Budućnost

(ponovo)izmisliti učionicu

snezana mihajlovic RSS / 16.09.2012. u 14:40

Kada vas 'zarobe' načini na koje interakcija (izmedju učenika i nastavnika, kao i medju samim učenicima) služi ne samo kao kičma čitavog procesa podučavanja, već figurira izvan okvira stubova i potpornih greda, i postaje iskra, početna tačka za stvaranje nečeg većeg i od vas samih, ne mogu a da ne razmišljam o limitima koje sami postavljamo, onako kako nalazimo za shodno da treba, a da prethodno nismo ni pokušali da ih makar preispitamo.


improvise-by-%2527GHAZALEH-GHAZANFARI%2527.jpgNačini za postizanje optimalnog rada u učionici su mi uvek negde na pragu misli, kad god krenem sa istraživanjem i pripremom lekcija. Preturam po memoriji u potrazi za nekim zanimljivim temama koje bi privukle i zadržale pažnju mojih djaka, i, što je još važnije - od mene načinile zanimljiviju osobu nego što to u stvari jesam.

I to vam je prvo pravilo u učionici - morate pronaći način da postanete neko drugi. Kad kažem 'neko drugi' mislim na: Morate da nadjete način da se razmontirate a onda da sastavite (i nanovo sastavljate) delove slagalice na sasvim drugačije načine. Morate da ponovo izmislite sebe, a tim samo-izmišljanjem vi zapravo redefinišete granice učionice. (i u učionici)

Da biste postigli bilo šta iznad proseka, morate da naučite da slušate, a onda, kada ovladate veštinom, da je prenesete dalje. Ukoliko nemate drajv da naučite i svoje učenike da slušaju, zaista slušaju, mogli biste da odustanete, dok još ima vremena da se regrupišete.


U TED-u, Kako da zaista slušate, Evelyn Glennie (nadam se da će vas ovaj tekst makar navesti da nju nikako ne propustite) , svetski priznata perkusionistkinja, koja je do svoje 12 godine ostala skoro sasvim gluva, redefiniše ideju, ne samo slušanja zvuka, već kreiranja istog za publiku, u zavisnosti od akustike, mesta na kome sedite u sali, emotivnog konteksta (i pod-konteksta), kao i vaše spremnosti da otvorite svoje telo i dopustite mu da bude rezonator.

U mom slučaju, moji učenici su publika, i, nasuprot uvreženom mišljenju da je predavač motor koji radi u pozadini svake učionice, ja sam tek rezonator. Muzičari, ili, ukoliko se zadržimo na malo većoj slici - izvodjači, su ideja. Ne ja. Ideja je motor.


Duboko sam svesna fascinacije koju imamo prema onim ljudima sa invaliditetom, a koji eto nekako, uprkos svemu što ih je snašlo, uspevaju da urade nešto sa svojim životima. I držimo se tih priča zato što verujemo da one bude u nama najbolje (umesto da radimo prave stvari). Evelyn uklanja skramu površnih emocija, pokazujući da invaliditet može, u nekim slučajevima (u nekim - jer, naravno, mi (sasvim pogrešno) verujemo da ona ipak spada u slučajnosti), da bude epicentar, početak kada samo-otkrivanje kreće da se odvija pred vama. I to nije nikakvo čudo. Ne dešava se preko noći. Zahteva odlučnost, spremnost i istrajnost. Ali, najviše od svega - traži strast.


„Pa, kada i slušamo jedni druge, neverovatno je važno da zaista proverimo svoje veštine slušanja, da zaista koristimo svoja tela kao rezonator, da prestanemo da sudimo."


Baš kao što Evelyn sluša šakama i rukama, jagodicama i nogama, tako bi i nastavnici trebalo da podučavaju prstima, očima, kožom i ušima. Jezik učionice ne može i ne sme da bude veštački, da služi samo u svrhe edukacije i ispravljanja grešaka. Jezik učionice mora da bude fluidan, to je vezivno tkivo, to je, kako Evelyn kaže: „dah pre nego li se stvori zvuk".


Možete se zapitati - pa, zašto pobogu moramo da redefinišemo učionice? One su sasvim dobre i ovakve, i, na kraju krajeva, mi smo 'ispali' sasvim OK - ništa nam ne fali! Zato, kakve su sve to gluposti o rezonatorima, motorima i perkusionistima? I kakve veze ima muzika sa podučavanjem?

Svakakve.

Redefinisanje učionice znači prihvatanje da su se stvari promenile (i da se još uvek menjaju). Neću vam pričati o tome u kojoj su meri deca današnjice drugačija, jer to sve u našu priču dolazi kasnije. Prva stvar koju treba razmatrati je sama promena; promena kao entitet koji sa nama ima sve i ništa.

„Pa, ne - nećemo Vas primiti (rekli su), zato što, znate, nemamo predstavu, o budućnosti tog, takozvanog 'gluvog' muzičara."
Pa, Evelyn je sebe naučila da koristi celo telo i to, ne samo da bi uspela da čuje zvuk, već da bi mogla da ga kreira. I to, kakav zvuk!

Čitavu stvar je podigla na viši nivo (ja bih rekla - i jedini mogući), dokazujući da imaginacija i otkriće mogu za dete učiniti mnogo više od konvencionalnih metoda (i profesionalno i duhovno) tako što ćemo im omogućiti da postoje. Mi moramo da nadjemo način da dozvolimo (a što je još važnije - da ohrabrimo i podržimo) da deca istražuju svet na svoj način - i ne, to ne znači da nas nema u celoj toj slici. To samo znači da moramo da ih pustimo da koriste svoje ruke i zglobove, jagodice i stopala; moramo da ih pustimo da koriste celo svoje telo na tom putu otkrića. Nemam sve odgovore, ne mislim da bi iko mogao da nam ih ponudi, ali ono što definitivno znam je da Evelyn nije koristila celo svoje telo u potrazi za izgubljenim zvukom, nama bi danas bila uskraćena mogućnost da iskusimo snagu i magiju njene muzike.

„I kada sam odrasla, konkurisala sam na Kraljevskoj Muzičkoj Akademiji u Londonu i oni su rekli, „Pa, ne - nećemo Vas primiti, zato što, znate, nemamo predstavu, o budućnosti tog, takozvanog 'gluvog' muzičara." Vidite, ja to jednostavno nisam mogla da prihvatim. Zato sam im rekla, „Pa, vidite, ukliko odbijete, ukliko me odbijete samo zbog tih razloga, onda mi zaista moramo veoma dobro da razmislimo o ljudima koje zapravo prihvatate." I, kao rezultat, kada smo preskočili tu prepreku i, nakon što sam morala da idem po drugi put na audiciju - primili su me. I ne samo to. Ono što se dogodilo je da se promenila uloga svih muzičkih institucija širom Britanije.
Ni pod kakvim okolnostima nisu mogli da odbiju bilo čiju prijavu samo na osnovu toga da li neko ima ili nema ruke i noge - jer, možda bi mogli da sviraju neki duvački instrument, kada bi isti bio na postolju."


I ne mogu a da ne razmišljam o limitima koje sami postavljamo, onako kako nalazimo za shodno da treba, a da prethodno nismo ni pokušali da ih makar preispitamo. A još uvek to činimo, zato što ne uspevamo da slušamo. I to sve ima veze sa podučavanjem. Baš kao što svako uvo čuje drugačiji zvuk, i tu ne treba razmišljati samo o tehničkim terminima boje, tona, mekoće i tako dalje, već o svim emocijama koje idu zajedno, sećanjima koja nam se u kovitlacima vraćaju, svim mirisima koji iznenada oživljavaju, nepozvani; baš tako svaki (i slovima - svaki) učenik zaslužuje našu punu pažnju. A da bi se to dogodilo, moramo da slušamo.

 

*

 
fotografija:
Seyyedeh Ghazaleh Ghazanfari 

 



Komentari (90)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 14:54 16.09.2012

slušanje...

... kako lepa reč
arianna arianna 15:04 16.09.2012

Re: slušanje...

I to vam je prvo pravilo u učionici - morate pronaći način da postanete neko drugi. Kad kažem 'neko drugi' mislim na: Morate da nadjete način da se razmontirate a onda da sastavite (i nanovo sastavljate) delove slagalice na sasvim drugačije načine. Morate da ponovo izmislite sebe, a tim samo-izmišljanjem vi zapravo redefinišete granice učionice. (i u učionici)


lepo rečeno :)

muzika Evelyn Glennie





i kreativni prostori umesto učionica<<<
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:09 16.09.2012

Re: slušanje...

... kako lepa reč


:)

snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:13 16.09.2012

Re: slušanje...

kreativni prostori

hvala za link.
:)




edit,
evo još malo o prostoru
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:22 16.09.2012

Re: slušanje...

sve su slike lepe,
al da ne zakrčavam,
izbor je pao na: chalk house :)
antioksidant antioksidant 16:24 16.09.2012

Re: slušanje...

sve su slike lepe,
al da ne zakrčavam,

слике закрчавају
речем ти ја
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:26 16.09.2012

Re: slušanje...

u to ime:
evo ti jedno malo sunce.
antioksidant antioksidant 16:38 16.09.2012

Re: slušanje...

snezana mihajlovic
u to ime:
evo ti jedno malo sunce.

имам очаре
arianna arianna 16:44 16.09.2012

Re: slušanje...

sve su slike lepe,
al da ne zakrčavam,
izbor je pao na: chalk house :)


meni je ova najlepša :)

bloger201 bloger201 19:17 17.09.2012

Re: slušanje...

Lepo! Pročitao sam pažljivo Vaš tekst, draga gospođo i shvatio (?) da je vaše polje delovanja razredna nastava(?). Ok, deca su tamo stvarna "deca" i zahtevaju veliku i punu pažnju.
Ono, što me nateralona komentar jeste činjenica, da sam (možda neopravdano) shvatio, da Vi preferirate izgradnju kriterijuma na osnovu hendikepirane dece!
Da li je to istina? Da li kriterijum pristupa "deci" definišete na osnovu toga?4
Znate, nemam ama baš ništa protiv hendikepirane dece! Naprotiv! Divim se i toj deci, a još više njihovim roditeljima! Video sam mnoge primere takvih odnosa - majke, koje se staraju o deci, koja definitivno (i okrutno) rečeno nemaju nikakve šanse u "normanlom"(definicija normalnog je uvek simptomatično diskutabilna!) životu.
Međutim, imam primedbe na suprotnu situaciju! Niko, ama baš NIKO se ne stara o izuzecima, nadprosečnim jedinkama... To, izgleda da je u redu, pošto ti, nadprosečni, "već će se snaći".
Drugim rečima, "mrtvačka kosa" fijuče iznad glava dece na nivou proseka. Sve što "viri" pada pod njenim udarom! Da li je to u redu? Mislim da nije - bilo do sada.
Međutim, sada se, prema ovom tekstu nivo "sečenja" spušta niže, na nivo hendikpiranih osoba!
Na osnovu napisanog, smatrate, da sam neki "...fob" ili mrzilac "drugačijih", etc, etc
Ne! Samo smatram, da treba odvojiti stvari na levo i desno.
Iliti, UČITELJICA treba da u svojoj UČIONICI ima skup učenika, koji su UPOREDLJIVO na istom nivou intelektualnog a time i ČULNOG nivoa - dakle prosečnom! Sva "iskakanja" - a ovde je bitno, da se ta iskakanja posmatraju na OBE STRANE - treba da budu predmet drugih, odgovarajuće pripremljenih i ODABRANIH pedagoga, koji neće (u svakom slučaju NE ovako kao u tekstu) se opredelivati i "oduševljavati" nekim osobinama svojih "učenika", koje, te osobine, ne smeju da postanu kriterijumi za "prosto" oduševljavanje veštinama njihovih učenika i klasificiranje i isticanje istih kao neznam kakvih "pozitivnih" osobina (a kamoli mistifikacije u obliku "čulnog opažanja muzike celim telom" i slično)
Izvinjavam! Moj dečkić je već davno izvan "toga", ali je samo zahvaljujući ne-sistemskom pristupu njegovih učiteljice i nastavnika postigao svoj sadašnji "pik" i (naravno) nije ceć odavno ovde, već ga za veliku lovu "iskorištavaju" kapitalistički ne-ljudi!
Pozdrav
mariopan mariopan 19:42 17.09.2012

Re: slušanje...

bloger201

Rekla bih da ovaj tekst upravo radi to što ti kažeš da ne radi - preporučuje da se deci pristupa prema individualnim sposobnostima, prema mogućnostima svakog deteta, bez predrasuda, a to bi obuhvatilo i ekstra nadarenu decu?

Autorka kaže da im takav pristup može pomoći da iskažu sve svoje potencijale, umesto sadašnjeg pristupa koji je neku decu diskreditovao odmah, kako vidimo iz ovog primera - bez razloga?

Ako dete ima viška sposobnosti ono će novim pristupom samo pokazati sve te svoje sposobnosti umesto da ih prilagođava? Nema kome da ih prilagođava ako se svačije sposobnosti budu uvažavale, za takvo dete će važiti njegove sposobnosti i ono će ih maksimalno razvijati jer će mu to biti omogućeno.

Primer koji je dat je samo primer šta se sve može i tamo gde se unapred, iz predrasuda, misli da se ništa ne može. Zar nije fascinantno?

A kolike su tek mogućnosti tamo gde se može?
Beskrajno bolje od sadašnjih?

Mislim da teskt upravo to preporučuje.
bloger201 bloger201 21:20 17.09.2012

Re: slušanje...

KOme da pokaže?

Ako pokaže - biče stigamatizovano! Štreber, ulizica,... Ako, naravno, UČITELJICA ne odredi DRUGAČIJE kriterijume
Ali, avaj, kloliko je LAKŠE odrediti kriterijume za "onu" decu nego za "ONU" decu! :)
Zar Vam negativna selekcija ništa ne kaže...?

Jesam patetičan, ali ...
Nažalost, tako je! Sposobnosti dece tu malo utiču - ako, i AKO nema sposobnosti učiteljice ... ili "učiteljice" :)

Sviđalo ili ne - pitajte Kru :)
mariopan mariopan 09:19 18.09.2012

Re: slušanje...

bloger201
KOme da pokaže?

Ja sam tekst upravo razumela tako, da je poziv nastavnicima i učiteljima da menjaju pristup učenju, i same učionice i način rada i način vrednovanja sposobnosti - sve treba menjati, jer deca imaju mnogo toga da pokažu.
Ako se to ostvari u praksi imaće kome da pokažu?
Sviđalo ili ne - pitajte Kru :)

Znam, ne moram da pitam.
I ja sam imala nadareno dete kao i ti, sa istom "istorijom školovanja" i kasnijim odlaskom u inostranstvo gde se to što zna ceni i plaća, i potpuno te razumem.
Ali, za neku drugu nadarenu decu, u budućnosti, treba sada stvarati uslove da ih ne guše i ne guraju u kalupe kao našu?
mnenadic mnenadic 14:56 16.09.2012

Pročitao

Ne usuđujem se da bilo šta kažem osim pohvale za autora i divljenja za Evelyn!
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:10 16.09.2012

Re: Pročitao

fala m.
jesen92 jesen92 15:20 16.09.2012

Re: Pročitao

Ne usuđujem se da bilo šta kažem osim pohvale za autora i divljenja za Evelyn!



ipak, moram nesto da kazem u vezi
Neću vam pričati o tome u kojoj su meri deca današnjice drugačija, jer to sve u našu priču dolazi kasnije.
..ja radim sa punoletnom decom:)) i kako vreme prolazi ja sam sve starija a oni sve mladji u odnosu na mene...primecujem zadnjih godina da sam im dosadna a istovremeno i rezultati su sve losiji sto me zabrinjava...tesko mi ide da budem neko drugi mada pokusavam i za ovu godinu imam plan B...videcemo kako ce biti..
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:28 16.09.2012

Re: Pročitao

i kako vreme prolazi

pa ja, ti si se rasula (već) sad si počela da sklapaš. :)
jesen92 jesen92 16:20 16.09.2012

Re: Pročitao

pa ja, ti si se rasula (već) sad si počela da sklapaš. :)

nikad nije kasno:)..nadam se..
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:24 16.09.2012

Re: Pročitao

nikad nije kasno:)..nadam se..

narafski.
kada bi sistem bio malo drugačiji
i kada bi oni koji rade sa decom imali mnogo veću slobodu (a to uključuje i zahteva sve i svašta) onda bi rezultati (u-b-e-dj-e-n-a) sam, bili znatno drugačiji.
a to da nije kasno...ix, pa zar (smeš da) sumnjaš.
:)
antioksidant antioksidant 16:27 16.09.2012

Re: Pročitao

i kada bi oni koji rade sa decom imali mnogo veću slobodu

баш сви? не плаши ме
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:31 16.09.2012

Re: Pročitao

баш сви? не плаши ме

pa svi,
ali tu nije problem sloboda koja im je data kad su već došli da rade tu gde rade,
već to kako su došli da rade tu gde rade.
antioksidant antioksidant 16:36 16.09.2012

Re: Pročitao

pa svi,
ali tu nije problem sloboda koja im je data kad su već došli da rade tu gde rade,
već to kako su došli da rade tu gde rade.

све те а капирам али ме опет плашиш
и у идеалним условима толика концентрација креативности на једном месту је немогућа а последице сваке грешке су убиствене
(да појасним онима који неће да разумеју - да ово треба мењати, треба, али не смем ни замислити учиоицу која у потпуности зависи од учитеља(?), предавача(?), сенсеија(?), маештра(?)...)

и назив треба мењати иначе
jesen92 jesen92 16:46 16.09.2012

Re: Pročitao

a to da nije kasno...ix, pa zar (smeš da) sumnjaš.
:)

nazalost smemali se trudim i pored toga..:)

bloger201 bloger201 19:40 17.09.2012

Re: Pročitao

Izvinjavam se, što u ovom trenutku upadam u ovu "maci-ci-ti-cici" diskusiju, ali imam utisak, da je ovo ili "visoko struktuirana" diskusija posvećenih duša ili šala! Kako to mislite, da se edukacija naše omladine stavi "potpuno" u ruke učitelja - svoh!? Pa, zar nismo (realnosti, dobro jutro) svedoci, da deca prosvetnih radnika su huligani, propaliteti, (naravno - genetski) pametni, ali uticajem sredine odvučeni u kriminal, itd.
Nemojmo se zavaravati, profesija učitelja, u bilo kom kontekstu je samo "profesija" i kako bilo koji roditelj može imati pobverenje u "cilu-lilu" učitelja, čije dete češće posećuje policijske pritvore od frekvencije kojom njegovi roditelji odlaze u WC?!
E, NE MOŽE svima, ili MOŽE SVIMA, ali ako može svima, onda društvo učitelja NE MOŽE biti birano na osnovu običnih (i u velikoj meri retrogradnih i negativnih) selekcija!!! Pa, pogledajte, samo "simple" kriterijum - KO je završio učiteljsku školu i redni broj njegovog izbora!! Najviša ocena? - TROJKA!!
Svaka čast onima (moja majka, na primer) koji su u taj poziv ušli zbog ljubavi prema deci i iz razloga, koji ih NIKADA ne bi inicirali na štrajk! (moja majka je uvek bila "štrajkbreher" sa obrazloženjem - pa jadna deca, kako da ja posle toga stanem ispred njih i "objasnim" deci od 7-... godina, da su došli džabe u školu jer meni nije dovoljno druženje sa njima...)
Pozdrav...
milisav68 milisav68 21:09 17.09.2012

Re: Pročitao

bloger201
Pa, zar nismo (realnosti, dobro jutro) svedoci, da deca prosvetnih radnika su huligani, propaliteti, (naravno - genetski) pametni, ali uticajem sredine odvučeni u kriminal, itd.


Svaka čast onima (moja majka, na primer) koji su u taj poziv ušli zbog ljubavi


bloger201 bloger201 21:25 17.09.2012

Re: Pročitao

A zašto se ti toliko cerekaš???!

Hoćeš da kažeš, da sam ja "ogrezao u kriminal"?

ILI ŠTA?

I jedna i druga rečenica su ČINJENICE! A naročito što se tiče moje majke, koja je "izvela" cca 9 generacija "malih đaka" pre penzije!

Zašto se cerekaš? Pls...
milisav68 milisav68 00:32 18.09.2012

Re: Pročitao

bloger201
A zašto se ti toliko cerekaš???!
Hoćeš da kažeš, da sam ja "ogrezao u kriminal"?

Pa napisao si da je tvoja majka rodila huligana i propaliteta.

Mislim, ništa lično, ali sam si sebe nagrdio glupom generalizacijom.

AlexDunja AlexDunja 15:21 16.09.2012

dame evelyn

na otvaranju igara

medžik
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:30 16.09.2012

Re: dame evelyn

medžik

totalni.
number42 number42 16:07 16.09.2012

e

bas me zanima ko je odredio smernice obucavanja, opsteprihvacene u svetu, kao sto je npr broj ucenika? meni je nekako najprirodnije oko 5-6 djaka kojima se moze individualno prici i nauciti ih.

i vec sam negde postavljao al nije zgoreg, jedan sjajan film kakvo poducavanje treba da bude. za bilo koju oblast.

snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:30 16.09.2012

Re: e

pa odredili oni koji su svašta drugo odredjivali.
meni je, od broja, neprirodnije to što jedni druge gledaju u potiljak
i što se od malena uče ustrojavanju (i postrojavanju),
umesto da ih se pusti da malo lete.
:)
ali, broj jeste problem. neka ih ima 30, neka na početku časa za upisivanje i ostalo, ode 3-5 min, neka svako kaže po nešto i potroši minut, to je oko 35 min, da uzmemo da se niko nije potukao i da nije bilo intervencija, te da čas nije prekidan - nastavniku ostaje još 10 minuta da nešto uradi.
number42 number42 16:46 16.09.2012

Re: e

snezana mihajlovic

i što se od malena uče ustrojavanju (i postrojavanju),
umesto da ih se pusti da malo lete.
:)



bravo snezana, sjajno. ne samo ovo, i ostalo.
Jukie Jukie 16:56 16.09.2012

Re: e

number42
bas me zanima ko je odredio smernice obucavanja, opsteprihvacene u svetu, kao sto je npr broj ucenika? meni je nekako najprirodnije oko 5-6 djaka kojima se moze individualno prici i nauciti ih.

To jeste zanimljiva tema za razmišljanje. Vreme je važna stvar. Ono protiče, i nešto što je novo i privremeno postaje ono kako se oduvek radilo. To me podseća na onaj "kurikulum sabljastih tigrova".

Mislim da je u nekom trenutku bilo potrebno masovno edukovati omladinu i onda su počeli da prave velika odeljenja kao u onim azijskim zemljama, po principu "bolje da ih pedesetoro sedi i štrebaju napamet nego da niko nije pismen".

number42 number42 17:52 16.09.2012

Re: e

Jukie

Mislim da je u nekom trenutku bilo potrebno masovno edukovati omladinu


sasvim moguce da je ovo pocetak, a dalje se islo principom ustede, tj profit je diktirao svoje. jer ako umesto 30 obucavas 5 djaka, onda treba da zaposlis sest puta vise nastavnika/profesora, napravis sest puta vise prostorija, a to kosta bato.

plus nemaju garanciju da bi takav sistem skolstva dao bolje rezultate. nema veze sto bi bilo lakse nastavnom kadru, ucenicima, sto bi se sve naucilo na casu a kuci samo ostalo da prelistas, moglo bi se maksimalno prilagoditi svakome (danas naravno sa tolikim brojem ne mozes) i dobiti maksimalne rezultate.

dobio bi, nzm, nekih 90% ucenika koji su skontali sustinu a ne napamet, i nekih 10% koji nisu dobri u tome ali otkrijes u cemu jesu.
npr, upoznao sam coveka koji nije umeo da racuna do deset. a pametan maksimalno. da ti 2 dinara i 4 dinara, i nema pojma koliko treba da mu vratis (uvek sam od njega pozajmljivao pare ), ali je zato bio vrhunski nadaren za gomilu drugih stvari.

znaci, ovaj princip se na kraju - isplati, najverovatnije.
zasto se ne ide po tome (il nekom slicnom, mozda boljem) a ne ovom zaista neefikasnom, nemam objasnjenja osim kratkovidosti.
Jukie Jukie 18:01 16.09.2012

Re: e

number42

Jukie
Mislim da je u nekom trenutku bilo potrebno masovno edukovati omladinu


sasvim moguce da je ovo pocetak, a dalje se islo principom ustede, tj profit je diktirao svoje. jer ako umesto 30 obucavas 5 djaka, onda treba da zaposlis sest puta vise nastavnika/profesora, napravis sest puta vise prostorija, a to kosta bato. plus nemaju garanciju da bi takav sistem skolstva dao bolje rezultate. nema veze sto bi bilo lakse nastavnom kadru, ucenicima, sto bi se sve naucilo na casu a kuci samo ostalo da prelistas, moglo bi se maksimalno prilagoditi svakome (danas naravno sa tolikim brojem ne mozes) i dobiti maksimalne rezultate.

A i mi uvek zamišljamo da je "njima" važno da svi budu lepo edukovani i srećni. Nije; raniji sistemi obrazovanja su se bazirali na tome da đaci koji ne mogu da prate nastavu jer nisu sposobni budu ispisani, ili ako su besni pa ometaju nastavu onda ih izbace nogom u tur; a od toga sam sistem nema naročitu štetu jer preostali učenici postižu te maksimalne rezultate i sistem ima dovoljno stručnjaka za svoje potrebe.
number42 number42 18:11 16.09.2012

Re: e

Jukie

A i mi uvek zamišljamo da je "njima" važno da svi budu lepo edukovani i srećni. Nije; raniji sistemi obrazovanja su se bazirali na tome da đaci koji ne mogu da prate nastavu jer nisu sposobni budu ispisani, ili ako su besni pa ometaju nastavu onda ih izbace nogom u tur; a od toga sam sistem nema naročitu štetu jer preostali učenici postižu te maksimalne rezultate i sistem ima dovoljno stručnjaka za svoje potrebe.


da, ono po principu 200 amerikanaca sa diplomom smislja ajfon, i onda 10000 kineza sa 4 razreda slaze delove.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 18:34 16.09.2012

Re: e

a od toga sam sistem nema naročitu štetu


o, pa sistem ima smao štetu i to kakvu!
a šta se dešava sa tom glupom i netalentovanom decom, sa tom besnom i nevaspitanom decom kad im damo nogu u tur?

ps
kad kažem sistem, mislim na mnogo više od škole
myredneckself myredneckself 01:21 17.09.2012

Re: e

snezana
meni je, od broja, neprirodnije to što jedni druge gledaju u potiljak
i što se od malena uče ustrojavanju (i postrojavanju),
umesto da ih se pusti da malo lete.

Da, to jedno drugom u potiljak, pa u stroj, i sl., ubilo se za poticanje kreativnosti i saradnje.
Dobro da smo se odmakli od ovoga...



...kad su učitelji presamićivali male đake preko ovih skamija i šibali ih šibom sa po 25 po turu, jer, recimo nisu naučili pesmicu napamet.

snezana mihajlovic snezana mihajlovic 07:00 17.09.2012

Re: e

ah, pa da i tada su počeli svi naši problemi saaa
njima.


:)
tetkino tetkino 09:26 17.09.2012

Re: e

Pa dobro, Nušić kaže da je i to imalo svoje dobre strane:

"Kada smo ušli u razred, učitelj nas je povrstao po veličini i tako uterao u klupe. Najmanji su zauzeli mesta u prednjim klupama, a sve veći i veći u zadnjim. Docnije će nas tek klasificirati po znanju, te će najbolji đaci sesti u prve klupe, lošiji za ovima, a najgori u poslednjoj, koja se zvala magareća klupa.

Tada, kada sam ja učio osnovnu školu postojala je kao vaspitno sredstvo i ta magareća klupa, u koju bi učitelj upućivao one koji odista ništa ne bi znali. Ja nalazim da je to bila vrlo dobra ustanova, jer su se neznalice na taj način navikavale na to da su magarci. Otkako je to ukinuto, neznalice se nekako neće da izmires tim faktom, te i u životu obično magarci sede u prvim klupama.

Poredani tako u klupe po veličini, izgledali smo kao semenkeu lubenici. Svi jednaki, svi bezizrazni, i svi balavi, pa ipak – ko bi to tada rekao! – tu su, jedan kraj drugoga, sedeli: budući ministar i budući razbojnik, budući episkop i budući zajmodavac, budući robijaš i budući berzanski milijarder. Koliko bi sreće po čovečanstvo bilo kada bi se još kod tako male dece znalo šta će ko biti, pa ako ništa drugo a ono bar dok smo deca da se siti natučemo budućeg ministra, episkopa i berzanskog milijardera."
Jukie Jukie 10:11 17.09.2012

Re: e

myredneckself
preko ovih skamija

Kod naših skamija je sedište sraslo sa onom klupom iza i ušrafljeno u patos da se ne pomera

Mi smo imali skamije u prvom razredu osnovne (dok nismo prešli u novu školsku zgradu) i na fakultetu (to se zove "amfiteatar na peemefu" ), a između toga klupe

(da pohvalim Institut za zoologiju gde se i u maloj i u velikoj sali nalaze "tables" oker/drvene boje, tako da može da se sedi i stoji ukrug dok se rade vežbe. Oni bele sterilne klupe u "potiljak" rasporedu na Fiziologije mi nikada nisu bile prirodno stanište)

myredneckself myredneckself 11:04 17.09.2012

Re: e

snezana mihajlovic
ah, pa da i tada su počeli svi naši problemi saaa
njima.


:)

Sa kim?
Decom, koja ne uče pesmice, ili onima koji bi da svašta određuju ili uređuju?



arianna arianna 12:08 17.09.2012

Re: e

myredneckself
snezana mihajlovic
ah, pa da i tada su počeli svi naši problemi saaa
njima.

Sa kim?
Decom, koja ne uče pesmice, ili onima koji bi da svašta određuju ili uređuju?


Problem nastaje u svima nama.

Dovoljno je pogledati tekstove, teme, čitanost, komentare i preporuke na blogu, pa steći utisak da nas deca jednostavno malo interesuju

Narod koji ne razmišlja o svojoj deci, je narod bez budućnosti i pitanje


Šta vam rade deca?




snezana mihajlovic snezana mihajlovic 12:30 17.09.2012

Re: e

Dovoljno je pogledati tekstove, teme, čitanost, komentare i preporuke na blogu, pa steći utisak da nas deca jednostavno malo interesuju



o, pa nije baš.
- treba uzeti u obzir da se nekome ne dopada kako autor pristupa temi (a tek kako je razradjujeeee),
- pa da možda, ako mu se i dopada - dovoljno mu je da čita, tj. ne oseća potrebu da priča.
- možda mu se i dopada tema, al mu se ne dopada autor

ipak u dubini srca, ćutim da je ovo prvo posoljeno trećim. :))))

to mu dodje ovako nekako:
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 12:31 17.09.2012

Re: e

Sa kim?

ix,
pa sa svima,
a naročito nama. :)
arianna arianna 12:38 17.09.2012

Re: e

možda mu se i dopada tema, al mu se ne dopada autor



ne dopadljivost tema o deci? i ne dopadljivost autora?

novi momenti za mene, priznajem



antioksidant antioksidant 12:43 17.09.2012

Re: e


o, pa nije baš.
- treba uzeti u obzir da se nekome ne dopada kako autor pristupa temi (a tek kako je razradjujeeee),
- pa da možda, ako mu se i dopada - dovoljno mu je da čita, tj. ne oseća potrebu da priča.
- možda mu se i dopada tema, al mu se ne dopada autor

postoji i varijanta da je tema toliko značajna da se pojedinci suzdržavaju od komentara ako nisu do kraja sigurni u ono što bi rekli (a pošto su deca u pitanju dileme i trileme su drugo ime promišljaja pa nikad čvrstog stava i tako...)
to naravno, neke ne sprečava

gde si sneška?
men se dopada i autor i pristup temi (ako se već pišu recke)
Jukie Jukie 12:58 17.09.2012

Re: e

arianna

Dovoljno je pogledati tekstove, teme, čitanost, komentare i preporuke na blogu, pa steći utisak da nas deca jednostavno malo interesuju

Ja baš mislim da se ovde na blogu MNOGO piše na teme vezane za decu i njihovo obrazovanje (300+ komentara po tekstu?) ali izgleda da ne postoji odlično kompromisno rešenje kao zbir svih malih vektora koji čupaju na sve strane sveta (tj. i najbolja rešenja su za 3+ jer ne može da se napravi bolji kompromis od toga za sve različite stavove).

Jedan od primera je diskusija kako mislimo da treba da izgleda raspored časova u višim razredima osnovne škole. Nismo imali neki precizan zaključak ali se u suštini ispostavilo da je trenutna situacija (koja se originalno nikome nije svidela) najbolje kompromisno rešenje (uz možda vrlo male promene od 1-2 časa u sedmičnom rasporedu, tipa izbaciti građansko i uvesti mlade izviđače).
cassiopeia cassiopeia 12:59 17.09.2012

Re: e

Dovoljno je pogledati tekstove, teme, čitanost, komentare i preporuke na blogu, pa steći utisak da nas deca jednostavno malo interesuju


A neki se i profesionalno bave srodnim stvarima pa bi da na blogu zadovolje i svoju drugu stranu. Kako to zvuči kao opravdanje? Mada, što bi se neko bilo kom' pravdao, zar ne?

Antioksidant
postoji i varijanta da je tema toliko značajna da se pojedinci suzdržavaju od komentara ako nisu do kraja sigurni u ono što bi rekli (a pošto su deca u pitanju dileme i trileme su drugo ime promišljaja pa nikad čvrstog stava i tako...)
to naravno, neke ne sprečava

gde si sneška?
men se dopada i autor i pristup temi (ako se već pišu recke)


Prepisujem da se ne ponavljam.
Anti i Snežana
milisav68 milisav68 13:10 17.09.2012

Re: e

antioksidant

o, pa nije baš.
- treba uzeti u obzir da se nekome ne dopada kako autor pristupa temi (a tek kako je razradjujeeee),
- pa da možda, ako mu se i dopada - dovoljno mu je da čita, tj. ne oseća potrebu da priča.
- možda mu se i dopada tema, al mu se ne dopada autor

postoji i varijanta da je tema toliko značajna da se pojedinci suzdržavaju od komentara ako nisu do kraja sigurni u ono što bi rekli (a pošto su deca u pitanju dileme i trileme su drugo ime promišljaja pa nikad čvrstog stava i tako...)
to naravno, neke ne sprečava

gde si sneška?
men se dopada i autor i pristup temi (ako se već pišu recke)


A neki su i banovani.
arianna arianna 13:15 17.09.2012

Re: e

A neki se i profesionalno bave srodnim stvarima pa bi da na blogu zadovolje i svoju drugu stranu. Kako to zvuči kao opravdanje? Mada, što bi se neko bilo kom' pravdao, zar ne?



Ok

snezana mihajlovic snezana mihajlovic 13:18 17.09.2012

Re: e

banovani.

kod mene nisu
:)

i ajd ovde zbirno -
mislim da svako ima pravo da se javi ili ne javi,
da ga zanima i da ga ne zanima,
da mu se svidja tema, ali ne i izvedba,
da mu se ne dojmi ni jedno ni drugo,
pa, što i da ne - da mu se ne dopada autor.
(na kraju, ničeg revolucionarnog ovde nema,
samo sam pokušala da povežem naizgled nevezane stvari, ljude i situacije)

meni je sve to oket.
+ fallafalla

edit
inače, ne volem prozivke bilo kakve vrste,
ovo čisto for the record.
i, i sama spadam u ove retkojavljajuće, a daleko od toga
da me baš niš ne zanima. :)
cassiopeia cassiopeia 13:42 17.09.2012

Re: e

Arianna
Ok




Malopre tražim nešto u kompu i naletim na ovu rečenicu

Svako želi promeniti čovečanstvo, ali niko ne želi promeniti sebe. (Lav Nikolajević Tolstoj)

pogledam nove komentare i vidim sliku koju si postavila

Biljana 77 Biljana 77 15:28 17.09.2012

Re: e

meni je, od broja, neprirodnije to što jedni druge gledaju u potiljak

Apsolutno. Mi smo u gimnaziji jedne godine sedeli tako što su stolovi bili poređani u П i bilo nas je dovoljno malo (21!) da svi sedimo sa spoljne strane i gledamo jedni u druge i profesore naspram nas. Nasledili smo neki ogroman bibliotečki kabinet, pa je tako ispalo. Sećam se vrlo živih rasprava na časovim društvenih nauka.
mariopan mariopan 15:42 17.09.2012

Re: e

antioksidant

gde si sneška?
men se dopada i autor i pristup temi (ako se već pišu recke)

+1

Da se pridružim.
I meni se dopada i autor i pristup temi, ali su mi deca odrasla i nemam šta da dodam, samo da poželim da se svi dohvate posla i urade sve šta mogu u ovom životu - a mogu mnogo više i na različite načine.
Baš kako Snežana i kaže.

bloger201 bloger201 21:34 17.09.2012

Re: e

SUPER! ocenjivanj
EXTRA!
GALA!

Neverovatan text sa kojim se slažem u potpunosti...
Svaka Vam čast, pod uslovom, da ovaj text "suprotstavljate" inicijalnom textu bloga, sa kojim se ne slažem - doduše samo u delu koji implicitno definiše kriterijume i osnove ocenjivanja...
bocvena bocvena 09:22 18.09.2012

Re: e

Nasledili smo neki ogroman bibliotečki kabinet,

Cela škola treba da bude jedna velika biblioteka i svi problemi u obrazovanju nestaju!
Otkad to ja pričam, ali me niko ne zarezuje:)))


snezana mihajlovic snezana mihajlovic 10:00 18.09.2012

Re: e

:)
blogovatelj blogovatelj 14:16 18.09.2012

Re: e

Cela škola treba da bude jedna velika biblioteka i svi problemi u obrazovanju nestaju!
Otkad to ja pričam, ali me niko ne zarezuje:)))


U Kanadi rešavaju ubrzano taj problem.
Od ove godine škole imaju vajrles, skul bordovi se izvinjavaju što je vreme krize i što nisu u mogućnosti da učenicima podele i tablete. Mislim, ne bensendine nego Ajpede.
bocvena bocvena 18:36 18.09.2012

Re: e

Znaš kako su nas učili na seminarima...ta Kanada je obećana bibliotekarska zemlja!
U centru škole biblioteka/medijateka, od neformalnih lejzi begova do klasičnih stolova, sve nešto sklopivo/rasklopivo, da može da se transformiše u učionicu ili prostor za rad i priredbe, računari na svev strane, ali i police sa klasičnim knjigama, par video bimova....a odatle da se koncentričnim krugovima šire učionice. Što manje zidova i vrata, kao neki veliki fluidni prostor za traženje informacija, znanja i sreće.

I have a dream:)
blue92 blue92 18:20 16.09.2012

O temi


zapravo, o obrazovanju i radu sa decom, mogu da kažem samo ovo,
a toga se držim u svakom kontaktu sa decom
(jer SVAKI kontakt sa njima je davanje primera a To je pravi Put učenja):

što je veća sposobnost učitelja da se UZDIGNE na dečiji nivo,
tim će (obostrani) uspeh biti veći.

Deca su Viša Bića. I tačka
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 06:59 17.09.2012

Re: O temi

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 19:10 16.09.2012

портал

Ovaj tekst je originalno napisan za portal Q-sphere


па где је бре тај Q-sphere?

сви пишете за тај портал а нико не даје линкове, или сам ја пропустила нешто.

п.с. сјајан блог
cassiopeia cassiopeia 20:03 16.09.2012

Re: портал

сви пишете за тај портал а нико не даје линкове, или сам ја пропустила нешто.


Reče Nsarski da kreće za par nedelja. Ovo im je odličan marketing. Čitamo ih i čekamo

Nova učionica traži nove ljude. Imamo li ih dovoljno? Odličan tekst.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 06:58 17.09.2012

Re: портал

fallafalla.
blogovatelj blogovatelj 03:19 17.09.2012

Ne samo u ucionici

I to vam je prvo pravilo u učionici - morate pronaći način da postanete neko drugi.


Bilo kakav javni nastup zahteva glumu.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 06:55 17.09.2012

Re: Ne samo u ucionici

pa ja, lepo kažem - mora da se laže. :)

edit
bloger201 bloger201 20:41 17.09.2012

Re: Ne samo u ucionici

Izvinjavm se na moguće negativne vibracije...
"Gore" sam Vam ostavio neke komentare, koji verujem, neće naići niti na odobravanje a verovatnije ni na odgovore. Zato ću pokušati ovde samo da "rezimiram" neke svoje misli - ma koliko one bile pogrešne...
Prvo, Vi ste očigledno (?) nastavnica razredne nastave... koja hendluje decu u razredima od 1 do 4. Ili se varam? Jer, ako se ne varam, onda još i mogu, sa mog stanovišta gledanja, da Vam "oprostim" Vašu tačku gledanja...
Drugo, što se ni u kom slučaju ne slažem, jeste da se "kriterijumi" prilagođavaju na nivo hendikepirane dece! NISAM "...fob", ali smatram, da to NIJE u redu, a naročito zbog toga, što niti VI, niti SISTEM nema kriterijume, procedure i ODNOS prema onima "sa suprotne strane"! Ne, nisam pristalica metoda Sparte, ali ZAŠTO da extra jedinke trpe "nazadne" kriterijume - a Vi ste svakako toga svesni! "Ma, oni su ok i snači če se..." Ma nije valjda...
Treće, nažalost, a to je pojačano uslovima države, u Vašu profesiju su se žestoko "upleli" kandidati koji su došli izuzetnom primenom negativne slekcije! Dakle, srednjoškolci sa prosečnom ocenom 3 i manje (treći i niži izbor...). KO, dakle UČI našu decu? Vi ste iznimka, ok, ali...
Moj sin, koji je već daleko od škole, je bio učenik generacije, bla, bla
Samo zahvaljujući tome, što su njegovi nastavnici primenjivali "nestandardne" metode u odnosu na njega! Naravno, i oni su (naročito nastavnici matematike i fizike na srednjoj školi) preko njega imali lične (druge?) satisfakcije, ali su u njemu prepoznali kapacitet, koji se isplati razvijati...
I, on danas, naravno nije ovde, živi u inostranstvu, gde "strani izrabljivači" iskorištavaju njegov talenat...
I, šta je u celoj situaciji "mesto za la, la...", da li nivo ili "nivo"? Prepustiti se osećanjima(kao Vi) ili razumu... pitanje je sad!
number42 number42 21:48 17.09.2012

Re: Ne samo u ucionici

bloger201
Prepustiti se osećanjima(kao Vi) ili razumu... pitanje je sad!


pa ja bih se slozio da se u resavanju bilo kog problema treba prilaziti razumom, hladne glave, logikom...

i da, mislim da je autorka u tekstu vise opisivala stvar emocijama, ali koliko vidim, u komentarima vrlo pragmaticno gleda na stvari.

tacnije, vrlo logicki i realno.
antioksidant antioksidant 20:19 17.09.2012

čas anatomije

- čemu služe usta?
- da jedemo
- a oči?
- da gledamo
- obrazi?
- da se ljube.
- a kosa?
- da se neki smeju
- ? ha, ha, ha....
- vidiš da je tako.
(odlazi)
bloger201 bloger201 20:44 17.09.2012

Re: čas anatomije

jako "lepo"
.
.
.
čemu služi "ona stvar"?
.
.
.
pitam se pitam :)
zemljanin zemljanin 21:54 17.09.2012

realnost

OK, nakon pročitanih komentara, shvatih da se govori o OŠ

Lepe ideje, osećanja, humanizam (i renesansa) i tako ... samo što nema nikakve veze sa realnošću ... ako u nižim razredima i može da se postigne moto "učionica je mesto za kreativnu igru" (sa čime se mogu složiti) to nije pravilo za sve razrede ... manji razredi proizvode više nastavnika, više učionica, više novca (koga defakto nema) ... nastavni Plan i Program nije samo birokratija već kriterijum koji mora da se ispuni od strane učenika (nastavnci se podrazumevaju) ... većina, čini mi se, pušta mašti na volju pri tome gubeći iz vida osnovnu svrhu obrazovanja ... škola je mesto na kome se deca upoznaju sa svim dostignućima civilizacije i usvajaju ih na elementarnom nivou ... informisanje i znanje nisu iste kategorije ...

Možda ja pogrešno "slušam" ali mozak je (pored ostalog) samo organ koji mora da se trenira ... treninzi nikada nisu laki ... deca sa posebnim potrebama su dobrodošla u svaku školu i moraju da budu deo nastave jer OŠ tome služi ... OŠ nema potrebe da selektira loše, prosečne i bolje učenike već da ispoštuje kriterijume nivoa znanja kod svih ...

Oni koji ne mogu i oni koji mogu više, iskaču iz ovakvih proseka i nekada se to zvalo dodatna nastava ili sekcije ili dopunska i sl. ... danas su to specijalne škole koje mogu da im pruže ono što im je potrebno da bi svoje poteškoće ili potencijale poboljšali ... prilagođavanje svih samo jednima je takođe greška ... zato mora da postoji nivo i minimum znanja koji je propisan od strane Ministarstva ... humanizam ovog tipa je pomoć jednima na uštrb drugih ... prićali o prosečnim, "hednikepiranim" ili talentovanim, svejedno je ...
Jukie Jukie 23:01 17.09.2012

Re: realnost

zemljanin

Oni koji ne mogu i oni koji mogu više, iskaču iz ovakvih proseka i nekada se to zvalo dodatna nastava ili sekcije ili dopunska i sl. ... danas su to specijalne škole koje mogu da im pruže ono što im je potrebno da bi svoje poteškoće ili potencijale poboljšali ...


Na jednom forumu je žena koja predaje petom razredu u specijalnom odeljenju za gifted i high achievers*. Imaju ogromnu školu pa mogu da u svakom razredu imaju po jedno takvo odeljenje (ona kaže da je glavni problem što u školi ne mogu da nahvataju dovoljno učiteljica koje se osećaju dovoljno sposobnim da rade sa takvim odeljenjem, pa sad imaju samo dva najviša razreda, četvrti i peti). Obožavam da čitam njene komentare... Ima milion tona energije i samo zapuje okolo kao ona veverica iz Over the hedge.

*Po nekom lokalnom zakonu, deca sa IQ 130 i više moraju da budu u tom odeljenju, a ostatak do istog broja đaka kao u ostalim odeljenjima se dopunjava onima koji su dobili petice na maturi u četvrtom razredu (svaki razred inače radi eksterne testove iz jezika i matematike, pa se ti podaci koriste za raspoređivanje u njeno odeljenje).


zemljanin zemljanin 23:49 17.09.2012

Re: realnost

Jukie


Postoji nešto što bi nazvao interesovanje ili buđenje interesovanja ... drugovi mog sina su različitih ocena/uspeha (što je normalno) i klinci koji imaju slabe iz fizike i tehnike ali zaposednu moju mini opsevatoriju i ubiju se od istraživanja koje definitivno uključuje znanje ...

Pozajmljuju knjige ili švrljaju po netu u potrazi za znanjem (ne samo informacijama) jer im je to interesantno ... ponekad se skupe po njih 20-ak, mini-žurka, to je prateća aktivnost jer vole da rade razne stvari (čisto gledanje je deo toga) od fotografisanja do potrage za asterodima a skoro ih je uhvatila manija jurenja "supernova" ... možda je u nekom trenutku to bilo čisto "in" ali kasnije je to postalo mnogo više jer za takve "projekte" je neophodno imati određena znanja ... jednostavno su probudili neka interesovanja ... neće im to popraviti ocene jer neke stvari moraju i da se nauče iako nemaju odmah praktičnu primenu ...

Svi smo mi talentovani i možemo mnogo ali realno, jako mali broj uspe u tome jer nas prosek vuče nadole, nazovimo to tačkom ravnotežnog stanja ... to ravnotežno stanje ili prosek je ono u čemu svi učestvujemo ... u određenim sredinama ili školama je ono više a negde je niže ... neki imaju sreću da nalete na ljude koji (iz raznih razloga) mogu, hoće i žele da ih podrže ... verovati da je društvo (danas a i narednih N godina) sposobno da pojedinačno edukuje i istražuje mogućnosti i talente svakog pojedinca - to je ipak samo verovanje ...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 05:59 18.09.2012

Re: realnost

neki imaju sreću da nalete na ljude koji (iz raznih razloga) mogu, hoće i žele da ih podrže ... verovati da je društvo (danas a i narednih N godina) sposobno da pojedinačno edukuje i istražuje mogućnosti i talente svakog pojedinca - to je ipak samo verovanje ...


pa naravno da može na to da se svede kad mi kao korisnici tog istog sistema nemamo drugačije zahteve.
može pitanje - šta to (operativno, na terenu, upotrebljivo) znači: mogu, hoće i žele? koliko energije oduzima? da li nešto daje zauzvrat?

i evo, još jednom:
pojedinačno se baviti decom ne znači raditi samo sa jednim detetom. (to 'pojedinačno' je stav) vi možete imati 30-oro klinaca u razredu, a opet se baviti pojedinačno svakim od njih.
i još jednom:
ja ne govorim o smanjivanju odeljenja, modernizaciji učionica - govorim o ljudima i slušanju.

što se verovanja ili neverovanja tiče, saću da budem malo dosadna (i neću baš previše ići u prošlost):

________godina 180ineka

The theories of the Swiss reformer Johann Heinrich Pestalozzi laid much of the foundation of modern elementary education. Beginning as a champion of the underprivileged, he established near Zürich in 1774 an orphanage in which he attempted to teach neglected children the rudiments of agriculture and simple trades in order that they might lead productive, self-reliant lives. A few years later the enterprise failed, and Pestalozzi turned to writing, producing his chief work on method, How Gertrude Teaches Her Children, in 1801, and then began teaching again. Finally in 1805 he founded at Yverdon his famous boarding school, which flourished for 20 years, was attended by students from every country in Europe, and was visited by many important figures of the time, including the philosopher Johann Gottlieb Fichte, the educators Froebel and Herbart, and the geographer Carl Ritter.

_______ godina 185ineka

The kindergarten was unique for its time. Whereas the first institutions for small children that earlier appeared in Holland, Germany, and England had been welfare nursery schools or day-care centres intended merely for looking after children while parents worked, Froebel stood for the socializing or educational idea of providing, as he put it in founding his kindergarten, “a school for the psychological training of little children by means of play and occupations.” The school, that is, was to have a purpose for the children, not the adults. The curriculum consisted chiefly of three types of activities: (1) playing with the “gifts,” or toys, and engaging in other occupations designed to familiarize children with inanimate things, (2) playing games and singing songs for the purpose not only of exercising the limbs and voice but also of instilling a spirit of humanity and nature, and (3) gardening and caring for animals in order to induce sympathy for plants and animals. All this was to be systematic activity.

_______19 vek i education for all

The great changes in Europe in the 19th century included, among other things, the further consolidation of national states, the spread of modern technology and industrialization, and increasing secularization. These changes had consequences for the design of school systems. National school systems had to be conceived and organized. Alongside the older schools, including elementary schools, Latin, or grammar, secondary schools, and universities, there developed so-called modern schools that stressed the exact sciences and modern languages, reflecting the new technological and commercial age. Vocational schools also appeared in greater numbers. The influence of the church was increasingly repressed, and the influence of the state on the school system correspondingly grew stronger. The ideal of universal education—education for all—became more and more a reality.


to što nam neke stvari nisu vidljive, ne znači da se ne dešavaju,
to što je za neke stvari potrebno uložiti malo i mentalnog napora, ne znači da su nemoguće,
to što je možda neka ideja smešna (onom kome je smešna) - ne znači da se neće dogoditi.

pa, ljudi još uvek veruju u besmislicu kao što je - da je talenat rezervisan samo za šačicu izbaranih. (a da pozajmim od AD - reserved, my ass!)
zemljanin zemljanin 13:41 18.09.2012

Re: realnost

snezana mihajlovic

pa naravno da može na to da se svede kad mi kao korisnici tog istog sistema nemamo drugačije zahteve.
može pitanje - šta to (operativno, na terenu, upotrebljivo) znači: mogu, hoće i žele? koliko energije oduzima? da li nešto daje zauzvrat?

Da li znanje tretiramo kao nužno ... da li je ono samo upotrebna vrednost ... o kom uzrastu konkretno govorimo ... to su neka kontrapitanja jer van njih odlazimo u širinu ...

Vi zastupate humaniju učionicu sa većom interakcijom na nivou predavač - slušaoci ... to je sasvim OK ali nedovoljno za podsticanje i prepoznavanje individualnih potencijala ... mi kao društvo (planeta) sve više tonemo u dekadenciju i hedonizam ... to najbolje oslikavamo na deci ... odavno već ne podstičemo radoznalost kao bazični stav već literarno humanističko populistički lagani i udoban život ... u prevodu stručno osposobljavnja za određenu društveno korisnu aktivnost ili rad za drugoga ... znanje je ostavljeno u rezervi, sve više baratamo informacijama a ne znanjem ...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:20 18.09.2012

Re: realnost

pa mi polazimo od različitih premisa.
za mene je to što si ti u komentaru naveo kao nešto 'nedovoljno za prepoznavanje i podsticanje' (bitan i nezaobilazan) početak priče.

ne bih dalje objašnjavala, pošto ću se ponavljati,
a to je ljudima uvek dosadno. :)

ps
uporno pominjanje uzrasta implicira da je 'moja humanistička i interakciono nasadjena učionica' nekako primerenija deci nižeg uzrasta, a to je tek, izvinjavam se, smejurija.
zemljanin zemljanin 15:41 18.09.2012

Re: realnost

snezana mihajlovic

uporno pominjanje uzrasta implicira da je 'moja humanistička i interakciono nasadjena učionica' nekako primerenija deci nižeg uzrasta, a to je tek, izvinjavam se, smejurija.

Nema potrebe da se izvinjavaš za nešto što je tvoje mišljenje ili stav ... mi razgovaramo i sukobljavamo stavove i mišljenja ... rezultat razgovora je uvek pozitivan ako nema ličnog

Uzeću net kao primer ... pun je informacija i kreativnog sadržaja ali to nije znanje ... mogu naći ogromnu količinu informacija o biologiji (recimo) i mogu te informacije koristiti kao proširenje neke opšte informisanosti ... ali ne mogu sa tim "znanjem" otići u laboratotiju ili pisati stručne radove jer sam samo laik zainteresovan za popularizaciju nauke ... možda to nije tvoj stav i možda se negde mimoilazimo jer nemamo okvire diskusije ...

Jesam za vrlo kreativnu i interaktivnu nastavu koja budi opštu radoznalost u nižim razredima ali sam isto tako protiv sprovođenja takvog pristupa u višim razredima ... to ne znači da ne treba imati interaktivnu nastavu u višim razredima već da ona gubi primat a da se primarno poštuje usvajanje znanja ... nekada su postojale (možda ih još ima) tkz. istorijske, gografske i sl. čitanke koje su bile pune raznih interesantnih i zanimljivih informacija ALI samo kao neobavezni dodatak znanju ... zalažem se za takav pristup naravno uz korišćenje inovacija koje sa nam dostupne ...

PS. Možda nisam najbolje sročio sve to jer se i ja ponavljam, daklem sve što se može uvesti u učionicu kako bi je poboljšali - apsolutno ZA, sve dok se osnovna funkcija obrazovanja ne zanemaruje
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:55 18.09.2012

Re: realnost

usvajanje znanja


oket, neću da se izvinjavam. :)
spremam se za posao, pa ću samo da se brzinski osvrnem na ovo (kao neko ko radi sa svim uzrastima (smajli))
usvajanje znanja bez interakcije se svodi na: ja ti kažem - ti pamti, usvajaj, radi šta oćeš samo oću da znaš (kad te pitam).
usvajanje znanja sa interakcijom traži uključivanje i prethodno naučenog + slušaj me + slušam i ja tebe jer očekujem da nešto pitaš, očekujem da o nečemu diskutujemo - a za mene je to prava stvar.
zemljanin zemljanin 16:05 18.09.2012

Re: realnost

snezana mihajlovic

usvajanje znanja bez interakcije se svodi na: ja ti kažem - ti pamti, usvajaj, radi šta oćeš samo oću da znaš (kad te pitam).
usvajanje znanja sa interakcijom traži uključivanje i prethodno naučenog + slušaj me + slušam i ja tebe jer očekujem da nešto pitaš, očekujem da o nečemu diskutujemo - a za mene je to prava stvar.

Dobrooo, briši na posao onda
Eto vidiš da imamo i sasvim drugačije pojmovno razumevanje termina "znanje" ... ovo što si prvo navela je formalno znanje a ovo drugo funkcionalno ... dakle mi se ipak slažemo da je princip funkcionalnog znanja - prioritet ... imamo nesuglasice (možda) oko puteva koji njemu vode ...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 22:12 17.09.2012

...

u nekoj sam gužvi, pa ne mogu pojedniačno na komentare da odgovaram,
a i volela bih da izbegnem ponavljanja.

daklem,
ovaj tekst je o slušanju.
i o tome šta se dešava kada ne umemo ili umemo da slušamo.
tj. da slušamo možemo i očima - makar dok ovde čitamo.

prvo i prvo,
sasvim je nevažno kome predajem (nevažno za ovaj tekst),
a ako to nekog zanima mogu da objasnim.
kao drugo i drugo,
ne vidim da se ovde uspostavlja bilo kakav standard u odnosu na bilo čije sposobnosti,
nego se priča o tome da bi trebalo istražiti sposobnosti svakog od nas, na poseban i pojedinačan način. (oke, ovde sam malo zločesta)
takodje, priča ne govori o veličini učionica i broju dece - toga smo se dotakli u komentarima, onako ovlaš, kako se već komentatori zapričavaju.
ali, kad sam već kod brojnosti - džabe i mali razred ukoliko neko ne ume da sluša. (nadam se da sam ovde sasvim jasna)

na kraju,
gore sam napisala - volela bih da je ovaj tekst motivisao ljude da pogledaju evelyn i poslušaju njenu priču o umeću slušanja - jer ona govori o mnoogo čemu, možda i ponajmanje o zvuku, bez obzira što nam i svira. (ovde ide smajli)


i još jednom na kraju,
evelyn je daleko od osobe sa hendikepom.
to je moje mišljenje.
a još jedno je da,
ukoliko je ona naučila da sluša i stvara bez ušiju (zahvaljujući tome što je neko negde rešio da je sasluša,
onda, mi gospodo,
za ove bez hendikepa, a još i sa talentima ne moramo da se brinemo.
ali to baš i nije uvek tako.
čini mi se da je moj tekst naročito o tome.

:)
yugaya yugaya 07:20 18.09.2012

listening

slušanje kao veština.

volim to što sam u učionicu stigla nakon što su me zanatski osposobili da čas makar umem da pripremim a da sam postavila pitanje koje su to potrebe mojih učenika na koje će taj čas odgovoriti.

i mislim da bi iskustveno svi budući nastavnici i učitelji koji će raditi sa decom morali da prođu trening ili praksu i osete učionicu kroz ulogu nastavnika koji radi sa odraslim ljudima - situacija primorava da autoritet i odnos snaga i uloge posmatrate drugačije nego što je navika.

o limitima koje sami postavljamo, onako kako nalazimo za shodno da treba, a da prethodno nismo ni pokušali da ih makar preispitamo.


sasvim je nevažno kome predajem


proces, želja i prilika za učenje - ono što ti taguješ kao ideju - su apsolutno isti uvek.

Q se lepo oblikuje.
cassiopeia cassiopeia 10:26 18.09.2012

Re: listening

slušanje kao veština.


Aktivno slušati drugog i drugačijeg je zaista prava veština. Raduje me da se može naučiti ako želimo. Češće nego što bih to želela hvatam sebe da ne slušam sagovornika a onda se pitam kako dođe do nerazumevanja. Na jednoj radionici sam dobila sjajan materijal na koji sam totalno zaboravila i juče ga nađoh zahvaljujući diskusiji ovde.

Ovde ću ga kopirati ali više mi se sviđa način na koji Snežana provlači suštinu kroz svoje blogove.

AKTIVNO SLUŠANJE KAO METODA USPEŠNE KOMUNIKACIJE
Da bi komunikacija bila uspešna i da bi sagovornici zadovoljni izašli iz
komunikacije, dobro je poznavati principe dobre komunikacije i pridržavati se
istih.
PRINCIPI DOBRE KOMUNIKACIJE
- Pokažite da vas zanima sagovornik, pokušajte da ga razumete
- Dozvolite drugoj osobi da govori, slušajte pažljivo
- Naučite da govorite o stvarima koje zanimaju druge ljude
- Budite oprezni sa kritikama
- Pažljivo iskazujte zahteve
- Priznajte svoje greške
- Hvalite ono što je vredno hvale
- Pokušajte da zamislite sebe u ulozi sagovornika
- Izbegavajte svađu i ne protivrečite
- Ne štedite osmehe
Prilikom svake komunikacije neophodno je pažljivo slušati sagovornika i
pridržavati se principa aktivnog slušanja:
PRINCIPI AKTIVNOG SLUŠANJA
-Potpuno usredsredi pažnju na sagovornika
- Pokaži kroz razgovor da razumeš njegovu priču
- Proveri dejstvo osećanja i sadržaja
- Daj povratnu informaciju, da pokažeš da si razumeo, ali i sa
sagovornik čuje i razume značenje svoje priče
- Dozvoli ćutanje u razgovoru
- Primeti pokrete tela i reaguj na njih
- Izbegavaj da pričaš o sebi, navođenje ličnih primera
- Izbegavaj davanje saveta, dijagnoza, ubeđivanje
- Nemoj razmišljati o tome šta ćeš sledeće reči
- Izbegavaj da ponavljaš kao papagaj sagovornikove reči, kao i
da,da,mhm
-Nemoj se pretvarati da razumeš ako ne razumeš
-Izbegavaj da popravljaš ili menjaš ono što je sagovornik rekao
često se komunikacija svodi na ne slušanje ili lažno slušanje dijalog ne retko
prelazi u monolog. Tokom komunikacije treba imati u vidu načine ne slušanja i
truditi se da ne budu prisutni u komunikaciji.
NAČINI NE SLUŠANJA
1. LAŽNO SLUŠANJE- verbalno pokazuje kao da sluša, »da,da, samo ti
nastavi«, a istovremeno pretura po papirima, telefonira, gleda kroz
prozor...
2. JEDNOSTRANO SLUŠANJE- ne obraća pažnju na neverbalne poruke
koje šalje osoba koja govori, već samo na verbalne, i time gubi značajan
deo informacija
3. SELEKTVINO SLUŠANJE- procenjuje ono što je govornik rekao prema
svojim merilima, »pa to i nije tako važno«, »pa to je gore nego što misliš«,
»ma ti si preosetljiv«...
4. OTIMANJE REČI- »da čuješ samo šta se meni desilo«...
5. DELJENJE SAVETA- ne sluša osećanja i potrebe govornika, »slušaj ti
mene, da si uradio tako i tako«...
6. ZAPITKIVANJE- »zašto nisi uradio...«, »a kad se to desilo«...
ASERTIVNOST-samopouzdano reagovanje
-Ja imam prava da izražavam sebe sve dok time ne ugrožavam druge
- Kada se zalažem za svoja prava ja poštujem sebe i dobijam poštovanje
drugih
-Jasnim izražavanjem svojih prava i potreba ja preuzimam odgovornost za
sebe i ne prebacujem je drugima
- Ako ne kažem drugima kako njihovo ponašanje deluje na mene,
uskraćujem im priliku da nešto promene
-Žrtvujući svoja prava i potrebe, ja dajem dozvolu drugima da ne vode
računa o meni
- U meri u kojoj sam slobodan da se zalažem za sebe i da to pravo priznam
drugima, ja više dobijam i od života
-Nedozvoljavanje drugima da saznaju kako se ja osećam jeste jedna vrsta i
način kontrolisanja drugih
- Kada činim za sebe ono što osećam kao pravo, ja se osećam bolje i
gradim autentičniji i zadovoljavajući odnos sa drugima.
NEĆU ŽVAKU, HOĆU KUSUR
mariopan mariopan 11:49 18.09.2012

Re: listening

cassiopeia
AKTIVNO SLUŠANJE KAO METODA USPEŠNE KOMUNIKACIJE

HVALA draga, da znaš samo kako to i meni treba.
cassiopeia cassiopeia 11:57 18.09.2012

Re: listening

mariopan
HVALA draga, da znaš samo kako to i meni treba.




Prvi korak na putu ka promeni smo napravile, osvestile šta želimo da menjamo, a sad lagano korak po korak napred
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:56 18.09.2012

Re: listening

devojke, samo da vam mahnem.
cassiopeia cassiopeia 17:42 18.09.2012

Re: listening

snezana mihajlovic
devojke, samo da vam mahnem.

Mah mah
mariopan mariopan 18:10 18.09.2012

Re: listening

cassiopeia
snezana mihajlovic
devojke, samo da vam mahnem.

Mah mah

mah mah
kick68 kick68 01:21 22.09.2012

Snezana,

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana