnici, ucitelji) skolsku decu iz osnovne odveli na ekskurzije
i "nastave u prirodi" bas u sela, a ne u neka zatvorena odmaralista ili na lokalitete za koja
jos nisu dorasla...

takodje verujem da bi danasnji urbani malisani da ih povedete na edukativno letovanje
(seoski turizam) prvo pitali da li tamo imaju adsl ili wirelees
BigBadWolf BigBadWolf 16:41 08.09.2012

Re: a

Zato sto kad bi ta "gundjala" to predlozila bila bi lincovana od strane roditelja koji hoce da im deca idu na fensi mesta na ekskurzije.

Malo edukacije o tome kako funkcinoise obrazovni sistem u zemlji Srbiji pre lepljenja etiketa ne bi skodilo.

Gundjalo

Krugolina Borup Krugolina Borup 16:54 08.09.2012

Re: a

od strane roditelja koji hoce da im deca idu na fensi mesta na ekskurzije.


Pa... sve se slažem, ali se ne slažem da roditelji to hoće. To deca hoće, pa pritiskaju roditelje da pritisnu školu, potpuno svesna da njihov Učenički parlament u školi služi samo za ukras i postoji samo na papiru i u Godišnjim izveštajima i planovima škola koje niko ne čita.

A roditelji znaju da su njihova deca potpuno nemoćna da se izbore za svoja prava, a isto tako se sećaju svoje dečije obespravljenosti, te prihvataju ulogu glasnogovornika onoga što deca žele.

Uostalom, ta seoska domaćinstva treba da budu meta rekreativnih nastava u nižim razredima, a ne meta ekskurzija u višim. Sve u svoje vreme.

Rekreativne nastave, s druge strane, sve manje ima. Prvo, skupe su - a očekuje se da ih roditelji plate. Drugo, ni učiteljima i učiteljicama se ne mili da na sebe preuzimaju tako veliku odgovornost za bezbednost tuđe dece. I ja to razumem. Ja ni luda to ne bih radila, bez obzira koliko bi mi platili.
BigBadWolf BigBadWolf 19:14 08.09.2012

Re: a

Sve si u pravu, sad koliko su u pravu roditelji koji izmedju decijih zelja i potreba biraju zelje je druga stvar. Samo mi zasmetalo kad me neko nazove gundjalo ni krivog ni duznog.

A tek rekreativna nastava, necu ni da pocinjem o tome. Ziv nisam sta cu kad moji dodju na red (starije dete mi poslo u ponedeljak u prvi razred, ljubi ga tata)

Krugolina Borup Krugolina Borup 10:15 09.09.2012

Re: a

(starije dete mi poslo u ponedeljak u prvi razred, ljubi ga tata)


Ooooo, čestitamo!
Pa ti i Maksa ste generacija.
zemljanin zemljanin 16:46 08.09.2012

alternativa

Uvek ima alternative ... prodaš stan u Bg (ili kojemgod gradu) i kupiš kuću na selu ... za te pare verovatno i dobro imanje ... nakupuješ sve životinjke i eto ... zdraviji život, zdraviji vazduh a i posao nije od X do Y ...

Pa recimo za odmor, umesto u hotel sa nn zvezdica, šator pa kampovanje u divljini i pitomini

Moji klinci najbolje odmore povezuju upravo sa tim lutanjima po bespućima i spavanjem pod šatorom i u kolima ... nije da se ne sećaju hotela ali mnnogo više doživljaja nose sa nekonvencionalnih odmora ...

Ali, sve je to teorija jer je danas hedonizam na snazi ... i sva masa razloga koji će to opravdati ... a uvek može i da se kuka
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:49 08.09.2012

Re: alternativa

Moji klinci najbolje odmore povezuju upravo sa tim lutanjima po bespućima i spavanjem pod šatorom i u kolima ... nije da se ne sećaju hotela ali mnnogo više doživljaja nose sa nekonevncionalnih odmora ...


Ti to zoveš odmorom?
Zna se, bre, šta je odmor.
Ovo što ti predlažeš jeste zanimljivo za klince, ali nikako se ne bi smelo nazivati odmorom za roditelje. Više bi to bio... hm... pa, neka vrsta projekta roditelja za decu.
I ako spucaju godišnji odmor u projekat, kad će siroti roditelji da se odmore?
zemljanin zemljanin 17:06 08.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup


Ne mogu da se setim ko je ovde pisao o Gornjaku (Petrovac na Mlavi kao najbliža odrednica) ... e pa mi lepo knjige, karte, kompjuterii sl. pa krene priča o Lazarevom blagu ... pa se klinci napale a i mi matori, pa jedno dva meseca se izučava istorija i geografija bez da se mora, pa onda rasprave gde bi i šta bi i kako bi ... pa odemo u Gornjak natovareni ko za Mars ... i onda eksepedicije, pa zezanje, pa komarci i svašta nešto ... naravno ne nađemo blago ali gomilu nekih kamenčića, sumnjivih artefekta i sl. ... i doživljaj koji se pamti ... usput nasnimamo masu nekih ptica za koje nemamo pojma koje su (ali saznamo posle) ... pa pecanje pa ihaaaaj ... e kad se vratiš sa takvog odmora sa sve kuvanjem na plin i pečenje mesa na vatri ...

I odmah ogromni entuzijazam šta ćemo sledeće ...
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:09 08.09.2012

Re: alternativa

e kad se vratiš sa takvog odmora sa sve kuvanjem na plin i pečenje mesa na vatri ...


Odmor i kuvanje ne idu zajedno.
Tačka.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 17:43 08.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup
Moji klinci najbolje odmore povezuju upravo sa tim lutanjima po bespućima i spavanjem pod šatorom i u kolima ... nije da se ne sećaju hotela ali mnnogo više doživljaja nose sa nekonevncionalnih odmora ...


Ti to zoveš odmorom?
Zna se, bre, šta je odmor.
Ovo što ti predlažeš jeste zanimljivo za klince, ali nikako se ne bi smelo nazivati odmorom za roditelje. Više bi to bio... hm... pa, neka vrsta projekta roditelja za decu.
I ako spucaju godišnji odmor u projekat, kad će siroti roditelji da se odmore?


ček bre, sad moja žena i ja ispadosmo teški moroni...

slika od pre mesec i po dana, Žijevo, Crna Gora uz albansku granicu:



a i družili smo se i sa kravama i konjima i ovcama i kozama.

I bilo nam super, maloj naročito. Svako malo pita:
"A kacemo opet na paninu?"
docsumann docsumann 17:48 08.09.2012

Re: alternativa

a i družili smo se i sa kravama i konjima i ovcama i kozama.

I bilo nam super, maloj naročito. Svako malo pita:
"A kacemo opet na paninu?"




ćerkica ti je preslatka jedna faca!

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 17:54 08.09.2012

Re: alternativa

docsumann

ćerkica ti je preslatka jedna faca!


Hvala

A pazi pre Žijeva i Prokletija smo bili u Bjelilima kod Krašića, i par puta mi palo na pamet, kad smo već tu u Boki daj da nekako putem neta cimnem Docsa na onaj pp na blogu, da svratimo do Novog da se upoznamo. Al mi bilo glupo...kao šta se kog đavola trpam i taj rad.
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:55 08.09.2012

Re: alternativa

ček bre, sad moja žena i ja ispadosmo teški moroni...


Ma, nije, nego... imate drastično različitu ideju o tome šta je to "odmor" nego, recimo, ja. A nekako verujem da nisam jedina.

Ne poričem vrednost kampovanja i boravka u prirodi, veranja po planinama itd, itd. Samo to nikako ne bih nazvala odmorom. Ako je vama to odmor, samo napred! Zavidim vam!
mariopan mariopan 17:58 08.09.2012

Re: alternativa

ček bre, sad moja žena i ja ispadosmo teški moroni...

Nezamenljivo i zauvek nezaboravno biće joj vreme provedeno sa roditeljima u prirodi.

Ćera je pravi šećer.

A znam roditelje koji su detetu od tri godine uvalili tablet da samo gleda crtane, i jako su ponosni na to što sad to ume sam pa nikoga ne smara ni za toliko, i što je satima zabavljen pa nikome ne smeta.
docsumann docsumann 18:17 08.09.2012

Re: alternativa

vrabac_u_steni

A pazi pre Žijeva i Prokletija smo bili u Bjelilima kod Krašića, i par puta mi palo na pamet, kad smo već tu u Boki daj da nekako putem neta cimnem Docsa na onaj pp na blogu, da svratimo do Novog da se upoznamo. Al mi bilo glupo...kao šta se kog đavola trpam i taj rad.


samo se ti javi kad budeš komforan s vremenom, u nekom sledećem nailasku, pa ćemo već utanačiti susret.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 18:17 08.09.2012

Re: alternativa

A nekako verujem da nisam jedina.


mislim da si po tom pitanju u pravu.
AlexDunja AlexDunja 18:26 08.09.2012

Re: alternativa

ćerkica ti je preslatka jedna faca!

redi&vilin, i dodatno opremljena,

biće lara kroft jednog dana:)


ali, ja kao i kru, kao i moja deca,
bismo tu vrstu avanture smatrali maltretiranjem.

ja volim prirodu, i nikada nam nije bila uskraćena,
jer smo iz malog grada kroz koji protiče reka, i okolo su
brda. mi prosto ne volimo ekstremne uslove:))
milisav68 milisav68 18:34 08.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup

Odmor i kuvanje ne idu zajedno.
Tačka.

Ne može jare i pare.

Seoski turizam i štale/obori, ne idu zajedno - jer isti smrde, pa tako nećeš biti u prilici da vidiš domaće životinje, ako se odlučiš za to.

Isto važi i za kampovanje u prirodi - mora da se "kuva", a sigurno nećeš da kuvaš sarme na kampovanju.

Hoću da kažem, da sve to može da bude jednostavno, i da boravak u prirodi ne bude bauk.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 18:45 08.09.2012

Re: alternativa

AlexDunja
ćerkica ti je preslatka jedna faca!

redi&vilin, i dodatno opremljena,

biće lara kroft jednog dana:)


ali, ja kao i kru, kao i moja deca,
bismo tu vrstu avanture smatrali maltretiranjem.

ja volim prirodu, i nikada nam nije bila uskraćena,
jer smo iz malog grada kroz koji protiče reka, i okolo su
brda. mi prosto ne volimo ekstremne uslove:))


veruj mi, niko je nije korbačem terao da penje previsnu sedmicu, naročito ne u krušljivoj prokletijskoj steni.

mi smo iz velikog grada, kroz koji protiču dve relativno velike reke.

opet sticajem okolnosti, oboje bi znali da pomuzemo kravu ili kozu ako je potrebno(čak i ja koji sam rođen u tom velikom gradu).
Krugolina Borup Krugolina Borup 18:46 08.09.2012

Re: alternativa

Isto važi i za kampovanje u prirodi - mora da se "kuva", a sigurno nećeš da kuvaš sarme na kampovanju


Tako je, na kampovanju mora da se kuva.
Zato kampovanje i nije odmor.

Kampovanje je zanimljiv projekat boravka u prirodi za koji se roditelj može odlučiti da bi im priuštio nešto što u gradu nemaju, i za decu to može biti odmor.

Ali, nakon tog projekta, roditelju treba odmor.
Pravi.

Koliko sam samo puta čula od roditelja koji su odlazak na more izveli u čuvenom privatnom smeštaju sa korišćenjem zajedničke kuhinje, kako im po povratku s tog letovanja treba - odmor od odmora.
Krugolina Borup Krugolina Borup 18:48 08.09.2012

Re: alternativa

opet sticajem okolnosti, oboje bi znali da pomuzemo kravu ili kozu ako je potrebno(čak i ja koji sam rođen u tom velikom gradu).


A ja bih mogla i pile da zakoljem i da ga skroz naskroz očerupam i očistim, i bubce i sve. I creva svinja takođe, kao i da ih punim posle mesom i pravim kobasice.

Pa opet, to nikako ne bih nazivala odmorom.

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 18:52 08.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup
Isto važi i za kampovanje u prirodi - mora da se "kuva", a sigurno nećeš da kuvaš sarme na kampovanju


Tako je, na kampovanju mora da se kuva.
Zato kampovanje i nije odmor.

Kampovanje je zanimljiv projekat boravka u prirodi za koji se roditelj može odlučiti da bi im priuštio nešto što u gradu nemaju, i za decu to može biti odmor.

Ali, nakon tog projekta, roditelju treba odmor.
Pravi.

Koliko sam samo puta čula od roditelja koji su odlazak na more izveli u čuvenom privatnom smeštaju sa korišćenjem zajedničke kuhinje, kako im po povratku s tog letovanja treba - odmor od odmora.


jebote...
Jukie Jukie 19:38 08.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup
opet sticajem okolnosti, oboje bi znali da pomuzemo kravu ili kozu ako je potrebno(čak i ja koji sam rođen u tom velikom gradu).

A ja bih mogla i pile da zakoljem i da ga skroz naskroz očerupam i očistim, i bubce i sve. I creva svinja takođe, kao i da ih punim posle mesom i pravim kobasice.Pa opet, to nikako ne bih nazivala odmorom.

Meni to sa piletom izgleda manje gadno nego muženje krava i koza. A od kobasica redovno kvarim stomak pa nameravam da ih izbegavam do daljnjeg.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 19:41 08.09.2012

Re: alternativa

A od kobasica redovno kvarim stomak pa nameravam da ih izbegavam do daljnjeg.


a od sira?
Jukie Jukie 19:48 08.09.2012

Re: alternativa

vrabac_u_steni
A od kobasica redovno kvarim stomak pa nameravam da ih izbegavam do daljnjeg.a od sira?

Pa i od sira, bar nekih vrsta, a pošto ne mogu da ih precizno definišem, koristim jogurt umesto sira.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 20:04 08.09.2012

Re: alternativa

Jukie
vrabac_u_steni
A od kobasica redovno kvarim stomak pa nameravam da ih izbegavam do daljnjeg.a od sira?

Pa i od sira, bar nekih vrsta, a pošto ne mogu da ih precizno definišem, koristim jogurt umesto sira.


ok, razumem. što bi narod rekao "imaš slab stomak". međutim, i za jogurt treba da se pomuze. makar to bilo i muzilicom. a čak i u tom slučaju posle treba da se malo izmasira vime i par puta ručno "štrcne" zbog mastitisa. odnosno protivu njega.
milisav68 milisav68 20:04 08.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup

Koliko sam samo puta čula od roditelja koji su odlazak na more izveli u čuvenom privatnom smeštaju sa korišćenjem zajedničke kuhinje, kako im po povratku s tog letovanja treba - odmor od odmora.

Pa to jeste, kad su deca i roditelji razmaženi, pa hoće da im sve bude "kao kod kuće".

Kuvani obrok može da bude i supa iz kesice - još niko nije umro od toga.

Pitanje je samo - da li živiš da bi jeo, ili jedeš da bi živeo.

To isto važi i za sportske aktivnosti.

Ulaz u parkove/školska dvorišta se još uvek ne naplaćuje, a neka organizacija kontrole roditelja nad tom decom je stvar dogovora i dobre volje, ali opet neki roditelji hoće da im deca treniraju fensi sportove sa fensi opremom, na fensi mestima....
docsumann docsumann 20:36 08.09.2012

Re: alternativa

Pitanje je samo - da li živiš da bi jeo, ili jedeš da bi živeo.


jedem da bih stigao do dezerta
antioksidant antioksidant 20:45 08.09.2012

Re: alternativa

docsumann
Pitanje je samo - da li živiš da bi jeo, ili jedeš da bi živeo.


jedem da bih stigao do dezerta

jedem da lakše podnesem piće
po neki put sam na trpezi i zbog ljudi oko nje
katkada jednostavno samo uživam u ribljoj čorbi
milisav68 milisav68 21:08 08.09.2012

Re: alternativa

docsumann

jedem da bih stigao do dezerta

A dezert odlikovan.
Hansel Hansel 21:13 08.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup
A ja bih mogla i pile da zakoljem i da ga skroz naskroz očerupam i očistim, i bubce i sve. I creva svinja takođe, kao i da ih punim posle mesom i pravim kobasice.

Pa, ti se neviđeno uklapaš u predstavu tvog omiljenog doktora o idealnoj ženi!
gedza.73 gedza.73 21:21 08.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup
A ja bih mogla i pile da zakoljem i da ga skroz naskroz očerupam i očistim, i bubce i sve. I creva svinja takođe, kao i da ih punim posle mesom i pravim kobasice.
Pa, ti se neviđeno uklapaš u predstavu tvog omiljenog doktora o idealnoj ženi!


aleksandarkarisik aleksandarkarisik 01:28 09.09.2012

Re: alternativa

Odmor i kuvanje ne idu zajedno.
Tačka.

Na odmoru imam najviše vremena da se istačinjem. Ima ko to voli, pa mu dođe odmor, znaš. Pa na moru još imaš garantovano sveže sirovine koje ovde baš i nemaš tek tako. Milina jedna... Recimo, na putu do Korčule staneš na par mesta na Pelješcu pa se snabdeš vinom, onda jedan dan skokneš po dagnje koje na tvoje oči izvade iz mora, pa drugi poraniš i vidiš šta ribari donesu, pa dal' brodet, dal' gradele pa tako redom...
Ima svojih čari i odmor bez kuvanja, razumem ja to, samo, dozvoli da je odmor i uz kuvanje moguć.
mlekac mlekac 01:41 09.09.2012

Re: alternativa

vrabac_u_steni
Krugolina Borup
Moji klinci najbolje odmore povezuju upravo sa tim lutanjima po bespućima i spavanjem pod šatorom i u kolima ... nije da se ne sećaju hotela ali mnnogo više doživljaja nose sa nekonevncionalnih odmora ...


Ti to zoveš odmorom?
Zna se, bre, šta je odmor.
Ovo što ti predlažeš jeste zanimljivo za klince, ali nikako se ne bi smelo nazivati odmorom za roditelje. Više bi to bio... hm... pa, neka vrsta projekta roditelja za decu.
I ako spucaju godišnji odmor u projekat, kad će siroti roditelji da se odmore?


ček bre, sad moja žena i ja ispadosmo teški moroni...

slika od pre mesec i po dana, Žijevo, Crna Gora uz albansku granicu:



a i družili smo se i sa kravama i konjima i ovcama i kozama.

I bilo nam super, maloj naročito. Svako malo pita:
"A kacemo opet na paninu?"


Vrabac - svako ima svoju zabavu.

Stvar prohteva i navika, pretpostavljam.

Ali to je tako duga prica da bi zahtevala ceo novi blog.

Ljubi plave loknice i uzivajte!
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:22 09.09.2012

Re: alternativa

Hoću da kažem, da sve to može da bude jednostavno, i da boravak u prirodi ne bude bauk.


Ma, probala sam ti ja to kampovanje, kad sam imala 14 i 15 godina. Dakle, dvared, po tri nedelje, ukupno 6 nedelja. Preživela sam ga samo zahvaljujući tome što sam imala toliko godina koliko sam imala, pošto se u tim godinama sve lako preživljava.

Jednostavno, nismo svi isti. I ne treba svi da budemo. Kada bismo svi voleli kampovanje, ovaj svet bi bio mnogo dosadno mesto za život.

Isto važi i za kuvanje. Ko voli da kuva, generalno u životu, ništa mu ne smeta ni kuvanje na kampovanju i odmoru. Za mene, koja inače ne volim da kuvam, pomisao na kuvanje na kampovanju, ili odmoru, deluje kao najgora moguća kazna.

Zar moramo sad da etiketiramo one koji vole i one koji ne vole da kuvaju kao ovakve ili onakve? Zar jedni od njih moraju da budu superiorniji od drugih, bolji ljudi, bolji roditelji? Zar mora svima ideja odmora da nam bude ista?
Hansel Hansel 10:56 09.09.2012

Re: alternativa

Krugolina Borup
Zar moramo sad da etiketiramo one koji vole i one koji ne vole da kuvaju kao ovakve ili onakve? Zar jedni od njih moraju da budu superiorniji od drugih, bolji ljudi, bolji roditelji? Zar mora svima ideja odmora da nam bude ista?

Oprostite, domaćice, skrenuo bih pažnju da, iako verovatno niste mislili, upravo je Vaš stav delovao prilično isključivo, pa je onda logično data takva intonacija za nastavak:
Tako je, na kampovanju mora da se kuva.
Zato kampovanje i nije odmor.

Kampovanje je zanimljiv projekat boravka u prirodi za koji se roditelj može odlučiti da bi im priuštio nešto što u gradu nemaju, i za decu to može biti odmor.

Ali, nakon tog projekta, roditelju treba odmor.
Pravi.

Koliko sam samo puta čula od roditelja koji su odlazak na more izveli u čuvenom privatnom smeštaju sa korišćenjem zajedničke kuhinje, kako im po povratku s tog letovanja treba - odmor od odmora.

Odmor i kuvanje ne idu zajedno.
Tačka.



Krugolina Borup Krugolina Borup 10:59 09.09.2012

Re: alternativa

Oprostite, domaćice, skrenuo bih pažnju da, iako verovatno niste mislili, upravo je Vaš stav delovao prilično isključivo, pa je onda logično data takva intonacija za nastavak:


A pre toda je domaćica jasno rekla:

Ne poričem vrednost kampovanja i boravka u prirodi, veranja po planinama itd, itd. Samo to nikako ne bih nazvala odmorom. Ako je vama to odmor, samo napred! Zavidim vam!

iz čega je valjda jasno da u nastavku pričam o sebi, i o NEKIM roditeljima.

Mada razumem i prihvatam da može da zvuči isključivo, što ni u kom slučaju nisam želela biti.
Hansel Hansel 11:26 09.09.2012

Re: alternativa

Pa, sad, pazi, u toku (i žaru) diskusije se ta ograda izgubi iz vida. Dodao sam u gornji komentar, pre nego što videh ovaj tvoj odgovor i ovaj citat:
Odmor i kuvanje ne idu zajedno.
Tačka.

Tako da - ili stalno treba da se ograđujemo (makar jednim običnim "meni", "za mene"...) ili da prihvatimo da i kad pričamo odlučno, ne pretendujemo da su nam zaključci apsolutni (još manje apsolutistički ).
Krugolina Borup Krugolina Borup 11:34 09.09.2012

Re: alternativa

Kao što rekoh, prihvatam kritiku i trudiću se da ubuduće vodim računa.
Hansel Hansel 11:38 09.09.2012

Re: alternativa

Ja nisam kritikovao (mada ni u kritici nema ništa loše), samo sam primetio.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana