Društvo| Ekonomija

Liberalna ekonomija - revisited

Saša Radulović RSS / 07.10.2012. u 23:45

Sada već daleke 2008.godine sam napisao tekst Liberalna ekonomija - prvi deo. U njemu sam napravio kratak uvod u evolucionu biologiju, sociobiologiju i evolucionu psihologiju, pregled "novih" saznanja o čoveku i prirodi. Nisam iz ovi saznanja izvlačio nikakve zaključke. Samo sam ih konstatovao.

Temelji evolucione bilogoije, sociobilogije, evolucione psihologije i teorije uma i svesti koje iz njih proizilaze su udareni u poslednjih 50 godina i predstavljaju opšte mesto u svetu. Ovi temelji se smatraju naučno dokazanim. Okvir je postavljen. Podvlačim: temelji i okvir. Ima još toliko toga što ne razumemo dobro. Postoji i mnogo pretpostavki koje će se pokazati tačnim ili pogrešnim. Predstoji nam veoma uzbudljivo vreme slaganja svih mozaika, rekonstrukcije evolucije mozga i punog saznanja o tome kako mozak radi.

Naravno, ima još uvek mnogo skeptika, ali sve manje. Isto kao i što sama teorija evolucije dan danas ima mnogo skeptika, mada većina čovečanstva te skeptike ne uzima više za ozbiljno. Prvi talas otpora je dolazio od naučnika čiji radovi su bili "ugroženi" novom teorijom. On je već gotovo potpuno zamro. Drugi talas od određenih filozofa i većine teologa, kad su shvatili da teorija opstaje i da naučnici misle ozbiljno, a da zadire u oblast koju su smatrali svojom. I on zamire. Ostali su nam naučnici, filozofi i teolozi sa prefiksom kvazi. U prevodu, ideolozi dogme. Oni koji, bez obzira na dokaze, ne mogu da veruju da su stvari takve kakve su.

Ovde ću ukratko ponoviti glavne teze iz bloga iz 2008.godine. Sam tekst sadrži. detaljnija objašnjenja.

Ponavljanje gradiva

Čovek je biološka mašina. Mozak je biološki kompjuter. Zbog toga je analogija sa hardverom i softverom računara gotovo potpuna.

Čovekov hardver, vi, se samoizgradi od jedne jedine ćelije. U toj prvoj ćeliji je u potpunosti definisan sav vaš hardver, svi vaši organi, vaš izgled, vaš mozak ...

Sve ove informacije sadrži vaš DNK, vaši geni. Vaši geni sadrže informacije o izgradnji vas. Ove informacije su u digitalnom obliku. Vaša prva ćelija sadrži i mehanizam čitanja tih digitalnih informacija iz vaših gena i implementaciju tih informacija kroz deobu ćelija i kreiranje svih vaših organa. Vaš DNK je jedinstveno vaš. Niko drugi ga nema. Geni drugih ljudi su slični vašim, ali nisu isti.

Vaš hardver dolazi i sa sistemskim softverom. Operativnim sistemom. Ovaj sistemski softver je deo hardvera. Ovaj softver je takođe definisan vašim DNK, vašim genima. Vaša prva ćelija sadrži i ovaj sofver koji se pohranjuje u ljudskom mozgu i sa kojim se rađate. Ovaj softver sadrži programe - algoritme za razne stvari:
- upravljanje srcem, plućima, želucem, bubrezima ... svim organima
- upravljanje i interpretacija čula: vid, sluh, miris, ukus, dodir
- svi vaši nagoni su programi
- sve vaše potrebe su programi
- sve vaše emocije su programi
- ljubav je program
- altruizam je program
- prepoznavanje lepote je program
- potreba za isticanjem, da sam drugačiji od drugih, je program
- to što mlad muškarac u proseku više puta u minutu automatski pomisli na seks je program
- to što prosečna mlada žena više puta u toku jednog sata automatski pomisli na seks je program
- to što vas je strah za vaš život i život onih koje volite je program
- to što želite i volite sigurnost je program
- to što ste radoznali je program
- ...

Svi programi imaju isti cilj: zaštita jedinke i povećavanje njenih šansi da napravi potomke. Potomke koji će nositi kopije vaših gena. Geni sadrže programe koji se bore sa drugim genima za prevlast i što veći broj kopija.

Neki od ovih programa nas nagrađuju, neki kažnjavaju. Oni koji nagrađuju pokreću seriju hemijskih reakcija od kojih se osećamo super. Slično drogama. Oni koji kažnjavaju proizvode fizičku bol.

Svi ovi programi su evolucione strategije i rezultat su multimiliongodišnje evolucione utakmice. Svi ovi programi su pohranjeni u DNK vaše prve ćelije. One prve ćelije koju su napravili vaši roditelji.

Vaš sistemski sotver dolazi i sa izuzetno važnim programom: program za pisanje programa. Tu počinje vaš softver. Softever koji sami pišete, uz pomoć prvo vaše porodice, zatim šireg okruženja, obrazovnog sistema, društva ... ima moć da zameni, iskoristi i/ili unapredi većinu genetskih programa sa kojim ste rođeni.

Humanizam

I altruizam i humanizam i ljubav i plemenitost su isto toliko prirodni i genetski koliko i individualnost, seksualnost, želja za isticanjem, zavist i pohlepa. Svi oni su programi. Svi ovi programi su sadržani u prvoj ćeliji. Svi oni predstavljaju evolucione strategije važne za preživaljavanje.

Čovek i njegovo ponašanje nije samo genetički određeno. Genetika daje početno stanje. Stanje u trenutku rođenja. Softverski deo određuje ostalo: vaša porodica, društvo, kultura ...

Naš mozak i sav naš hardver, dizajn današnjeg čoveka, je između 20.000 do 50.000 godina star. Genetici treba toliko vremena da dovede do fizičkih promena u DNK u preovlađujućem broju jedinki. Naš mozak sadrži genetske programe koji su bili najbolji za preživljavanja u okruženju pre 30.000 godina. Naš softver, naše obrazovanje, okruženje, društvo je 30.000 godina ispred onoga za koje je dizajniran naš mozak. I teško ih je pomiriti. Ovaj sukob drugim imenom zovemo: human condition. Razapeti između nagona i racija. Između surovosti prirode i njenih zakona i humanizma kao evolucione strategije, čovekovog odgovora na prirodu i ograničenje njenog hardvera.

Čemu u današnjem društvu služi program koji vas tera da pomislite na seks svakih par minuta?

Emocije nisu samo ljudske. Emocije su genetske. Imaju ih i životinje.
Ljubav i altruizam nisu samo ljudski. Oni su genetski. Imaju ih i životinje. Pitajte Jesenjina.

Humanizam je najljudskije u čoveku. Čovekovo društvo i njegova težnja ka humanom je jedinstveno ljudsko.


U potrazi za ličnom srećom

Genetika primarno određuje naše potrebe. One su nam diktirane i ne možemo da ih ignorišemo. One su uglavnom egzistencijalne.

Čoveku je najvažnija sigurnost. Prvo egzistencijalna. Nesigurnost proizvodi strah.

Čovek ne voli konkurenciju. Čovek voli da je naj- bolji, lepši, pamteniji, bogatiji ...

Čovek ne voli promene - who moved my cheese? Čovek ne voli nepoznato. Jer može biti nesigurno. Sadašnje stanje, kakvo god da je, je sigurno.

Čovek ne voli konflikt. Agresija je odbrambeni mehanizma. Konflikt je krajnje neprijatan. Pokreće čitav niz "neprijatnih" programa koji proizvode bol.

Čovekovi najveći strahovi su smrt (njega ili bližnjih) i gubitak posla. Oba su egzistencijalne prirode.


Sa druge strane:

Nema napretka bez promene.

Nema napretka bez konkurencije.

Nema konkurencije bez konflikta.

Čovek ima genetsku potrebu da bude primećen i da se istakne. Nema isticanja bez konkurencije. Rešenja ovih paradoksa pokreću civilizaciju napred.


Bukvalno liberalno

Sloboda postoji u prirodi. Ali ne izgleda mnogo lepo. Definitivno nije humano. Jedina regulacija koja postoji je da jači i brži proždire slabijeg i sporijeg. Smrt je osnovni mehanizam prirodne selekcije. Svet je nehuman, nije primeren čoveku, bez regulacije. Društvo teži humanim rešenjima. Jer su ona po meri čoveka, ne po meri prirode i njenih prostih zakona prirodne selekcije koji su bukvalno liberalni. Tražimo humano liberalno.

Toliko za ovaj put. 

 

Liberalna ekonomija - prvi deo

 

https://www.facebook.com/SasaRadulovich

https://twitter.com/SasaRadulovich.

 



Komentari (141)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 23:55 07.10.2012

E, cenjeni Saša ...

šta vrede tekstovi
Sada već daleke 2008.godine sam napisao tekst

kad ovde malo ko hoće da zasuče rukave

satinelle satinelle 23:57 07.10.2012

covek

je "strucno" objasnio zasto treba da postoji gay populacija...Hocemo jos o tome, ili o Tomi?
loader loader 00:30 08.10.2012

Re: covek

satinelle
je "strucno" objasnio zasto treba da postoji gay populacija...Hocemo jos o tome, ili o Tomi?

O Tomi? Ma, kakvi. Toma govori sam za sebe.
Nego, takav lični mir pred punom pitanja (z)Oljom u Utisku... Impresivno. Kao da je sa Tibeta sišao i iskulirao. Jedino što nikakve odgovore nema na konkretna pitanja. Sve je ono u fazonu "biće to rešeno uskoro"... Dobro, naravno, niko nenaivan nije ni očekivao da će biti drugačije. Međutim, opet to ne umanjuje utisak egzotike
satinelle satinelle 00:45 08.10.2012

Re: covek

Nisam gledala, imala sam pametnija posla, ali mi je Mileva javila da je "sve pod kontrolom".
jedi-knight jedi-knight 16:33 08.10.2012

Re: covek

covek
je "strucno" objasnio zasto treba da postoji gay populacija...Hocemo jos o tome, ili o Tomi?


Svi programi imaju isti cilj: zaštita jedinke i povećavanje njenih šansi da napravi potomke. Potomke koji će nositi kopije vaših gena.


satinelle satinelle 22:23 08.10.2012

Re: covek

jedi-knight
covekje "strucno" objasnio zasto treba da postoji gay populacija...Hocemo jos o tome, ili o Tomi?
Svi programi imaju isti cilj: zaštita jedinke i povećavanje njenih šansi da napravi potomke. Potomke koji će nositi kopije vaših gena.


Ti programi su projekti, ali ja smatram da su vec bivsi. Zastita jedinke i povecanje njene vrste i opstanka su pod znakom pitanja. Cilj je da se smanji populacija, na ovaj ili onaj nacin. Cilj opravdava sredstvo. Sta je danas humano? Vise je humanitarno. Deficiti, nedostaci...osnovnih zivotnih resursa na lepoj planeti Zemlji...nafte, gasa, hrane...Sve se krece, sve se menja. Svaki ciklus, drustva ili jedinke, ima svoj pocetak i kraj. Nazalost, ljudi su stvorili velika dela, ali su ljudi sposobni i da unistavaju sve sto su ikada stvorili.
sevarlica sevarlica 10:06 09.10.2012

Re: covek

Cilj je da se smanji populacija, na ovaj ili onaj nacin. Cilj opravdava sredstvo


Smanjenje populacije je politički cilj.
To je demonstracija moći bogate manjine nad siromašnom većinom. Neka se uvede pravilo npr. 2deteta, ali da važi isto za siromaha iz Somalije i Rotšilda :S

Produženje vrste je biološki cilj.
Bez obzira na stepen svesti čoveka, osnovni-iskonski porivi uvek nadvladaju civilizacijske. Produženje vrste je jedina realna funkcija svake jedinke, svih živih bića, pa i čoveka. To je prirodan put.

Šta je danas humano?Isto kao i uvek.
Da li je humano dozvoliti svakom slobodu da bira koliko će poroda imati, iako to direktno vodi u prenaseljenost apokaliptičnih razmera? Jeste humano, ali nije pragmatično.
Najpragmatičnije bi bilo da se ograniči broj potomaka, da se probere kvalitet potomaka, itd., ali ko daje za pravo bilo kome da određuje ko će da živi i kako će da živi?
Saša Radulović Saša Radulović 11:00 09.10.2012

Re: covek

je "strucno" objasnio zasto treba da postoji gay populacija


Homoseksualizam je genetska varijacija. On postoji i uvek je postojao i postojaće. Ne zato što to tako treba ili ne treba. Prosto zato što to jeste.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 16:56 09.10.2012

Re: covek

Homoseksualizam je genetska varijacija.


Ne baš. Geni igraju ulogu ali
Wiki

Ulogu igra i prenatalna izloženost određenim hormonima u određeno vreme.

Takođe, kod osoba koje nisu na krajnjim granicama spektra hetero-homo kulturološki uticaji mogu "pogurati" osobu u jednu ili drugu stranu.


zemljanin zemljanin 02:28 08.10.2012

altruizam

ne bih baš rekao da je altruizam, prirodno ponašanje i da ga je moguće naći/videti u prirodi ... geni su sebični i nemaju indicije ka žrtvovanju osim za direktne potomke ...

čisto teorijski, arhiviranje podataka je moguće svesti na jedan bajt
Saša Radulović Saša Radulović 07:10 08.10.2012

Re: altruizam

U prvom tekstu je objašnjenje genetske prirode altruizma. Gen altruizma jeste isto tako sebičan kao i gen varalice. Gen altruizma je prevagnuo i dominantan je.
s.dj s.dj 07:57 08.10.2012

Re: altruizam

ne bih baš rekao da je altruizam, prirodno ponašanje i da ga je moguće naći/videti u prirodi ... geni su sebični i nemaju indicije ka žrtvovanju osim za direktne potomke ...


Pčele, mravi? Istina to su sestrinstva i bratstva ali i očigledni primeri...
zemljanin zemljanin 11:04 08.10.2012

Re: altruizam

s.dj
ne bih baš rekao da je altruizam, prirodno ponašanje i da ga je moguće naći/videti u prirodi ... geni su sebični i nemaju indicije ka žrtvovanju osim za direktne potomke ...


Pčele, mravi? Istina to su sestrinstva i bratstva ali i očigledni primeri...

pčele i mravi nisu jedinstvene jedinke već kolonije klonova (uslovno rečeno) ... van tih "sve za maticu" organizama, altruizam nema primenu u prirodi ...

ako govorimo o "sebičnom genu" i uspešnosti vrste, evolucija ne garantuje apsolutno ništa ... uspešna vrsta je možda samo stranputica koja će u nekom vremenskom trenutku nestati ... uspešna vrsta su krokodili a sve ostale +/- su pojave koje možda i potraju

Ok, da sačekamo nastavak priče mada mi ovaj početak vezivanja argumentacije deluje neubedljivo tj. kontradiktorno jer osmišljava evoluciju koja to nije ...
s.dj s.dj 11:11 08.10.2012

Re: altruizam

uspešna vrsta je možda samo stranputica koja će u nekom vremenskom trenutku nestati ...


Ne govorim o vrstama već o genima u svetlu činjenice da su jedni te isti geni u najrazličitijim vrstama i da je na neki, kažu sebičan, način njima prilično svejedno da li će opstati u Vama ili Vašim rođacima, susedima, ljudima koje ne poznajete ili drugim vrstama sa kojima se ljudska vrsta ne poistovećuje.
Saša Radulović Saša Radulović 11:32 08.10.2012

Re: altruizam

van tih "sve za maticu" organizama, altruizam nema primenu u prirodi ...


Ovo nije tačno. Pročitajte prvi tekst koji daje primer recipročnog altruizma kod ptica. Ovaj altruizam je jedan od uzročnika ubrzanog razvoja inteligencije.
zemljanin zemljanin 16:39 08.10.2012

Re: altruizam

Saša Radulović
van tih "sve za maticu" organizama, altruizam nema primenu u prirodi ...


Ovo nije tačno. Pročitajte prvi tekst koji daje primer recipročnog altruizma kod ptica. Ovaj altruizam je jedan od uzročnika ubrzanog razvoja inteligencije.

OK, tako definisan altruizam (pojmovno) nalazimo i van ljudi i to jeste tačno. Ali u sklopu tvoga teksta, altruizam je model ponašanja koji ti definišeš kao nezavisan program. Taj program je samo posledica sebičnosti. Evoluciono, sistem će probati sve opcije ne dajući im nikakav prioritet. Posledica takvog pristupa je da će se neki organizmi uvećavati i opstajati uspešnije od drugih. Zbog uspešnosti njihovog razmnožavanja imaćemo i posledicu prenosa skoro svih njihovih gena.

Altruizam je tu zaslužan u mnogo maloj meri i vođen sebičnim ponašanjem jedinke ili skupa gena. Nije svesno ponašanje i nije "kamen temeljac" uspeha. U ljudskom poimanju te pojave su sasvim (teorijski ili kulturno) drugačiji motivi. Uvođenje, jednog od oblika ponašanja u prirodi koji je igrom slučaja bio u društvu drugih dobrih i loših osobina i davanje značaja za dalju priču je selektivni prilaz.

Virusi koji su uspeli da se adaptiraju i ubace u DNK složenih organizama nisu altruisti iako se može reći da nas oni ne napadaju jer im je bolje sa nama. Činjenica je da su se oni ubacili u sve DNK kodove pa tako i u naš, i da nas ne napadaju direktno jer koriste druge mehanizme iskorišćavanja.

Taj model, svesnog žrtovanja za "više" ciljeve je jako opasno uvoditi u društvene nauke, zato malo insistiram na tome da je altruizam posledica sebičnosti i da ga tako moramo i tretirati ili "varanje koje to nije". Nema razlike između altriustičke vrste i one ne-altruističke jer obe preživljavaju. Cela priča je isuviše kompleksa da bi je sveli na izdvajanje jednog modela i zanemarivanju ostalih a čini mi se da je to ovde slučaj.

Za dalju razradu tvoje ideje je altruizam definitivno potreban jer na njemu insistiraš pa zato i insistiram da altruizam svedeno na njegovu pravu meru a to jeste varijacija sebičnosti ili lažna slika.

Volim da navodim primer krokodila jer je to vrsta ili skup gena koje je dokazano uspešan u jako dugom vremenskom periodu. SVe ostale vrste (o ljudima da i ne govorim) su tu jako kratko da bi iz njihovih "programa" i modela, mogli zaključiti da je to dobro za budućnost.

Ili da pojednostavimo, bilo je nekoliko velikih izumiranja na planeti gde su skoro svi obrasci poništeni. Brisanje celokupnog postojećeg razvoja ne znači da su preživeli samo uspešni već oni koji su naprimitivniji ali se najbrže razmnožavaju pa samim tim i najbrže adaptiraju. U suprotnom bi dinosaurusi i dalje šetali ovim predelima i cela ova priča bi bila samo misaoni eksperimant dremajućeg T-Rexa. Ne treba nikada zaboraviti da smo mi ovde pukom slučajnošču i da na skali stotina miliona godina mi skoro i da ne postojimo. Zato ti modeli koje pominješ nisu evoluciono dokazani već samo posledica mnogih slučajnosti a veliki deo nema nikakve veze sa evolucijom već sa spoljašnjim katastrofama.
Saša Radulović Saša Radulović 10:56 09.10.2012

Re: altruizam

Mislim da ubacujete tvdnje i tumačenja u tekst koje nisam ni mislio ni napisoa, niti ću :)

Govorim isljučivo o recipročnom altruizmu i to u kontekstu boljeg preživljavanja. Nikakav altruzima u značenjima kakav mu daju romantičari. I nikakvi viši ciljevi.

Gen recipročnog altruizma je preživeo najbolje. Nalazi se u svim ljudima. Algoritam recipročnog altruizam je direktno vezan i sa troškom pružanja pomoći drugom.

I nigde ne govorim o tome kako bi trebalo da bude. Samo o tome kako jeste. Konstatujem činjenice o današnjem svetu i današnjim ljudima i njihovoj prirodi i genima.

buckoalisac buckoalisac 15:11 09.10.2012

Re: altruizam

zemljanin

Taj model, svesnog žrtovanja za "više" ciljeve je jako opasno uvoditi u društvene nauke, zato malo insistiram na tome da je altruizam posledica sebičnosti i da ga tako moramo i tretirati ili "varanje koje to nije".


Ako je opasno uvoditi termin altruizam za određeno ponašanje u živom svetu, onda je opasno i tvrditi da je to ponašanje posledica sebičnosti. Barem ne dok se ne daju neke ograde i pojašnjenja. Ne zvuči mi dobro reći kako nema u živom svetu altruizma, već je sve to čista sebičnost.


Volim da navodim primer krokodila jer je to vrsta ili skup gena koje je dokazano uspešan u jako dugom vremenskom periodu. SVe ostale vrste (o ljudima da i ne govorim) su tu jako kratko da bi iz njihovih "programa" i modela, mogli zaključiti da je to dobro za budućnost.


Žabe su starije.
zemljanin zemljanin 20:05 09.10.2012

Re: altruizam

Ako je opasno uvoditi termin altruizam za određeno ponašanje u živom svetu, onda je opasno i tvrditi da je to ponašanje posledica sebičnosti. Barem ne dok se ne daju neke ograde i pojašnjenja. Ne zvuči mi dobro reći kako nema u živom svetu altruizma, već je sve to čista sebičnost.

Apsolutno svako ponašanje ljudske vrste može naći svoje uporište u prirodi ... Onoga trenutka kada su se formirali prvi višećelijski organizmi mi možemo uvesti pojam altruizima i odricanje individualnosti i slobode ... samo što ljudsko tumačenje tih pojmova ima ljudsku konotaciju a ne prirodnu i evolutivnu selekciju i eksperiment ...

Mi možemo tvrditi i dokazati na bazi zemaljske evolucije da je život krenuo od jednostavnog ka složenom ali ne možemo to uspostavljati kao jedini put jer onda evoluciji dajemo smisao i cilj koji ona nema ... znači sve je moguće i sve se proba pa šta preživi ...

Očito da je model grupe imao svoje uspehe ali zbog toga nisu svi ostali modeli izumrli ... model grupe podrazumeva udruživanje, raspodelu, "žrtvovanje", specijalizaciju itd. ... model grupe van fizičke zajednice ćelija je nadogradnja modela ali se uči u grupi ... ne postoji gen za altruizam već se prenosi u uči u grupi ... ali je on samo jedan oblik ponašanja koji u kombinaciji sa mnogim drugim oblicima daje određene rezultate i ništa više ... međutim osnova modela ljudskog ustrojstva koji crpe svoje korene u prirodi je opasna jer se nikada ne zna koju osobinu i oblik ponašanja će uzeti kao bazu za dalje teoretisanje ...

U nekom drugačijem modelu će neki ljudi izabrati model mrava kao dokazano potvrđen i uspešan ... sa aspekta nauke i činjeica to jeste tačno ... pa onda idu kaste i hijerarhija ... ali u ovom trentuku ne znam kuda vodi originalni tekst ali mi se "temelj i osnova" uopšte ne čine apsolutnim već selektivnim ... zato sam ga i nazvao "reverzibilnim inženjeringom" ... ali videćemo
Saša Radulović Saša Radulović 00:59 10.10.2012

Re: altruizam

Saosećanje, saradnja, pravednost i recipročnost.




buckoalisac buckoalisac 13:22 10.10.2012

Re: altruizam

zemljanin
Ako je opasno uvoditi termin altruizam za određeno ponašanje u živom svetu, onda je opasno i tvrditi da je to ponašanje posledica sebičnosti. Barem ne dok se ne daju neke ograde i pojašnjenja. Ne zvuči mi dobro reći kako nema u živom svetu altruizma, već je sve to čista sebičnost.

Apsolutno svako ponašanje ljudske vrste može naći svoje uporište u prirodi ... Onoga trenutka kada su se formirali prvi višećelijski organizmi mi možemo uvesti pojam altruizima i odricanje individualnosti i slobode ... samo što ljudsko tumačenje tih pojmova ima ljudsku konotaciju a ne prirodnu i evolutivnu selekciju i eksperiment ...


Dabome. Jasno. Ono što ja htedoh reći je da i pojam sebičnost ima ljudsku konotaciju i da je prihvatljivije u određenom kontekstu pojam altruizam, uz potrebna pojašnjenja, koristiti bez dodatnog kompllikovanja pojmom sebičnosti.

Očito da je model grupe imao svoje uspehe ali zbog toga nisu svi ostali modeli izumrli ... model grupe podrazumeva udruživanje, raspodelu, "žrtvovanje", specijalizaciju itd. ... model grupe van fizičke zajednice ćelija je nadogradnja modela ali se uči u grupi ... ne postoji gen za altruizam već se prenosi u uči u grupi ... ali je on samo jedan oblik ponašanja koji u kombinaciji sa mnogim drugim oblicima daje određene rezultate i ništa više ...


Verovatno ne postoji jedan gen za altruizam (a za koju ljudsku karakteristiku i postoji samo jedan gen ?, negde sam skoro pročitao da ni boja očiju nije određena 100 % samo jednim genom, a u školi se učilo da je to jedna od retkih osobina kodirana jednim genom), ali genetička predispozicija verovatno postoji ili se ne bi održalo altruističko ponašanje.


U nekom drugačijem modelu će neki ljudi izabrati model mrava kao dokazano potvrđen i uspešan ... sa aspekta nauke i činjeica to jeste tačno ... pa onda idu kaste i hijerarhija ... ali u ovom trentuku ne znam kuda vodi originalni tekst ali mi se "temelj i osnova" uopšte ne čine apsolutnim već selektivnim ... zato sam ga i nazvao "reverzibilnim inženjeringom" ... ali videćemo


Čini mi se da autor želi da "uvede" altruizam u društvene nauke, kao što se neko već bojao da je slučaj, a sa obrazloženjem da je čovek u značajnoj meri altruistično biće i da mu je, kao takvom, altruizam svojstven i u ekonomiji. Ako je to slučaj klikćem mu u podršku svojim slabim laičkim glasom i nadam se da će to uspešno izvesti. Ono što me muči jeste baziranje priče na preredukovanim predstavljanjem evolucione teorije. Prihvatam da je redukovanje neophodno kada pričaš pučanstvu, ali previše uprošćavanja može iskriviti osnovnu sliku. Evo, recimo, ne samo u prikazu autora već i u reagovanjima, se govori ili o jedinkama, ili o vrstama, ili o genima, a, koliko načuh, jedinična kategorija u evoluciji je populacija. Da li sam dobro čuo ili da properem ušesa ? Kada se pođe od populacije kao osnove, onda pojmovi najbrži, najjači i najbolji značajno gube na ubedljivosti, a i pojmovi altruizam i sebičnost dobiju nešto drugačiju konotaciju.
zemljanin zemljanin 19:28 10.10.2012

Re: altruizam

Evo, recimo, ne samo u prikazu autora već i u reagovanjima, se govori ili o jedinkama, ili o vrstama, ili o genima, a, koliko načuh, jedinična kategorija u evoluciji je populacija. Da li sam dobro čuo ili da properem ušesa ? Kada se pođe od populacije kao osnove, onda pojmovi najbrži, najjači i najbolji značajno gube na ubedljivosti, a i pojmovi altruizam i sebičnost dobiju nešto drugačiju konotaciju.



Ovaj, prvi, tekst je +/- prepričani "Sebični gen" od R.Dowkinsa ... videćemo nastavak
s.dj s.dj 07:54 08.10.2012

DNK je javno dobro

Vaš DNK je jedinstveno vaš. Niko drugi ga nema. Geni drugih ljudi su slični vašim, ali nisu isti.


The chimpanzee and the human share about 99.5 per cent of their evolutionary history, yet most human thinkers regard the chimp as a malformed, irrelevant oddity while seeing themselves as stepping-stones to the Almighty.
RICHARD DAWKINS

Osnov sociobiologije je u tome da je većina gena zajednička (čak izmedju različitih vrsta) i da je preživljavanje (opstanak) gena u suštini živog sveta što utiče i na socijalno ponašanje.
Saša Radulović Saša Radulović 08:17 08.10.2012

Re: DNK je javno dobro

I korak dalje. Osnovni mehanizam života, DNK informacije, geni i mehanizam čitanja gena i kreiranja jedinke na osnovu vih informacija, su isti za sva živa bića. I za mrave, i za pčele i za mačke i za majmune i za ljude.
s.dj s.dj 08:37 08.10.2012

Re: DNK je javno dobro

Naravno, ali ponovo ističem značaj istovetnosti gena izmedju različitih vrsta. Živi svet je baziran na opstanku gena a ne vrsta. Genima je donekle svejedno da li opstaju u vama ili vasoj sestri ili u crvu koga ste nehotice zgazili. Da radoznalima uštedim vreme, prvi link koji se otvara na google search je www.hhmi.org/genesweshare sa temom: The Genes We Share with Yeast, Flies, Worms, and Mice
Kažem donekle, jer im svakako više odgovaraju vrste sa većim šansama za opstanak. Sa druge strane ta mala razlika u genima čini celu priču zanimljivijom i na neki način nepredvidljivom.
Goran Vučković Goran Vučković 08:49 08.10.2012

Jevanđelje po Saši

Ćao Saša,

gledam ovaj tekst... rizikovaću: koja je suštinska razlika između ovog opisa liberalne ekonomije i stvari tipa Knjige postanja i ekvivalentnih spisa u drugim religijama?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:01 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Ima razlike Mojsije & co. su ubedljiviji.
Goran Vučković Goran Vučković 09:05 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Ima razlike Mojsije & co. su ubedljiviji.

Ima nešto i u Savlu...
jinks jinks 09:20 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Jedino sto su se ispod Liberalnog jevandjelja do sada pojavljivali sve sami Pinkovi, Laterne, Delte, Bebe, Janjusevici i Kolesari ... nigde ni jednog sveca na vidiku.
Goran Vučković Goran Vučković 09:21 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Jedino sto su se ispod Liberalnog jevandjelja do sada pojavljivali sve sami Pinkovi, Laterne, Delte, Bebe, Janjusevici i Kolesari ... nigde ni jednog sveca na vidiku.

Ih... daj im 2000 godina, pa ćeš videti čuda
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 09:22 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

koja je suštinska razlika između ovog opisa liberalne ekonomije i stvari tipa Knjige postanja i ekvivalentnih spisa u drugim religijama


Temelji evolucione bilogoije, sociobilogije, evolucione psihologije i teorije uma i svesti koje iz njih proizilaze su udareni u poslednjih 50 godina i predstavljaju opšte mesto u svetu. Ovi temelji se smatraju naučno dokazanim. Okvir je postavljen. Podvlačim: temelji i okvir. Ima još toliko toga što ne razumemo dobro. Postoji i mnogo pretpostavki koje će se pokazati tačnim ili pogrešnim. Predstoji nam veoma uzbudljivo vreme slaganja svih mozaika, rekonstrukcije evolucije mozga i punog saznanja o tome kako mozak radi.


Razlika ja u tome što evoluciona biologija radi sa testabilnim hipotezama a knjiga postanka sa dokazano pogrešnim.

Štaviše pošto obrazovani kler shvata koliko je lako pokazati da je knjiga postanja pogršan opis dešavanja, pokušavaju da se advokatski izvuku i da nam objasne kako je opis u knjizi postanka metaforičan.

Inače svaki deo biblije za koji se dokaže da je pogrešan, ubrzo postaje metaforičan, a bog se povlači u sve uže pukotine naučnog znanja. (Ovo naravno u onim društvima gde kler nema moć da zatvori/muči/spali one koji otkrivaju naučna znanja.)
s.dj s.dj 09:23 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Suštinska razlika?
Autor pravi interesantnu paralelu između "liberalnog tržišta gena" i liberalnog ekonomskog tržišta pri čemu su obe teme naučno zasnovane i objašnjive.
stvari tipa Knjige postanja i ekvivalentnih spisa u drugim religijama

Da li svi znamo da se radi o dogmatskoj misli, jasnoj suprotnosti gore navedenim metodama?
Goran Vučković Goran Vučković 09:31 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši


Razlika ja u tome što evoluciona biologija radi sa testabilnim hipotezama a knjiga postanka sa dokazano pogrešnim.

Hm... zar ti se ne čini da je ovo odgovor na neko drugo pitanje, a ne ono koje sam ja postavio?
s.dj s.dj 09:33 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Pinkovi, Laterne, Delte, Bebe, Janjusevici i Kolesari

To je tačno ali genetika ima odgovor zašto je to tako. S obzirom da ozbiljan odgovor prevazilazi obim ovog bloga preporučujem knjigu gore citiranog autora - RICHARD DAWKINS Selfish Gene. Napisana je naučno-popularnim jezikom, lako dostupnim širokoj publici. Rekao bih daleko preglednije i razumljivije štivo nego Biblija.
Saša Radulović Saša Radulović 09:43 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

koja je suštinska razlika između ovog opisa liberalne ekonomije


Ne znam gde si video opis liberalne ekonomije? Tekst je tek uvod u razgovor o liberalnoj ekonomiji i liberalnom društvu.

U njemu sam napravio kratak uvod u evolucionu biologiju, sociobiologiju i evolucionu psihologiju, pregled "novih" saznanja o čoveku i prirodi. Nisam iz ovi saznanja izvlačio nikakve zaključke. Samo sam ih konstatovao.


Ako je nešto netačno ili pogrešno prikazano u konstatacijama, kaži.

Ovej tekst je samo ponavljanje konstatacija iz prvog. Priroda je bukvalno liberalna. To je činjenica. To naravno nije argument da i društvo treba da bude bukvalno liberalno. Upravo suprotvno. Protivi se osnovnim potrabama čoveka iznesenim u tekstu.

Mislim da je potrebno humano liberalno društvo. O tome u narednim tekstovima. Da bi mogli da argumentovano razgovaramo o tome, mislim da je važno početi od početka: potreba čoveka, kako su nastale te potrebe, kako čovek reaguje na okolinu.
Goran Vučković Goran Vučković 09:53 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Ne znam gde si video opis liberalne ekonomije?

Nepažljivo čitam - stavi, molim te, ovo da bude bold: "Nisam iz ovi saznanja izvlačio nikakve zaključke. Samo sam ih konstatovao."
buckoalisac buckoalisac 10:00 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

s.dj
S obzirom da ozbiljan odgovor prevazilazi obim ovog bloga preporučujem knjigu gore citiranog autora - RICHARD DAWKINS Selfish Gene.

Izvini, ima li ove knjige na srpskom jeziku i ako ima da li ipak preporučuješ da se čita na engleskom ?
Saša Radulović Saša Radulović 10:03 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Ima li nešto u konstatacijama što je sporno? Bitno je jer postavlja osnov za razgovor u narednim tekstovima.
s.dj s.dj 10:08 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Izvini, ima li ove knjige na srpskom jeziku i ako ima da li ipak preporučuješ da se čita na engleskom ?


Postoji i solidan prevod na srpski jezik, ali je davno rasprodat. Teško ga je pronaći u antikvarnicama. Čuo sam da postoji novo izdanje i da je primećeno u knjižari SANU.
Goran Vučković Goran Vučković 10:08 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Ima li nešto u konstatacijama što je sporno? Bitno je jer postavlja osnov za razgovor u narednim tekstovima.

Hm... ovo bih pre formulisao kao pitanje: zašto misliš da ovaj tekst postavlja osnov za razgovor u narednim tekstovima?
Goran Vučković Goran Vučković 10:10 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši


Postoji i solidan prevod na srpski jezik, ali je davno rasprodat. Teško ga je pronaći u antikvarnicama. Čuo sam da postoji novo izdanje i da je primećeno u knjižari SANU.

Sebični gen <<< link - Google je čudo - probaj uvek "pdf" u upitu
Saša Radulović Saša Radulović 10:18 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

zašto misliš da ovaj tekst postavlja osnov za razgovor u narednim tekstovima?


Potrebe čoveka. Genetska priroda čoveka. Ako već razgovaramo o društvu primerenom čoveku.

Sa druge strane, koje su konsekvence potpune slobode, društva po meri prirode. Društva bez regulacije.
Goran Vučković Goran Vučković 10:30 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Potrebe čoveka. Genetska priroda čoveka. Ako već razgovaramo o društvu primerenom čoveku.

Nisam siguran da su Pinker i Dokins baš idealni za objašnjavanje prirode i potreba čoveka, ali su svakako interesantna literatura.
Saša Radulović Saša Radulović 11:33 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

I beg to differ :)

Šta nedostaje?
Goran Vučković Goran Vučković 19:41 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

I beg to differ :)

Šta nedostaje?

Sa Dokinsom i Pinkerom? Pa da nije već Milan Ćirković dao detalja na onom starom blogu, ja bih verovatno pokušao sa onom replikom Kišovog Baruha Davida Nojmana o jednoj ili više knjiga.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:24 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Goran Vučković
Potrebe čoveka. Genetska priroda čoveka. Ako već razgovaramo o društvu primerenom čoveku.

Nisam siguran da su Pinker i Dokins baš idealni za objašnjavanje prirode i potreba čoveka, ali su svakako interesantna literatura.


grešniče!
omalovažavaš svetootaćke spise!
Goran Vučković Goran Vučković 21:42 08.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

omalovažavaš svetootaćke spise!

Saša Radulović Saša Radulović 10:08 09.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Sa Dokinsom i Pinkerom? Pa da nije već Milan Ćirković dao detalja na onom starom blogu, ja bih verovatno pokušao sa onom replikom Kišovog Baruha Davida Nojmana o jednoj ili više knjiga.


Tema teksta nije da se prikaže svaobuhvatna analiza svih saznanja iz oblasti, niti da se diskutuje čitavo delo Dokinsa i Pinkera. Tekst izlvači samo neke osnove stvari koje su opšta mesta. Za njih su kao literatura dovoljne dve knjige ove dvojice. Zgodna stvar kod Pinkerove knjige je što na jednom mestu skuplja i delove radova drugih naučnika, uključujući i ekonomiste koji obilato koriste ova saznanja. Do Pinkera tek treba da dođem u narednim tekstovima.

Kao što rekoh:

Ovi temelji se smatraju naučno dokazanim. Okvir je postavljen. Podvlačim: temelji i okvir. Ima još toliko toga što ne razumemo dobro. Postoji i mnogo pretpostavki koje će se pokazati tačnim ili pogrešnim. Predstoji nam veoma uzbudljivo vreme slaganja svih mozaika, rekonstrukcije evolucije mozga i punog saznanja o tome kako mozak radi.


Razumem da se ne udubljuješ previše u oba teksta. Ove stvari su ipak isuviše jednostavne (rečeno bez sarkazma i cinizma) za svakoga ko poznaje materiju. Međutim iz iskustva znam da su i takve jednostavne, nepoznate velikoj većini ljudi. Pokušavam da objasnim osnovne postulate i da ih kažem na najednostavniji način. Jer mislim da su jako bitne za dalje promišljanja.

Ovaj tekst je skraćena verzija prvog teksta i predstavlja kompilaciju tvrdnji. Ako misliš da neka od njih ne stoji, daj komentar na nju.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 17:05 09.10.2012

Re: Jevanđelje po Saši

Hm... zar ti se ne čini da je ovo odgovor na neko drugo pitanje, a ne ono koje sam ja postavio?


Pitanje je bilo:
koja je suštinska razlika između ovog opisa liberalne ekonomije i stvari tipa Knjige postanja i ekvivalentnih spisa u drugim religijama?


Na stranu što ovo nije bio tekst o liberalnoj ekonomiji per se nego ustanovljavanje okvira za razgovor o tome.

Ovo je takođe bio tekst zasnovan na hibridnoj grani nauke koja se zove evolutivna psihologija. Svako stavljanje znaka jednakosti između religijskih spisa pustinjskih plemena iz bronzanog doba i moderne naučne metodologije mi podiže pritisak.
Stoga ponekad odreagujem žustro, skrenem u digresije, možda sam i ovaj put to uradio ali ne pre nego sam ti odgovorio na pitanje:

Razlika ja u tome što evoluciona biologija radi sa testabilnim hipotezama a knjiga postanka sa dokazano pogrešnim.
buckoalisac buckoalisac 09:56 08.10.2012

slobodnop se javite

Sloboda postoji u prirodi. Ali ne izgleda mnogo lepo. Definitivno nije humano. Jedina regulacija koja postoji je da jači i brži proždire slabijeg i sporijeg. Smrt je osnovni mehanizam prirodne selekcije. Svet je nehuman, nije primeren čoveku, bez regulacije. Društvo teži humanim rešenjima. Jer su ona po meri čoveka, ne po meri prirode i njenih prostih zakona prirodne selekcije koji su bukvalno liberalni. Tražimo humano liberalno.


Kada nađete javite nam obavezno.
Ono kako ti prikazuješ prirodu nije humano, a nije ni prirodno. Jači i brži proždire slabijeg i sporijeg u video igricama, imam utisak da nije tako u prirodi. Ni u životinjskom svetu nije sasvim tako jednostavno, a o biljkama, gljivama, algama... da i ne govorimo.
s.dj s.dj 10:01 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

Ono kako ti prikazuješ prirodu nije humano, a nije ni prirodno. Jači i brži proždire slabijeg i sporijeg u video igricama, imam utisak da nije tako u prirodi. Ni u životinjskom svetu nije sasvim tako jednostavno, a o biljkama, gljivama, algama... da i ne govorimo.


Pa kako stoje stvari u prirodi?

Antropcentričnost je u nekim situacijama prednost ali u nekim drugim mana.
buckoalisac buckoalisac 10:09 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

s.dj

Pa kako stoje stvari u prirodi?

Antropcentričnost je u nekim situacijama prednost ali u nekim drugim mana.


U prirodi, recimo, jedan zumbul koji drži do sebe nikada neće proždrati nežnu zelenkadu, iako je i brži i jači.
Druga rečenica ti je O.K., razmisli o njoj.
Saša Radulović Saša Radulović 10:09 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

imam utisak da nije tako u prirodi


A kakv utisak vi imate: kako je u prirodi?

Kod primitivnih oblika života radi se o potpunoj pohlepi i borbi za resurse. Tek kod koplikovanijih formi sa razvijenim mozgom, javlja se altruizam. Prethodni tekst ovo opisuje.
s.dj s.dj 10:16 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

s.dj

Pa kako stoje stvari u prirodi?

Antropcentričnost je u nekim situacijama prednost ali u nekim drugim mana.


U prirodi, recimo, jedan zumbul koji drži do sebe nikada neće proždrati nežnu zelenkadu, iako je i brži i jači.
Druga rečenica ti je O.K., razmisli o njoj.


50% - nije loše. Po mom mišljenju Vaša ni prva ni druga rečenica nisu u redu. :)
Saša Radulović Saša Radulović 10:21 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

U prirodi, recimo, jedan zumbul koji drži do sebe nikada neće proždrati nežnu zelenkadu, iako je i brži i jači.


Mislim stvarno.
buckoalisac buckoalisac 10:23 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

Saša Radulović

A kakv utisak vi imate: kako je u prirodi?

Kod primitivnih oblika života radi se o potpunoj pohlepi i borbi za resurse. Tek kod koplikovanijih formi sa razvijenim mozgom, javlja se altruizam. Prethodni tekst ovo opisuje.


Imam utisak da je u prirodi mnogo složenije nego što ste Vi to opisali, te da ste koristili donekle neadekvatan rečnik (potpuna pohlepa, borba za resurse...). Kao što s.dj. lepo reče malopre: Antropcentričnost je u nekim situacijama prednost ali u nekim drugim mana.
buckoalisac buckoalisac 10:35 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

s.dj
s.dj

Pa kako stoje stvari u prirodi?

Antropcentričnost je u nekim situacijama prednost ali u nekim drugim mana.


U prirodi, recimo, jedan zumbul koji drži do sebe nikada neće proždrati nežnu zelenkadu, iako je i brži i jači.
Druga rečenica ti je O.K., razmisli o njoj.


50% - nije loše. Po mom mišljenju Vaša ni prva ni druga rečenica nisu u redu. :)


Ne budite skromni, Vaš skor je 100% jer prva Vaša rečenica je bila pitanje a ne iskaz, pa je nisam ni vrednovao. Žao mi je što ja nisam prošao Vaše stroge kriterijume.
buckoalisac buckoalisac 10:36 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

Saša Radulović
U prirodi, recimo, jedan zumbul koji drži do sebe nikada neće proždrati nežnu zelenkadu, iako je i brži i jači.


Mislim stvarno.


Stvarno ?
s.dj s.dj 10:39 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

Žao mi je što ja nisam prošao Vaše stroge kriterijume.

Nema problema gospodine, moji kriterijumi nisu obavezujući. :)
milisav68 milisav68 11:37 08.10.2012

Re: slobodnop se javite

buckoalisac

U prirodi, recimo, jedan zumbul koji drži do sebe nikada neće proždrati nežnu zelenkadu, iako je i brži i jači.

Ali će je ostaviti, da se sama pati u bostanu (i uvene).
disident79 disident79 09:58 08.10.2012

Fali samo...

...21 gram
s.dj s.dj 10:02 08.10.2012

Re: Fali samo...

Uteha...
Saša Radulović Saša Radulović 10:05 08.10.2012

Re: Fali samo...

Na žalost ili sreću, stvari su jednostavno takve kakve su. Mislim da je pametno shvatiti ih.
s.dj s.dj 10:36 08.10.2012

Re: Fali samo...

Apsolutno se slažem i podržavam Vas uz ogradu iznetu u komentaru:
DNK je javno dobro

Vaš DNK je jedinstveno vaš. Niko drugi ga nema. Geni drugih ljudi su slični vašim, ali nisu isti.

The chimpanzee and the human share about 99.5 per cent of their evolutionary history, yet most human thinkers regard the chimp as a malformed, irrelevant oddity while seeing themselves as stepping-stones to the Almighty.
RICHARD DAWKINS

Osnov sociobiologije je u tome da je većina gena zajednička (čak izmedju različitih vrsta) i da je preživljavanje (opstanak) gena u suštini živog sveta što utiče i na socijalno ponašanje.


Mišljenja sam da je zbog osetljivosti teme za razumevanje i prihvatanje poruke neophodno biti jako precizan.
Oljacat Oljacat 10:54 08.10.2012

A ja ću da se našalim

Jedna ljudska celija sadrzi oko 75 MB genetskih informacija
Jedan spermatozoid sadrzhi polovinu tj. 37.5 MB
U jednom mililitru sperme nalazi se oko 100 miliona spermatozoida
Prosečna ejakulacija muskarca traje 5 sekundi i sadrži oko 2.25 ml sperme
Iz gore navedenog sledi da propusna sposobnost muškog polnog organa iznosi: (37.5 MB x 100.000.000* 2.25) / 5 = 1 769 472 000 000 000 bajtova/sekundi = 1 609.33 Terabajta/sekundi
Dobijamo, da ženska jajna celija izdržava napad od više od hiljadu i po terabajta u sekundi i pritom propusta samo jedan, odabrani, paket informacija.
Time zakljucujemo da je jajna celija ubedljivo najbolji hardverski Firewall koji postoji na Zemlji!
Problem je sto taj jedan paket informacija koji taj FW propusti - blokira sistem na 9 meseci!
E sad, ovo može da se izrodi u raspravu o ...ograničenjima liberala?
s.dj s.dj 11:02 08.10.2012

Re: A ja ću da se našalim

Sjajna analiza, a la Proteus IV.
Ali malo off topic, nismo jos stigli do "liberala". Pre se utvrdjuju naučni temelji za priču o tržišnoj ekonomiji. U pitanju je, bar prema situaciji u Srbiji, čist entuzijazam...
Sa druge (genetske) strane, liberali su isti kao i svi drugi.
Saša Radulović Saša Radulović 11:36 08.10.2012

Re: A ja ću da se našalim

bar prema situaciji u Srbiji, čist entuzijazam


Za razliku od ostalih pisanja na blogu :)

Nakon prvog teksta i komentara mi se učinio prevelikim. Nešto me tera da probam ponovo.
s.dj s.dj 11:44 08.10.2012

Re: A ja ću da se našalim

Samo napred, tema je kompleksna i neće biti lako...
Ne mislim da se entuzijazam ne isplati, naročito kada su znanje i saznanje u pitanju.
ivan.radak ivan.radak 13:30 08.10.2012

Re: A ja ću da se našalim

Ja sam ograničeni liberal. Srušio sam FW već iz drugog pokušaja i sada mi je žena ograničila mogućnost da probam još neki put

Neću valjda ostati na sinu jedincu?
s.dj s.dj 13:36 08.10.2012

Re: A ja ću da se našalim

Neću valjda ostati na sinu jedincu?


U duhu liberalizma je da probaš da proširiš tržište i na drugoj strani (ženi).
jedi-knight jedi-knight 16:40 08.10.2012

Re: A ja ću da se našalim

Time zakljucujemo da je jajna celija ubedljivo najbolji hardverski Firewall koji postoji na Zemlji!


Bio bi najbolji da propusti najboljeg, ali to nije uvek slucaj.
Izgleda da i jajna celija ponekad prati srce, a ne razum, pa propusti barabu umesto intelektualca
milivoje_bg milivoje_bg 20:49 08.10.2012

Re: A ja ću da se našalim

Oljacat
Jedna ljudska celija sadrzi oko 75 MB genetskih informacija
Jedan spermatozoid sadrzhi polovinu tj. 37.5 MB
U jednom mililitru sperme nalazi se oko 100 miliona spermatozoida
Prosečna ejakulacija muskarca traje 5 sekundi i sadrži oko 2.25 ml sperme
Iz gore navedenog sledi da propusna sposobnost muškog polnog organa iznosi: (37.5 MB x 100.000.000* 2.25) / 5 = 1 769 472 000 000 000 bajtova/sekundi = 1 609.33 Terabajta/sekundi
Dobijamo, da ženska jajna celija izdržava napad od više od hiljadu i po terabajta u sekundi i pritom propusta samo jedan, odabrani, paket informacija.
Time zakljucujemo da je jajna celija ubedljivo najbolji hardverski Firewall koji postoji na Zemlji!
Problem je sto taj jedan paket informacija koji taj FW propusti - blokira sistem na 9 meseci!
E sad, ovo može da se izrodi u raspravu o ...ograničenjima liberala?

Треба ми Фајервол који неће блокирати систем.
Colin_bgd Colin_bgd 11:39 08.10.2012

Puna kofa...

... al'sta vredi kad se na kraju prospe...

Jer su ona po meri čoveka, ne po meri prirode...


Sta, covek nije priroda? Probajte u septembru kolega...

ps. Bez ljutnje, ali ove analogije DNK-organizam-hardver-softver, nisu ni za srednju skolu...
Saša Radulović Saša Radulović 09:55 09.10.2012

Re: Puna kofa...

Sta, covek nije priroda?


Zaista neozbiljno. Smisao napsianog je da osnovni zakon prirode, prirodna selekcija kroz umiranje slabijih jedinki, nije primerena čoveku i njegovom društvu. Nehuman je.

Živa bića kao biološki komputeri je već opšte mesto koje je vas očigledno zaobišlo. U prvom tekstu sam preporučio literaturu na temu.

Osim što ste izbacili uvredu, ništa rekli niste. Ako nešto ili mnogo znate o temi i mislite da nešto od rečenog nije tačno, kažite. Ovako, mogli ste i bez komentara.

Za kraj vas ostavljam sa mojim omiljenim tekstom sa bloga B92:

Logika razgovora

Colin_bgd Colin_bgd 11:29 09.10.2012

Re: Puna kofa...

osnovni zakon prirode, prirodna selekcija kroz umiranje slabijih jedinki, nije primerena čoveku i njegovom društvu. Nehuman je.

Ja sam lepo napisao 'bez ljutnje', a drugo, ova vasa recenica pokazuje da, u stvari, vi niste razumeli dobro sta pise u Poreklu Vrsta i kako se prirodna selekcija zaista vrsi... Uopste nije u suprotnosti sa humanoscu...

Saša Radulović Saša Radulović 11:34 09.10.2012

Re: Puna kofa...

Mislite ako napišete "bez ljutnje" posle toga može šta god da se piše?

Hvala na još jednoj argumentovanoj tvrdnji:

vi niste razumeli dobro sta pise u Poreklu Vrsta i kako se prirodna selekcija zaista vrsi


A posebno ovoj:

Uopste nije u suprotnosti sa humanoscu...


Počnite sa Animal channel. A ja va ne bih dalje zadržavao.
Colin_bgd Colin_bgd 11:39 09.10.2012

Re: Puna kofa...

Saša Radulović
Mislite ako napišete "bez ljutnje" posle toga može šta god da se piše?

Hvala na još jednoj argumentovanoj tvrdnji:

vi niste razumeli dobro sta pise u Poreklu Vrsta i kako se prirodna selekcija zaista vrsi


A posebno ovoj:

Uopste nije u suprotnosti sa humanoscu...


Počnite sa Animal channel. A ja va ne bih dalje zadržavao.

Tacno, u pravu ste. Ali evo, ajmo konkretno. Ne umiru 'slabije' jedinke, nego one koje su, u datom trenutku evolucionog procesa okoline u kome zive, manje prilagodjene. To sa slaboscu ili jakoscu jedinki nema nikakve veze.
Saša Radulović Saša Radulović 13:06 09.10.2012

Re: Puna kofa...

Mislite kada lavica juri zebre, napada one koju su manje prilagođene u datom trenutku evolucionog procesa? Ili one koje su sporije ili bolesne ili male beba zebre?

Ili kada se alfa mužjak bori za prevlast u krdu, uspeva onaj koji je u datom trenutku evolucionog procesa okoline bolje prilagođen? Ili onaj koji je jači?

ili da jače i brže jedinke bilo koje vrste bolje dolaze do hrane i bolje štite svoje potomke?

Kod kompleksnijih bića, uključujući i čoveka, inteligencija ulazi u snagu.

Pitanje prilagođavanja datom trenutku evolucionog procesa je mnogo komplikovanije i njini mehanizmi još uvek nisu dovoljno istraženi. To prilagođavanje se nadograđuje na osnovne temelje brzine i snage kod svake vrste. Jedno ide sa drugim.

Primer sa pticama iz prvog teksta govori o recipročnom altruiizmu kao jednom od mehanizama preživljavanja cele vrste. Ali i u okviru svih jedniki sa tim altruističkim genom, najbolje prolaze jake i zdrave jedinke i imaju najviše potomaka. Ostale umiru.
Colin_bgd Colin_bgd 14:59 09.10.2012

Re: Puna kofa...

Mislite kada lavica juri zebre, napada one koju su manje prilagođene u datom trenutku evolucionog procesa? Ili one koje su sporije ili bolesne ili male beba zebre?

Ovo bi mozda i bilo tacno kada bi se u evolucionom takmicenju nadmetali lavovi i zebre, medjutim to nije slucaj.

Pitanje prilagođavanja datom trenutku evolucionog procesa je mnogo komplikovanije i njini mehanizmi još uvek nisu dovoljno istraženi.

Samo cu jos da napisem da se niko ne moze prilagodjavati trenutku evolucionog procesa, vec da je evoulucija mehanizam koji prilagodjava zivot zatecenim uslovima. Slabost jedinke utice na duzinu zivota te konkretne jedinke, ali ne utice na evolucioni uspeh ili neuspeh celokupne vrste... To je sve jos Darwin lepo objasnio, a ima i puno, puno naknadnih objasnjena kako sve to radi...
Saša Radulović Saša Radulović 00:32 10.10.2012

Re: Puna kofa...

Ovo bi mozda i bilo tacno kada bi se u evolucionom takmicenju nadmetali lavovi i zebre, medjutim to nije slucaj.


Mislim stvarno.
Colin_bgd Colin_bgd 07:34 10.10.2012

Re: Puna kofa...

Saša Radulović
Ovo bi mozda i bilo tacno kada bi se u evolucionom takmicenju nadmetali lavovi i zebre, medjutim to nije slucaj.


Mislim stvarno.

Mislim da je ovo stvarno dokaz da sustinski zaista ne razumete evoluciju. Ali, boze moj, sto bi se reklo, ja isto tako ne razumem mnoge stvari, nije to nista strasno. Niko nije stvarno ekspert u svemu...
Saša Radulović Saša Radulović 10:19 10.10.2012

Re: Puna kofa...

Ovo je zaista komično.

Ali, boze moj, sto bi se reklo, ja isto tako ne razumem mnoge stvari, nije to nista strasno.


Zato je važno da se vi suštinski razumete u evoluciju i dokazivanje. Pa ste to i uspešno demonstrirali.

Mislite kada lavica juri zebre, napada one koju su manje prilagođene u datom trenutku evolucionog procesa? Ili one koje su sporije ili bolesne ili male beba zebre?

Ili kada se alfa mužjak bori za prevlast u krdu, uspeva onaj koji je u datom trenutku evolucionog procesa okoline bolje prilagođen? Ili onaj koji je jači?

ili da jače i brže jedinke bilo koje vrste bolje dolaze do hrane i bolje štite svoje potomke?


Za ostale koji se takođe suštinski ne razumeju:

Unutar jedne vrste geni koje nose bolje (jače, brže, zdravije-lepše) jedinke dobijaju više kopija. Više takvih jedinki preživljava i dobija priliku da pravi potomke koji prenose njihove gene. Isto tako, one bolje umeju da štite svoje potomke i omoguće im da prežive, da ojačaju i da dalje imaju potomke.

U primeru lavova i zebri, selekciju vrse lavovi. U primeru alfa muzjaka, selekcija se vrsi medju njima. Selekcija nije jedna nego se vrši na mnogo nivoa. I sva selekcija se tiče sposobnosti da se izbegne da budete hrana, sposobnosti da pribavite htranu, sposobnosti da budete odabrani za pravljanje potomstva i sposobnosti da sačuvate potomstvo.
Colin_bgd Colin_bgd 10:44 10.10.2012

Re: Puna kofa...

Saša Radulović
Ovo je zaista komično.

Ali, boze moj, sto bi se reklo, ja isto tako ne razumem mnoge stvari, nije to nista strasno.


Zato je važno da se vi suštinski razumete u evoluciju i dokazivanje. Pa ste to i uspešno demonstrirali.

Mislite kada lavica juri zebre, napada one koju su manje prilagođene u datom trenutku evolucionog procesa? Ili one koje su sporije ili bolesne ili male beba zebre?

Ili kada se alfa mužjak bori za prevlast u krdu, uspeva onaj koji je u datom trenutku evolucionog procesa okoline bolje prilagođen? Ili onaj koji je jači?

ili da jače i brže jedinke bilo koje vrste bolje dolaze do hrane i bolje štite svoje potomke?


Za ostale koji se takođe suštinski ne razumeju:

Unutar jedne vrste geni koje nose bolje (jače, brže, zdravije-lepše) jedinke dobijaju više kopija. Više takvih jedinki preživljava i dobija priliku da pravi potomke koji prenose njihove gene. Isto tako, one bolje umeju da štite svoje potomke i omoguće im da prežive, da ojačaju i da dalje imaju potomke.

U primeru lavova i zebri, selekciju vrse lavovi. U primeru alfa muzjaka, selekcija se vrsi medju njima. Selekcija nije jedna nego se vrši na mnogo nivoa. I sva selekcija se tiče sposobnosti da se izbegne da budete hrana, sposobnosti da pribavite htranu, sposobnosti da budete odabrani za pravljanje potomstva i sposobnosti da sačuvate potomstvo.


Opet ne zelim da budem preterano grub, ali mi se cini da je ovakva, povrsna interpretacija evolucije vec bila u opticaju tridesetih/cetrdesetih godina proslog stoleca...
Saša Radulović Saša Radulović 11:05 10.10.2012

Re: Puna kofa...

Nemojte više. Rekli ste šta ste imali. Zatrpavate blog.
Colin_bgd Colin_bgd 11:10 10.10.2012

Re: Puna kofa...

Saša Radulović
Nemojte više. Rekli ste šta ste imali. Zatrpavate blog.

Javio sam se jer je ljudski ukazati na gresku... Ali dobro, ucinicu vam i necu vise, kad vam je ocigledno lakse da raspravljate na pogresnim osnovama...
goghzilla goghzilla 11:50 08.10.2012

liberalizam

Pozdrav za autora, zanimljiv tekst.
@ "Tražimo humano liberalno." - Ja trazim i vise od toga.
Da pojasnim:

Tekst je vecim delom naucno potkovan, i fino sumira naucna saznanja. Ipak, deo "U potrazi za ličnom srećom" je cista ideologija, bez naucnih osnova. Liberalna ideologija koja dominira u zapadnim intelektualnim krugovima. Bojim se da ta ideologija ima ogranicenja u pogledu humanosti. Ona je osudjena na vecno tavorenje (da se slobodno izrazim) u hijerarhijskom svetu nasledjenim od zivotinja. Ja verujem (!) da je moguc humaniji svet, jednakiji, neprirodniji. Ali mozda cemo morati da redefinisemo znacenje "slobode" u tom slucaju.
s.dj s.dj 12:34 08.10.2012

Sloboda ili sigurnost

Ja verujem (!) da je moguc humaniji svet, jednakiji, neprirodniji. Ali mozda cemo morati da redefinisemo znacenje "slobode" u tom slucaju.

Moderna vremena postavljaju moderna pitanja a jedno od njih bi moglo da bude - sloboda ili sigurnost?
Svakako, pitanje je i da li u kojoj meri postoji mogućnost izbora.
vladaxy vladaxy 14:49 08.10.2012

Re: liberalizam

Ja verujem (!) da je moguc humaniji svet, jednakiji, neprirodniji. Ali mozda cemo morati da redefinisemo znacenje "slobode" u tom slucaju.


Evo ti redefinisano značenje slobode link
disident79 disident79 16:06 08.10.2012

Re: Sloboda ili sigurnost

"Those who would give up Essential Liberty to purchase a little Temporary Safety, deserve neither Liberty nor Safety."
Benjamin Franklin
goghzilla goghzilla 19:43 08.10.2012

Re: liberalizam

Prilicno cinican odgovor. :)
Za mene gulag nije krajnji domet ideje o jednakosti. Bilo je propalih pokusaja u proslosti, slazem se, ali niko kome je ta ideja bitna nema luksuz da se zadovolji trenutnim stanjem, ili krajnjim dometima liberalizma.
Slicna paralela bi bilo isticanje Gvantanama, Bredlija Meninga ili slicnih slucajeva kao paradigmatski prikaz liberalizma. Da li ti slucajevi opovrgavaju liberalizam? Ni najmanje, a tako ni gulag ne nipodastava ideju o egalitarnom svetu.
goghzilla goghzilla 20:07 08.10.2012

Re: Sloboda ili sigurnost

Uvek volim da se prisetim Franklina. :)

Onaj ko pristaje na liberalno uredjenje drustva taj se odrice mnogo sustinske slobode zarad sigurnosti. Put ka egalitarnom drustvu je sve samo ne siguran - do konacnog ostvarenja mnogi pripadnici povlascenih klasa u drustvu bice spremno na razne oblike nasilja ne bi li sacuvali svoj status. Mnoge zrtve ce morati pasti da bi se ideja o pravednijem svetu ostvarila. U toj bici ne mozemo racunati cak ni na mnoge koji ne pripadaju "eliti" - jer ne zele da zrtvuju svoj komfor, svoju sigurnost.
Formalna sloboda koju nudi liberalizam je sarena laza, u politickom smislu (naravno, u nekom trivijalnom smislu slobodni smo da pecamo, jedemo cokoladu s lesnikom ili s jagodom, orgijamo bez sankcija itd.). Hijerarhijski odnosi koje liberalizam neguje konstantno namecu ogranicenja i sputavaju ljudski kreativni potencijal nudeci tome kao zamenu mitove o "jednakosti prilika" i o "Americkom snu."


Goran Vučković Goran Vučković 21:34 08.10.2012

Beda istoricizma

Mnoge zrtve ce morati pasti da bi se ideja o pravednijem svetu ostvarila.

Oskar Davičo
Jednoga dana umesto noći,
blesnuće rafal iz mitraljeza
kad drukčije svetlost ne može doći

underpant gnomes





Karl Popper
In memory of the countless men and women
of all creeds or nations or races
who fell victims to the fascist and communist belief in
Inexorable Laws of Historical Destiny
Saša Radulović Saša Radulović 11:05 09.10.2012

Re: liberalizam

Ali mozda cemo morati da redefinisemo znacenje "slobode" u tom slucaju.


Ne možda nego sigurno.

Nemojte da ubacujete ideologiju u razgovor. Nemam je i nepotrebna je. Ako mislite da neka tvrdnja iz pomenutog dela teksta nije tačna, kažite koja i kažite zašto. Da moćemo da razgovaramo.
goghzilla goghzilla 22:05 10.10.2012

Re: liberalizam

Mislim da od ideologije ne mozemo pobeci, cak iako zelimo, tako da to ne morate shvatiti kao neku posebno porazavajucu kritiku.
Ali, da bih bio precizniji, smatram da sledece tvrdnje nisu tacne (ili su nedovoljno precizno izrazene):

1. Coveku je najvaznija sigurnost

- Postoje razliciti nivoi sklonosti ka riziku kod ljudi. Vi se vesto ogradjujete isticuci da covek vremenom utice na "genetske algoritme". Ali cak i uz tu ogradu (koja nije sadrzana u prvobitnoj tvrdnji u tekstu), ne mozemo generalizovati tu izjavu. Ukoliko uzimamo evolutivnu teoriju za ozbiljno, tada prihvatamo da, iako "genetski algoritam" za samoodrzanje jeste dominantan u drustvu, postoje ljudi kojima avanturisticki duh (ili radoznalost, ili neki drugi interes) nalaze vecu sklonost ka riziku, u onoj meri u kojoj se ne moze reci da je ponasanje kod takvih individua kulturoloski uslovljeno (pretpostavljamo da je gen za sklonost ka sigurnosti dominantan u drustvu), tako da nam preostaje zakljucak da su genetski predodredjeni za takvo ponasanje. Transgeneracijske promene u genetskom kodu desavaju se po zakonima statisticke verovatnoce, dakle, za ocekivati je deo populacije sa takvim sklonostima, genetski predodredjenim.

- Slicno se moze reci za vasu tvrdnju da covek ne voli promene, konflikt i konkurenciju. Zasto bi bilo nemoguce zamisliti, uz oslanjanje na evolutivnu teoriju, odredjeni broj pripadnika drustva sa upravo suprotnim sklonostima? Mislim da broj takvih ljudi nije zanemarljiv (kako da objasnimo pojam sporta? Vecina sportista nisu sampioni, ali ipak vole takmicenje). Izrazito je ljudska osobina da se kopiraju ne samo ciljevi (zelje, stremljenja) drugih pripadnika dustva, nego da se (manje selektivno nego majmuni) kopiraju sredstva dolaska do tih ciljeva (za vise informacija videti Whiten, A., Horner, V. and Marshall-Pescini, S. (2004): ‘Selective Imitation in
Child and Chimpanzee: A Window on the Construal of Others’ Actions’). To znaci da ljudi poseduju "genetski algoritam" da konstruisu koordinate svoga delovanja, zelja, stremljenja i da u tome znaju biti tvrdoglaviji od ostalih zivotinja.

-Najvise sto mozemo zakljuciti jeste da se nagon za samoodrzanjem vecinski reproducira u drustvu ali nikako iz toga ne mozemo izvlaciti generalizacije o sklonosti ka riziku (sigurnosti), konkurenciji, konfliktnim situacijama i sl. Ono sto nas izdvaja od majmuna upravo je ta tvrdoglavost u imitiranju-cak i neefikasnih metoda koje dolaze po ceni sigurnosti (za vise o ovome: Tomasello, M. (1999): The Cultural Origins of Human Cognition). Dakle, nagon za samoodrzanjem je urodjen ali ne mozemo mu pridavati znacaj kao ste naveli, taj nagon se sukobljava sa brojnim drugim faktorima. Imamo urodjenu "infrastrukturu" za stvaranje zelja koje mogu preovladati nad nagonom za samoodrzanjem, ali to je kompleksno podrucje koje istrazuje niz drugih disciplina.

- Da napravimo sintezu izmedju prethodno recenog: Kako objasniti pojam altruisticnog dela (delo koje steti individui koja ga cini a koristi nekoj drugoj individui)? Imamo primere zivotinja i ljudi koji su spremni da se zrtvuju (ugroze svoju sigurnost) za nekog drugog koga vole vise od sebe, tj. "smatraju" da je taj drugi bolji ili znacajniji od njih, i zele da to i ostane. Dakle, tu se manifestuje sklonost ka riziku (nesigurnosti) a istovremeno i odbojnost prema ideji da je (taj, doticni altruista) "najbolji" ili najznacajniji zbog ubedjenja da je takav "najbolji" nedovoljno dobar (npr. u svom vrednosnom sistemu vrednuje dobrobit zajednice vise nego sebe, i imajuci to u vidu poseze za altruisticnim delom).

2. Nema napretka bez konkurencije - ova izjava je problematicna na dva nivoa

- Sta je napredak? Iskljucivo ideoloska opredeljenja uticu na definisanje ovog termina. Naucna dostignuca su sigurno jedan vid napretka, ali bi se mnogi slozili da nisu jedini niti da su iole dovoljni. Za progresivne snage u politickom smislu, napredak je oduvek bio promena drustvenog uredjenja, i to obicno promena koja nosi drugacije tendencije od onih koje ste vi naveli kao neophodne za napredak (npr. ukidanje ekonomske konkurencije u onoj meri u kojoj doprinosi ekonomskoj zavisnosti)

- Ne postoji naucno pokrice za tvrdnju da je cak i stvaralacki, kreativni potencijal uslovljen konkurencijom. Ekonomska konkurencija nam donosi neki trivijalni vid napretka - air condition leti npr. Sumnjam da mozemo tvrditi da je dominantni faktor kod velikih stvaraoca i kreativnih mislioca zelja da budu "najbolji, najlepši, najpametniji". To mozda igra neku ulogu, ali insistiram da je cesto dominantan faktor iskonska radoznalost, potreba za saznanjem itd. Kako objasniti brojne stvaraoce koji su istrajali uprkos neodobravanju okoline, koje je drustvo tek vremenom prihvatilo kao genije?

- Suma sumarum tacke 2: Konkurencija moze biti faktor u napretku, ali moze biti i faktor sprecavanja napretka (npr. intelektualno vlasnistvo se danas cesto spominje u kontekstu sputavanja ubrzanog tehnoloskog razvoja). Pristup problemu konkurencije oslikava moja, a verujem i vasa ideoloska opredeljenja, bez obzira da li to prepoznajete ili ne.


Puno pozdrava, s nestrpljenjem ocekujem nastavak ovog, i dalje veoma interesantnog, teksta.
goghzilla goghzilla 22:13 10.10.2012

Re: Beda istoricizma

Da se razumemo, nigde nisam tvrdio da je ideja o "pravednijem svetu" neminovna. Sasvim suprotno - mislim da je borba vrlo neizvesna, cak sam i pesimista. Izmedju ostalog i zbog toga sto ljudi, kao cini mi se i vi, vise u tu ideju ne veruju.
Ali jedino dok je verujucih ljudi, ta ideja zivi. Svako nek odluci da li moze mirno da spava prihvatajuci neku drugu "neminovnost" - da je svet nepromenjiv.
Puno pozdrava.
Saša Radulović Saša Radulović 10:05 11.10.2012

Re: liberalizam

Najvise sto mozemo zakljuciti jeste da se nagon za samoodrzanjem vecinski reproducira u drustvu ali nikako iz toga ne mozemo izvlaciti generalizacije o sklonosti ka riziku (sigurnosti), konkurenciji, konfliktnim situacijama


Ne da možemo izvući generalizaciju nego moramo. OPotreba za sigurnošću je toliko dominantna, da predstavlja temelj daljih promišljanja.

Da je čovek u stanju da, vodeći se većim i kompleksnijim ciljevima, prevaziđe genetski date prepreke koje ga odvraćaju od cilja, ne da nije sporno, nego je i generator napretka čovečanstva. Isto kao i zla. Svaki konflikt i borba izazivaju iscpljujuće algoritme emocija, lučenje razne hemije, grčeve u stomaku, stres ... Čovek je u stanju da ih prevaziđe u naporu da dođe do cilja.

Ali oni su prisutni u apsolutno svakom čoveku. Broj ljudi koji su spremni da, i pored ovih OGROMNIH prepreka ipak nastave ka svom cilju, nije veliki. Broj avanturista koji su spremni da ovo žrtvuju je mali.

Ljudi prirodno teže sigurnom, kooperaciji, slaganju. Genetski nam je zadato. Evolucijom izgrađeno. Genetsi smo nagrađeni kroz lepe emocije i finu hemiju.
Da li ste ikada osetli razarajući stres kada nije bilo rizika?

Drago mi je da ste došli do suštinskih delova teksta.
Shvatanje ovoga je od suštinske važnosti za dalji razgovor.

Ne postoji naucno pokrice za tvrdnju da je cak i stvaralacki, kreativni potencijal uslovljen konkurencijom.


Na žalost ili sreću, postoji :) Svi stvaralački i kreativni potencijali su bazirani na želji za isticanjem. To naravno ne znači da stvaralac sedne i kaže: sad hoću da se ističem. Svojim isticanjem ću se učiniti vrednijim kod suprotnog pola, pa ću imati više potomaka i time širiti svoje gene. Evolucija se postarala da bazični algoritam potrebe za isticanjem pobedi kao dobra evoluciona strategija. I imamo predivne posledice tog algoritma. Imamo i one druge u kojima jedinka osim fizičke snage nema ništa drugo da pokaže i da se time istakne, pa nju i demonstrira kroz nasilje.

Naša ljubav prema deci je deo algoritma za zaštitu potomaka i propagaciju gena. To naravno ne znači da roditelji sednu i kažu: sada ću da volim svoju decu jer će to propagirati moje gene. Posvećenost deci je dominantna evoluciona strategija jer je dovela do toga da roditelji koji su više bili posvećeni potomcima (govorimo o vremenu od pre stotina hiljada i miliona godina) imali bolji rezultat preživljavanja potomaka.
Filip Mladenović Filip Mladenović 12:33 08.10.2012

PROCESIJA POD-LJUDI

"Izbačen iz koloseka, izvan svojih nagona, čovek se našao u ćorsokaku. Preskočio je odmorišta... da bi što pre došao svome kraju; životinja bez budućnosti, zaglibio se u svoj ideal, izgubio sopstvenu igru. Usled stalnog napora da prevaziđe samog sebe, on se skamenio; preostaje mu još samo da pobroji svoje ludosti, da ih okaje, i da počini još koju... Naša pronicljivost prebila nam je kičmu i potpuno razmlohavila naše biće, - sada smo beskičmeni izmet koji se povlači po materiji i zagađuje je. Tako postadosmo puževi; dospesmo do one ponižavajuće tačke na kojoj treba ispaštati to što smo verovali u svoju moć i u svoje snove...

Čovekova potreba za izmišljotinama i za mitologijom jača je od očiglednosti i ismevanja. Za sve njegove zločine kriva je sposobnost obožavanja..."

(Emil Sioran: "Kratak pregled raspadanja"
ivan.radak ivan.radak 13:45 08.10.2012

Polako

Sačekajmo razradu. Onda ćemo se prisetiti Inside job-a i... Ništa bez liberalnog
Humano liberalno... stvarno lepo zvuči. Odlično rečeno
Innana Innana 15:59 08.10.2012

Bioloski altruizam

Koga ne mrzi da cita na engleskom, odlican tekst:

http://plato.stanford.edu/entries/altruism-biological/
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:13 08.10.2012

Los model vodi ka losim zakljccima....

Ko god se ozbiljno bavio inzenjerskim naukama susreo se sa problemom definisanja modela. Ako je model bio los, zakljcci su bili takodje losi. Na bilo kom naucnom skupu vecina pitanja autorima se odnose na sam model. Pretpostavlja se vecinom da na tom nivou u izvodjenju zakljucaka nema nekih gresaka...

Ovde se radi o losem modelu:
"Temelji evolucione bilogoije, sociobilogije, evolucione psihologije i teorije uma i svesti koje iz njih proizilaze su udareni u poslednjih 50 godina i predstavljaju opšte mesto u svetu. Ovi temelji se smatraju naučno dokazanim. Okvir je postavljen."

Ovo jednostavno nije tacno. Znam da mnogi zele da veruju da jeste, ali se i Sasa ovde vise bavio diskvalifikacijom onih koji ne veruju u ove teze nego dokazima da je to tako. Sama hipoteza o evoluciji se u svojoj kratkoj istoriji vise puta menjala i bila je prepuna naucnih falsifikata. No, kako Sasa kaze,

"Čoveku je najvažnija sigurnost. Prvo egzistencijalna. Nesigurnost proizvodi strah.
Čovek ne voli konkurenciju. Čovek voli da je naj- bolji, lepši, pamteniji, bogatiji ..."

onda je i prirodno da veruje u svoje egzistencijalne teorije nego da ih konstatno preispituje.

Interesuju me zakljucci koji ce proizici iz ovog modela, a ja ne sumnjama da ce biti skoro potpuno u skladu sa Sasinom idejom humanog drustva o kom ovde pise vec godinama, a koje se neki od nas usudjuju da nazovu socijaldemokratskim.

Ocekujem i objasnjenje zbog cega tada najveci 'humanisti' 'evoluiraju' u najvece lopove i zbog cega 'humana' drustva u najvecem broju slucajeva bankrotiraju. Takodje me zanima stepen 'humanosti' u doba kada pomenuta drustva pocinju da sticu bogatstva i tek krecu da se izvlace iz siromastva. Posmatranje zrelih i bogatih drustava za samu Srbiju nije interesantno. Mi treba da gledamo sta je to danas bogatim drustvima donelo to bogatsvo...

Kokice, pivo i cekam sledeci nastavak....

Poz!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana