Energetika| Kultura| Nauka| Tehnologija| Umetnost

Pankeri na paru

Vesna Knežević Ćosić RSS / 06.10.2012. u 10:19

Zamislite da se tehnologija razvila u alternativnom smeru i da još uvek koristi paru kao izvor energije. Stavite na gomilu raznorazne ventile, prekidače, zupčanike i druge mehaničke drangulije koje su skrajnute početkom dvadesetog veka i naterajte ih da rade. Dobićete ljupkog, otkačenog i hipermodernog Frankenštajna, vizuelno estetizovanog po svim pravilima ispadanja iz vremenskog uvrnuća.

I to baš onako kako nalaže steampunk novotehnološki podžanr, čiji zagovornici tvrde da bi tehnologija, da se kojim slučajem odmotavala u drugom pravcu, još uvek koristila parni pogon. Zapravo, frikovi steampunk SF literature veruju da su parne i mehaničke mašine naprednije od tehnologija koje danas imamo, a analitičari subkulturnih trendova ih zbog poigravanja s fantazijom prošlosti i budućnosti, vide kao retrofuturistički pokret.

Steampukeri vole da podsećaju da je prva industrijska revolucija počela kada je James Watt (1736 - 1819) krajem 18. veka patentirao parnu mašinu, a univerzalni princip pretvaranja toplotne energije u mehaničku zavrteo planetu u novom pravcu. E sad, da se nije dogodila druga industrijska revolucija i da je svet nastavio da funkcioniše na paru, da li to znači da bi danas ložili svoje pametne telefone, da bi tablati vise ličili na mini parne lokomotive, a Cloud Computing zapravo radio na vruću vodu?

Ako slušate steampunkere odgovor je, naravno, "da". Rečju, da se samo oni pitaju, nebom bi plovile letilice lakše od vazduha, internet bi funkcionisao na analognim serverima, niko ne bi nosio 3D naočari, već one viktorijanske za pilotiranje, što liče na maske za podvodni ribolov, samo manje.Ko nije čitao H. G Wellsa, Mark Twaina i J. Vernea teško sve to može da zamisli.

infernal.jpgUzgred, steampunk pokret, koji nikako ne treba brkati sa cyberpunkom, nastao je krajem 20. veka i napaja se alternativnom istorijom, ne doživljavajući budućnost kao apokaliptičnu. Istini za volju, treba reći da je termin steampunk skovao pisac K. W. Jeter početkom osamdesetih godina prošlog veka. Ovaj pisac poznat kod nas i po delu "Pankerski pogled na prošlost i budućnost", smislio je termin kao duhovitu parafrazu na popularni žanr u naučnoj fantastici, cyberpunk, s idejom da obuhvati alternativnu, ili preciznije "tajnu" istoriju, kako je govorio.

Pravi steampunker u svemu vidi strampunk detalje, kao na primer u Hayao Miyazakievim "Laputa: Castle in the Sky" i "Howl's Moving Castle". Final Fantasy po ovom tumačenju takođe vrvi steampunkom. Goblini i Gnomi iz World of Warcrafta isto žive žive u steampunk dimenziji i tako dalje...

Steampunk inicijacija obično počinje s filmovima, a nastavlja se muzikom. Od filmova se preporučuju "The Prestige" s mađioničarima, trikovima i iluzijama, "Sky Captain and the World of Tomorrow", zbog cepelina i starih aviona u kombinaciji s robotima, a može da se pogleda i "Sleepy Hollow", u kome se radnja odvija 1799.

Steampunk muzika je miks industriala, folka i gotha, s lakim refrenima i stihovima i ritam mašinama u pozadini koje obavezno asociraju na paklenu mašinu, ili bar neku zarđalu kantu koja samo što nije odletela u vazduh. Tako bar zvuče Abney Park, Voltaire i Clockwork Dolls, koji kolektivno deluju kao da su upravo iskočili iz mašine za vremeplov.

Valja reći i da pravi steampunker veruje u paralelne svetove, od kojih je ova naša realnost samo jedan od njih.Steampunk je zapravo kao riba devojka, kentaur, hibrid neoviktorijanskog imidža začinjenog verom u koegzistenciju ljudi i mašina u vremenu novih tehnologija. Naravno, sve to upakovano u outfit u bojama rđe, iako je kombinacija braon i crne farbe uvek važila za katastrofalnu modnu kombinaciju.

Sada se i to promenilo, jer se na steampunk naložio i Ralph Lauren. I naravno da stvar ne bi bila kompletna bez dizajnera enterijera koji u količinama koriste steampunk motive u vidu zupčanika i točkića, kao da su upravo poharali neku staru radionicu satova ili mehaničarev dućan za opravku dirižabla.

U steampunk fazon "oblače" se i muzički instrumenti, šivaće mašine, gadžeti, tastature, a vala i celi računari. Mogu se videti čak i miševi napravljeni od ovčije lobanje i ukrašeni okovima, čiji majstor ponesen horor izgledom nije traćio vreme na ergonomiju.

A da je pokret globalan, može se zaključiti i po popularnosti moskovskog dizajnera Alexa Neretina, koji je kreirao funkcionalnog steampunk miša, dao mu prigodno viktorijan sko ime Rhombus Maximus i postao svetski poznat tip.

Valja reći i da pankeri na paru odeću nabavljaju na bolje opremljenim buvljacima i na internetu, ili je prave sami.Već samim imenom steampunker (steam - para) akcentuje se period 19. veka, u kojem se koristio parni pogon, ali i kompletan imidž, koji je zapravo kombinacija old school krpica kakve su nosili avanturisti pre dva veka i punk detalja.

Hit su korseti, prsluci, podsuknje, pruge, viktorijansko cveće, suncobrani, kaiševi, narukvice, džepni satovi i kompasi, koje se ekstravagantno upotpunjavaju tetovažama i pirsinzima. Nisu retkost ni imitacije uružja koje se nose samo kao ukras.

Jer, steampunk subkulurna scena nije se poput hidre razmahala samo u egzotičnim okvirima novih tehnologijama, već je ima u količinam i u literatiri, stripu, slikarstvu, modi, dizajnu enterijera, arhitekturi. Toliko, da joj pažnju posvečuju i etablirana mesta, kao na primer, Muzej istorije nauke u Oksfordu, koji je krajem prošle godine priredio i prvu veliku izložbu steampunk umetničkih dela.

Top streampunk literatura za inspirisanje, pored Wellsa i Twaina, počinje s obaveznim kapetanom Nemom iz Nautiliusa, bilo da je u pitanju knjiga, bilo film. Slede novije stvari, tipa Mervyn Peake ("Titus Groan", "Gormenghast" i "Titus Alone" iz "Gormenghast" trilogije), Michael Moorcock ("Elric of Melnibone", "Corum", "Warlord of the Air"), China Mieville ("Perdido Street Station"), te "The League of Extraordienry Gentelemen" Alana Moora i Kevin O'Neilla.

U svakom slučaju, provereni doživljaj čarolije steampunka može da se doživi preko "Diferencijalne mašine" Williama Gibsona i Brucea Sterlinga, u kojoj lord Byron i Charles Babbage uspevaju da konstruišu mehaničko digitalni kompjuter koji radi, ali i preko radova Jake von Slatta koji je kreirao retro izgled računara, muzičkih instrumenata, pa čak i iPoda.

A pošto se pravi frik ne zaustavlja samo na gledanju i čitanju, već vozi steampunk motor, telefonira s steampunk telefona i razmišlja kako bi radio na paru dieselpunk auto Kapetana Nema iz filma „The Extraordinary Gentleman", ulazak u viktorijanski svet može da se zavrti već svakodnevnim nošenjem kompasa u džepu prugastih pantalona, ili bar igranjem sa steampunk setom od lego kockica, jer i to postoji.

 

ps. Ovaj blog posvecujem mojim drugarima iz ZMUC-a (Zemunski mali umetnicki centar)

 

Atačmenti



Komentari (132)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 17:34 06.10.2012

Re: eeeee,

kad zakasnis, pa ova vkc sve podeli-vracaj bre, onaj nakit, lulicu, tastaturu,...


nema frke, Angie, ovo sam ti sacuvala


kukusigameni kukusigameni 17:49 06.10.2012

Re: Hej,

Evo da se ovde nadovežem, pošto je st.jepan regaovao kako bih i ja.

megasupercool blog!


Moj mali prilog (nema veze sa steampunk-om ali ima veze sa steam-om) je moja ljubav prema steamcooking-u.





Gospodja Klara Gospodja Klara 17:53 06.10.2012

Re: Hej,

steamcooking


Najtoplije preporučujem, ovakav neki npr!
kukusigameni kukusigameni 18:01 06.10.2012

Re: Hej,

Gospodja Klara
Najtoplije preporučujem, ovakav neki npr!

E to!
A ja sad hoću da nabavim ovaj od bambusa.

Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 18:02 06.10.2012

Re: Hej, haj

Moj mali prilog (nema veze sa steampunk-om ali ima veze sa steam-om) je moja ljubav prema steamcooking-u.


ok, al moz da kuvas na streampunk šporetu, kuku:)

angie01 angie01 18:06 06.10.2012

Re: eeeee,

Vesna Knežević Ćosić
kad zakasnis, pa ova vkc sve podeli-vracaj bre, onaj nakit, lulicu, tastaturu,...nema frke, Angie, ovo sam ti sacuvala


jao sto je lep,..neophodan!
kukusigameni kukusigameni 18:15 06.10.2012

Re: Hej, haj

Vesna Knežević Ćosić

ok, al moz da kuvas na streampunk šporetu, kuku:)




Enivej, očas bih ga ja usvinjio. Bio bi pravi steampunk, sa naglaskom na punk.
antioksidant antioksidant 20:35 06.10.2012

Re: Hej,

Gospodja Klara
steamcooking


Najtoplije preporučujem, ovakav neki npr!

klaro, a zasto je prazan?
mislim, cuo sam da se ovo koristi za dijete ali nisam verovao da je njegova tajna u tome da se ne jede nista...
Gospodja Klara Gospodja Klara 21:18 06.10.2012

Re: Hej,

mislim, cuo sam da se ovo koristi za dijete ali nisam verovao da je njegova tajna u tome da se ne jede nista...


A bilo bi zgodno neko prasence da se utera unutra...

Nego: tanko nasečeš belo meso, pa krompir, šargarepu i cvetove brokolija, po spratovima, napariš to, izvadiš, malo preliješ istopljenim puterom i posoliš. Minimum brljanja i vremena, a zdravo i super ukusno.
maksa83 maksa83 21:20 06.10.2012

Re: Hej,

cvetove brokolija,

Obavestio moderaciju.
dragan7557 dragan7557 15:11 07.10.2012

Re: eeeee,

Vesna Knežević Ćosić
kad zakasnis, pa ova vkc sve podeli-vracaj bre, onaj nakit, lulicu, tastaturu,...


nema frke, Angie, ovo sam ti sacuvala



Vesna HVALA za najinteresantniji blog nedelje!

Sve ostalo je nula.

cerski
st.jepan st.jepan 15:59 06.10.2012

Evo,

mali retro-futuristički pridonos:




8c_competizione 8c_competizione 16:14 06.10.2012

falim te Boze ...

... da u ovoj Srbiji josh uvek ima normalno-uvrnutih ljudi!

svaka cast za Blog
docsumann docsumann 16:17 06.10.2012

1000 kako 1000 ako

Stavite na gomilu raznorazne ventile, prekidače, zupčanike i druge mehaničke drangulije koje su skrajnute početkom dvadesetog veka i naterajte ih da rade


onda bi mi mašinci bili glavni informatičari
blogovatelj blogovatelj 16:54 06.10.2012

Re: 1000 kako 1000 ako

onda bi mi mašinci bili glavni informatičari


Postoje pneumatska i hidraulicna digitalna kola.
Koriste se u rudnicima i slicnim lokacijama gde je upotreba ma kakve struje ekstremno rizicna.
Napravi se sistem cevki, a prolazak ili neprolazak gasa kroz njih predstavlja logicku nulu i jedinicu.

Link
docsumann docsumann 17:20 06.10.2012

Re: 1000 kako 1000 ako

Postoje pneumatska i hidraulicna digitalna kola.
Koriste se u rudnicima i slicnim lokacijama gde je upotreba ma kakve struje ekstremno rizicna.
Napravi se sistem cevki, a prolazak ili neprolazak gasa kroz njih predstavlja logicku nulu i jedinicu.


heh, pa imali smo mi na faksu predmete HEUS i PEUS (hidraulično-električani i pneumatsko-električni upravljački sistemi)
blue92 blue92 16:21 06.10.2012

duel


pet minuta pokretnih steampunk slika
--- sugestija: konzumirati to i sve tome slično

vs

praznina
--- terapija: ignorisati to i sve tome slično

angie01 angie01 16:39 06.10.2012

obavezni,

angie01 angie01 16:49 06.10.2012

Re: obavezni,

od mojih top ten-Brazil:

Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 18:09 06.10.2012

hohoho

Svima sam vam nalupala preporuke, hohoohoh, u duhu pozitvinih virbracija lalalala


docsumann docsumann 17:26 06.10.2012

Žil Vern, preteča

enterijer Nautilusa

Gospodja Klara Gospodja Klara 17:36 06.10.2012

Re: Žil Vern, preteča

enterijer Nautilusa


Mrzelo me da guglam.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 17:51 06.10.2012

i ovo

Charles Babbage's Difference Engine


bekasa bekasa 19:42 06.10.2012

Steampunk ZOO by Gvozdariki

Vladimir Gvozdev





Preporuka za blog!
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 21:55 06.10.2012

Re: Steampunk ZOO by Gvozdariki

Steampunk ZOO by Gvozdariki
Vladimir Gvozdev



uuu, fala ti bekasa, ovo je divota jedna

ps. zavirite u bekasin linak
myredneckself myredneckself 02:27 07.10.2012

Ada Lovelace, steampunk pioneer

Nemojte zaboraviti steampunk programerku Adu Lovelace, Byron-ovu ćerku,



čija majka se potrudila (pitanje je koliko je u tome uspela), da ona ne nasledi očevu "divlju krv", i ljubav prema poeziji. Jedina stvar koja je mogla da je skrene s tog puta, da ne postane poetical, bila je matematika.



Uzgred, još jedna steampunk pionirka - Hedi Lamar, o kojoj sam pisala ovde.



Evo jedne ukosnice iz kolekcije "Love Lamarr".









Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:21 07.10.2012

Re: Ada Lovelace, steampunk pioneer

Jao, daaa, i Hedi Lamar:) fala myredneckself sto si je se setila, ja sam pre par godina pisala nešto o njoj za rahmetli Borbu, ne znam ni dal imam tekst, sa'cu probam iskopam:)

Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:30 07.10.2012

Erotika u službi savremenih tehnologija


Dan pronalazača, 9. novembar, slavi se s razlogom na dan rođenja Hedi Lamar. Rođena godinu dana pre Prvog svetskog rata u jevrejskoj porodici kao Hedvig Eva Marija Kesler, ova prelepa kćerka bečkog direktora banke i pijanistkinje izazvala je veliki skandal glumeći u filmu „Ekstaza" 1933. godine.


Erotske scene, a pre svega izraz njenog lica na filmskom platnu, sablaznili su predratnu svetsku javnost. Devet godina kasnije, Hedi Lamar ponovo šokira svet kada prijavljuje svoj patent iz oblasti daljinskog upravljanja torpedima.

Ovaj izum, registrovan kao US-Patent Nr. 2,292,387 u američkom Patentnom zavodu, i danas se primenjuje u mobilnoj telefoniji i za upravljanje frekvencijama.

Inteligentna i lepa glumica bila je i izvrsna matematičarka. Zajedno sa Džordžom Antejlom smislila je i danas aktuelnu tehnologiju preskačućih frekvencija za radijsko navođenje torpeda, što je u prvoj polovini prošlog veka bilo teško da se otkrije i tako ometu radijski signali.

Zanimljivo je da ovaj izum nije korišćen za vreme Drugog svetskog rata, već tek dve decenije posle registracije. Godine 1962, tačno tri leta nakon isteka patentnih prava, tokom kubanske krize, američka mornarica je napravila prvi torpedo koji koristi ovu tehniku navođenja.

Principi Hedinog izuma, pametne bombe, koriste se i danas za uređaje programirane za pozicioniranje kao što je, na primer, GPS. Tri godine pred smrt, 1997, ozbiljni magazin „American Heritage of Invention & Technology" stavlja njenu sliku na naslovnu stranu.

Međutim, kada je pijanista Džordž Antejl, koautor patenta, pokušao da objasni američkim mornaričkim šefovima princip rada tehnike preskačućih frekvencija, za analogiju je uzeo primer iz konstruisanja koncertnog klavira i odmah shvatio da je pogrešio.

„Moj bože, lepo sam mogao da ih čujem kako se zgražavaju: 'A je l' to znači da moramo da uguramo ceo koncertni klavir u torpedo?'", rekao je Antejl.

Ideja je pala u vodu jer se mornarici učinilo da bi takav uređaj bio previše kabast da stane u torpedo, pa je moralo da prođe 20 godina da bi svima bilo jasno da su glumica i pijanista bili u pravu.

Hedi Lamar je već u trećem filmu koji je snimala dobila glavnu rolu. Bio je to film „Mi ne trebamo novac". Iste godine kada je snimila „Ekstazu", Hedi se udaje za bogatog bečkog industrijalca Frica Mendla, koji joj kao strog suprug zabranjuje da snima filmove, pa glumica beži od muža i krije se prvo u Parizu, kasnije u Londonu, da bi potom prešla u SAD.

U Americi je otkriva tadašnji filmski tajkun Luis B. Majer. Zgodna Bečlijka Hedvig Eva Marija Kesler menja ime u Hedi, potpisuje ugovor za čuveni MGM i preko noći biva proglašena za najlepšu ženu sveta, a hvale je i vide kao naslednicu Marlene Ditrih i Grete Garbo.

„Svaka devojka može da bude glamurozna. Sve što treba da čini jeste da mirno stoji i izgleda glupo", rekla je jednom prilikom Hedi Lamar, a ova njena izjava parafrazira se i danas.

Lepa i hrabra, Hedi Lamar bila je veliki protivnik fašističke Nemačke za vreme Drugog svetskog rata, tokom kojeg je otvoreno pomagala SAD.

Rođena 9. novembra 1913. godine u Austrougarskoj, Hedi se udavala šest puta. S prvim mužem Fricom Mendlom bila je u braku od 1933. do 1937, s drugim Džinom Markejem od 1939. do 1941, s trećim Džonom Loderom živela je od 1943.do 1947, sa četvrtim Tedijem Stoferom od 1951. do 1952, s petim, koji se zvao Houard Li, bila je od 1953. do 1960, a s poslednjim, šestim, Luisom J. Bojsom, bila je u braku od 1963. do 1965. godine.

Umrla je 2000. u 87. godini na Floridi, u Sjedinjenim Američkim Državama, zemlji koja je slavila njenu lepotu i talenat i pošto je prestala da snima filmove, 1958. godine. Kažu da je legenda bioskopskog platna poslednje godine života proživela u samoći. S prijateljima i rođacima se nije viđala. Komunicirala je samo preko telefona.

Baš ovaj podatak postao je i moto biografskog dokumentarca o pekrasnoj glumici. Reditelj Džordž Mič je s razlogom film nazvao „Calling Hedy Lamarr". U njemu je intervjuisao ljude koji su je dobro poznavali, između ostalih i njenog sina iz trećeg braka, Antonija Lodera.

Interesantno je da se sin Hedi Lamar bavi telekomunikacijama, ali i da sanja o tome da napravi holivudski spektakl o životu svoje majke, inteligentne lepotice i izumiteljke.

Vesna Knežević Ćosić

Izvor: borba.rs
jasnaz jasnaz 08:50 08.10.2012

домаћи rad .)



PANKER



__________________фala Vesna! ______________________
st.jepan st.jepan 16:28 08.10.2012

Re: домаћи rad .)

jasnaz
PANKER__________________


Aleksandar Gligorijević

noboole noboole 11:07 08.10.2012

.

re China Mievilla - ovog pisca piarujem u svakoj prilici, knjigama kao sto je
City and the City i , donekle, Embassytown, zasluzuje mesto medju budutjim
klasicima post-2001 knjizevnosti.

Iako koristi elemente steampunka, taj podzanr je preuzak za njegov rad uostalom kao i bilo koji zanr (sto mu je bila i namera).

On i nekolicina drugih cine preturanje gomile djubreta po SF&F policama i dalje
smislenim.



maksa83 maksa83 12:38 08.10.2012

Re: .

re China Mievilla - ovog pisca piarujem u svakoj prilici, knjigama kao sto je

+1 za Čajna Melvila.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana