Astronomija| Nauka| Sex

Ménage à trois

nsarski RSS / 23.11.2012. u 19:57

menage.jpg

  Kompjuterski generisane putanje tri masivna tela pod dejstvom uzajamnih gravitacionih sila

 

Zamislite da ste Bog i da živite u potpuno praznom prostoru, beskonačnom u svim pravcima. To je sve – nema zvezda, nema planeta ili galaksija, samo prazan prostor svugde oko vas. I onda, jednoga dana, iz čiste dosade, ili možda inspirisani nekom božanskom vizijom, odlučite da naselite ovaj prostor nečim - planetama, recimo, ili zvezdama ili kometama, ili bilo čim sličnim što vam golica maštu. Ali, to želite da uradite na sistematski način, korak po korak. Uostalom, vi ste Bog i želite da imate punu kontrolu nad događanjima u svemiru.

I tako, za početak, stavite jedno masivno telo, recimo planetu, u ovaj beskonačan i prazan prostor, a možete malo i da je pogurate ako želite. Šta će se dogoditi? Pa, ništa posebno, zaista. Ta planeta će da održava svoje stanje kretanja večno: ili će da miruje ispred vas, ili, ako ste je malo pogurali, nastaviće da se udaljuje od vas po pravolinijskoj putanji, istom onom brzinom kojom ste je gurnuli na početku. Nema nikakvih drugih tela u prostoru sa kojima bi mogla da se sudari, ili koja mogu da joj promene brzinu ili putanju. Ovo znamo zato što nam je Njutn to rekao u svom Prvom zakonu kretanja: u odsustvu spoljašnjih sila, telo će da održava svoje stanje kretanja (učeni izraz je “količina kretanja” ili impetus) večno. Tako da će vaša planeta da se udaljava od vas na jednoobrazan način, sve dok ne ode iz vidokruga.

Posle nekog vremena uvidite da samo jedno telo baš i nije neki Svemir,  i onda odlučite da stvorite dva masivna tela i pustite ih da se kreću kroz prazan prostor. U ovom slučaju, dva masivna tela se privlače gravitacionom silom koja je srazmerna proizvodu njihovih masa, i obrnuto srazmerna kvadratu rastojanja između njih (ovo takođe znamo zahvaljujući Njutnu i njegovom zakonu univerzalne Gravitacije).  Usled dejstva ove sile, tela će uticati jedno na drugo, menjajući i savijajući svoje putanje, menjati brzine i,  generalno, slediti komlikovane trajektorije u prostoru.

Zahvaljujući ovome, možete malo da se igrate sa ovim Svemirom od dva tela, bacajući tela u razlicitim pravcima i različtim početnim brzinama, da vidite šta će se dogoditi. Posle malo eksperimentisnja, uvidećete da se mogu dogoditi samo dve stvari.

1.    Ako tela bacite suviše brzo, ona mogu da malo zaokrenu jedno oko drugog, a onda se razlete u beskonačnost i da se više nikad ne vrate.

2.    Ali, ako im u početku date pogodne brzine, gravitaciona sila njihovog uzajamnog privlačenja može da bude dovoljno jaka da ih spreči da se razlete, i tela će početi da se okreću jedno oko drugog, na periodičan način.

U ovom drugom slučaju, a u zavisnosti od odnosa njihovih masa, mogu da se okreću ovako (kada su im mase iste ili slične) : 220px-Orbit5.gif

ili ovako (kada su im mase upadljivo različite) :Orbit2.gif

 

Naravno, hteli biste da znate na koji način da pokrenete tela kako bi postigli željeni rezultat. Da to iskažemo precizno, pitanje je: koji su tačni početni uslovi (početne brzine, početni položaji) koji će dovesti do ovih različitih scenarija? Pošto ste Bog, vi svakako znate da je ovo pitanje, zapravo, formulacija gravitacionog problema dva tela koje je u potpunosti rešio Kepler pre mnogo vekova.

Kepler je bio briljantni naučnik koji je uvideo da apsolutne vrednosti brzina dva tela u ovom problem nisu mnogo važne, i da je njihova relativna, ili uzajamna, brzina od suštinskog značaja. On je rešio problem tako što je zamislio da se stavio  položaj jednog tela – iz ovog referentnog sistema gledano to telo se ne kreće – i posmatrao drugo telo kako prolazi. Pošto je napisao i rešio odgovarajuće jednačine kretanja, Kepler je došao do sledećeg zaključka: bez obzira na to kojom brzinom se drugo telo kreće, ono će se uvek kretati putanjom koja je u matematici poznata kao konusni presek. 300px-Conic_sections_with_plane.svg.png
Konusni preseci. Slike 1 i 3 odgovaraju paraboličnim i hiperboličnim krivama, slika 2 predstavlja krugove i elipse.

 

Konusni presek je kriva koja se dobije kada presečete kupu nekom ravni. Ako je ravan paralelna sa osnovom kupe, ili, ekvivalentno, normalna na visinu kupe, dobiće se krug. Ako tu ravan naginjete, taj kug se pretvara u elipsu, i, naginjući je još, elipsa postaje sve izduženija (tehnički izraz je da postaje “ekscentričnija”). Jednom kada je ugao nagiba jednak uglu kupe, rezultujuća kriva više nije zatvorena, i dobijete parabolu. Ako nastavite da naginjete ravan preseka, ova parabola postaje hiperbolička kriva (hiperbola). Krugovi, elipse, parabole i hiperbole zovu se konusni preseci. Prve dve su zatvorene krive, preostale dve su otvorene.

Dakle, ako brzina drugog tela nije suviše velika, ono će biti uhvaćeno u zatvorenu orbitu prvog tela, najčešće eliptičnog oblika, i nastaviće da se kreće na ovaj način zauvek. Ako je brzina suviše velika, drugo telo će samo zaokrenuti oko prvog tela po parabiličkoj/hiperboličkoj putanji i odleteti u beskonačnost.

U svoje vreme, Keplera su zanimale orbite planeta u Sunčevom sistemu, tako da su njegova “dva tela” bila Sunce i jedna od planeta. Kada je rešio ovaj problem dva tela, Kepler je mogao da formuliše Keplerov prvi zakon kretanja planeta koji kaže: planete se kreću oko Sunca po eliptičnim putanjama, a u žiži svake elipse nalazi se Sunce. Naravno, možete s pravom da kažete da se u Sunčevom sistemu nalazi mnogo više od dva tela, tako da bi gravitacioni uticaj tih drugih tela morao da se uzme u obzir.  Srećom, gravitaciona sila Sunca je daleko najjača sila u Sunčevom sistemu, tako da drugi uticaji mogu da se zanemare u prvoj aproksimaciji. Kasnije ćemo se ipak vratiti ovom pitanju.

Upoređujući svoje proračune sa astronomskim podacima, Kepler je ustanovio da se sve planete kreću po eliptičnim putanjama, kao što račun predviđa. Ove putanje su, često, gotovo kružnog oblika – ekscentričnost Zemljine orbite je samo oko 3%, na primer – i sve približno leže u istoj ravni, zvanoj nepromenljiva ravan rotacije. (Zanimljivo je da mnoge druge kompleksne strukture u svemiru pokazuju sličnu osobinu: kod mnogih rotirajućih galaksija materija se kreće oko centra galaksije u približno jednoj ravni). Štaviše, ovo dinamičko uređenje Sunčevog sistema deluje stabilno, ili je barem bilo stabilno poslednjih nekoliko milijardi godina.

Naoružani ovim znanjem, možete se zabavljati posmatranjem svog Svemira od dva tela, i pratiti kako se dve planete večno okreću jedna oko druge, na ponovljiv način.  Razume se, možete da promenite njihove brzine ili rastojanja kako biste dobili različite orbite, ali nihova kosmička igra će, u suštini, ostati ista.

Uz svu ovu zabavu, može vam doći ideja da ubacite i treće telo u igru, tek da podignete uzbuđenje i vidite šta će se desiti.  Drugim rečima, stvorite tri masivna tela, pustite ih da se kreću kroz svemir, i gledate da li će se smiriti u nekom režimu uzajamnog kruženja.

Ispostavlja se, međutim, da je ovaj problem tri tela izuzetno komplikovan. Zaista, neki od najvećih umova u istoriji nauke pokušavali su da ga reše – uključujući tu Ojlera, Laplasa, Lagranža i Puasona – i ni jedan nije uspeo.  Pri strogo kontrolisanim uslovima, kada je kretanje ograničeno na jednu ravan, ili kad su dva tela fiksirana u jednom položaju, ili kada jedno telo ima masu koja je zanimarljivo mala u odnosu na mase druga dva, rešenje može da se pronađe. Ali, u opštem slučaju, problem tri tela nema rešenje.

Bez obzira koliko pokušavali podešavajući početne brzine, ili mase, ili početna rastojanja, gotovo nikad nećete videti da se tri tela kreću na konačnom rastojanju jedno od drugog u ponavljajućoj petlji. Štaviše, može se desiti da tela počnu da se kreću na nepredvidljiv, čak haotičan način neko vreme, a onda se razlete i potpuno naruše neko privremeno stanje. Ovo je mogućno zbog toga što je problem tri tela u suštini nelinearan dinamički sistem i bilo koja, makar i najmanja, perturbacija vremenom počinje da se pojačava tako da kasnije izazove veliki poremećaj u uređenom kretanju. Ovo je, na svoj način, slično “efektu leptira” zbog kojeg je nemoguće praviti dugoročne vremenske prognoze.

Razvojem savremenih kompjutera,  istraživači ovog problema uspeli su da pronađu neke nove stabilne koreografije kosmičke igre tri tela. Na primer, koreografija “osmice”, u kojoj se tri tela periodično kreću po ovoj brojki, stabilna je.

3body_problem_figure_9_eight.gif 

 

Ovo kretanje može da se postigne samo ako se kretanju ovih tela nametnu stroga ograničenja.

 

Slika na početku ovog teksta prikazuje kompjuterski generisano kretanje tri tela uporedive mase. Može se videti da su njihove putanje nepravilne, mada konačne, tokom prvih nekoliko rotacija. Šta će se desiti sa ovim režimom posle dovoljno dugo vremena, niko ne može da predvidi.

Razume se, nije onda iznenađenje što nailazimo na sličnu situaciju kada posmatramo kretanje četiri ili više tela. U opštem slučaju, takvi problemi više tela ne mogu da se reše uz proizvoljno zadate početne uslove.

Imajući sve ovo u vidu, možete napraviti očajnički pokušaj da stvorite ogroman broj tela, svih veličina, razbacate ih svud po svemiru na slučajan način, i date im sve moguće početne brzine, očekujući da će barem neki od njih, u nekom udaljenom kutku Svemira, formirati stabilnu koreografiju kosmičke igre, kakva nikad ranije nije viđena. Pa, malo je verovatno da će se to desiti, ali i kada bi se desilo, i bez obzira na to što ste vi Bog, to nikada nećete moći da znate unapred.

 

P.S. Nakon što je ovaj tekst napisan, otkrivena je planeta, oko 6 puta masivnija od Zemlje, čije nebo obasjavaju čak četiri zvezde istovremeno. Naime,  planeta PH1 koja je udaljena oko 5000 svetlosnih godina od nas, orbitira oko jednog para zvezda, a oko celog ovog aranžmana orbitira još jedan par zvezda. Nešto nalik situaciji prikazanoj na donjoj slici.f_gholipour20121016114153123.jpg

 

Ovo je prvi put da je takva konfiguracija viđena u svemiru.

 

Na sličan način, pre neki dan je otkrivena planeta, udaljena oko 100 svetlosnih godina od nas, “siroče” koje luta svemirom bez sunca da ga obasjava.

art-Planet-620x349.jpg

 

Rekao bih da smo tek na početku otkrivanja kosmičkih koreografija koje naša mašta i naše jednačine još ne mogu da predvide.

 

 

 *** Ovaj tekst je originalno napisan za portal Q-sphere, ali odlučio sam da ga i ovde postavim. Q-sphere portal će se zvanično pojaviti za par nedelja, pa je ovo prilika da steknete makar mali utisak o njegovom budućem sadržaju.





Komentari (132)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

docsumann docsumann 20:07 23.11.2012

čekajući ...

Ovaj tekst je originalno napisan za portal Q-sphere, ali odlučio sam da ga i ovde postavim. Q-sphere portal će se zvanično pojaviti za par nedelja, pa je ovo prilika da steknete makar mali utisak o njegovom budućem sadržaju


i tako već mjesecima
nsarski nsarski 20:08 23.11.2012

Re: čekajući ...

i tako već mjesecima

Within the Q-sphere time runs by a different clock my friend.
maksa83 maksa83 20:26 23.11.2012

Re: čekajući ...

docsumann
Ovaj tekst je originalno napisan za portal Q-sphere, ali odlučio sam da ga i ovde postavim. Q-sphere portal će se zvanično pojaviti za par nedelja, pa je ovo prilika da steknete makar mali utisak o njegovom budućem sadržaju


i tako već mjesecima


Why are software development task estimations regularly off by a factor of 2 3

Preporučujem svakome ko se ovako ili onako zatekao sa bilo koje strane softverskog projekta.
docsumann docsumann 20:26 23.11.2012

Re: čekajući ...

Within the Q-sphere time runs by a different clock my friend.


oh, I know

super ti je tema.
ja sam je se malo dotakao na prošlom blogu (članak takođe pisan za QS)
pa sam složenost međusobnog uticaja 3 nebeska tijela dočarao optičkim fraktalom međusobnih odsjaja 3 sjajne kugle



jbg, opet ti fraktali
nsarski nsarski 20:31 23.11.2012

Re: čekajući ...

jbg, opet ti fraktali

Super su ti slike! (Docs, kad budes navracao u ovaj deo sveta, nemoj da me zaobidjes u hiperbolickoj putanji.)
nsarski nsarski 20:36 23.11.2012

Re: čekajući ...


Why are software development task estimations regularly off by a factor of 2 3

Preporučujem svakome ko se ovako ili onako zatekao sa bilo koje strane softverskog projekta.

Makes sense.
docsumann docsumann 20:37 23.11.2012

Re: čekajući ...

Preporučujem svakome ko se ovako ili onako zatekao sa bilo koje strane softverskog projekta


makso, ti li si taj??
maksa83 maksa83 20:50 23.11.2012

Re: čekajući ...

docsumann
Preporučujem svakome ko se ovako ili onako zatekao sa bilo koje strane softverskog projekta


makso, ti li si taj??

A ne, imam dovoljno sopstvenih galimatijasa, ne trebaju mi tuđi.
dragan7557 dragan7557 21:45 23.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski:
Naime, planeta PH1 koja je udaljena oko 5000 svetlosnih godina od nas,

Dakle komšiluk! Jupiiii!
Uzgred naše sunce po svoj prilici ima i blizanca.

cerski
dragan7557 dragan7557 21:48 23.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski:
I onda, jednoga dana, iz čiste dosade,


Ovo je idealna prilika da te pitam; šta je dosada?

Nije provokacija jer zbilja nemam pojma o stanju koje označava ovaj pojam.

cerski

edit:

POZIV ZA POMOĆ

Ako imate upotrebljivu garderobu koja vam ne treba, knjige, časopise, važeće lekove i pomozite ugroženim ljudima i poklonite:

Prihvatilište za odrasla i stara lica (osobe)

Kumodraška 226a (preko puta Soko Štark fabrike)

tel: 011/2466-996


p.s. nenade, nadam se da nemaš ništa protiv ovog poziva za POMOĆ LJUDIMA koja su za birokrate lica za mene ipak ljudske osobe.
nsarski nsarski 22:03 23.11.2012

Re: čekajući ...

Nije provokacija jer zbilja nemam pojma o stanju koje označava ovaj pojam

OK, ni ja ga ne shvatam kao provokaciju.

Ovako: jedna mogucnost je da si u situaciji kad znas da milion zanimljivih stvari moze da ti se desi, a ni jedna se ne desava. I ti cekas da se dese, ili si, iz nekog razloga, sputan da ti se dese. Ovo bi bila tinejdzerska dosada (neverovatno koliko je tinejdzerima dosadno, na primer).
Takodje, moze da bude reakcija na stalno ponavljanje istog, bez promene, bez nade da ce se stvari organizovati na drugi nacin.
dragan7557 dragan7557 22:06 23.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski
Nije provokacija jer zbilja nemam pojma o stanju koje označava ovaj pojam

OK, ni ja ga ne shvatam kao provokaciju.

Ovako: jedna mogucnost je da si u situaciji kad znas da milion zanimljivih stvari moze da ti se desi, a ni jedna se ne desava. I ti cekas da se dese, ili si, iz nekog razloga, sputan da ti se dese. Ovo bi bila tinejdzerska dosada (neverovatno koliko je tinejdzerima dosadno, na primer).
Takodje, moze da bude reakcija na stalno ponavljanje istog, bez promene, bez nade da ce se stvari organizovati na drugi nacin.

Hvala, mada navedeno nikada nisam doživeo, valjda što nikada ne čekam da se nešto desi.

cerski
nsarski nsarski 22:32 23.11.2012

Re: čekajući ...

Hvala, mada navedeno nikada nisam doživeo, valjda što nikada ne čekam da se nešto desi.


Zaista? Lekar ti da lek za bolove u kicmi i kaze "dve nedelje mirovanja i bicete OK", i ti ne cekas nikoga i nista, vec odmah iskocis iz kreveta i odes da se obracunas sa glupavim svetom odsecnim karate nastupom! You never cease to amaze me cerski, James cerski...
draft.dodger draft.dodger 22:43 23.11.2012

Re: čekajući ...

dragan7557 dragan7557 00:27 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski 22:32 23.11.2012 / *novo
Re: čekajući ...

Hvala, mada navedeno nikada nisam doživeo, valjda što nikada ne čekam da se nešto desi.



Zaista? Lekar ti da lek za bolove u kicmi i kaze "dve nedelje mirovanja i bicete OK",

Pa nije mi rekao da pređem u komatozno stanje ako to misliš!?
Razlikuješ li ti uopšte stanja mirovanja, i postoji li ono kao takvo uzimajući u obzir panta rei princip?
i ti ne cekas nikoga i nista

Ovde recimo, umesto dramatičnog iskakanja iz kreveta, može da stoji ukrštenica, knjiga, tablet, meditacija, između miliona drugih stvari kojima čovek može da se bavu tokom fizičkog mirovanja, na koje si mislio ali nisi ga naglasio, već odmah preneraženo raspizd.., pardon raspališ sa kreiranjem vrlo "duhovitih" slika:
vec odmah iskocis iz kreveta i odes da se obracunas sa glupavim svetom odsecnim karate nastupom!

You never cease to amaze me cerski, James cerski..

I have to tell you, you don't amaze me at all, not with this conclusion!

Anyway think about what you just sad? Nsarski san!

And, good night to you dear Bond!

cerski
stari92 stari92 08:42 24.11.2012

axis mundi/3 kristalne kugle

docsumann
Within the Q-sphere time runs by a different clock my friend.


Zamisli beskonachno "punilo",tako da sadrzzajnost u 1 tachku stane,imena SVE.
A njemu je tako dosadno,da zaroni u sebe trazzetji prazninu~nishta (0))
Deobom,do najsitnijeg,od "se".
A opet se sadrzzi "sve".
Trazzetji se,uzdah~izdah .. a Rech je doshla mnogo kasnije~pre.
A gde smo tu mi,tata~mama,od jednog~dva .. (do 42,a?!))
Kad bude ti dosadno toliko,tako pun sebe .. zaroni u "se".
I tako .. fraktalishem se
D)


"Shta ako sve u shta sam verovao/stremio-greshka je bila-netje se desiti ?!
-Nema mi druge-moram se obesiti"
(izvadak iz knjige ?,i konteksta,poznatog nishkog psihijatra Jezde)
poz.dochuman Q-sphersko~portalski )))

Milan Novković Milan Novković 09:42 24.11.2012

Re: čekajući ...

Preporučujem svakome ko se ovako ili onako zatekao sa bilo koje strane softverskog projekta.

Ja preporučujem našeg renomiranog ruskg kolegu Jurija koji savetuje da uzmemo svoju realnu do pesimističku prognozu, nikako optimističku, naravno, to niko ne radi, pređemo na sledeću mernu jedinicu za vreme i pomnožimo sa dva (i kod tebe ima broj 2, samo si zagubio ovaj deo o mernim jedinicama
vishnja92 vishnja92 11:16 24.11.2012

Re: čekajući ...

svakome ko se ovako ili onako zatekao sa bilo koje strane softverskog projekta.







milivoje_bg milivoje_bg 11:33 24.11.2012

Re: čekajući ...

maksa83
docsumann
Ovaj tekst je originalno napisan za portal Q-sphere, ali odlučio sam da ga i ovde postavim. Q-sphere portal će se zvanično pojaviti za par nedelja, pa je ovo prilika da steknete makar mali utisak o njegovom budućem sadržaju


i tako već mjesecima


Why are software development task estimations regularly off by a factor of 2 3

Preporučujem svakome ko se ovako ili onako zatekao sa bilo koje strane softverskog projekta.

Супер чланак.
Не само софтверског, него било којег инжењерског (или чак, било кога другог) пројекта. Банализовање и поједностављивање доводе до погрешака које се мере стотинама процената (ресурси, циљеви, итд...).
dragan7557 dragan7557 11:38 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski
i tako već mjesecima

Within the Q-sphere time runs by a different clock my friend.

Pre bi se reklo: pass by in slow motion!

cerski
dragan7557 dragan7557 11:46 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski/ main text:
Rekao bih da smo tek na početku otkrivanja kosmičkih koreografija

Il' se meni pričinjava il' ti ođe možda (i) nesvesno priznaješ postojanje Kreatora?

Teško da se išta drugo osim ineligentnog dizajna može pod bilo kojim uslovima nazvati koreografijom?!?

cerski
docsumann docsumann 12:07 24.11.2012

Re: čekajući ...

Docs, kad budes navracao u ovaj deo sveta, nemoj da me zaobidjes u hiperbolickoj putanji


smatraj me atraktovanim

Milan Novković Milan Novković 12:19 24.11.2012

Re: čekajući ...

dragan7557
nsarski
i tako već mjesecima

Within the Q-sphere time runs by a different clock my friend.

Pre bi se reklo: pass by in slow motion!

cerski

Ček, da ne biste lutali, in slow motion, dok subota prolazi u fast forward maniru, evo sveće vi objasnim:

- Prosečan geek squad, ne ubergeek materijal, uzme neku metodologiju, recimo RUP (Rational Unified Process) i onda radi onako kako je Maksa lepo objasnio, sve sa greškma:

Discipline:

1. Biznis modelling
2. Requirements
3. Analysis & Design
4. Implementation
5. Test
6. Deployment
7. Configuration and change management
8. Project Management
9. Environment

A faze:
1. Inception
2. Elaboration
3. Construction
4. Transition

Ne samo ubergeek, nego svaki geek koji iole drži do sebe sa gnušanjem ignoriše sve od disciplina osim discipline 4.

A disciplinu 1. sa još većim gnušanjem odbija da tako zove nego je zove "VISION"

Q-Sphere ima dobro dokumentovanu proceduru gde je vizija žestoko višefazni sistem koji se vrti u okolnim kafanama s tim, našim, kreativnom dodatkom da je faza uvek jedna te ista samo u verbalnom shape-shifting maniru je zovemo inception, conception i slično, zavisi od kafane.

Construction se radi u više-manje warp 10 maniru, omni-present je faza pa tako i nije faza.

Elaboration i Transition se, naravno, da opet iskoristim one moćne reči od malopre, s gnušanjem igronišu

Na 12 meseci elapsed-time projektu to ovako izgleda - znamo da niko ne može da uradi za manje od 8 meseci, mi možemo za 4, al kažemo jedan je dovoljno, bez obzira na broj ljudi. Rezon je sledeći - ko zna, možda stvarno može da se uradi za mesec dana, ionako niko nikad nije probao.


Kad već spominjete clock i motion, pa simulaciju, jel znate da je clock u rukama Svevišnjeg moćna stvar!? Kada bi postojaao samo jedan, centralni clock mi bi bili "relativno" nesvesni ubrzavanja, usporavanja, odlaženja u hybernate ili sleep mode, ali ako vi insistirate da se u raznim regionima u ovom našem raju na zemlji vreme kreće različito to znači da je Kreator bio relativno kreativan.

Sa malo kretivnosti mogao je da prevaziđe samog sebe u kreativnosti pa da sredi da vreme ide i levo desno i u delovima objektivne stvarnosti, sa značajnim kreativnim dodacima kauzalnosi, (klasične, ne kvantne "stvarnosti" i napravi stvarno zahtevnu i bogatu sredinu za rad, okruženje. Pošto nije to uradio ostaje nam naš subjektivni svet za rad na tom polju.

A to o verovanju, pa da, svi verujemo u nešto, moramo, naravno, iako niko ne srlja da da život za skupove aksionam na koje se nasadio(la), blogovanje je dovoljna žrtva

dragan7557 dragan7557 13:11 24.11.2012

Re: čekajući ...

Milan Novković:
Na 12 meseci elapsed-time projektu to ovako izgleda - znamo da niko ne može da uradi za manje od 8 meseci, mi možemo za 4, al kažemo jedan je dovoljno, bez obzira na broj ljudi. Rezon je sledeći - ko zna, možda stvarno može da se uradi za mesec dana, ionako niko nikad nije probao.

Force of One, deployment!

cerski
maksa83 maksa83 14:48 24.11.2012

Re: čekajući ...

Банализовање и поједностављивање доводе до погрешака које се мере стотинама процената (ресурси, циљеви, итд...).

Da.
Najbolje što bih umeo da sabijem tamo opisanu mudrost je: "mapa nije teritorija".
nsarski nsarski 15:20 24.11.2012

Re: čekajući ...

Razlikuješ li ti uopšte stanja mirovanja, i postoji li ono kao takvo uzimajući u obzir panta rei princip?

E sad si mi obezvredio logiku, sto rece Stulic.
Za mene je stanje mirovanja isto sto i kretanje brzinom v=0. Sada, apsolutno mirovanje ne postoji, kako nas uci onaj glupavi Ajnstajn, pa moguce da sam i ja u zabludi.
Ako hoces da kazes da za tebe ne postoji dosada kao psihicko stanje - to ti verujem. Covek takve maste, takvog iskustva i takvih svetonazora uvek ima necim zanimljivim u svojoj glavi da se zabavi. Ja sam mislio na dosadu kod nas smrtnika, zabludelih.
nsarski nsarski 15:22 24.11.2012

Re: čekajući ...

Najbolje što bih umeo da sabijem tamo opisanu mudrost je: "mapa nije teritorija".

Upravo!
nsarski nsarski 18:06 24.11.2012

Re: čekajući ...

Ovde recimo, umesto dramatičnog iskakanja iz kreveta, može da stoji ukrštenica, knjiga, tablet, meditacija, između miliona drugih stvari kojima čovek može da se bavu tokom fizičkog mirovanja, na koje si mislio ali nisi ga naglasio,

Cerski, ako si citao Pekicev roman "Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana", setices se zavrsnog dela, kada Gubelkijan, klizac na ledu, na smrt polomljen i u gipsu, lezi u bolnickom krevetu i kaze "moje zilave misli jos uvek uporno vezbaju". Dakle, njemu ne moze da bude dosadno.

A da te odobrovoljim, evo jedne ilustracije:


Cela razlika izmedju leve i desne strane se sadrzi u 117 baznih parova DNK, ili 234 bita kako bi ih video Maxa, na primer, na dvadesetom hromozomu, preciznije Evolution of the human-specific microRNA miR-941.
I sad ti meni kazi - kako?!
dragan7557 dragan7557 20:15 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski:
A da te odobrovoljim, evo jedne ilustracije:


Cela razlika izmedju leve i desne strane se sadrzi u 117 baznih parova DNK, ili 234 bita kako bi ih video Maxa, na primer, na dvadesetom hromozomu, preciznije Evolution of the human-specific microRNA miR-941.
I sad ti meni kazi - kako?!

Nema potrebe da me odobrovoljavaš iz prostog razloga što se uvek trudim da imam stabilno raspoloženje. Znači nešto neutralno kao Ph ni bazno ni kiselo već neutralno i stabilno, u čemu sam veoma uspešan, stvar treninga rekao bih.

Za ostatak oko ove papazjanije na slici ne bih u nju ulazio jer imam preča posla, što će reći interesovanja.

U vezi sa rastutnjalim nasiljem genetike pogledaj Epigentiku i pravo da ti kažem ja DNK i RNK u svetu veličina smatram ogromnim konstruktima koje još uvek ne poznajemo dovoljno da bi im pripisivali sve ono što recimo Darlington & Co pokušavaju.

Ipak cenim tvoj pokušaj udobrovoljavanja.

Za tvoju zabavu evo jednog prostog pitanja kako je nastao prvi DNK koji je od dosade sebi nametnuo informaciju o potrebi repliciranja sebe?

Da uprostim:

koji su to uslovi koji su Prvi DNK naterali na odluku da raspali sa replikacijom sebe? Dakle otkud ideja o samoreplikaciji?


cerski
nsarski nsarski 20:41 24.11.2012

Re: čekajući ...

Za tvoju zabavu evo jednog prostog pitanja kako je nastao prvi DNK koji je od dosade sebi nametnuo informaciju o potrebi repliciranja sebe?

Da uprostim:

koji su to uslovi koji su Prvi DNK naterali na odluku da raspali sa replikacijom sebe? Dakle otkud ideja o samoreplikaciji?


Za ova pitanja, imam samo jedan odgovor (Dawkins bi bio zadovoljan)

dragan7557 dragan7557 20:52 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski
Za tvoju zabavu evo jednog prostog pitanja kako je nastao prvi DNK koji je od dosade sebi nametnuo informaciju o potrebi repliciranja sebe?

Da uprostim:

koji su to uslovi koji su Prvi DNK naterali na odluku da raspali sa replikacijom sebe? Dakle otkud ideja o samoreplikaciji?


Za ova pitanja, imam samo jedan odgovor (Dawkins bi bio zadovoljan)


Oprosti a u koju školu je išao ta DiNKo kad tako dobro nauči da piše?

I kad pre savlada matematitiku?

Pa onda nauči da formuliše na prilično kompleksan način?

I još nekoliko hiljada umesnih pitanja bi se dalo postaviti ovom tvom bome dobro obrazovanom Dinku.

Nego ako nećeš da daš odgovor onda napiši nemam pojma.

Ovako ovo mi liči sve na Arheologiju koja umesto da traži jezik i pismo kojim vas sve postojeće "piše" prebira po kostima.

Evo i jedna zanimljivost, na poćetku prošlog veka mogao si u boljim restoranima da naručiš biftek od mamuta.



cerski
nsarski nsarski 20:57 24.11.2012

Re: čekajući ...

Oprosti a u koju školu je išao ta DiNKo kad tako dobro nauči da piše?

I kad pre savlada matematitiku?

Izvini, bio sam malo nejasan. Dakle, ono je jednacina razvoja replikatora i kaze da se povecava broj onih replikatora, iz generacije u generaciju, ciji je fitness (prilagodjenost) veci od proseka (u suprotnom, onaj izrz u zagradi sa desne strane je negativan, pa je prirastaj negativan). Matematika koja se ovde koristi je uglavnom srednjoskolska.

Uzgred, slutim da nisi veliki postovalac Dawkinsa
Hansel Hansel 21:50 24.11.2012

Re: čekajući ...

Dakle, ono je jednacina razvoja replikatora i kaze da se povecava broj onih replikatora, iz generacije u generaciju, ciji je fitness (prilagodjenost) veci od proseka (u suprotnom, onaj izrz u zagradi sa desne strane je negativan, pa je prirastaj negativan).

Grešim li ili to znači da se radi samo o deskripciji uočenog, a ne i o razlozima uočenog? Kako ja čitam, Cerski je postavio (verovatno više retoričko) pitanje otkud prva replikacija.
dragan7557 dragan7557 21:57 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski:
Matematika koja se ovde koristi je uglavnom srednjoskolska.

Da primetim jedno ako bi srednjoškolci koristili matematiku u razmnožavanju naslednika ne bi ni bilo.

Dakle, ono je jednacina razvoja replikatora i kaze da se povecava broj onih replikatora, iz generacije u generaciju, ciji je fitness (prilagodjenost) veci od proseka (u suprotnom, onaj izrz u zagradi sa desne strane je negativan, pa je prirastaj negativan).

Ovako formulisana bela kuga u Srbiji postaje potpuno jasna!
Fitness(dakle prilagođenost) Srba i Srpkinja je negativne prirode(slabo rade one stvari) i zbog toga je priraštaj negativan i rezultira sa preko 2.000 pratnih sela i oko 30.000 jedinki(čitaj replikatora) godišnje manje!?

I sve to po spomenutoj uglavnom srednjoškolskoj matematici?

Znači matematički ova formulacija pruža i rešenje za belu kugu u Srbiji a i u EU!? Jupiiiii

Pa ko je to u Srbiji na vlasti tromesečne bebe bez položenog kursa za nošenje gaća?
Uzgred, slutim da nisi veliki postovalac Dawkinsa

Nikada nisam ni bio, za razliku od nekih na ovom blogu.

Vidi pojedine stvari matematika niti je u stanju da reši niti će to ikada biti u stanju.

Još jednom da ponovim misao Martin Ress-a:

"We don't know what we are,"

kojoj bi dodao da je Gedankeneksperiment na Nemačkom interpretiran kao "hilfsmittel," dok za ceremonijal na engleskom pogledaj šta piše.
Da uprostim ono što je oveća koščura bila u rukama majmuna, kad je ubio svoju prvu žrtvu, to je matematika u rukama današnjih homo sapiens sapiensa.

Matematika je takođe "hilfsmittel" i ništa više ili manje a tražiti od nje odgovore na sva pitanja kao i ova koja sam postavio ili davati odgovore koje si ti dao, je ravno u religioznoj predstavi sveta u kojoj matematika zauzima mesto koje je ranije u Helena imao: Deus ex machina.

Ovde se radi o takozvanim kompleksnim živim bićima i njihovim osobinama koje smo uočavajući čulima, sami sebi kao predstave nametnuli.

Realnost koju nam čula nameću matematika može da naslika ali nije u stanju da je menja kao što si ovom formulacijom pokušao na vrlo denigrirajući način.

Dakle još jednom odakle prvoj ćeliji svest o potrebi repliciranja?

Pazi svest a ne zakonitost o kojoj ti pričaš, repliciranje u prirodi može da se pripiše zakonitosti ali ta zakonitost ponavljanja ne postoji kod Prvog, ona mora da se na neki drgi način ostvari.



cerski


nsarski nsarski 22:01 24.11.2012

Re: čekajući ...

Kako ja čitam, Cerski je postavio (verovatno više retoričko) pitanje otkud prva replikacija.

Ih, pa kad bih znao tacan odgovor na to pitanje, ja bih kupio stan u Stokholmu!
Ima mnogo hipoteza kako je replikacija nastala, od bizarnih do prihvatljivih i logicnih, ali za sada ne postoji saglasnost u naucnom svetu koja je od njih najpribliznija "istini". Cak izgleda da je vise razlicitih scenarija moguce postojalo (ne, cerski, ovim ne zelim da kazem da je na delu neki scenograf, koreograf ili dizajner!)

Evo,u tekstu Abiogeneza se navodi tuce razlicitih pretpostavki i hipoteza. Za sada su mnoge plauzibilne.
nsarski nsarski 22:05 24.11.2012

Re: čekajući ...

Pazi svest a ne zakonitost o kojoj ti pričaš, repliciranje u prirodi može da se pripiše zakonitosti ali ta zakonitost ponavljanja ne postoji kod Prvog, ona mora da se na neki drgi način ostvari.


Svest? Uopste ne razumem sta ta rec znaci u ovom kontekstu. Ko je Zemlji dao "svest" da treba da se okrece oko Sunca?
Evo, odmah gore sam nesto napisao o nastanku replikatora.
dragan7557 dragan7557 22:10 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski 22:01 24.11.2012 / *novo
Re: čekajući ...

Kako ja čitam, Cerski je postavio (verovatno više retoričko) pitanje otkud prva replikacija.


Ih, pa kad bih znao tacan odgovor na to pitanje, ja bih kupio stan u Stokholmu!

Mogao bi ti da znaš tačan odgovor čak i da ga dokažeš, do stana u Stokholmu ne bi došaš iz razloga poznatog pod nazivom "Naučna Zajednica" ma šta to značilo.

Recimo da Bog lično siđe na zemlju negirali bi njegovo postojanje a prošao bi na priliku kao i Kraljevcić Marko po drugi put među Srbima.

cerski

p.s. i što to oma ne napisa? Jel toliko teško reći: I don't know!
dragan7557 dragan7557 22:14 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski:
Uopste ne razumem sta ta rec znaci u ovom kontekstu.


Da bi to razumeo moram da te vratim na biblijsko: u početku beše reč!

Reč reprezentuje svest, bez svesti reč ne postoji.

cerski
nsarski nsarski 22:20 24.11.2012

Re: čekajući ...

Mogao bi ti da znaš tačan odgovor čak i da ga dokažeš, do stana u Stokholmu ne bi došaš iz razloga poznatog pod nazivom "Naučna Zajednica" ma šta to značilo.

Recimo da Bog lično siđe na zemlju negirali bi njegovo postojanje a prošao bi na priliku kao i Kraljevcić Marko po drugi put među Srbima.

cerski

p.s. i što to oma ne napisa? Jel toliko teško reći: I don't know!


Cerski, replikacija genoma je prirodna pojava i nauka jedino moze da trazi prirodni uzrok toj pojavi. Ona zna kako se to obavlja danas, zna mnogo o mehanizmu replikacije, ali nema deinitivan odgovor na pitanje kako je to nastalo "prvi put".
Na slican nacin, fizika nema definiciju "sile", ali sasvim lepo ume da objasni mehanizam uzajamnog dejstva izmedju tela.
Matematika nema definiciju "broja", ali sasvim lepo ume da kolicinama barata.
Ocevidno, za napredak ovih nauka takve definicije i nisu previse bitne.

Sada, ako cemo da se gadjamo natprirodnim hipotezama o nastanku zivota, onda cemo da zaglavimo u dikusiji da li je zivot stvorila plava ili crvena vila, ili je Bog stucnuo, ili stagod.
Kako onomad rekose: "dodeljujuci Nobelovu nagradu za mir Evropskoj Uniji ove godine, nobelovski komitet je sebe proglasio kolektivno ludim". Tako da, ako bi nastavili diskusiju na ovaj nacin, i mi cemo sebe proglasiti kolektivno ludim.
nsarski nsarski 22:26 24.11.2012

Re: čekajući ...

dragan7557
nsarski:
Uopste ne razumem sta ta rec znaci u ovom kontekstu.


Da bi to razumeo moram da te vratim na biblijsko: u početku beše reč!

Reč reprezentuje svest, bez svesti reč ne postoji.

cerski

Cerski, Biblija nije naucni tekst. Nije cak ni istorijski tekst, tako da citiranje fragmenata iz te knjige nema nikakvog smisla u ovom "razgovoru". Mislim, bilo bi svrsishodnije onda citirati delove iz "Uputstva za popravku ves masine". Potpuno irelevantno.
dragan7557 dragan7557 22:29 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski:Sada, ako cemo da se gadjamo natprirodnim hipotezama o nastanku zivota, onda cemo da zaglavimo u dikusiji da li je zivot stvorila plava ili crvena vila, ili je Bog stucnuo, ili stagod.
Kako onomad rekose: "dodeljujuci Nobelovu nagradu za mir Evropskoj Uniji ove godine, nobelovski komitet je sebe proglasio kolektivno ludim". Tako da, ako bi nastavili diskusiju na ovaj nacin, i mi cemo sebe proglasiti kolektivno ludim.

I agree.

Inače ono što drugi nazivaju natprirodnim je za mene samo ono što je spoznato kao fenomen ali nije prihvaćeno kao prirodno i ništa više.

cerski

p.s a spomenuti komitet je odavno grupna ludara, pa ovaj proglas i nije neko iznenađenje više, update to reality.
dragan7557 dragan7557 22:34 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski
dragan7557
nsarski:
Uopste ne razumem sta ta rec znaci u ovom kontekstu.


Da bi to razumeo moram da te vratim na biblijsko: u početku beše reč!

Reč reprezentuje svest, bez svesti reč ne postoji.

cerski

Cerski, Biblija nije naucni tekst. Nije cak ni istorijski tekst, tako da citiranje fragmenata iz te knjige nema nikakvog smisla u ovom "razgovoru". Mislim, bilo bi svrsishodnije onda citirati delove iz "Uputstva za popravku ves masine". Potpuno irelevantno.

Naravno da nije, ali nije ni Bukvar naučni "paper" pa se iz njega uči, i gle čuda stiču relevantna znanja!?

Zaboravih da spomenim slikovnice, izvini!

cerski

Hansel Hansel 22:48 24.11.2012

Re: čekajući ...

Meni ostaje samo da izrazim zadovoljstvo što sam doprineo razumevanju na ovom blogu.
nsarski nsarski 22:49 24.11.2012

Re: čekajući ...

Naravno da nije, ali nije ni Bukvar naučni "paper" pa se iz njega uči, i gle čuda stiču relevantna znanja!?

Oh, boy! Cerski, ti i ja ortogonalno pricamo, a, boga mi, cini mi se da razmisljamo u razlicitim ravnima i suprotnim pravcima. Kakve veze sad ima Bukvar sa bilo cim? On je napisan da bi neko iz njega naucio slova - lepo, poucna knjiga, ali necemo valjda u njemu traziti teorije o nastanku zivota?
dragan7557 dragan7557 23:14 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski 22:01 24.11.2012
Re: čekajući ...

Kako ja čitam, Cerski je postavio (verovatno više retoričko) pitanje otkud prva replikacija.


Ih, pa kad bih znao tacan odgovor na to pitanje,


Tačan odgovor si na ovo pitanje dao!
Matematika koja se ovde koristi je uglavnom srednjoskolska.

I ne samo to, jer prihvataš nametnutu prvu replikaciju prava replikacija je samo replikacija prvog replikatora, da budem tačan prvi replikator proizvodi procesom repliciranja prvu replikaciju.

E sad koliko je to retorično kod tebe u Hansela:
Kako ja čitam, Cerski je postavio (verovatno više retoričko) pitanje otkud prva replikacija.

koje pitanje ja nisam postavio, već:

dragan7557:
Dakle još jednom odakle prvoj ćeliji svest o potrebi repliciranja?


Da budem jasniji na koji način je nastao proces repliciranja? A ne kao što Hansel implicira otkud prva replikacija na čega si ti nsarski već dao odgovor matematičkom formulacijom za - srednjoškolce.

Za prvi milion me ne pitaj, bre a ostalo......... je ustvari odgovor koji je ovde nametnut. U skladu sa našim vremenom!?

Uzgred nastanak prve replikacije je potpuno objašnjiv, kao što rekoh pogledaj srednjoškolsku formulaciju koju si dao.


nsarski:
Matematika nema definiciju "broja", ali sasvim lepo ume da kolicinama barata.



cerski
dragan7557 dragan7557 23:20 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski
Naravno da nije, ali nije ni Bukvar naučni "paper" pa se iz njega uči, i gle čuda stiču relevantna znanja!?

Oh, boy! Cerski, ti i ja ortogonalno pricamo, a, boga mi, cini mi se da razmisljamo u razlicitim ravnima i suprotnim pravcima. Kakve veze sad ima Bukvar sa bilo cim? On je napisan da bi neko iz njega naucio slova - lepo, poucna knjiga, ali necemo valjda u njemu traziti teorije o nastanku zivota?

Konačno!

Ja pokušavam da shvatim svet a ti da ga na tebi(naučen) svojstven način, usvojen od drugih, jednostavno interpretiraš.

Prostije rečeno ti "kupuješ" gotovu sliku, a ja sam umetnik koji slika svoju sliku, to je jedina razlika.

cerski
nsarski nsarski 23:23 24.11.2012

Re: čekajući ...

I ne samo to, jer prihvataš nametnutu prvu replikaciju prava replikacija je samo replikacija prvog replikatora, da budem tačan prvi replikator proizvodi procesom repliciranja prvu replikaciju.

I zivot tece dalje...
Odustajem.
nsarski nsarski 23:26 24.11.2012

Re: čekajući ...

Ja pokušavam da shvatim svet a ti da ga na tebi(naučen) svojstven način, usvojen od drugih, jednostavno interpretiraš.

Prostije rečeno ti "kupuješ" gotovu sliku, a ja sam umetnik koji slika svoju sliku, to je jedina razlika.


Naravno! Umetnik. Stvaralac. A ostali su samo stvorenja.
Gde mi je bila pamet, majkutibozju???
gordanac gordanac 23:30 24.11.2012

pa, kad ne mogu ...

... da odolim!

Ja pokušavam da shvatim svet a ti da ga na tebi(naučen) svojstven način, usvojen od drugih, jednostavno interpretiraš.

Prostije rečeno ti "kupuješ" gotovu sliku, a ja sam umetnik koji slika svoju sliku, to je jedina razlika.


dragan7557 dragan7557 23:33 24.11.2012

Re: pa, kad ne mogu ...

gordanac 23:30 24.11.2012 / *novo
pa, kad ne mogu ...
... da odolim!

I ne treba, ma šta da je u pitanju, klip nisam još video.

Spontanost izuzetno cenim!


cerski
dragan7557 dragan7557 23:35 24.11.2012

Re: čekajući ...

nsarski
Ja pokušavam da shvatim svet a ti da ga na tebi(naučen) svojstven način, usvojen od drugih, jednostavno interpretiraš.

Prostije rečeno ti "kupuješ" gotovu sliku, a ja sam umetnik koji slika svoju sliku, to je jedina razlika.


Naravno! Umetnik. Stvaralac. A ostali su samo stvorenja.
Gde mi je bila pamet, majkutibozju???

Dobro ne reče objekti?!?

cerski
nsarski nsarski 23:36 24.11.2012

Re: pa, kad ne mogu ...

... da odolim!

Hvala!
Vi koji se kikocete po coskovima mogli bi malo i da se ukljucite u ovo dubinsko razmisljanje a ne da me ovaj...ovaj autodidakt cerski tako rostilja kao posnu krmenadlu.
kukusigameni kukusigameni 23:43 24.11.2012

Re: pa, kad ne mogu ...

nsarski
Vi koji se kikocete po coskovima mogli bi malo i da se ukljucite u ovo dubinsko razmisljanje a ne da me ovaj...ovaj autodidakt cerski tako rostilja kao posnu krmenadlu.


gordanac gordanac 23:43 24.11.2012

Re: pa, kad ne mogu ...

nsarski
... da odolim!

Hvala!
Vi koji se kikocete po coskovima mogli bi malo i da se ukljucite u ovo dubinsko razmisljanje a ne da me ovaj...ovaj autodidakt cerski tako rostilja kao posnu krmenadlu.


:))

Sudar svetova, patotije!


mirelarado mirelarado 23:53 24.11.2012

Re: pa, kad ne mogu ...

dragan7557
Spontanost izuzetno cenim!


Што се од тебе као уметника и очекује.

А и други могу да аутодидактичком методом науче како да то постану, не кошта пуно.
dragan7557 dragan7557 00:08 25.11.2012

Re: pa, kad ne mogu ...

gordanac
nsarski
... da odolim!

Hvala!
Vi koji se kikocete po coskovima mogli bi malo i da se ukljucite u ovo dubinsko razmisljanje a ne da me ovaj...ovaj autodidakt cerski tako rostilja kao posnu krmenadlu.


:))

Sudar svetova, patotije!



Dakle nsarski ja ovu moju ne bih menjao za tvoju!

Nekako mi ova tvoja da prostiš načisto kusava!?

cerski
gordanac gordanac 00:21 25.11.2012

houston, we have a cerski :)

... a evo još jednog slobodnog umetnika, koji je (izgleda) here to stay, poor, poor JU-ES-EJ:

Earth, to Rubio

"I'm not a scientist, man. I can tell you what recorded history says, I can tell you what the Bible says, but I think that's a dispute amongst theologians and I think it has nothing to do with the gross domestic product or economic growth of the United States. I think the age of the universe has zero to do with how our economy is going to grow. I'm not a scientist. I don't think I'm qualified to answer a question like that. At the end of the day, I think there are multiple theories out there on how the universe was created and I think this is a country where people should have the opportunity to teach them all. I think parents should be able to teach their kids what their faith says, what science says. Whether the Earth was created in 7 days, or 7 actual eras, I'm not sure we'll ever be able to answer that. It's one of the great mysteries."


mirelarado mirelarado 00:42 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

Пратим ову занимљиву расправу и све време не могу да се отмем утиску како Церски хотимично наводи воду на метафизичку воденицу е да би избегао разговор о властитим искуствима када је о мénage à trois реч. Једном је нешто натукнуо о томе, а сада ни да зуцне. ;-)

И још нешто, Церски, у име оне твоје неутралности, могао би бар да признаш да су ти текстови НШарског најзнимљивији на блогу, судећи по пажњи коју им својим коментарима указујеш.

EDIT: 100!
gordanac gordanac 01:04 25.11.2012

eh, mirela ..

... to je писофкејк, naravno da ima iskustva, kad svi sve već znaju o tome a evo ovde i piše sve o toj temi:

Menage a Trois
maksa83 maksa83 01:33 25.11.2012

Re: čekajući ...

I zivot tece dalje...
Odustajem.

E, nema toga!

Izdrži nsarski, zbog svih nas! Take one for the team!

Bokal kafe i ćeraj. Dakle, replikacija je replicirana replikacija koja je replicirana replikacija koja je repl...





blogovatelj blogovatelj 02:19 25.11.2012

Re: čekajući ...

Bokal kafe i ćeraj.


Kao Kića i Praja su.
Svaki ponaosob dobar, ali tek u timu vidiš njihovu pravu vrednost.
docsumann docsumann 08:04 25.11.2012

Re: pa, kad ne mogu ...

nsarski
Vi koji se kikocete po coskovima mogli bi malo i da se ukljucite u ovo dubinsko razmisljanje a ne da me ovaj...ovaj autodidakt cerski tako rostilja kao posnu krmenadlu


nisam majkemi. legoh sinoć u 22 i nešto, evo kao dokaz - vrijeme jutarnjeg komentara.
jbg, a znao sam da pravo blogovanje počinje oko ponoći.


nego, znaš li kako pobornici inteligentnog dizajna osporavaju abiogentičke teorije o spontanom nastanku života?

upravo matematikom !

ok (ko je pročitao), idemo malo na drugu stranu ...

docsumann docsumann 08:37 25.11.2012

Re: pa, kad ne mogu ...

sarski, evo pride i "mog" mišljenja o Dawkinsu, mada ne direktno i ne u vezi njegovog naučnog renomea

stari92 stari92 08:59 25.11.2012

jeste.

docsumann
nsarski


nisam majkemi. legoh sinoć u 22 i nešto
[/b] !



dragan7557 dragan7557 11:39 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

mirelado:
И још нешто, Церски, у име оне твоје неутралности, могао би бар да признаш да су ти текстови НШарског најзнимљивији на блогу, судећи по пажњи коју им својим коментарима указујеш.

Naravno da su mi Nenadovi tekstovi među najinspirativnijim na ovom blogu, čak šta više često i ultimna inspiracija, iz nekoliko razloga.

Kao prvo ima dovoljno znanja da oponira tuđem mišljenju uz dodatni zahtev da angažuje sagovornikove resurse.

Tekstovi kod običnih homo* s.s. izazivaju pažnju ravnu onoj posvećenoj patrijaršijskim besedama, suprotno tome kod umnih ljudi izazivaju instantni otpor i ukazivanje na potrebu menjanja sadržaja ovih beseda.

Pokušaj nametanja autoriteta nauke(ili institucionalizovane religije)kod mene izaziva ne samo otpor već i odbacivanje ovih dogmi.

Uz malo poliranja na području kulture komunikacije, koju spontano uradim kada su Nenadove replike u pitanju, dobija se rezultat, sagovornik koji inspiriše na akciju.

Naučni autoritet(kolektivne konvencije) koji nsarski često ističe je autoritet koji ja ne priznajem, isto kao ni crkveni(autoritet crkve koja ni Boga ne ferma) jer sliku sveta svode na okove dogmi, kojoj u našim vremenima dolazi neminovan kraj.

Mada kad uporedim autoritete iz Teologije, naučni autoritet uz sve svoje manjkavosti i "urođenu" korupciju mi je draži.

I da ponovim misao Martin Rees-a:

"We don't know what we are"

koja u stvari definiše naš način gledanja na svet, u kome imaju dve podjednako loše ponude, nauka i crkva, koje se kriju jedna iza autoriteta Boga koga ne poštuje, i nauka koja autoritet crpi iz duboko korumpiranog elitarnog kolektivizma putem konvencija o slici sveta, koja je kontinuirano pretvarana u dogmu sve do našeg vremena. Paraklastični talasi ovih dogmatskih viđenja i dan danas potresaju ljudsko društvo.

U 19 veku neko od istaknutih fizičara reče da je Fizici sve poznato i da ne treba očekivati ništa više novo! Nekoliko godina kasnije nastade Teorija Relativiteta a zatim sve ostalo.

Klasična nauka, koja je danas zbog korumpiranosti i kolektivizma, postala kočnica slobodne misli, je na izdisaju, baš zahvaljujući Fizici, koja već počinje da više liči na modernu Metafiziku nego na klasičnu Njutnovu Fiziku.

Kada budemo otkrili: "what we are" bićemo sigurno iznenađeni, da smo na samom početku civilizacije zavedeni sa dva dogmatska viđenja realnosti i sebe samih, koja su sprečila razvoj čovečanstva tokom pisane Istorije, razvoj u civilizaciju koja je jedini put(osim samouništenja).



cerski

* homo sapiens sapiens
dragan7557 dragan7557 11:44 25.11.2012

Re: čekajući ...

maksa83
I zivot tece dalje...
Odustajem.

E, nema toga!

Izdrži nsarski, zbog svih nas! Take one for the team!

Bokal kafe i ćeraj. Dakle, replikacija je replicirana replikacija koja je replicirana replikacija koja je repl...



Makso dete, znam da je teško pojmljivo ali jutro nije starije od večeri.

cerski
dragan7557 dragan7557 11:47 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

gordanac 00:21 25.11.2012
houston, we have a cerski :)
... a evo još jednog slobodnog umetnika, koji je (izgleda) here to stay, poor, poor JU-ES-EJ:

Earth, to Rubio

Gordana, čitati Ekonomist je isto što i čitati Glas Vatikana i jednim i drugim je Novac jedini Bog.

cerski
Hansel Hansel 12:01 25.11.2012

Re: čekajući ...

dragan7557
E sad koliko je to retorično kod tebe u Hansela:
Kako ja čitam, Cerski je postavio (verovatno više retoričko) pitanje otkud prva replikacija.

koje pitanje ja nisam postavio, već:
Dakle još jednom odakle prvoj ćeliji svest o potrebi repliciranja?

Izvinjavam se, Cerski, što sam Vas interpretirao, tj. što sam simplifikovao Vaše pitanje u cilju približavanja ravni. U mojoj ravni suština Vašeg pitanja je bila ta, ako baš doslovno ne shvatimo reč "otkud" koju sam upotrebio. Videli ste na onom drugom blogu kod VKĆ da reči često nisu jednoznačne.
dragan7557 dragan7557 12:39 25.11.2012

Re: čekajući ...

Hansel
dragan7557
E sad koliko je to retorično kod tebe u Hansela:
Kako ja čitam, Cerski je postavio (verovatno više retoričko) pitanje otkud prva replikacija.

koje pitanje ja nisam postavio, već:
Dakle još jednom odakle prvoj ćeliji svest o potrebi repliciranja?

Izvinjavam se, Cerski, što sam Vas interpretirao, tj. što sam simplifikovao Vaše pitanje u cilju približavanja ravni. U mojoj ravni suština Vašeg pitanja je bila ta, ako baš doslovno ne shvatimo reč "otkud" koju sam upotrebio. Videli ste na onom drugom blogu kod VKĆ da reči često nisu jednoznačne.

Nema potrebe za izvinjavanjem, jezik/ci je/su vrlo sirov medijum izražavanja misli, i sigurno je da bilo koje usavršavanje neće moći da tu mnogo promeni.

Na drugoj strani jezici su izvorno korumpirani samim tim što su rezultat usvojenih konvencija, za koje je poznato da ne podležu poštovanju u svim slučajevima.

Osim toga svi jezici imaju isti koren u određenim psihološkim procesima koji su uvek po definiciji subjektivna iskustva, što znači da su na ovom nivou razvoja čovečanstva bukvalno nedostupni nekom drugom.

Polako ali sigurno izlazimo iz teških okova koje su jezici nametnuli i za očekivati je da u relativno skoroj budućnosti ovaj medijum bude odbačen. "Čitanje" misli, kako sadašnje tehnološko stanje pokazuje, nije sporno a još manje je nemoguće jer se na jednom, mada još tehnološki primitivnom nivou već primenjuje.

I da u kontekstu ove rasprave napomenem(mada se nsarskom ne dopada) da su svi ljudi govorili jednim jezikom, dok po predanju Bog/Bogovi nisu iz čiste ljubomore i straha, odlučili da jezike "pomešaju" kako ljudi ne bi postali isti kao i oni-Bogovi.

cerski



Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:30 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

nsarski
cerski




P.S.
Вас двојица се још и римујете, јбт!
mirelarado mirelarado 14:07 25.11.2012

Магични број три

dragan7557


Хвала, Церски, на исцрпном одговору. :)

Ипак, у овом тексту НШарски се не бави тим фундаменталним питањима, већ износи један занимљив математичко-физички проблем, који није решен и по свој прилици није решив... Како то да за кретање два тела све може да се предвиди, а за три готово ништа?! Није помогло ни што је, још далеке 1889. године, шведски краљ понудио замашну новчану награду ономе ко проблем реши.

А у човековој је природи, рекла бих, да тежи предвидљивости појавног света. Дакле, нема у проблему кретања три или више тела те, како је ти зовеш, научне догме, већ је управо загонетка у питању.
nsarski nsarski 14:53 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

U 19 veku neko od istaknutih fizičara reče da je Fizici sve poznato i da ne treba očekivati ništa više novo! Nekoliko godina kasnije nastade Teorija Relativiteta a zatim sve ostalo.


Taj istaknuti naucnik je bio Lord Kelvin po kome se zove apsolutna skala temperature, izmedju ostalog. Briljantan naucnik koji je krajem 19. veka rekao: There is nothing new to be discovered in physics now, All that remains is more and more precise measurement.

I taj citat Rees-a da ne znamo sta smo nista posebno ne govori. Jedan od onih misterioznih iskaza tipa "panta rei". OK, i sta to objasnjava?
Moj citat na tu temu je briljantna fixxerova konstatacija da ne znamo komos, stasmos i kakosmos. S tim se slazem, u potpunosti.
dragan7557 dragan7557 14:55 25.11.2012

Re: Магични број три

А у човековој је природи, рекла бих, да тежи предвидљивости појавног света. Дакле, нема у проблему кретања три или више тела те, како је ти зовеш, научне догме, већ је управо загонетка у питању.

Naučna dogma je uvek prisutna, i ona zamagljuje slobodno razmišljanje.

Inače težiti ka predvidivosti koju spominješ u eri Heisenbergovog principa nesigurnost(uncertainty principle) mi deluje prilično naivno.

Uzgred diskusija je u jednom trenutku(kao i uvek) prešla na drugi teren.

Nadam se da će Nenadova sledeća zagonetka biti Voynich Manuscript pa da raspalimo i o tome!

cerski

p.s. stav o naučnoj dogmi je nastao davno pre nogo što sam ja po ko zna koji put rođen.
nsarski nsarski 14:55 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

Predrag Brajovic
nsarski
cerski




P.S.
Вас двојица се још и римујете, јбт!

Ovo mu dodje kao neki arhetipski aranzman, boktemazo.
nsarski nsarski 14:59 25.11.2012

Re: Магични број три

Nadam se da će Nenadova sledeća zagonetka biti Voynich Manuscript pa da raspalimo i o tome!


Ja sam o tome vec rekao sta sam imao da kazem-Tajanstveni-rukopis-antikvara-Vojnica

Inače težiti ka predvidivosti koju spominješ u eri Heisenbergovog principa nesigurnost(uncertainty principle) mi deluje prilično naivno.


Cerski, Hajzenbergova relacija neodredjenosti je vazna u mikro-svetu. Ovde se radi o nebeskim telima! Tu su kvantni efekti neodredjenosti visestruko zanemarljivi.
dragan7557 dragan7557 15:09 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

nsarski
Predrag Brajovic
nsarski
cerski




P.S.
Вас двојица се још и римујете, јбт!

Ovo mu dodje kao neki arhetipski aranzman, boktemazo.

Mi smo u stvari blizanci, samo si ti to zaboravio!

cerski
dragan7557 dragan7557 15:13 25.11.2012

Re: Магични број три

nsarski:
Cerski, Hajzenbergova relacija neodredjenosti je vazna u mikro-svetu. Ovde se radi o nebeskim telima! Tu su kvantni efekti neodredjenosti visestruko zanemarljivi.

Ne rekoše li Mudraci: "kako na nebu tako na zemlji," ili prostije, kako gore tako dole, bre!

cerski

edit: znam prekasno sam se setio:
Ja sam o tome vec rekao sta sam imao da kazem-Tajanstveni-rukopis-antikvara-Vojnica

nsarski nsarski 15:17 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

Mi smo u stvari blizanci, samo si ti to zaboravio!

U, ovo je komplikovano! Ja vec imam jednog brata blizanca, tako da sam u tom smislu zauzet.
dragan7557 dragan7557 15:21 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

nsarski
Mi smo u stvari blizanci, samo si ti to zaboravio!

U, ovo je komplikovano! Ja vec imam jednog brata blizanca, tako da sam u tom smislu zauzet.

Nemoj mi reći da nisi nikada čuo za Čudo zvano TROJKE?

cerski
nsarski nsarski 15:24 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

Nemoj mi reći da nisi nikada čuo za Čudo zvano TROJKE?


Da, ali se oni ne zovu blizanci. Sto se trojki tice, ceo ovaj post je o tome. Haotican sistem, po prirodi. Zapravo, ceo problem je u tome sto imas vise promenljivih nego jednacina, pa je resenje u opstem slucaju nemoguce naci.
dragan7557 dragan7557 15:50 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

nsarski 15:24 25.11.2012 / *novo
Re: houston, we have a cerski :)

Nemoj mi reći da nisi nikada čuo za Čudo zvano TROJKE?



Da, ali se oni ne zovu blizanci.

Pa trizanci deluje pomalo neuobičajeno u srpskom, triling(tuđica) se upotrebljava u kockarskom žanru.

Uzgred kod trojki su odnosi malo prostiji nego u ovom tvom primeru:
Haotican sistem, .

Doima se kao haotičan, kada se isključi volja i svest a subjekt postane objekt. U slučaju da se objekt/i supstituišu subjektima stvar postaje drukčija i mnogi faktori postaju faktori od uticaja, što naravno kod ponašanja objekata nije slučaj.

Ukratko odnosi među subjektima nisu isti kao odnosi među objektima, a ti čini mi se ovde praviš istu grešku koju si zamerio Milanu Novkoviću jednom prilikom: "programer vidi svet kao kompjuter...."

Zapravo, ceo problem je u tome sto imas vise promenljivih nego jednacina, pa je resenje u opstem slucaju nemoguce naci.

Ako bi ovo primenio na trizance onda bi to vodilo u punu sumanutost, a trizancerija bila definisana kao haotično stanje. Da trizanci postoje u harmoničnim stanjima znamo, a neko rešenje i ne tražimo, jer ga donosi sama zajednička i osobito harmonična egzistencija. Reklo bi se Život je Čudo!

cerski
docsumann docsumann 17:56 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

nsarski
Zapravo, ceo problem je u tome sto imas vise promenljivih nego jednacina, pa je resenje u opstem slucaju nemoguce naci


mislim da nije to u pitanju, već da je pomenuti sistem ima nelinearno dinamičku povezanost parametara koji ga definišu (položaji i brzine tijela) koji u opštem slučaju nemaju analitičko rješenje.

da probam to riječima da oslikam: tražene veličine, odnosne one koje opisuju sistem, su položaji tijela i brzine koje oni imaju u tim položajima.

rastojanje između tijela određuje gravitacionu silu koje između njih vlada, a ta sila stvara odgovarajuće ubrzanje samih tijela. ubrzanje zatim utiče na brzinu i položaj tijela koja utiče na gravitacionu silu ... i tako u krug.
pošto je brzina svakog od tijela funkcija položaja i druga dva tijela koji su opet u funkciji i onog prvog tijela stvara se takva nelinearna dinamička međuzavisnost koju opisuju diferencijalne jednačine koje nemaju analitička rješenja.

navedene diferencijalne jednačine (bez mogućeg rješenja) uvijek sugerišu da je u pitanju haos u sistemu, i da u dijagramu stanja sistema imamo neki oblik fraktalne geometrije.
dragan7557 dragan7557 18:30 25.11.2012

Re: houston, we have a cerski :)

nsarski:
I taj citat Rees-a da ne znamo sta smo nista posebno ne govori. Jedan od onih misterioznih iskaza tipa "panta rei". OK,

i sta to objasnjava?

Čini mi se Ovo:

nasarski:
Za mene je stanje mirovanja isto sto i kretanje brzinom v=0. Sada, apsolutno mirovanje ne postoji, kako nas uci onaj glupavi Ajnstajn, pa moguce da sam i ja u zabludi.


Izvi što odmah ne odgovorih bio sam zauzet.

cerski
nim_opet nim_opet 20:00 26.11.2012

Re: čekajući ...

Ovako formulisana bela kuga u Srbiji postaje potpuno jasna!
Fitness(dakle prilagođenost) Srba i Srpkinja je negativne prirode(slabo rade one stvari) i zbog toga je priraštaj negativan


A-a, namerno pogresno interpretirano: prilagodjenost je negativne prirode ne zato sto slabo rade one stvari, vec zato sto potomak nije relativno u odnosu na druge potomke dobro adaptiran - tj. nema nista sto bi favorizovalo njegovu reprodukciju u odnosu na reprodukciju nekog drugog....
jinks jinks 20:41 23.11.2012

...

Da li animacija na drugoj slici na blogu

ili ovako (kada su im mase upadljivo različite)


znaci da i pored toga sto planete rotiraju oko Sunca po odredjenim orbitama u priblizno istoj ravni, i samo Sunce orbitira oko nekog centra rotracije, ekvivalentnom centru obelezenom krsticem na slici.

p.s.

Inace, glede gravitacije, da li postoji neka kriticna masa kosmickog tela nakon koje ono usled delovanja sopstvene gravitacije pocinje da dobija sferni oblik (odnosno kada forma skupa delova nadjaca pojedinacne forme delova). Jer, na primer postoje asteroidi i komete koje uopste nisu sfernog oblika.
nsarski nsarski 20:53 23.11.2012

Re: ...

jinks
Da li animacija na drugoj slici na blogu

ili ovako (kada su im mase upadljivo različite)


znaci da i pored toga sto planete rotiraju oko Sunca po odredjenim orbitama u priblizno istoj ravni, i samo Sunce orbitira oko nekog centra rotracije, ekvivalentnom centru obelezenom krsticem na slici.

p.s.

Inace, glede gravitacije, da li postoji neka kriticna masa kosmickog tela nakon koje ono usled delovanja sopstvene gravitacije pocinje da dobija sferni oblik (odnosno kada forma skupa delova nadjaca pojedinacne forme delova). Jer, na primer postoje asteroidi i komete koje uopste nisu sfernog oblika.


Da, i Sunce se okrece oko nekog centra, i nasa galaksija se okrece, itd. Ali to su vremenske skale koje za nas, Zemljane, nisu mnogo bitne.

Gravitaciona sila u asteroidima je suvise mala da bi ih naterala u sferni oblik. Medjutim, naravno, dovoljno masivna tela postaju sferna. Mislim da ta kriticna masa lako moze i da se izracuna ili proceni. Recimo, da li na Zemlji moze da postoji planina (izbocina) visoka 200km? Ne moze, jer bi se pod svojom tezinom urusila.
jinks jinks 21:00 23.11.2012

Re: ...

Ali to su vremenske skale koje za nas, Zemljane, nisu mnogo bitne.

Koliko onda, na primer, traje Sunceva godina.
nsarski nsarski 21:08 23.11.2012

Re: ...

Koliko onda, na primer, traje Sunceva godina.

Pa, za rotaciju oko centra galaksije, Sunceva godina traje oko 240 miliona godina. Procene su razlicite, ali nesto blizu tog broja (od 225 do 250 miliona godina).
jinks jinks 21:12 23.11.2012

Re: ...

Nisam na to mislio. Ako bi se samo Suncev sistem posmatrao kao sistem na II slici na blogu, kao kombinacija jednog masivnog tela i vise manjih koji oko njega orbitiraju, da li onda, ekvivalentno simulaciji sa II slike, i Sunce orbitira oko nekog krstica unutar Suncevog sistema.
nsarski nsarski 21:23 23.11.2012

Re: ...

Ako bi se samo Suncev sistem posmatrao kao sistem na II slici na blogu, kao kombinacija jednog masivnog tela i vise manjih koji oko njega orbitiraju, da li onda, ekvivalentno simulaciji sa II slike, i Sunce orbitira oko nekog krstica unutar Suncevog sistema.


Ne. Koliko se zna, ceo Suncev sistem orbitira oko centra galaksije, i to je sve. Nama najbliza zvezda (ozbiljno masivno telo) je oko 4.3 svetlosne godine udaljena, tako da ono otpada.
jinks jinks 21:33 23.11.2012

Re: ...

Izvinite, pretpostavljam da ne menja nista u odgovoru ... mislio sam na III sliku

jedan.kub jedan.kub 21:51 23.11.2012

Re: ...


Tema je veoma interesantna.
Zanima me astronomija.


Da, i Sunce se okrece oko nekog centra, i nasa galaksija se okrece, itd


Malo sam preračunavala ta kretanja prema jednom poznatom programu, pa sam dosla do interesantnog saznanja:
za proteklih 400g
Sunce je prešlo 0,169 stepeni

Gama pse(ribe) 5,189 stepeni

Alfa sag (strelca) 5,97 stepeni

Lambda sag 6,18 stepeni za isti period,
nalazi se na 77sg (za nekih 45oo-4600 godna biće na svega 4sg od sunčevog sistema, ako sam dobro izračunala); što je sasvim razumljivo zbog gustine sazvežđa (galaksije) strelca koji se nalazi na rubu naše galaksije ali ispred sunčevog sistema. Gušći sistemi se brže šire.
Mislim da smo još uvek na početku proučavana svemira i veoma prostorno ograničeni na satelitska posmatranja samo iz zemljine orbite.

Rado ću pročitati svaki tekst na ovu temu.
Naravno preporuka.
nsarski nsarski 21:52 23.11.2012

Re: ...

Izvinite, pretpostavljam da ne menja nista u odgovoru ... mislio sam na III sliku

Ne menja. Postojala je nekad prica o nekoj tamnoj zvezdi Nemesis (a kako bi se drugacije zvala?! :) ) oko koje kruzi Sunce, ali to je odbaceno.

Uzgred, ovo je istovremeno odgovor cerskom na gornju opasku o tome da Sunce ima blizanca.
dragan7557 dragan7557 22:03 23.11.2012

Re: ...

nsarski:
Uzgred, ovo je istovremeno odgovor cerskom na gornju opasku o tome da Sunce ima blizanca.

Jel ti uvek odbaciješ ono što (još) nije detektovano?!

Ja bih sačekao malo na Panstar istraživanje ako nemaš ništa protiv?

cerski

p.s. ako baciš stare cipele pre nego što kupiš nove hodaćeš bos. Poslovica.
nsarski nsarski 22:37 23.11.2012

Re: ...

Ja bih sačekao malo na Panstar istraživanje ako nemaš ništa protiv?

Pa, nauci me. Ja za Panstar istrazivanje nikad nisam cuo.
nsarski nsarski 22:39 23.11.2012

Re: ...

Mislim da smo još uvek na početku proučavana svemira i veoma prostorno ograničeni na satelitska posmatranja samo iz zemljine orbite.


Da, sasvim tako. I to nisu karte u kosmickom pozoristu bas u prvom redu...gledamo iz nekog budzaka. Opet, da smo blizu istinskom vatrometu, moguce da ne bi ni postojali.
gordanac gordanac 23:15 23.11.2012

sličica...

nsarski
Mislim da smo još uvek na početku proučavana svemira i veoma prostorno ograničeni na satelitska posmatranja samo iz zemljine orbite.


Da, sasvim tako. I to nisu karte u kosmickom pozoristu bas u prvom redu...gledamo iz nekog budzaka. Opet, da smo blizu istinskom vatrometu, moguce da ne bi ni postojali.


... našeg budžaka
(sa brzinama, orbitama, dijametrima i svim ostalim što je potrebno za tri tela i više od tri ...)



myredneckself myredneckself 23:37 23.11.2012

Re: ...

nsarski
Koliko onda, na primer, traje Sunceva godina.

Pa, za rotaciju oko centra galaksije, Sunceva godina traje oko 240 miliona godina. Procene su razlicite, ali nesto blizu tog broja (od 225 do 250 miliona godina).

Kako je čudesno, ogromno, kako nam je taj veliki, dugački put teško zamisliv, a putujemo zajedno.
Sunce (staro 5 mlrd god.) je znači samo 20 puta obišlo centar naše galaksije.





gordanac gordanac 00:02 24.11.2012

:)

myredneckself:
Sunce (staro 5 mlrd god.) je znači samo 20 puta obišlo centar naše galaksije

Aha
Ali - kojom brzinom, mamma mia!?

Brzina Sunca je oko 220 kilometara u sekundi

(izgledaju sasvim smešna poređenja "velikih brzina" na Zemlji :))

A sama Zemlja se kreće brzinom od 30 kilometara u sekundi ... fijuuuuu!
(i ko zna gde smo već :)
(a o brzinama u svetu ispod milijarditog dela metra i da se ne govori, sve do svetlosti koja zuji brzinom od 299 792 458 metara u sekundi ...)

Kad tako pogledaš - ovaj naš zemaljski vidljivi svet brzina (s koliko god tela) izgleda kao "time lapse" i onog velikog i onog majušnog.
So:

vilovuk vilovuk 00:50 24.11.2012

malo preciziranja:

Karakterizacija slučajeva II i III je malo neprecizna (po mom mišljenju, naravno):

nsarski
U ovom drugom slučaju, a u zavisnosti od odnosa njihovih masa, mogu da se okreću ovako (kada su im mase iste ili slične) :

ili ovako (kada su im mase upadljivo različite) :


Naime, da li će se dva tela kretati (orbitirati) po elipsama (sl.II) ili po krugovima (sl.III) - ne zavisi od masa tih tela, nego od početnih uslova (uzajamni položaj i brzine tela u nekom trenutku).

Tako, dva ista tela (iste mase) mogu se kretati po kružnim orbitama (u ovom slučaju to bi bila ista orbita, krug, a dva tela uvek jedno naspram drugog, na krajevima prečnika), isto kao što, u slučaju različitih masa, dva tela mogu praviti elipse (elipse će biti istog oblika (ekscentriciteta) a dimenzije obrnuto proporcionalne masama).

I drugo, moj odgovor na pitanje
jinks
Ako bi se samo Suncev sistem posmatrao kao sistem na II slici na blogu, kao kombinacija jednog masivnog tela i vise manjih koji oko njega orbitiraju, da li onda, ekvivalentno simulaciji sa II slike, i Sunce orbitira oko nekog krstica unutar Suncevog sistema.

bio bi - DA.

Sunčev sistem ima svoj centar mase (ili 'težište' - to je taj krstic na slikama), koji se kreće (ili stoji) pravolinijski, konstantnom brzinom (ako taj sistem posmatramo kao izolovan), te ako planete orbitiraju - a ne može biti drukčije - i sunce će se kretati u odnosu na centar mase. Budući da je sunce daleko najmasivnije telo sistema, ono će se 'mrdati' tamo-amo u neposrednoj blizini krstića (ne Krstića).

Ne zamerite na cepidlačenju




EDIT:
P.S. mislio sam na cepidlačenje u svezi sa velikim i malim slovom k, e da bi se predupredila svaka pomisao na sistem u kojem se nešto što se samoproglasilo suncem - mrdalo tamo-amo u neposrednoj blizini Krstića.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana