Od petka, kada se pojavila prva informacija o zagađenju kukuruza aflatoksinom u srpskim medijima desilo se malo toga osim što su mediji pokušali da problem isprate na način na koji se prati i informacija o novoj ceni tehničkog pregleda za automobile. Šmiranje, što bi rekli glumci kada govore o otaljavanju posla. A problem je veliki, i zbog nespremnosti zvaničnika da govore o njemu javno i nezainterenovanosti medija da mu se ozbiljnije posvete, prepušten je tračevima bez prave informacije.
Nedostatak informacija je najbolji načina da se digne panika i da zavladaju poluistine i poluinformacije. Niko neće biti važan ili važniji ako sedi na informaciji i ne objavi je.
Na osnovu do sada objavljenih informacija o aflatoksinu u kukuruzu u Srbiji u prethodnih pet dana malo je konkretnih odgovora . Taj toksin proizvod je delovanja gljiva na semenu i spada u vrstu najdirektnijih kancerogenih toksina u prirodi.
Sećate se zagađenja krastavca ešerihijom koli od prošlog leta? E pa, opasnost od ešerihije je dobitak na lutriji u odnosu na aflatoksin.
Hronologija ide nekako ovako :
Italijanske carinske vlasti su 10. oktobra 2012. godine zaustavile na granici tovar kukuruza iz Srbije u kome je pronađena nedozvoljena količina aflatoksina.
Zbog toga je kompanija SGS Beograd na zahtev svojih klijenata izvršila analizu određene količine kukuruza. Ukupno je ispitano 375 uzoraka ( najnoviji podatak 416) što reprezentuje količinu oko 350.000 tona kukuruza.
"Suština problema nije u procentima upotrebljivosti kukuruza, jer je to u ovom slucaju relativna kategorija koja se može poboljšati primenom adekvatnih mera, ali i drastično pogoršati i ugroziti zdravlje ljudi i životinja ako se te mere ne preduzmu, ukazujemo na to da mi nikada nismo izjavili da je 70% roda neupotrebljivo. Rezultati pokazuju da je u skladu sa važećim regulativama, skoro 60% ispitanog kukuruza upotrebljivo, od cega 32% (do 10 mikrograma po kg) za direktnu ljudsku upotrebu, a ostatak za stočnu hranu uz odgovarajući tretman dekontaminacije poznatim metodama (absorbenti mikotoksina) uz rigorozni monitoring", saopštila je kompanija SGS.(saopštenje je dodatak tekstu)
Reagujući na informacije o zagađenom kukuruzu Ministarstvo poljoprivrede (i trgovine) saopštilo je 01. decembra 2012. (skoro puna dva meseca kasnije) da "nadležni granični fitosanitarni inspektori kontrolišu sve pošiljke kukuruza iz inostranstva na prisustvo mikotoksina i da tokom ove godine nije bilo pošiljaka zaraženih aflatoksinom" kao i da "Ministarstvo pojačano radi na utvrđivanju konkretnih i preciznih podataka o stanju ovogodišnjeg roda kukuruza".
Posle ovog saopštenja Ministarstvo se nije oglašavalo iako pojedini službenici ministarstva nezvanično govore da je "u toku je vanredni inspekcijski nadzor svih skladišta i nema potrebe da se strahuje od trovanja".
Direktor produktne berze u Novom Sadu Žarko Galetin kaže da veruje da država ima organizacione i logističke kapacitete i mogućnosti da "iskontrološe čitavu situaciju" i da se javnost pravovremeno i tačno informiše "šta se dešava na tržištu kukuruza".
U utorak Naučni institut za za prehrambene tehnologije u Novom Sadu saopštio je da je oko 30 odsto ispitanih uzoraka sadržalo aflatoksine u nedozvoljenim granicama. Pavle Jovanov iz tog instituta rekao je da je u 60 odsto uzoraka utvrđeno prisustvo aflatoksina od čega je u 30 odsto uzoraka vrednost bila veća od dozvoljenih 0,05 mikrograma po kilogramu.
Svi ovi podaci ne ulivaju poverenje da je javnost pravovremeno i u dovoljnoj meri obaveštena o tome šta se događa sa zagađenim kukuruzom. Istovremeno se otvara prostor za razne spekulacije kakav je i koji kukuruz zagađen. I opet se javljaju teorije zavere od ideja da je sve smislio neko ko želi da promoviše GMO seme, do toga da to u Italiji nije kukuruz iz Srbije nego da je "pretovaren u Hrvatskoj".
Slažem se sa ljudima koji se bave poljoprivredom detaljnije od mene da je Ministarstvo napravilo nekoliko grešaka u postupanju sa informacijama o aflatoksinu u poljoprivrednim proizvodima u okruženju. Ako ne verujete meni pogledajte sajt RASFF( Rapid Alert System for Food and Feed) i tamo se može jednostavno naći da je na primer mleko iz Mađarske zagađeno tim toksinom.
Na sajtu Agrarije popisuju se taksativno greške Ministarstva poljoprivrede i predlažu mere kako bi se umanjila šteta, jer ako je gljiva uzročnik zagađenja od aflatoksina 30 odsto rizičnog roda veoma brzo postaje 100 posto.
Na potezu je Ministarstvo, kome verujem da vrši vanrednu inspekcijsku kontrolu, koje je obavezno da učini sve da jedan od najopasnijh kancerogena ne uđe u ljudsku ishranu. Ako treba da se plati da se ispita sav rod i da se uništi ili pretvori u biodizel. Jeftinije je od onoga šta je potencijalna posledica.
Kao građani koji finansiramo svojim porezom (da budem najbanalniji) plate ljudi koji rade za ‘državu' treba da postavimo nekoliko pitanja. Ne samo Ministarstvu poljoprivrede već i Ministarstvu zdravlja i ostalima . Gore pomenutih 350.000 tona kukuruza je nešto manje, prema podacima objavljenim u medijima, nešto manje od 10 posto ukupnog roda kukuruza koji prema procenama iznosi 3,8 miliona tona.
Od ministarstava treba da tražimo odgovore i AKCIJU kojom bi sprečili mogućnost da se zagađenje proširi i da spreči mogućnost da se zagđenje pojavi narednih godina. Ovo zagađenje niti je nešto nešpoznato niti je sramota, sramota je da se ne uradi ništa ili da se krije iza saopštenja u kome se odgovornost prebacuje na proizvođače koji naravno svi u ambaru imaju priručnu laboratoriju za ispitivanje .
Pitanja za ‘državu':
- Da li zagađenja ima, da li je samo u kukuruzu ili ga ima i u drugim kulturama?
- Da li je zaražen kukuruz pomešan sa nezaraženim?
- Šta se radi sa zaraženim kukuruzom? Da li se uništava? Ko to nadgleda?
- Da li postoji strategija za izlazak iz ove krize?
- Ko je odgovoran što se nije reagovalo na upozorenje EU od 10.oktobra?
- Kako ja kao građanin ove zemlje da znam da li je zagađeni kukuruz na ovaj ili onaj način došao do moje trpeze, ili da se to može desiti u budućnosti?
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Gospodo, Vi ste javni službenici i interes je svakog građanina ove zemlje da se stvar do detalja razjasni i sanira i da se mi , građani ove zemlje uverimo da oni koje plaćamo da rade u naše ime rade u našem najboljem interesu.
Ćutanje nije rešenje. Nema se šta ovde kriti. Informacija ne izaziva paniku i uznemirenje javnosti. To se događa kod nedostatka informacija.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Reakcija 'države': Ministarstvo poljoprivrede formiralo je radnu grupu koja će utvrditi stepen zaraženosti ovogodišnsjeg roda kukuruza aflatoksinom. Rezultati će biti saopšteni sledeće nedelje
Nekada se govorilo: 'ako nećeš da rešiš problem ti formiraj komisiju'. Ali to je bilo drugo vreme ovoje novo.
Ali ako mere ne pomognu tu je molitva. Istina pre svega traže da im se vrati neka zemlja. Ništa nema džabe....nova vremena