Društvo| Ekonomija

Liberalna ekonomija - revisited

Saša Radulović RSS / 07.10.2012. u 23:45

Sada već daleke 2008.godine sam napisao tekst Liberalna ekonomija - prvi deo. U njemu sam napravio kratak uvod u evolucionu biologiju, sociobiologiju i evolucionu psihologiju, pregled "novih" saznanja o čoveku i prirodi. Nisam iz ovi saznanja izvlačio nikakve zaključke. Samo sam ih konstatovao.

Temelji evolucione bilogoije, sociobilogije, evolucione psihologije i teorije uma i svesti koje iz njih proizilaze su udareni u poslednjih 50 godina i predstavljaju opšte mesto u svetu. Ovi temelji se smatraju naučno dokazanim. Okvir je postavljen. Podvlačim: temelji i okvir. Ima još toliko toga što ne razumemo dobro. Postoji i mnogo pretpostavki koje će se pokazati tačnim ili pogrešnim. Predstoji nam veoma uzbudljivo vreme slaganja svih mozaika, rekonstrukcije evolucije mozga i punog saznanja o tome kako mozak radi.

Naravno, ima još uvek mnogo skeptika, ali sve manje. Isto kao i što sama teorija evolucije dan danas ima mnogo skeptika, mada većina čovečanstva te skeptike ne uzima više za ozbiljno. Prvi talas otpora je dolazio od naučnika čiji radovi su bili "ugroženi" novom teorijom. On je već gotovo potpuno zamro. Drugi talas od određenih filozofa i većine teologa, kad su shvatili da teorija opstaje i da naučnici misle ozbiljno, a da zadire u oblast koju su smatrali svojom. I on zamire. Ostali su nam naučnici, filozofi i teolozi sa prefiksom kvazi. U prevodu, ideolozi dogme. Oni koji, bez obzira na dokaze, ne mogu da veruju da su stvari takve kakve su.

Ovde ću ukratko ponoviti glavne teze iz bloga iz 2008.godine. Sam tekst sadrži. detaljnija objašnjenja.

Ponavljanje gradiva

Čovek je biološka mašina. Mozak je biološki kompjuter. Zbog toga je analogija sa hardverom i softverom računara gotovo potpuna.

Čovekov hardver, vi, se samoizgradi od jedne jedine ćelije. U toj prvoj ćeliji je u potpunosti definisan sav vaš hardver, svi vaši organi, vaš izgled, vaš mozak ...

Sve ove informacije sadrži vaš DNK, vaši geni. Vaši geni sadrže informacije o izgradnji vas. Ove informacije su u digitalnom obliku. Vaša prva ćelija sadrži i mehanizam čitanja tih digitalnih informacija iz vaših gena i implementaciju tih informacija kroz deobu ćelija i kreiranje svih vaših organa. Vaš DNK je jedinstveno vaš. Niko drugi ga nema. Geni drugih ljudi su slični vašim, ali nisu isti.

Vaš hardver dolazi i sa sistemskim softverom. Operativnim sistemom. Ovaj sistemski softver je deo hardvera. Ovaj softver je takođe definisan vašim DNK, vašim genima. Vaša prva ćelija sadrži i ovaj sofver koji se pohranjuje u ljudskom mozgu i sa kojim se rađate. Ovaj softver sadrži programe - algoritme za razne stvari:
- upravljanje srcem, plućima, želucem, bubrezima ... svim organima
- upravljanje i interpretacija čula: vid, sluh, miris, ukus, dodir
- svi vaši nagoni su programi
- sve vaše potrebe su programi
- sve vaše emocije su programi
- ljubav je program
- altruizam je program
- prepoznavanje lepote je program
- potreba za isticanjem, da sam drugačiji od drugih, je program
- to što mlad muškarac u proseku više puta u minutu automatski pomisli na seks je program
- to što prosečna mlada žena više puta u toku jednog sata automatski pomisli na seks je program
- to što vas je strah za vaš život i život onih koje volite je program
- to što želite i volite sigurnost je program
- to što ste radoznali je program
- ...

Svi programi imaju isti cilj: zaštita jedinke i povećavanje njenih šansi da napravi potomke. Potomke koji će nositi kopije vaših gena. Geni sadrže programe koji se bore sa drugim genima za prevlast i što veći broj kopija.

Neki od ovih programa nas nagrađuju, neki kažnjavaju. Oni koji nagrađuju pokreću seriju hemijskih reakcija od kojih se osećamo super. Slično drogama. Oni koji kažnjavaju proizvode fizičku bol.

Svi ovi programi su evolucione strategije i rezultat su multimiliongodišnje evolucione utakmice. Svi ovi programi su pohranjeni u DNK vaše prve ćelije. One prve ćelije koju su napravili vaši roditelji.

Vaš sistemski sotver dolazi i sa izuzetno važnim programom: program za pisanje programa. Tu počinje vaš softver. Softever koji sami pišete, uz pomoć prvo vaše porodice, zatim šireg okruženja, obrazovnog sistema, društva ... ima moć da zameni, iskoristi i/ili unapredi većinu genetskih programa sa kojim ste rođeni.

Humanizam

I altruizam i humanizam i ljubav i plemenitost su isto toliko prirodni i genetski koliko i individualnost, seksualnost, želja za isticanjem, zavist i pohlepa. Svi oni su programi. Svi ovi programi su sadržani u prvoj ćeliji. Svi oni predstavljaju evolucione strategije važne za preživaljavanje.

Čovek i njegovo ponašanje nije samo genetički određeno. Genetika daje početno stanje. Stanje u trenutku rođenja. Softverski deo određuje ostalo: vaša porodica, društvo, kultura ...

Naš mozak i sav naš hardver, dizajn današnjeg čoveka, je između 20.000 do 50.000 godina star. Genetici treba toliko vremena da dovede do fizičkih promena u DNK u preovlađujućem broju jedinki. Naš mozak sadrži genetske programe koji su bili najbolji za preživljavanja u okruženju pre 30.000 godina. Naš softver, naše obrazovanje, okruženje, društvo je 30.000 godina ispred onoga za koje je dizajniran naš mozak. I teško ih je pomiriti. Ovaj sukob drugim imenom zovemo: human condition. Razapeti između nagona i racija. Između surovosti prirode i njenih zakona i humanizma kao evolucione strategije, čovekovog odgovora na prirodu i ograničenje njenog hardvera.

Čemu u današnjem društvu služi program koji vas tera da pomislite na seks svakih par minuta?

Emocije nisu samo ljudske. Emocije su genetske. Imaju ih i životinje.
Ljubav i altruizam nisu samo ljudski. Oni su genetski. Imaju ih i životinje. Pitajte Jesenjina.

Humanizam je najljudskije u čoveku. Čovekovo društvo i njegova težnja ka humanom je jedinstveno ljudsko.


U potrazi za ličnom srećom

Genetika primarno određuje naše potrebe. One su nam diktirane i ne možemo da ih ignorišemo. One su uglavnom egzistencijalne.

Čoveku je najvažnija sigurnost. Prvo egzistencijalna. Nesigurnost proizvodi strah.

Čovek ne voli konkurenciju. Čovek voli da je naj- bolji, lepši, pamteniji, bogatiji ...

Čovek ne voli promene - who moved my cheese? Čovek ne voli nepoznato. Jer može biti nesigurno. Sadašnje stanje, kakvo god da je, je sigurno.

Čovek ne voli konflikt. Agresija je odbrambeni mehanizma. Konflikt je krajnje neprijatan. Pokreće čitav niz "neprijatnih" programa koji proizvode bol.

Čovekovi najveći strahovi su smrt (njega ili bližnjih) i gubitak posla. Oba su egzistencijalne prirode.


Sa druge strane:

Nema napretka bez promene.

Nema napretka bez konkurencije.

Nema konkurencije bez konflikta.

Čovek ima genetsku potrebu da bude primećen i da se istakne. Nema isticanja bez konkurencije. Rešenja ovih paradoksa pokreću civilizaciju napred.


Bukvalno liberalno

Sloboda postoji u prirodi. Ali ne izgleda mnogo lepo. Definitivno nije humano. Jedina regulacija koja postoji je da jači i brži proždire slabijeg i sporijeg. Smrt je osnovni mehanizam prirodne selekcije. Svet je nehuman, nije primeren čoveku, bez regulacije. Društvo teži humanim rešenjima. Jer su ona po meri čoveka, ne po meri prirode i njenih prostih zakona prirodne selekcije koji su bukvalno liberalni. Tražimo humano liberalno.

Toliko za ovaj put. 

 

Liberalna ekonomija - prvi deo

 

https://www.facebook.com/SasaRadulovich

https://twitter.com/SasaRadulovich.

 



Komentari (141)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Saša Radulović Saša Radulović 10:39 09.10.2012

Re: Los model vodi ka losim zakljccima....

Interesuju me zakljucci koji ce proizici iz ovog modela


Ovo ne može ako se ne vratite korak nazad i ne pobijete tvrdnje izrečene u ovom tekstu i prethodnom.

Tako da ako kažete da nešto "jednostavno nije tačno", mislim da bi bilo nepohodno da kažete šta nije tačno i da šta umesto toga jeste tačno.

Evo pođite od ovih:

Čoveku je najvažnija sigurnost. Prvo egzistencijalna. Nesigurnost proizvodi strah.
Čovek ne voli konkurenciju. Čovek voli da je naj- bolji, lepši, pamteniji, bogatiji ...


Vi tvrdite da čoveku nije najvažnija egzistencijalna sigurnost?
Vi tvrdite da čovek voli konkurenciju?
Vi tvrdite da čove ne želi da je najbolji, najlepši, najpametniji?

Govorim naravno o genetskim algoritmima koji su deo našeg mozga sa kojim smo rođeni i koji nam ovo saopštavaju.

Čovek naravno tokom svog života menja i dopunjuje ove algoritme. Utiče na njih. Odlučuje koliko svoje energije da posveti svakoj od ovih stvari. Ali je nepobitna činjenica da egzistencijalna ugroženost, pa i svaka druga, pokreće genetkse programe i emocije (koje su takođe programi) i raznu hemiju koja direktno utiče na vas i podseća vas na vašu genetsku prirodu. Strah možete da savladate, ali ne i da ga eliminišete. On je tu i podseća vas da ste u opasnosti.
goghzilla goghzilla 22:18 10.10.2012

Re: Los model vodi ka losim zakljccima....

Sad tek vidim da sam svoj prethodni odgovor mogao i ovde da prilozim.
:)

poz
noboole noboole 18:44 08.10.2012

Haha

Uzrocno posledicna veza izmedju najelementarnijih cinioca zivota i ljudskog ponasanja u dva koraka - nije lose.
radissha radissha 18:55 08.10.2012

uzaludnost

Cenim ovaj uzaludni napor gospodina Radulovića , da na bespotrebno ( i isuviše fin) način , objasni , za ovdašnju publiku neobjašnjivo ! Čitam poslednjih godina njegove komentare , na temu pogubnih efekata ekonomske politike koju kroje domaći "stručnjaci" ( za potrebe stranih "investitora", i poveravaju je na izvođenje jednom muzikantu sa diplomom ekonomskog fakulteta , jer , nisu valja ludi da stanu iza "svega toga" imenom i prezimenom ?! Pored svega negativnog što "njihova nauka" donosi domaćoj privredi ( oni to jako dobro znaju ) , za to što rade može da se zaglavi i robija , pa čak i u ovakvoj državi kakva je Srbija . Potrebno je samo napraviti uzročno posledične relacije i sve će biti jasno . Recimo : zbog čeka je dinar volšebno ojačao ( devalviran EUR ?) od 2005 do 2008 i ko je u tom periodu utrostručio kapital ? ; koje su firme u međuvremenu zatvorene i koje zauzeo njihovo mesto ?; .... i itd , i tako dalje ...
zemljanin zemljanin 19:12 08.10.2012

Re: uzaludnost

Cenim ovaj uzaludni napor gospodina Radulovića , da na bespotrebno ( i isuviše fin) način , objasni , za ovdašnju publiku neobjašnjivo !

O stručnosti g.Radulovića nema mnogo polemike ... iako se na slažem sa svim njegovim stavovima, on jeste izuzetno kvalitetan stručjak u domenu ekonomije ... ipak ovde to nije tema, već "reverzibilni inženjering" ... ili pokušaj dokazivanja ispravnosti jednog modela ... naravno ovo je nagađanje dok ne vidimo i nastavak cele priče
satinelle satinelle 00:07 09.10.2012

Re: uzaludnost

O stručnosti g.Radulovića nema mnogo polemike ... iako se na slažem sa svim njegovim stavovima, on jeste izuzetno kvalitetan stručjak u domenu ekonomije


Polemika oko strucnosti...Jel' to proverljivo ili je konstanta? Gospodin Radulovic je sve ono cime se predstavlja, ja takodje cenim njegov rad i trud ovde na blogu (koji btw. ne smatram opravdanim iz licnih razloga, but that's my problem), takodje ne mogu sa sigurnoscu da tvrdim da li je strucnjak ili to radi iz hobija ili dosade. Po cemu se ljudi ovde deklarisu? Prepises neke stavove iz nekih knjiga, "skines" modele i sto najvise mrzim, prikacis neke muzicke segmente i 'ajmo. Bas si ga kaz'o! A gde je tu sopstveno misljenje? Gde su cinjenice? Gde zivite, sta radite, o kome i cemu pricate? Ljudi su prestali da misle, a copy and paste im je postao life attitude. Ova tema je krajnje interesantna, ima prostora za fenomenalnu diskusiju, ali dzaba. Zato konkretno za strucnjake: Pita covek otkud evro pada, tj. dinar raste u momentu nikad goreg ekonomskog stanja drzave. Ima li konkretnog odogovora od strucnjaka?
Saša Radulović Saša Radulović 10:31 09.10.2012

Re: uzaludnost

Bez pretenzije da budem stručnjak, mogu da vam odgovorim na vaše pitanje.

Dinar raste u poslednjih dva meseca zato što je dinar roba i na tržištu na kome se kupuje i prodaje dinar za evro, u poslednja dva meseca, ima više onih koji hoće da kupe dinar, od oniih koji hoće da ga prodaju.

Guvernerka je uspela za sada da eliminiše spekulante sa tržišta koji su stvarali velike oscilacije kursa i nanosili svima štetu, a sebi korist.

Na dugi rok, dinar će svakako da pada.

Jedan od razlog zašto više ljudi hoće da kupi dinar na kratak rok je u tome što država troši kao pijani mornar i izdaje dinarske zapise sa ogromnim kamatnim stopama, tako da finansijski investitori ulaze u državu sa evrima, kupuju dinare i sa njima zapise, drže ih 3-mes, 6-mes, 53-ned itd. zavisno od zapisa, i računica im je da kada prodaju zapis nakon tog vremena, dobiju dinare, sa njima kupe evre, da će napraviti bolji finansijski rezultat nego da su novac državli u nemačoj banci ili u nemačkim obveznicama ili da su novac plasirali privredi ili građanima Srbije.
number42 number42 21:11 08.10.2012

evolution

pa, povuci paralelu izmedju kapitalizma i evolucije je ispravno. u evoluciji oni bolji, snazniji, lukaviji, po svaku cenu, bezobzirniji, itd, pobedjuju i ostavljaju gene, a slabiji propadaju. isto se desava u kapitalizmu.

napraviti humani kapitalizam? evolucija prenesena u ljudsko drustvo je cisto zlo, lepo opisano u nacizmu gde bolji, genetski cistiji, jaci, pametniji, itd, treba da budu visa rasa, tj budu na vrhu, a nasla svoju konkretnu primenu, najvidljiviju, i kod fridmana i stotina hiljada zrtava kapitalizma, gde je on samo bio ogoljen.

znaci pitanje - 'kako napraviti humani kapitalizam' ('kako napraviti dobro zlo') je cini mi se apsurdno.
Saša Radulović Saša Radulović 10:24 09.10.2012

Re: evolution

Kapitalizam = privatno vlasništvo. Nije ni dobar ni loš. Društveno uređenje koje poštuje privatno vlasništvo, može biti dobro ili loše. Sa tim da moramo prvo definistati šta znači dobro, šta loše, i za koga.

Liberalizam podrazumeva mnogo više od golog privatnog vlasništva koje jeste sastavni deo svake verzije liberalizma. Verzije liberalizma potiču do toga kako definišemo pojam slobode.

Humanizam je potreba čoveka. Humanizam nam je genetski. Humanizam nas najviše čini čovekom.

Humanost i liberalizam nisu u konfliktu. Različite definicije slobode i humanizam mogu biti u konfliktu. Mislim da postoji humani liberalizam.




vladaxy vladaxy 10:35 09.10.2012

Re: evolution

Mislim da postoji humani liberalizam.


Naravno da postoji...

The most generous nations

Prva je ozloglašenakapitalističkapodivljolaneoliberalna Amerika, slede kapitalističke Irska, Australija, Novi Zeland, Engleska, Kanada itd...

Srbija je 147. Možda ima neka korelacija između sistema i humanosti.
number42 number42 12:22 09.10.2012

Re: evolution

nisam siguran da je privatno vlasnistvo humano tj pravedno.

uzmimo npr nasledno vlasnistvo. eto recimo rodimo se paris hilton i ja, i ona je automatski na rodjenju 500 miliona puta bogatija od mene jer joj babo ostavio hotele. bez obzira sto je ona 200 puta neinteligentnija, nepristojnija, nekreativnija, nehumanija isl od prosecnog coveka.
ne vidim sta je tu humano & pravedno.

znaci ako, u nekoj zamisljenoj utopiji, odstranimo nasledno bogatstvo, ostaje nam da, kako nas ima 8 mlrd na svetu, svakome na rodjenju damo njegov osmomilijarditi deo resursa planete (resurs kao sve, da pojednostavim).

e to vec lici na komunizam. od jedine mane tipicne samo za komunizam, nedostatak motivacije (a koja je prisutna u kapitalizmu), resimo tako sto uvedemo 10% od tog vlasnistva poklonjenog na rodjenju da covek moze da "kocka" tj da ulaze da bi povecavao bogatstvo.

ako uspe, onda ima 16 hotela, vila i jahti, ako ne uspe onda opet sa onih 90% koji su fiksni i ne mogu se pretvarati u deonice - ima bogat zivot, al bez ekstravagancije.

ostaje pitanje kontrole zloupotrebe nosioca vlasti, koje je prisutno u bukvalno svim sistemima, i do danas nigde nije reseno. u anarhizmu se predlaze nepostojanje vlasti i ukidanje hijerarhija (otprilike), tj gubljenje drzavnih osobina, sa recimo nekim koordinacionim centrima. time i prestaje potreba za kontrolom vlasti.
al opet ostaje potreba za kontrolom eventualne zloupotrebe onih koji upravljaju/sluze na bilo koji nacin.

hocu da kazem da je kombinacija kapitalizma, anarhizma i komunizma verovatno neki model koji bi mogao da funkcionise.
model svedske i palmea, koji je tek okrznuo ovo o cemu pricam, je verovatno jedan od najboljih iskazanih u praksi.

u tom smislu mi je zanimljiv model venecuele, za koji stvarno ne znam koji naziv moze da ponese s obzirom koje su sve drzave i korporacije i oblici vlasnistva u igri, u zemlji najbogatijoj naftom.


s druge strane ovo su sve sporedna pitanja dok god onih 1% budu drzali 99% svetskog bogatstva, a samim tim nece dozvoliti da neko kontrolise kako raspolazu time, tj da im neko otme to sto su, cisto i jasno, popljackali.
vladaxy vladaxy 12:44 09.10.2012

Re: evolution

ona je automatski na rodjenju 500 miliona puta bogatija od mene jer joj babo ostavio hotele. bez obzira sto je ona 200 puta neinteligentnija, nepristojnija, nekreativnija, nehumanija isl od prosecnog coveka.
ne vidim sta je tu humano & pravedno.

Da li bi ti voleo da imaš potomke 200 puta neinteligentnije i 500 miliona puta bogatije od drugih? Da li bi ti želeo da budeš 200 puta neinteligentniji od drugih (ali bogatiji)? Zašto bi iko išta privređivao, stvarao ako ne bi mogao da ostavi potomcima? E sad što moji i tvoji nama nisu ostavili ništa konkretno, to je druga priča.
u tom smislu mi je zanimljiv model venecuele, za koji stvarno ne znam koji naziv moze da ponese s obzirom koje su sve drzave i korporacije i oblici vlasnistva u igri, u zemlji najbogatijoj naftom.

Diktatura.
dok god onih 1% budu drzali 99% svetskog bogatstva

Jel' to ona priča "bogati su bogatiji a siromašni siromašniji"??? Svetsko bogatstvo nije torta pa neko dobije više neko manje. Stalno se stvara i uvećava. Bogati su bogatiji a i siromašni su bogatiji. Npr, u Kini je 2004 srednji sloj činilo 2.8% stanovništva, a danas preko 15%.
Ko je osiromašio da bi ovi Kinezi bili bogatiji?? Da li ti kad kupiš stan (kola, TV, hranu itd...) neko ostane bez stana (kola hrane, TV itd..)?? Ili se to stalno proizvodi i raspoređuje.
Saša Radulović Saša Radulović 13:17 09.10.2012

Re: evolution

nisam siguran da je privatno vlasnistvo humano tj pravedno.


Privatno vlasništvo nije ni humano ni nehuzmano, ni pravdeno ni nepravedno.

Vaš mobilni telefon je vaše privatno vlasništvo. I pismo koje ste dobili od nekoga. I slika koju ste naslikali. I kuća koju ste napravili. I kuća koju ste platili nekome da vam napravi slikom koju ste sami naslikali. I ...

Preskočili ste 100 stepenica i odmah se dali na pojedinačne primere šta vi smatrate da je pravedno. Pa vam smeta nasledstvo. Pa još odoste do mešavine kapitalizma, anarhizma i komunizma. Postoje neka prethodna pitanja.
number42 number42 15:27 09.10.2012

Re: evolution

sasa radulovic, vladaxy,

naravno da mozete da smatrate da je potraga za utopijskim/boljim drustvenim uredjenjem moguca unutar kapiralizma pod imenom 'humani liberalizam', kao sto ja mogu da smatram da je kapitalizam sistemski pogresan i da je utopijsko/bolje drustvo moguce jedino kombiniranjem raznih uredjenja.

ovo su razlicite, suprostavljene paradigme, i prihvatam da mislite da je dijalog izmedju njih nemoguc, pa mi ostaje samo da ispostujem vase misljenje.
Saša Radulović Saša Radulović 00:54 10.10.2012

Re: evolution

ovo su razlicite, suprostavljene paradigme


Kapitalizam i liberalizam su dve različite stvari.

naravno da mozete da smatrate da je potraga za utopijskim/boljim drustvenim uredjenjem moguca unutar kapiralizma


Nije unutar kapitalizma. Kapitalizam = privatna svojina.
goghzilla goghzilla 23:23 10.10.2012

Re: evolution

Kapitalizam i liberalizam su neraskidivo povezani. Moglo bi se cak i reci da je liberalizam svojevrsna racionalizacija kapitalistickih svojinskih odnosa. Da li je moguce zamisliti pravo na privatnu svojinu bez prava na licnu slobodu? Bez neke vrste "harm principle"-a od Milla (koriscenje moci je dozvoljeno samo radi sprecavanja povredjivanja nekog drugog)? Da ne spominjem insistiranje na autonomiji pojedinca koji mnogi liberalni pisci isticu... To su sve preduslovi za kapitalizam tj. za privatno vlasnistvo i mehanizam slobodnog trzista. Number 42 ovde iznosi neke vrlo bitne zamerke.

Moram da insistiram na pravu da se raspravlja o pravednosti privatnog vlasnistva. Ne postoji neka opsteprihvacena teorija o opravdanosti nastanka privatnog vlasnistva. Locke je dao okvire za nastanak sistema privatne svojine i slobodnog trzista ali je njegova teorija (i sve kasnije liberalne teorije koje se naslanjaju na njegovu) oduvek imala problem da objasni kako nesto postaje privatno vlasnistvo tj. zasto je ono opravdano (ne treba brkati pravni smisao privatne svojine - ta pravna norma se ustolicuje tek kada se utvrde filozofske ili sustinske osnove vlasnistva). Postoji odredjena utilitarijanska vrednost posedovanja npr. cetkice za zube, ali cak ni liberal Rawls ne bi tako lako prihvatio ideju da je privatno vlasnistvo nad sredstvima za proizvodnju (pogotovo transgeneracijsko nasledjivanje) pravedno. Cak se i Nozick predomislio u poznom dobu i prihvatio tu vrstu kritike.
Domacin ispravno kaze da bi trebalo definisati sta je dobro a sta lose.
S tim u vezi, kapitalizam nije SAMO privatna svojina - to je takodje oblik drustvenog uredjenja. Kada uzmem svoj skup vrednosti u obzir, cini mi se da je nepravedno uredjenje, i da unutar liberalno-kapitalistickog okvira pravedno uredjenje nije moguce. Cini mi se da i Number 42 i ja imamo neku viziju vrednosnog sistema u glavi dok autor insistira da je njegov prikaz objektivan i da ta ogranicenja ne postoje.
Bez namere da vredjam, moje vidjenje je da Sasa nije svestan na koji nacin je uslovljen ideoloskim diskursom u svom razmisljanju.
Out of Beirut Out of Beirut 21:55 08.10.2012

*

Ако овај чланак представља део вашег погледа на свет, онда бих рекао да је то један веома сиромашан поглед на свет.

Ovi temelji se smatraju naučno dokazanim. Okvir je postavljen. Podvlačim: temelji i okvir.

А ја подвлачим да ми људска бића никада нећемо знати "темеље и оквир."

Научне револуције дају оквир претходним знањима, и овај оквир мења њихова значења.

Рећи да је ДНК софтвер људске машине је такође научна неписменоћа. Кључне речи: Еpigenetics, Proteomics.
Популаран а информативан чланак: http://www.counterpunch.org/2012/05/07/the-evolution-paradigm-shift/

Поздрав, и лепе жеље

Saša Radulović Saša Radulović 11:15 09.10.2012

Re: *

Ако овај чланак представља део вашег погледа на свет, онда бих рекао да је то један веома сиромашан поглед на свет.


Ova dva teksta nisu pogled na svet. Oni su skup činjenica. Preporučio sam literaturu za početak, ukoliko vas interesuje tema.

Рећи да је ДНК софтвер људске машине


Ovo što ste napisali je glupost. To naravno nigde nije ni rečeno. Rečeno je da je svako živo biće biloška mašina i da je mozak biloški kompjuter te biološke mašine. Rečeno je i da DNK sadrži kompletnu informaciju kako da se napravi biloška mašina zajedno sa mozgom te mašine i njenim operativnim sistemom. Ovo su ipak opšta mesta.

Kao i obično, komentar lišen smisla, osim potrebe za uvredom.
Out of Beirut Out of Beirut 14:31 09.10.2012

Re: *

Ova dva teksta nisu pogled na svet.

У одговору, могао бих цитирати ваше речи: Ovo što ste napisali je glupost. To naravno nigde nije ni rečeno. Јер, рекао сам, део вашег погледа на свет.

А то што сам ја погрешио рекавши Рећи да је ДНК софтвер људске машине...можда има везе с тим што је било касно увече, и што нисам мислио да је овај блог бокс меч. Замислите два пријатеља који разговарају, и један од њих погреши. Па, не може бити тако страшно.

Rečeno je da je svako živo biće biloška mašina i da je mozak biloški kompjuter te biološke mašine. Rečeno je i da DNK sadrži kompletnu informaciju kako da se napravi biloška mašina zajedno sa mozgom te mašine i njenim operativnim sistemom.

Кажете да сте написали скуп чињеница. То је тачно, али је још важније што то нису просте чињенице, већ интерпретација људских бића. Да ли се с тиме не слажете?

....
Такође, игнорисали сте моје опаске о историјским променама научног знања.
....

И још нешто: " Sloboda postoji u prirodi. Ali ne izgleda mnogo lepo. "

Претпостављам, и само претпостављам, да ово значи да животиње имају слободу коју људи немају. То је такоже контроверзно, јер би многи људи рекли да су животиње аутомати без слободне воље. Уопште, тај задњи пасус је интензивно неконкретан, испуњен инсинуацијама, а садржи важну поруку да је друштвена или државна регулација неопходна за хумани живот. Ја разумем ентузијазам и веру с којом је то написано, али боље би било да је аргумент стрпљивије изнесен.

Kao i obično, komentar lišen smisla, osim potrebe za uvredom.

Истина је да сам у задњем реду мојег првог коментара био искрен. Катастрофа у комуникацији.
Saša Radulović Saša Radulović 00:50 10.10.2012

Re: *

Претпостављам, и само претпостављам, да ово значи да животиње имају слободу коју људи немају. То је такоже контроверзно, јер би многи људи рекли да су животиње аутомати без слободне воље


Mnogi ljudi? Zaista nije pitanje šta misle mnogi ljudi. Životinje bez ikakve dvojbe imaju slobodnu volju. I imaju više slobode u svakom pogledu, počev od slobode kretanja.

Такође, игнорисали сте моје опаске о историјским променама научног знања.


U tekstu nisam.

Ovi temelji se smatraju naučno dokazanim. Okvir je postavljen. Podvlačim: temelji i okvir. Ima još toliko toga što ne razumemo dobro. Postoji i mnogo pretpostavki koje će se pokazati tačnim ili pogrešnim. Predstoji nam veoma uzbudljivo vreme slaganja svih mozaika, rekonstrukcije evolucije mozga i punog saznanja o tome kako mozak radi.



део вашег погледа на свет.


Još jednom: nije deo pogleda na svet. Gravitacija nije pogled na svet. Evolucija takođe. O mom pogledu na svet u mnogim prethodnim blogovima. Ovaj je samo priprema za razgovor. Uvođenje pojma biološkog kompjutera i evolucione prirode emocija, inteligencije i svesti.


.можда има везе с тим што је било касно увече


Malo je teži tekst za površna čitanja i komentare. I ovaj i prvi. Pokušaj sažetka i izvlačenja suštine iz velikih i nezavršenih naučnih saznanja.

Slažem se da je katastrofa u komunikaciji.


vlad_aleksh vlad_aleksh 07:44 09.10.2012

Bio

"- svi vaši nagoni su programi
- sve vaše potrebe su programi
- sve vaše emocije su programi
- ljubav je program
- altruizam je program
- prepoznavanje lepote je program
- potreba za isticanjem, da sam drugačiji od drugih, je program
- to što mlad muškarac u proseku više puta u minutu automatski pomisli na seks je program
- to što prosečna mlada žena više puta u toku jednog sata automatski pomisli na seks je program
- to što vas je strah za vaš život i život onih koje volite je program
- to što želite i volite sigurnost je program
- to što ste radoznali je program
- ..."

Moj profesor biofizike, Dejan Raković, verovatno ga gospodine Raduloviću i poznajete, tvrdi da je čovek bioautomat. Jednom prilikom je 45 minuta izvodio neke jednačine iz kvantne mehanike na tabli, da bi na kraju poentirao - postoji 15% slobodne volje.
Ništa nisam razumeo, ali svidelo mi se.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:31 09.10.2012

Re: Bio



vlad_aleksh

Ništa nisam razumeo, ali svidelo mi se.


Pokušaj ponovo:


Saša Radulović Saša Radulović 10:17 09.10.2012

Re: Bio

Moj profesor biofizike, Dejan Raković, verovatno ga gospodine Raduloviću i poznajete, tvrdi da je čovek bioautomat.


Čovek, kao i svako drugo živo biće, jeste biološka mašina. Mozak jeste biološki kompjuter.

Slobodna volja jeste:

Vaš sistemski sotver dolazi i sa izuzetno važnim programom: program za pisanje programa. Tu počinje vaš softver. Softever koji sami pišete, uz pomoć prvo vaše porodice, zatim šireg okruženja, obrazovnog sistema, društva ... ima moć da zameni, iskoristi i/ili unapredi većinu genetskih programa sa kojim ste rođeni.


program za pisanje programa. Sobodnom voljom možete da smanjite uticaj nekih genetskih programa, potpuno ih eliminišete ili dopunite.

vlad_aleksh vlad_aleksh 12:25 09.10.2012

Re: Bio

Pokušao ponovo, ali avaj, još mi je manje jasno.

Mogli biste Vi da mi objasnite?
disident79 disident79 20:08 10.10.2012

Par pitanja..

Zašto je za ekonomsko/društvenu teoriju važno da se priča o nastanku čoveka? Tu vezu nisam shvatio, ali mi deluje kao preširok pristup, koji neminovno dovodi do rasprava o nesuštinskim temama. Da kažem samo da je tema zanimljiva, ali nije ekonomska, bar po mom mišljenju.

Što se tiče biološke mašine, softvera i ostalog... Plastična objašnjenja nisu nužno najbolja. Ne treba mešati prostoću banalnosti i jednostavnost genijalnosti.

Što se tiče metafizike, zanima me šta domaćin misli zbog čega(šta je izvršilo ključni uticaj) da određeni majmuni postanu razumni, a određeni ne. Odnosno banalno kako su oni od izvršavanja aplikativnog softvera shvatili kako se isti kreira. Ako bi pitao ko(kako) je kreirao prvi aplikativni softver(koji su inicijalno samo izvršavali pa tek onda razumeli njegovu kreaciju), verovatno bih izašao van dozvoljenog komentarisanja.

Tema svojine je sa druge strane suštinski važna za ekonomiju. Gledajući empirijski privatna svojina je dobra za kvalitet života i napredak društva, ali, kao i mnoga druga rešenja, nije idealna baš za sve prilike. U interesu svih je da postoji određeni deo imovine koji je državni(javni) i deo opšeg dobra.
Saša Radulović Saša Radulović 21:07 10.10.2012

Re: Par pitanja..

Zašto je za ekonomsko/društvenu teoriju važno da se priča o nastanku čoveka?


Zato što nastanak određuje prirodu. Društvo se pravi po meri čoveka.

Sa druge strane, potrebno je videti i shvatiti kako izgleda svet bez regulacije. Apsolutna sloboda.

Odnosno banalno kako su oni od izvršavanja aplikativnog softvera shvatili kako se isti kreira.


To smo shvatili pre 50 godina. Pre toga nismo znali.

ko bi pitao ko(kako) je kreirao prvi aplikativni softver(koji su inicijalno samo izvršavali pa tek onda razumeli njegovu kreaciju)


Odgovor je isti kao na pitanje kokoške i jajeta. Odgovor je proces evoulcije koji traje milionima godina.

Što se tiče biološke mašine, softvera i ostalog


Da je čovek biološka mašina nije plastično objašnjenje. Ono je bukvalno. Da je dizajn čoveka zapisan digitalno takođe nije pojednostavljenje. Samo činjenica. Da se rađamo sa gotovim programima (koji su zapisani u DNK) takođe nije plastično objašnjenje već dokazana činjenica. Ako ih prvi put čujete, moraće malo da vam sazri. Možda da i pročitate literaturu na temu ako vas interesuje.

disident79 disident79 09:16 11.10.2012

Re: Par pitanja..

Slažem se da u prirodi postoji definitivna negativna povratna sprega (samoregulacija) koja je surova - može dovesti i do izumiranja . Isto tako samoregulisanje potpuno slobodnim tržištem je surovo, i može dovesti do ogromnih žrtava. U oba slučaja regulacijom se mogu ublažiti posledice. Koncept potpuno slobodnog tržišta je doživeo i definitivni poraz intervencijama američke države tokom poslednje krize. Opstanak nas tera na regulaciju. Cilj je održivi razvoj. Pitanje je samo šta i kako regulisati, s tim što ono šta ćemo regulisati može i treba menjati zavisno od trenutnog stanja i potreba. Kao što privatna svojina predstavlja najbolji deo liberalnog kocepta tako solidarnost predstavlja najbolji deo socijalistickog koncepta. Štos je u tome da jedan drugog ne isključuju.


Koliko znam teorija evolucije, koja je za mene nesporna, objašnjava razvoj, prilagođenje, ali ne i nastanak života. Kako se i pod kojim uslovima iz neživog stvorilo živo, još uvek, nije definitivno dokazano već postoje različite hipoteze. Isto tako teorija evolucije kaže da su čovek i majmun imali zajedničkog pretka, ali ne daje odgovor kako je došlo do razvijanja svesti. Koliko znam, kako se to dogodilo i dalje je u domenu teorije. Da li je u pitanju čista interakcija ili ima još nečega što nismo otkrili o ljudskom biću, nova vrsta energije ili nešto slično. Delovi slagalice fale iako se ukupna priča poprilično vidi.

Da se adenin, guanin, citozin i timin(uracil) mogu doživeti kao kavternarni ili binarni zapis nije sporno. Kao ni to da oni diktiraju hemijske procese. Poredjenje emocija i slobodna volje sa kompjuterskim programima mi je i dalje previše vulgarno objašnjenje. Fali još nešto, što još uvek ne razumemo, pa se onda opet mora svesti na neku vrstu verovanja, odnosno popunjavanja rupa maglom.
Saša Radulović Saša Radulović 09:27 11.10.2012

Re: Par pitanja..

Poredjenje emocija i slobodna volje sa kompjuterskim programima mi je i dalje previše vulgarno objašnjenje. Fali još nešto


Na sreću ili žalost :) ne fali ništa.
disident79 disident79 11:37 11.10.2012

Re: Par pitanja..

U tom slučaju naličje je prilično mračno. Očekuju nas gen varalice (narodi varalice), gen potčinjenosti (narodi ulizice), gen pobednika (narodi pobednici), "viši" geni - arijevci itd. Ako je prenošenje gena suština (reprodukcija), kakvo je tumačenje homoseksualizma? Već poznata priča.

Bez duhovnog, programirane biomašine su osuđene na prazninu. Sa tim ne mogu da se složim. Moj program mi ne dozvoljava.





Saša Radulović Saša Radulović 21:41 11.10.2012

Re: Par pitanja..

Nije mračno. Upravo suprotno :)

Ono što vam je teško da prihvatite je da je čovek oduvek bio biomašina i nikada nije bio osuđen na prazninu. Samo što ranije nismo znali da je biomašina. I život i čovek su isto tako lepi i duboki i produhovljeni i sada kada znamo da smo veoma komplikovane biomašine sa veoma, veoma komplikovanim softverom koji je nastao u procesu prirodne selekcije gena kroz milione godina. Ništa se nije promenilo.

To što su vam emocije programi, ništa ne menja na činjenici da ih i dalje osećate. To što emocije luče hemiju koja vam daje high daleko veći od svih droga ovog sveta, ništa ne menja.

Pustite svoj program da malo upije sve to. Pročitajte i par knjiga o tome. Život je i dalje lep isto toliko lep kao i pre nego što ste saznali.
Out of Beirut Out of Beirut 11:24 11.10.2012

биологија, биографија и јакобинизам


Da je čovek biološka mašina nije plastično objašnjenje. Ono je bukvalno. Da je dizajn čoveka zapisan digitalno takođe nije pojednostavljenje. Samo činjenica. Da se rađamo sa gotovim programima (koji su zapisani u DNK) takođe nije plastično objašnjenje već dokazana činjenica. Ako ih prvi put čujete, moraće malo da vam sazri. Možda da i pročitate literaturu na temu ako vas interesuje.


Дарвиново Порекло врста сам први пут прочитао када ми је било 12-13 година. Докинса сам први пут сусрео у штампи 2001, и следећих година сам посветио пажњу свим областима које он дотиче, читајући притом и изворне стручне радове. 2007 сам самоиницијативно превео Друштво ума Минског, књигу која је заснована на томе да је људско биће биолошка машина; то сам урадио не по радној дужности или у очекивању новца, већ зато што ми се допадала.

Ипак, не сматрам да је изјава "људи су биомашине" чињеница као што је чињеница да је небо свима нама плаво; већ је интерпретација.

ДНК садржи "комплетну информацију," итд., (као да је читач тих информација тривијална тема!): то може бити чињеница само онима којима су машине и компјутери цео свет.

И када ми неко каже да у томе грешим и да сам интелектуално још нисам сазрео, ја прогутам кнедлу и схватим да пред собом имам културног јакобинца. Под тим термином Јакобинац подразумевам оног који је нешто исправно схватио, али такође 1) сматра да је то темељ или оквир свега, 2) да је историја на његовој страни и 3) још мало фали да победи, па улази у крсташки поход против "непросвећености" осталих. Његови неистомишљеници наводно не прихватају основне чињенице. Сам тај опис, "не прихватају основне чињенице" јасно препоручује како их треба третирати. Да не буде забуне, не бавим се вашом личношћу већ само то какву улогу у друштву apparently играте.

Прочитајте и оно што други вама препоруче.
Goran Vučković Goran Vučković 12:32 11.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

Прочитајте и оно што други вама препоруче.

Ako mogu da preporučim link koji je OoB gore dao - ako ništa drugo makar zbog načina kako Šapiro razgovara sa novinarkom i odgovara na pitanja.
zemljanin zemljanin 17:25 11.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

Znam dosta ljudi koji su nakon čitanja Dowkinsa od toga napravili mini "religiju" jer se nekako fino uklapa u razmišljanja ... nema ničeg lošeg u tome ... ali svako pominjanje slobode, humanizma i sl. u sklopu današnjih idejnih modela, uključujući liberalizam je jako nategnuto ... zato sve ideologije, kad-tad posegnu za određenim "dokazima" u prirodi ... ranije su ti "dokazi" traženi u dogmi, dakle napredujemo

Humanizam i novac ne idu zajedno, moraju se praviti kompromisi ali onda to nije humanizam već neki derivat (fjučers na humanizmu) ... možda u nekoj budućnosti kada ovladamo nanotehnologijama i kada novac izgubi svoj status možemo graditi humano društvo ... do tada možemo da teoretišemo ... ali je OK ceo blog, ima o čemu da se mozga
zemljanin zemljanin 18:30 11.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

Evo jednog "taze" eksperimenta ...svim studentima jedne grupe dali su neki bonus i podelili ih u tri grupe ...
- prvoj je rečeno da novac donira UNESCO,
- drugoj da zadrži novac,
- trećoj da odluči između doniranja i zadržavanja novca.

nakon analize - najsrećnija grupa je broj 2.
Saša Radulović Saša Radulović 21:58 11.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

И када ми неко каже да у томе грешим и да сам интелектуално још нисам сазрео, ја прогутам кнедлу и схватим да пред собом имам културног јакобинца.


Pogrešno shavatate. Ove činjenice vam očigledno jako teško padaju. Imate jak denial. Očigledno vam treba još vremena i još više čitanja. Nikake priče o mojim i drugim ulogama, ili prikrivena omalovažavanja (mašine i kompjuteri su vam ceo svet) vam u tome neće pomoći.

Čovek jeste biološka mašina. Vaš DNK zaista sadrži sve informacije da se napravite vi. Sve vaše emocije jesu programi.

I ljubav je program. I ljubav prema deci i prema voljenoj osobi. I prema prijateljima. Ima svoju svrhu. Neću o njoj ovde niti o načinu nastanka. U nekom narednom blogu. Činjenica da je ljubav program, da je nastala i opstala u nemilosrdnoj bitci gena za pevlast kroz milione godina evolucije, ništa ne menja na njenoj lepoti i doživljaju svakog čoveka. Saznanje da je to tako, ne umanjuje doživljaj.

Pročitao i prvi put. I mnogo drugih diskusija. Nikakvih dodirnih tačaka sa temom.



Goran Vučković Goran Vučković 00:19 12.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

Ovo već postaje neprijatno... ok, vidi ovo:

Evolution: The Pleasures of Pluralism

i još ovo:

Darwinian Fundamentalism

i ovu diskusiju:

Sam Harris: Response to Jonathan Haidt
Saša Radulović Saša Radulović 22:05 12.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

Meni više neporno.

Možda umesto linkova napišeš šta si hteo da kažeš.

Ovaj tekst nije o Dawkins-ovoj ateističkoj kampanji. Niti o svim stvarima o kojima je pisao. Niti je o tome da je prirodna selekcija jedini mehanizam evolucije. Niti ima ikakvu nameru da ih sve diskutuje. Ono što jeste bitno za tekst i diskusiju su izvedeni zaključci. Prvi tekst ima šira objašnjenja do nivoa koji omogućava blog. Ovaj tekst je samo suma zaključaka iz prvog.

Koji deo od ovoga je po tvom mišljenju pogrešno, pa ti je neprijatno?

Čovek jeste biološka mašina. Vaš DNK zaista sadrži sve informacije da se napravite vi. Sve vaše emocije jesu programi.

I ljubav je program. I ljubav prema deci i prema voljenoj osobi. I prema prijateljima. Ima svoju svrhu. Neću o njoj ovde niti o načinu nastanka. U nekom narednom blogu. Činjenica da je ljubav program, da je nastala i opstala u nemilosrdnoj bitci gena za pevlast kroz milione godina evolucije, ništa ne menja na njenoj lepoti i doživljaju svakog čoveka. Saznanje da je to tako, ne umanjuje doživljaj.


Ili iz samog teksta? Već ti tražiš više puta. Pa mi već naporno.

Goran Vučković Goran Vučković 22:45 12.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

Možda umesto linkova napišeš šta si hteo da kažeš.

Pomalo je iritantna količina redukcionizma, a svakako i metafora mašine i programa, posebno ovako ponavljana iz komentara u komentar kao nekakva mantra. I ovo ne kažem (kao, koliko vidim, ni OoB) zbog neke uverenosti u nekakvo natprirodno poreklo čoveka ili sveta - nego zbog osećaja da se uvođenjem ovog nivoa pojednostavljenja teme i svođenja složenog evolucionog (i sociološko/političkog) procesa na gene (ili meme) pravi loša usluga pomenutim budućim nastavcima - svođenje sociologije i/ili političke ekonomije na neodarvinističku genetiku mi je jednostavno smetnja za dalju diskusiju.

I prošli put je tema otišla u efe delimično zbog ovakvog uvoda - koji previše asocira upravo na taj redukcionizam koji Dokinsova ekipa forsira - ali je bar bilo par obrazovanijih i elokventnijih od mene da temu prošire i daju joj smisla.

Mapiranje genetske evolucije na "grupnu evoluciju" je inače prilično sklizak teren i tu Dokins, Pinker i društvo čini mi se da su u zoni dogmatskog, pre svega zbog toga što u toj oblasti religija može ponekome da zaliči na koristan, a ne "parazitski" proces (bar u nekom istorijskom kontekstu). Hajt se pozabavio time u članku na koji je Haris odgovorio u ovom tekstu koji sam linkovao - na šta je Haris odgovorio na najdogmatskiji mogući način.

Nadam se da je ovo jasnije. Jesam li i ja u denial-u i činjenice mi teško padaju, pa treba da pročitam Knjige, shvatim Istinu, pa tek onda možemo da idemo dalje - ili smo se bar donekle sporazumeli?
Saša Radulović Saša Radulović 11:44 13.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

Sad je malo jasnije.

Mopram još jednom: ovo nije tekst o Dawkinsovoj ekipi niti je Dawkinsova teorija. On ima značajan doprinos kao i mnogi drugi da ih ne nabrajam (neke od njihovih linkova si i postavio). I mene nervira npr. Dawkins-ova ateistička tirada.

Sa druge strane, mislim da je redukcionizam i suštinski tačan i veoma korisan. I uopšte nije pitanje metafore. Sva živa bića jesu biološke mašine. Sve emocije jesu programi. Svi programi su zapisani u genima i nalaze se kao čiste informacije u digitalnoj formi u prvoj ćeliji od koje je nastao svako od nas. Takođe je činjenica da je prirodna selekcija osnovni mehanizam evolucije, da su jedinke nosioci gena i da te gene prenose na potomke i da su danas zastupljeni oni geni koji su najbolje preživeli i imaju najviše kopija. Jači opstaju, slabiji nestaju.

Tu se naravno dešavaju mnogi suptilni procesi koje još uvek ne razumemo baš najbolje, ali to ništa ne menja na osnovim okvirima koji su nesporni. I kod migracija plemena ili krda i kod svih drugih vanrednih događaja koji ubrzavaju evolucione procese, proces preživljavanja najjačih jedinki je i dalje prisutna konstanta. Izuzetci potvrđuju pravilo.

Mislim da ovo nije nikakva neodarvinistička genetika. Ovo su činjenice.

Sve ovo je zaista teško za spoznaju i prihvatanje velikom broju ljudi iz raznih razloga u koje ne bih da ulazim jer bi ovdelo diskusiju u pravcima koji mi nisu interesantni. Čini im se da su manje ljudi ako spoznaju kako rade. Borba sa konsekvencama prihvatanja ovih činjenica i njihovo prihvatanje je proces. Tema teksta nije soft-landing.

Mislim da ti je imputiranje dogme Pinkerovu dead wrong. Čovek nema ni trunke toga. I to tako jasno i izlaže svaki put kada govori o ovim stvarima, uključujući i ulogu religije i pitanje postojanja boga. Tu jednostavno nema konflikta. Dva odvojena pitanja.

I život nije ništa manje lep zbog toga što to sve jeste tako kako je. Ko god ima problem sa tim osnovnim činjenicama, mislim da je u denial-u.


To da te moj redukcionizam iritira je više manje očigledno. Isto koliko i meni smeta zamajavanje stvarima za koje mislim da odvlače od suštine. Nadam se da je jasnije oko čega se ne slažemo. Kao i da je moj redukcionizam smišljen, nameran i smatram koristan. Što ne znači da tvoj pristup nije bolji. Možda bi bilo dobro da sam napišeš tekst o tome, iz ugla iz koga misliš da je bolji za spoznaju.

U narednim tekstovima ću pokušati ovo malo da produbim, jer vidim da nije baš najjasnije šta to znači: emocije su programi. Kao i hrvanje sa činjenicom da je mozak biološka digitalna mašina.


Goran Vučković Goran Vučković 14:30 13.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

U narednim tekstovima ću pokušati ovo malo da produbim, jer vidim da nije baš najjasnije šta to znači: emocije su programi. Kao i hrvanje sa činjenicom da je mozak biološka digitalna mašina.

Svakako ima smisla dodati detalja u priču - iako zvuči kao priličan izazov objašnjavati preko ekonomije da su emocije programi. Takođe, pretpostavljam da ti se ovo "digitalna" omaklo (u "mozak biološka digitalna mašina" ).
Saša Radulović Saša Radulović 14:25 14.10.2012

Re: биологија, биографија и јакобинизам

Nije se omaklo. Isto kao što DNK sadrži digitalne informacije, tako i mozak pamti i procesuira digitalne informacije.

Ne objašnjavaju se emocije preko ekonomije, nego njihovo razumevanje, razumevanje njihove prirode i porekla (kako su nastale i u koju svrhu), ima važnu primenu u ekonomiji. Isto važi i za pravo i za kulturu i za političke i sve druge društvene nauke.

Pokušah skraćeno da objasnim u prvom tekstu. Čini mi se očiglednim da moram da produbim.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana