Ljudska prava| Politika| Život

O Pravima Žena (2)

vladimir_likic RSS / 29.10.2012. u 11:06

"Od stepene ostvarivanja rodne ravnopravnosti direktno zavisi ekonomski razvoj i napredak zemlje...mora se nastaviti rad na iskorenjivanju tradicionalnih, patrijarhalnih stereotipa o društvenim ulogama žena i muškaraca u porodici i društvu."      Nevena Petrušić, Blic, 24 oktobar 2012

(iz komentara čitalaca)
"E, meni žena nece komandovati, niti biti računovodja u kući dok sam ja živ, a kasnije eto joj, neka komanduje sama sebi."     poglavica-kameno-tele

@poglavica-kameno-tele: "I ne treba da ti komanduje, ti obezbijedi dovoljno para za ugodan život svoje porodice, ona nek rađa djecu i vodi domaćinstvo (plati joj i kućnu poslugu za teže poslove), i ne vjerujem da ce se iko žaliti. Eventualno, ako joj bude dosadno trošenje para koje si ti zaradio, neka se zaposli, neka se bavi društvenim radom, neka studira klasičnu filologiju...."    Vrli-pitac

Pre neki dan sam napisao blog o domaćem filmu u kojem je glavna junakinja uhvaćena u sukobu između muža i ljubavnika. Moja primedba je bila da film (pored svojih kvaliteta) suptilno prenosi i jednu pogrešnu poruku: muškarac ima pravo da iskoristi svaki mogući način da prisili ženu da ostane u zajednici, čak i onda kad se ona jasno opredelila da izađe iz te zajednice. Blog dobio razne komentare, a jedan kaže otprilike, jako se čudi odakle je autor izvukao zaključak da se ovde radi o nasilju. Nasilje bi bila odlična tema, ali ja sam ustvari pisao o pravu na izbor.

Onda kaže, autor je nestvarno odlučan da se politički korektno angažuje. Dakle, amaterski borac za ženska prava. Ovde moram da priznam, čovek u pravu, po tom pitanju sam pravi amater.

I baš nekako prošle nedelje Blic objavio razgovor sa Nevnom Petrušić (Poverenica za ravnopravnost), o diskriminaciji žena (citat na početku). Pokušao sam da nađem statistike o kojima dotična govori (od 135 rangiranih država, kad je ravnopravnosti između muškaraca i žena u pitanju, Srbija je na pedesetom mestu). Nisam uspeo da pronađem konkretne rezultate, ali sam zato otkrio nešto drugo: postoji značajan broj istraživanja koja se bave položajem žena u svetu.

Svako od tih istraživanja koristi neke svoje, generalno različite, kriterijume kad je položaj žena u pitanju (Gender Gap Index, Gender-related Development Index, Gender Equality Index, itd). Na primer, organizacija po imenu Social Watch koristi Gender Equality Index (GEI), što je meni bilo i najlakše razumeti: to je broj koji se kreće od 0 do 1 (ovo poslednje u slučaju potpune ravnopravnosti između muškaraca i žena). Prema njihovim rezultatima za godinu 2012, na prvom mestu po jednakosti žena i muškaraca je Norveška (GEI 0.89), sledi Finska (GEI 0.87), zatim Island i Švedska (GEI 0.86). Zemlje Balkana su se okupile zajedno, negde na sredini liste, sa sledećim rezultatima: Bugarska (GEI 0.76), Srbija (0.75), Hrvatska (0.74), Rumunija (0.72), Bosna i Hercegovina (0.58), i Albanija (0.55).

Druga istraživanja, koja koriste sasvim druga merila, generalno dolaze do istih zaključaka. Na primer, u studiji Ujedinjenih Nacija, koja koristi tzv. Gender-related Development Index (GDI), Norveška je zauzela drugo mesto. Takodje, iz članka o gospođi Petrušić vidi se da je Srbija na pedesetom mestu od 135 država; to je vrlo slično rezultatima koje je objavio Social Watch.

Unutar statističke greške, meni se čini da nema neke razlike između zemalja Balkana, naročito kad se uzme u obzir koliko je teško objektivno "izmeriti" nejednakost. Ipak, iz ovih rezultata se sa određenom sigurnošću može reći da je bolje biti žena u Bugarskoj-Srbiji-Hrvatskoj nego u Albaniji.

Međutim priča se tu ne završava.

GEI za svaku pojedinačnu državu je usrednjena vrednost tri parametera: jedan meri jednakost u obrazovanju, drugi ekonomsku uključenost, i treći uključenost u strukture vlasti. Srbija je dobila jako dobar rezultat za jednakost u obrazovanju (0.98). Nažalost, to znači i da su druga dva parametra gora od proseka: ekonomska uključenost je 0.75, a uključenost u strukture vlasti je samo 0.51. Dakle, dok kod nas žene imaju odlično pravo na obrazovanje (jednako muškarcima), žene su značajano diskriminisane kad su ekonomske aktivnosti u pitanju, i totalno su diskriminisane kad su u pitanju strukture vlasti.

Ovo vrlo dobro podržava tezu gospođe Petrušić o patrijarhalom odnosu prema društvenim ulogama žena i muškaraca u porodici i društvu.

Ovde bih da se osvrnem na prvi deo njenog citata: od stepene ostvarivanja rodne ravnopravnosti direktno zavisi ekonomski razvoj i napredak zemlje. Mnogi ovo čitaju ovako: što je zemlja razvijenija u njoj je veća jednakost između muškaraca i žena. Međutim, to je sasvim pogrešna interpretacija, ovaj citat kaže: ravnopravnost među polovima je jedan od uzroka razvijenosti, a ne posledica. Drugim rečima, razvijene zemlje koriste jednakost kao motor svog ekonomskog i socijalnog uspeha.

Kako je to moguće? Pa da objasnim, za poglavicu-kameno-tele. Prvo, u proseku, žene su poštenije nego muškarci. Drugo, u proseku, žene su disciplinovanije nego muškarci. Treće, u proseku, žene imaju više tolerancije za različitost (možda zato sto su i same često diskrimisane). I zbog toga, tamo gde žene imaju čak i samo približno jednak udeo u ekonomskom životu, rezultat su uspešnije ekonomije; gde imaju približno jednak udeo u političkom životu, rezultat su socijalno pravednija društva.

EDIT: U kom smislu to "poštenije"? Prvo, žene retko blefiraju, ili se prave da znaju više nego što zaista znaju. Drugo, kad je greška učinjenja, žene lakše priznaju grešku nego muškarci. U proseku. Kad se uzme u obzir da su žene jednako profesionalne koliko i muškarci, sve ove druge osobine čine ih boljim kad je timski rad u pitanju- a danas se sve važne stvari obavljaju u timovima.



Komentari (23)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

reanimator reanimator 11:09 29.10.2012

...

Kad me već citiraš, red je da budem prvi
EDIT
Prvo, u proseku, žene su poštenije nego muškarci

Jbt, nemoguć si
dragoljub92 dragoljub92 11:26 29.10.2012

ma ajde

Drugo, u proseku, žene su disciplinovanije nego muškarci. Treće, u proseku, žene imaju više tolerancije za različitost (možda zato sto su i same često diskrimisane). Kad se uzme u obzir da su žene jednako profesionalne koliko i muškarci,

uopšte se ne slažem sa ovom konstatacijom,bolje joj stoji ime konsternacija,bez obzita šzta to značilo
ja za ovin mojih 54 godina iskustva životnog sam utvrdio da razlike između muških i ženskih ,sem primarnih polnih karakteristika(sekundarne su postale rudimentalne), nema i jedni i drugi su i radnici i neradnici , i istinoljubci i lažovi, i pouzdani i prevrtljivci.
ovo ravnopravljanje mi liči na ono :
petsto godina ste vi jahali nas,sad ćemo petsto godina mi da jašemo vas a posle će vidimo.
Jukie Jukie 11:31 29.10.2012

Re: ...

reanimator

Prvo, u proseku, žene su poštenije nego muškarci

Jbt, nemoguć si


Baš me zanima koji su parametri eksperimenta, koja skala je korišćena za određivanje poštenosti, šta uopšte znači biti "pošten" itd.

Hajde da pogledamo ceo pasus:
Prvo, u proseku, žene su poštenije nego muškarci. Drugo, u proseku, žene su disciplinovanije nego muškarci. Treće, u proseku, žene imaju više tolerancije za različitost (možda zato sto su i same često diskrimisane). Kad se uzme u obzir da su žene jednako profesionalne koliko i muškarci,

Dakle, imamo pojmove:
-pošten
-disciplinovan
-tolerantan
-profesionalan
Ako su žene po nečemu bolje u poštenju, disciplini i toleranciji, a tek jednake po profesionalnosti, znači da imaju neku dodatnu veliku manu ličnosti u nekoj oblasti koja je deo profesionalnosti a ne spada u poštenje, disciplinu i toleranciju.
Dakle, prvo treba definisati sve termine i onda se lepo diskutuje.

looping looping 11:39 29.10.2012

Zene

Prvo, u proseku, žene su poštenije nego muškarci. Drugo, u proseku, žene su disciplinovanije nego muškarci. Treće, u proseku, žene imaju više tolerancije za različitost

Ja se ne bih slozio.

Inace mogu da se slozim da su zene mnogo, mnogo bolje i vise vrede od muskaraca a takodje je lepse biti u drustvu zena.
angie01 angie01 14:12 29.10.2012

Re: Zene

Prvo, u proseku, žene su poštenije nego muškarci. Drugo, u proseku, žene su disciplinovanije nego muškarci. Treće, u proseku, žene imaju više tolerancije za

Inace mogu da se slozim da su zene mnogo, mnogo bolje i vise vrede od muskaraca a takodje je lepse biti u drustvu zena.


anamarkana anamarkana 14:10 29.10.2012

zamisli

tamo gde žene imaju čak i samo približno jednak udeo u ekonomskom životu, rezultat su uspešnije ekonomije...


zamisli samo kada bi zene bile ravnopravnije u UAE (i sl.) kakvu bi tek onda imali

uspesnu ekonomiju !?

maslacak.d maslacak.d 23:05 29.10.2012

Равноправност, једном, можда

Да ли је неко чуо да у Србији мушкарца који конкурише за посао питају да ли има децу и да ли планира да их има? Питам, јер ми је у једном предузећу на конкурсу за посао била отежавајућа околност то што имам дете. Посао је добио мушкарац који је имао слабији просек на студијама, није имао радног искуства и није имао положен возачки испит (иако је и то био услов). За децу га нико није ни питао.
Толико о равноправности.
reanimator reanimator 23:33 29.10.2012

Re: Равноправност, једном, можда

maslacak.d
Да ли је неко чуо да у Србији мушкарца који конкурише за посао питају да ли има децу и да ли планира да их има? Питам, јер ми је у једном предузећу на конкурсу за посао била отежавајућа околност то што имам дете. Посао је добио мушкарац који је имао слабији просек на студијама, није имао радног искуства и није имао положен возачки испит (иако је и то био услов). За децу га нико није ни питао.
Толико о равноправности.

Strava i užas. Ovo ti se garantovano ne bi desilo nigde van Srbije.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 07:28 30.10.2012

Re: Равноправност, једном, можда

reanimator

maslacak.dДа ли је неко чуо да у Србији мушкарца који конкурише за посао питају да ли има децу и да ли планира да их има? Питам, јер ми је у једном предузећу на конкурсу за посао била отежавајућа околност то што имам дете. Посао је добио мушкарац који је имао слабији просек на студијама, није имао радног искуства и није имао положен возачки испит (иако је и то био услов). За децу га нико није ни питао. Толико о равноправности.Strava i užas. Ovo ti se garantovano ne bi desilo nigde van Srbije.

Ni u mojoj firmi se to ne bi desilo, a firma je usred Srbije i Beograda. A ni u prethodne dve u kojima sam radio.
mikimedic mikimedic 12:50 30.10.2012

Re: Равноправност, једном, можда

Да ли је неко чуо да у Србији мушкарца који конкурише за посао питају да ли има децу и да ли планира да их има? Питам, јер ми је у једном предузећу на конкурсу за посао била отежавајућа околност то што имам дете. Посао је добио мушкарац који је имао слабији просек на студијама, није имао радног искуства и није имао положен возачки испит (иако је и то био услов). За децу га нико није ни питао.
Толико о равноправности.


ma da, cim udjemo u evropsku uniju to cemo samo po sebi da se resi.

evo, samo u zemljama van evropske unije takve stvari mogu da se desavaju, takvim zemljama gde se krse osnovna zenska prava, na primer u srbiji i svajcarskoj.

tired of being asked in jobs interviews if I would like to have children. LINK

nisam uspeo da nadjem nikakav link, ali sam stoposto siguran sam da kad su u pitanju drzave clanice eu, na primer bugarska i rumunija takvih retrogradnih pojava nema.

to je moguce samo na balkanu (i u svajcarskoj).
zilikaka zilikaka 22:53 30.10.2012

Re: Равноправност, једном, можда

Да ли је неко чуо да у Србији мушкарца који конкурише за посао питају да ли има децу и да ли планира да их има? Питам, јер ми је у једном предузећу на конкурсу за посао била отежавајућа околност то што имам дете. Посао је добио мушкарац који је имао слабији просек на студијама, није имао радног искуства и није имао положен возачки испит (иако је и то био услов). За децу га нико није ни питао.
Толико о равноправности.


Da dodam i svoje iskustvo.
Svojevremeno sam bila na razgovoru za posao kod jedne direktorke i bilo mi je rečeno otprilike:

-Treba nam stručnjak vašeg profila, sa takvim iskustvom, to mi sve odgovara, al neću ženu .
-Čekajte, u čemu je problem? Ja sam i pre radila, mogu odmah da uđem u posao.
-Ne, neću ženu. Dobićete dete, pa će tu biti obaveza u porodici... meni to ne treba.
-Ali vi i ne poznajete mene, moj odnos prema poslu , niti porodičnu situaciju...U krajnjem slučaju, pa i vi ste žena i verovatno sebe smatrate sposobnom za svoj posao.
-Baš zato...Ma rekla sam, da ste muškarac, juče bih vas zaposlila. Ovako...



...sva sreća što se posle, na drugom mestu, ipak našao neko ko nema takve predrasude.


kukusigameni kukusigameni 08:57 31.10.2012

Re: Равноправност, једном, можда

zilikaka
...sva sreća što se posle, na drugom mestu, ipak našao neko ko nema takve predrasude.

Muškarac?
zilikaka zilikaka 09:50 31.10.2012

Re: Равноправност, једном, можда

kukusigameni
Muškarac?


Da.

Čovek mi je posle priznao da je presudno bilo njegovo lično porodično iskustvo. Od njegovo dvoje već poodrasle dece, ćerka bila daleko prodornija, vrednija i sposobnija od sina.

Nego, i na prvom poslu su mi posle priznali da me ne bi uzeli da se nisam ponudila prvo da volontiram, pa nisu imali šta da izgube.
Imali su predrasudu da će se žena izvlačiti od posla na sve moguće načine i prebacivati ga na muškarce.

Dobro, ima tome svemu dosta godina, ali bojim se da je mnogo toga ostalo isto.
maslacak.d maslacak.d 15:55 04.11.2012

Re: Равноправност, једном, можда

Ni u mojoj firmi se to ne bi desilo, a firma je usred Srbije i Beograda. A ni u prethodne dve u kojima sam radio.


Драго ми је да постоје и такве фирме у овој земљи. Ипак, лично искуство и искуство многих жена са којима сам разговарала показује да је су то изузеци који потврђују правило.

Елем, ја сам решење нашла у томе што сам основала сопствену фирму. И у њој су жене у већини.
number42 number42 09:17 30.10.2012

da

i ja mislim da zene poseduju vece kvalitete nego muski. definitivno sebe kapiram kao feministu.

recimo, po cenu da zvucim cudno, ali nekako vise volim drustvo zenskih. po mogucstvu od 20 do 22 godine, delimicno obnazenih, tako u nekom dzakuziju, uz sampanj...
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 10:58 30.10.2012

Problem

Postoji jedan mali logicki problem u nastojanju da se ravnopravnost zena odbrani tezom da su superiornije od muskaraca.
I naravno, nijedan takav slucaj nije prosao nezapazeno; muskarci mogu da budu superiorniji koliko hoce, nije problem, ali kod zena superiornost na jednoj strani mora da bude kompenzovana inferiornoscu na drugoj, iliti vazi Zero Sum hipoteza je li tako Jukie?

Elem, sta ono htedoh reci?
Da, razlog za korelaciju, ili preciznije, kauzalnost izmedju stupnja rodne ravnopravnosti u drustvu i njegove razvijenosti nije u superiornosti zena, vec u tome sto to drustvo bolje koristi svoje resurse. Naime, ako je neko drustvo sklono diskriminaciji, recimo po rodu (ili ako vam je lakse po boji koze, kose, ociju), to jest favorizaciji odredjene osobine (muski pol, bela koza, itd) onda ce losije da rasporedjuje svoje ljudske resurse, dajuci prednost favorizovanoj osobini nad kompetencijom (jer TO je diskriminacija).
Posledicno, kompetencija ce da zavrsi na nizoj poziciji u drustvu nego sto zasluzuje, jer nema favorizovanu osobinu (muskost), a to je jedan vid negativne selekcije, koja ne moze da ima povoljan efekat na razvoj drustva kako god da okrenes.

Drugi razlog je taj sto se u drustvima sa manjom ravnopravnoscu gubi efekat sinergije doprinosa i jednih i drugih, zbog toga sto se jedni uglavnom taloze na vrhu hijerarhijske drustvene lestvice a drugi na dnu, kao sto je lepo pokazalo ovo navedeno istrazivanje. Tako da je njihova interakcija manja i samim tim rezultati te interakcije su manji. Konkretno, u skupstini u kojoj imate samo muskarce, nece imati ko da skrene paznju na pitanja koja su "zenska", ili ce se njima baviti u manjoj meri, a tzv. zenska pitanja (kao recimo skoro pitanje besplatnih ginekoloskih pregleda) mogu da se odraze na drustvo u celini - u ovom slucaju manjim natalitetom, sto nije samo zensko pitanje.
looping looping 11:24 30.10.2012

Re: Problem

kauzalnost izmedju stupnja rodne ravnopravnosti u drustvu i njegove razvijenosti

A rodna ravnopravnost je sta?
Verovatno odnos 50% - 50% u svim "sferama" zivota:
-Parlament
-Policija
-Pranje sudova
-Cuvanje dece
-Kuvanje rucka
-Usisavanje
-Zastupljenost u televizijskim prenosima sportskih meceva
-Vojska
-Strikanje
-Rudarstvo
itd

Zene neka izbace sa liste ono sto im ne odgovara.

PS
Nazalost, trudnocu nije moguce podeliti 50%-50% ali s' obzirom na munjeviti napredak medicine verujem da ce uskoro i to biti izvodljivo.

Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 11:41 30.10.2012

Re: Problem

looping
kauzalnost izmedju stupnja rodne ravnopravnosti u drustvu i njegove razvijenosti

A rodna ravnopravnost je sta?


Ima vise mera, kao sto lepo pise u tekstu,

Svako od tih istraživanja koristi neke svoje, generalno različite, kriterijume kad je položaj žena u pitanju (Gender Gap Index, Gender-related Development Index, Gender Equality Index, itd). Na primer, organizacija po imenu Social Watch koristi Gender Equality Index (GEI), što je meni bilo i najlakše razumeti: to je broj koji se kreće od 0 do 1 (ovo poslednje u slučaju potpune ravnopravnosti između muškaraca i žena). Prema njihovim rezultatima za godinu 2012, na prvom mestu po jednakosti žena i muškaraca je Norveška (GEI 0.89), sledi Finska (GEI 0.87), zatim Island i Švedska (GEI 0.86). Zemlje Balkana su se okupile zajedno, negde na sredini liste, sa sledećim rezultatima: Bugarska (GEI 0.76), Srbija (0.75), Hrvatska (0.74), Rumunija (0.72), Bosna i Hercegovina (0.58), i Albanija (0.55).

Druga istraživanja, koja koriste sasvim druga merila, generalno dolaze do istih zaključaka. Na primer, u studiji Ujedinjenih Nacija, koja koristi tzv. Gender-related Development Index (GDI), Norveška je zauzela drugo mesto. Takodje, iz članka o gospođi Petrušić vidi se da je Srbija na pedesetom mestu od 135 država; to je vrlo slično rezultatima koje je objavio Social Watch.


a ti se osecaj slobodnim da koristis internet i ustanovis kojoj meri sta manjka
looping looping 12:11 30.10.2012

Re: Problem

Svako od tih istraživanja koristi neke svoje, generalno različite, kriterijume kad je položaj žena u pitanju (Gender Gap Index, Gender-related Development Index, Gender Equality Index, itd). Na primer, organizacija po imenu Social Watch koristi Gender Equality Index (GEI), što je meni bilo i najlakše razumeti: to je broj koji se kreće od 0 do 1 (ovo poslednje u slučaju potpune ravnopravnosti između muškaraca i žena). Prema njihovim rezultatima za godinu 2012, na prvom mestu po jednakosti žena i muškaraca je Norveška (GEI 0.89), sledi Finska (GEI 0.87), zatim Island i Švedska (GEI 0.86). Zemlje Balkana su se okupile zajedno, negde na sredini liste, sa sledećim rezultatima: Bugarska (GEI 0.76), Srbija (0.75), Hrvatska (0.74), Rumunija (0.72), Bosna i Hercegovina (0.58), i Albanija (0.55).

Druga istraživanja, koja koriste sasvim druga merila, generalno dolaze do istih zaključaka. Na primer, u studiji Ujedinjenih Nacija, koja koristi tzv. Gender-related Development Index (GDI), Norveška je zauzela drugo mesto. Takodje, iz članka o gospođi Petrušić vidi se da je Srbija na pedesetom mestu od 135 država; to je vrlo slično rezultatima koje je objavio Social Watch.

Aaa, sad mi je jasnije.
Znaci ovo su pokazatelji (link):

Primary School Enrollment
Secondary School Enrollment
Tertiary Education Enrollment
Adult Literacy Rate
Labor Force Gap
Non-vulnerable employment
Estimated income gap
Seats in parliament
Legislators, senior officials and managers
Professional and technical workers
Women in ministerial positions

Odlicno!
To bi znacilo da:
-Pranje sudova
-Cuvanje dece
-Kuvanje rucka
-Usisavanje
itd.
otpadaju kao pokazatelji, sto znaci da mogu da se opustim.
Jukie Jukie 13:17 31.10.2012

Re: Problem

looping
A rodna ravnopravnost je sta?Verovatno odnos 50% - 50% u svim "sferama" zivota:-Parlament-Policija-Pranje sudova-Cuvanje dece-Kuvanje rucka-Usisavanje-Zastupljenost u televizijskim prenosima sportskih meceva-Vojska-Strikanje-Rudarstvoitd Zene neka izbace sa liste ono sto im ne odgovara..

Pa recimo broj nastavnika koji vašem detetu predaju u višim razredima osnovne škole
Negde su npr. 100 odsto nastavnika žene (ili 93 odsto ako postoji muški nastavnik fizičkog)
A po mom iskustvu škole u kojima postoji veći procenat muških nastavnika (npr. bar trećina) imaju uravnoteženiji kolektiv i uravnoteženije đake
Biljana 77 Biljana 77 12:52 31.10.2012

predaja

Davno sam zaključila da ovaj blog mahom posećuju tako prosvetljeni i emancipovani ljudi koji uopšte ne shvataju gde je problem sa pravima žena u Srbiji. I svaki put se setim, ko ima mogućnosti neka pronađe i neka pogleda emisiju sa B92 - Ja, žena sa sela.

Ili što reče Audrey na jednom mom davnašnjem tekstu... Izgleda da većina komentatora nema nikakve veze sa Srbijom, mnogo su moderni i emancipovani, a ako su mogli oni, e onda vala mora da može i svaka polupismena starica sa Peštera.
looping looping 06:38 01.11.2012

Re: predaja

Davno sam zaključila da ovaj blog mahom posećuju tako prosvetljeni i emancipovani ljudi koji uopšte ne shvataju gde je problem sa pravima žena u Srbiji.

U Srbiji je problem sa osnovnim ljudskim pravima. Samim tim i pravima zena. Jaci ugrozava slabijeg. Pa ko se kako snadje.

I svaki put se setim, ko ima mogućnosti neka pronađe i neka pogleda emisiju sa B92 - Ja, žena sa sela.

Ja pronasao, video (Link).
Zena koja odrzava domacinstvo nije slobodna - slazem se, ali se pitam koliko je slobodan muskarac koji radi u rudniku?
Ali zena bar moze da masta.

PS.
Naravno, ima raznih primera.
Biljana 77 Biljana 77 14:24 01.11.2012

Re: predaja

Zena koja odrzava domacinstvo nije slobodna - slazem se, ali se pitam koliko je slobodan muskarac koji radi u rudniku?

Ovim ženama je bilo uskraćeno pravo na obrazovanje, da ne širim priču dalje.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana