Gradjanske inicijative

Kukuruz - rizici i pitanja

Boris Drenca RSS / 05.12.2012. u 22:25

174406225450be589a00111414370204_640x427.jpg

 

Od petka, kada se pojavila prva informacija o zagađenju kukuruza aflatoksinom u srpskim medijima desilo se malo toga osim što su mediji pokušali da problem isprate na način na koji se prati i informacija o novoj ceni tehničkog pregleda za automobile. Šmiranje, što bi rekli glumci kada govore o otaljavanju posla. A problem je veliki, i zbog nespremnosti zvaničnika da govore o njemu javno i nezainterenovanosti medija da mu se ozbiljnije posvete, prepušten je tračevima bez prave informacije.

Nedostatak informacija je najbolji načina da se digne panika i da zavladaju poluistine i poluinformacije. Niko neće biti važan ili važniji ako sedi na informaciji i ne objavi je.

Na osnovu do sada objavljenih informacija o aflatoksinu u kukuruzu u Srbiji u prethodnih pet dana malo je konkretnih odgovora . Taj toksin proizvod je delovanja gljiva na semenu i spada u vrstu najdirektnijih kancerogenih toksina u prirodi.

Sećate se zagađenja krastavca ešerihijom koli od prošlog leta? E pa, opasnost od ešerihije je dobitak na lutriji u odnosu na aflatoksin.

Hronologija ide nekako ovako :

Italijanske carinske vlasti su 10. oktobra 2012. godine zaustavile na granici tovar kukuruza iz Srbije u kome je pronađena nedozvoljena količina aflatoksina.

Zbog toga je kompanija SGS Beograd na zahtev svojih klijenata izvršila analizu određene količine kukuruza. Ukupno je ispitano 375 uzoraka ( najnoviji podatak 416) što reprezentuje količinu oko 350.000 tona kukuruza.

"Suština problema nije u procentima upotrebljivosti kukuruza, jer je to u ovom slucaju relativna kategorija koja se može poboljšati primenom adekvatnih mera, ali i drastično pogoršati i ugroziti zdravlje ljudi i životinja ako se te mere ne preduzmu, ukazujemo na to da mi nikada nismo izjavili da je 70% roda neupotrebljivo. Rezultati pokazuju da je u skladu sa važećim regulativama, skoro 60% ispitanog kukuruza upotrebljivo, od cega 32% (do 10 mikrograma po kg) za direktnu ljudsku upotrebu, a ostatak za stočnu hranu uz odgovarajući tretman dekontaminacije poznatim metodama (absorbenti mikotoksina) uz rigorozni monitoring", saopštila je kompanija SGS.(saopštenje je dodatak tekstu)

Reagujući na informacije o zagađenom kukuruzu Ministarstvo poljoprivrede (i trgovine) saopštilo je 01. decembra 2012. (skoro puna dva meseca kasnije) da "nadležni granični fitosanitarni inspektori kontrolišu sve pošiljke kukuruza iz inostranstva na prisustvo mikotoksina i da tokom ove godine nije bilo pošiljaka zaraženih aflatoksinom" kao i da "Ministarstvo pojačano radi na utvrđivanju konkretnih i preciznih podataka o stanju ovogodišnjeg roda kukuruza".

Posle ovog saopštenja Ministarstvo se nije oglašavalo iako pojedini službenici ministarstva nezvanično govore da je "u toku je vanredni inspekcijski nadzor svih skladišta i nema potrebe da se strahuje od trovanja".

Direktor produktne berze u Novom Sadu Žarko Galetin kaže da veruje da država ima organizacione i logističke kapacitete i mogućnosti da "iskontrološe čitavu situaciju" i da se javnost pravovremeno i tačno informiše "šta se dešava na tržištu kukuruza".

U utorak Naučni institut za za prehrambene tehnologije u Novom Sadu saopštio je da je oko 30 odsto ispitanih uzoraka sadržalo aflatoksine u nedozvoljenim granicama. Pavle Jovanov iz tog instituta rekao je da je u 60 odsto uzoraka utvrđeno prisustvo aflatoksina od čega je u 30 odsto uzoraka vrednost bila veća od dozvoljenih 0,05 mikrograma po kilogramu.

Svi ovi podaci ne ulivaju poverenje da je javnost pravovremeno i u dovoljnoj meri obaveštena o tome šta se događa sa zagađenim kukuruzom. Istovremeno se otvara prostor za razne spekulacije  kakav je i koji kukuruz zagađen. I opet se javljaju teorije zavere od ideja da je sve smislio neko ko želi da promoviše GMO seme, do toga da to u Italiji nije kukuruz iz Srbije nego da je "pretovaren u Hrvatskoj".

Slažem se sa ljudima koji se bave poljoprivredom detaljnije od mene da je Ministarstvo napravilo nekoliko grešaka u postupanju sa informacijama o aflatoksinu u poljoprivrednim proizvodima u okruženju. Ako ne verujete meni pogledajte sajt RASFF( Rapid Alert System for Food and Feed) i tamo se može jednostavno naći da je na primer mleko iz Mađarske zagađeno tim toksinom.

Na sajtu Agrarije popisuju se taksativno greške Ministarstva poljoprivrede i predlažu mere kako bi se umanjila šteta, jer ako je gljiva uzročnik zagađenja od aflatoksina 30 odsto rizičnog roda veoma brzo postaje 100 posto.

Na potezu je Ministarstvo, kome verujem da vrši vanrednu inspekcijsku kontrolu, koje je obavezno da učini sve da jedan od najopasnijh kancerogena ne uđe u ljudsku ishranu. Ako treba da se plati da se ispita sav rod i da se uništi ili pretvori u biodizel. Jeftinije je od onoga šta je potencijalna posledica.

Kao građani koji finansiramo svojim porezom (da budem najbanalniji) plate ljudi koji rade za ‘državu' treba da postavimo nekoliko pitanja. Ne samo Ministarstvu poljoprivrede već i Ministarstvu zdravlja i ostalima . Gore pomenutih 350.000 tona kukuruza je nešto manje, prema podacima objavljenim u medijima, nešto manje od 10 posto ukupnog roda kukuruza koji prema procenama iznosi 3,8 miliona tona.

Od ministarstava treba da tražimo odgovore i AKCIJU kojom bi sprečili mogućnost da se zagađenje proširi i da spreči mogućnost da se zagđenje pojavi narednih godina. Ovo zagađenje niti je nešto nešpoznato niti je sramota, sramota je da se ne uradi ništa ili da se krije iza saopštenja u kome se odgovornost prebacuje na proizvođače koji naravno svi u ambaru imaju priručnu laboratoriju za ispitivanje .

Pitanja za ‘državu':

- Da li zagađenja ima, da li je samo u kukuruzu ili ga ima i u drugim kulturama?

- Da li je zaražen kukuruz pomešan sa nezaraženim?

- Šta se radi sa zaraženim kukuruzom? Da li se uništava? Ko to nadgleda?

- Da li postoji strategija za izlazak iz ove krize?

- Ko je odgovoran što se nije reagovalo na upozorenje EU od 10.oktobra?

- Kako ja kao građanin ove zemlje da znam da li je zagađeni kukuruz na ovaj ili onaj način došao do moje trpeze, ili da se to može desiti u budućnosti?

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Gospodo, Vi ste javni službenici i interes je svakog građanina ove zemlje da se stvar do detalja razjasni i sanira i da se mi , građani ove zemlje uverimo da oni koje plaćamo da rade u naše ime rade u našem najboljem interesu.

Ćutanje nije rešenje. Nema se šta ovde kriti. Informacija ne izaziva paniku i uznemirenje javnosti. To se događa kod nedostatka informacija.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 Reakcija 'države':  Ministarstvo poljoprivrede formiralo je radnu grupu koja će utvrditi stepen zaraženosti ovogodišnsjeg roda kukuruza aflatoksinom. Rezultati će biti saopšteni sledeće nedelje

Nekada se govorilo: 'ako nećeš da rešiš problem ti formiraj komisiju'. Ali to je bilo drugo vreme ovoje novo.

 Ali ako mere ne pomognu tu je molitva.  Istina pre svega traže da im se vrati neka zemlja. Ništa nema džabe....nova vremena

Atačmenti



Komentari (37)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jelica Greganović Jelica Greganović 22:32 05.12.2012

Ako se ne

varam, pročitah negde da će taj sporni kukuruz koji kao nije najsporniji biti prerađen u nešto i nešto, u šta se fakat ne razumem, ali razumem da se ta oba nešta koriste i dalje u neke svrhe u lancu prehrane. Što mi je bilo čudno, jer ako ne valja i ako je tako rizičan, što se onda ne uništi?
Boris Drenca Boris Drenca 22:33 05.12.2012

Re: Ako se ne

Ne može da se proda?

Možda jedan od razloga
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:35 05.12.2012

Re: Ako se ne

Shvatam ja da ne može da se proda, ali ako je sporan kako je onda manje sporan saseckan, samleven..? Neka ga unište...sem ako neko ovde ne ume da mi bolje objasni da je ipak i takav kukuruz upotrebiv u lancu prehrane.
Boris Drenca Boris Drenca 22:40 05.12.2012

Re: Ako se ne

samo spaljen ili u obliku biodizela valja.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:44 05.12.2012

Re: Ako se ne

Slažem se, ali kao što rekoh, ja sam videla da će biti prerađen za dalju upotrebu koja se meni čini kao deo lanca prehrane.
ivana23 ivana23 22:53 05.12.2012

***

Misljenja su suprotstavljena, nas 'blogovski veterinar' kaze:

Aflatoksin se neutrališe u jetri i nema ga u mesu; dakle ni na stolu. Manje ili više uspešne metode osposobljavanja kontaminiranih hraniva su odavno poznate. Drugim rečima kukuruz sa mikotoksinima upotrebljen u stočarskoj proizvodnji neće naškoditi krajnjem proizvodu niti potrošaču.

LINK

Jelica Greganović Jelica Greganović 22:54 05.12.2012

Re: ***

Čekaj...pa i mi imamo jetru, što ga ona nama ne neutrališe?
ivana23 ivana23 23:01 05.12.2012

Re: ***

Imam teoriju, al' nisam ni veterinar, ni lekar, pa ne bih da iznosim laicko misljenje.

Ajde da kazem... verovatno bi ga i nasa jetra neutralisala, medjutim pitanje je da li bi doslo do njenog ostecenja/oboljevanja.
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:29 05.12.2012

Re: ***

Ma, ja se u to mnogo ne razumem, samo pokušavam naglas da razmišljam...sve mi to nekako ne uliva poverenje...moguće da grešim, ali...znaš ono, znam ja da nisam zrno pšenice, ali da li i kokoška to zna?
loader loader 00:41 06.12.2012

Re: ***

Setih se one TV reklame:
Izlazi seljak iz kukuruza sa "zabačenom" šajkačom, osmehuje se proređenim zubima žutim kao kukuruzno zrno i veli, pokazujući neku hemikaliju koja se koristi protiv korova:
"E, moj prijatelju, ja sam se motike resio...."

Šteta što nema toga na YouTube - bio bi divan trol
Domaćine, nadam se da ovo nije previše poremetilo priču.

looping looping 05:00 06.12.2012

Re: ***

...sve mi to nekako ne uliva poverenje..

Jedino racionalno objasnjenje je da ljudi u Srbiji imaju nesto u organizmu sto razlaze ovaj toksin. S' obzirom da niko u inostranstvu ne zeli da kupi ovaj kukuruz kao prethodnih godina.
Niko iz Evrope ne zeli da nam kupi ni jabuku na pr. jer se prska sa nedozvoljenim hemikalijama (tu je opet neki drugi profit u pitanju ) ali na zalost cini mi se da je aflatoksin stetniji.
nikvet pn nikvet pn 09:19 06.12.2012

Re: ***

verovatno bi ga i nasa jetra neutralisala, medjutim pitanje je da li bi doslo do njenog ostecenja/oboljevanja.


Naravno, zato je životinjska jetra tako dragoceni branilac našeg zdravlja. Bolji od svake inspekcije.

Prost primer - bele pege jetre praseta za slavu domaćinu naprave paniku. Opasnost ? Nula, čak i jetra je ispravna, samo malo više žilava, B klasa recimo. Ali šta je razlog da prase od 7-8 nedelja od kojih je više od pola na majčinom mleku fasuje masnu degeneraciju jetre kao rasni dugogodišnji alkos ? Razlog najčešće bude neinfektivni agens iz hrane, npr. buđ ( u okviru koje je i aflatx ), pesticidi ili aditivi iz turbokoncentrata. Jetra sirota sve to neutrališe, prase raste. Kada doza pretera kreće oboljenje klinički vidljivo, prase više ne raste sa tendencijom da strada. Stočaru se smeši gubitak pa reaguje a/ bapski ( bez rezultata ) b/ kupi vet.lekove na crno pa sam leči ( gašenje požara benzinom ) ili c/ zove veterinara. Samo u slučaju B na sto će doći loše, ali ne aflatx nego antibiotici i hormoni o čemu niko ni reč.
Boris Drenca Boris Drenca 09:41 06.12.2012

Re: ***


neće naškoditi krajnjem proizvodu


veoma je lako da se nadje u mleku
Kraja Kraja 10:46 06.12.2012

...kad covek nema ...

...drzavne organe, onda se snalazi sam...

The principal target organ for aflatoxins is the liver. After the invasion of aflatoxins into the liver, lipids infiltrate hepatocytes and leads to necrosis or liver cell death. This is mainly because aflatoxin metabolites react negatively with different cell proteins, which leads to inhibition of carbohydrate and lipid metabolism and protein synthesis. In correlation with the decrease in liver function, there is a derangement of the blood clotting mechanism, icterus (jaundice), and a javascript:;decrease in essential serum proteins synthesized by the liver. Other general signs of Aflatoxicosis are edema of the lower extremities, abdominal pain, and vomiting. The most sever case of acute poisoning of aflatoxin was reported in north-west India in 1974 where 25% of the exposed population died after ingestion of the molded maize with aflatoxin levels ranging from 6250 to 15600 mg/kg.


...ovo ispod je LINK...

...ovo je LINK...


...a koga ne mrzi da cita, jos malo o tome iz "daleke" 2004.

...ispod je LINK..

...Outbreak of Aflatoxin Poisoning...
nikvet pn nikvet pn 13:01 06.12.2012

Re: ...kad covek nema ...

Je li aflatoksin opasan otrov ? Jeste, slažemo se.

Ima li ga u našem kukuruzu ? Obavezno ima, manje ili više.

Koliko je to opasno po naše zdravlje ? Po dosadašnjem učinku - i nije se nešto pokazao.

Svako od nas pojeo je tako mnogo proje, kačamaka, palente, kokica ... a koliko je zbog toga završilo u bolnici ili na groblju ?

Koji je onda razlog za paniku osim nečijeg profita ?

Zdrav razum izgleda više ne stanuje ovde.
looping looping 13:22 06.12.2012

Re: ...kad covek nema ...

a koliko je zbog toga završilo u bolnici ili na groblju ?

Jos nema razloga za uzbunu.
A ljudi se unervozili pa ne mogu malo da sacekaju.
highshalfbooze highshalfbooze 13:26 06.12.2012

Re: ...kad covek nema ...

Koji je onda razlog za paniku osim nečijeg profita ?


Pa razlog za paniku nije aflatoksin. Razlog za paniku je činjenica da ministarstvo zdravlja nije sposobno da kontroliše celokupan proces proizvodnje hrane. Ako su pronađene količine u granicama normale, onda treba da izađu u javnost i da to i kažu. Ako nisu, onda treba da kažu št će da učine po tom pitanju. Međutim, problem je u tome da oni uopšte nisu ni svesni postojanja problema, ili nešto kriju. A mislim da su obe ove opcije razlog za paniku.
milisav68 milisav68 14:04 06.12.2012

Re: ...kad covek nema ...

highshalfbooze
Međutim, problem je u tome da oni uopšte nisu ni svesni postojanja problema, ili nešto kriju. A mislim da su obe ove opcije razlog za paniku.

Rekordan izvoz kukuruza

Najveći izvoz kukuruza, najveći uvoz prirodnog gasa

Misija i vizija - trenutno je najveći izvoznik kukuruza u Srbiji.

Koji je onda razlog za paniku osim nečijeg profita ?

Boris Drenca Boris Drenca 16:41 06.12.2012

Re: ...kad covek nema ...

Koji je onda razlog za paniku osim nečijeg profita ?


Imamo informaciju da je od testiranih 10% roda zaraženo skoro 7? Tačno
Imamo drugu informaciju da sa širi gljivicama ? Tačno

Ako stavimo 1 glivicama zaraženu jabuku u gajbicu sa 100 zdravih koliko će biti zaraženih za 7 dana? A za 2 meseca?

Paniku ovog puta diže 'država' zbog toga što odbija da da podeli informacije sa građanima.

Moja poruka je sprečite paniku kažite kakvo je stanje. Uradite da se to sanira. Ako to znači da nema prihoda od izvoza, neka bude tako. Ako to znači da mora da se troši novac na čišćenje. Neka se troši. Ništa nije skuplje od života.

Koliko je to opasno po naše zdravlje ? Po dosadašnjem učinku - i nije se nešto pokazao.


Iz preciznim i pouzdanim statistika domaćih zdravstvenih institucija koje imaju precizno popisane sve obolele od kancera i izazivače tih kancera kao i akutno otrovanih ljudi mislim da ste svakako i pravu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:46 06.12.2012

Re: ***

Niko iz Evrope ne zeli da nam kupi ni jabuku na pr. jer se prska sa nedozvoljenim hemikalijama


E bas volimo da svrstavamo Srbiju na dno i gde treba i gde ne treba, i kad nesto znamo i kad ne znamo

Srbija je medju zemljama koje upotrebljvaju najmanje pesticida u Evropi, ali boga pitaj sta nas tera da pricamo ono sto veze blage sa istinom nema

Evo sta o tome da li Srbija moze da izvozi i da li neko u Evropi hoce da kupi njeno voce kaze sef sektora za evropske integracije delegacije EU u Srbiji

Da li srpske kompanije imaju problem da ispune standarde EU u pogledu poljoprivrednog izvoza?

-Ne bih rekao. Mislim da to potvrđuje i činjenica da je Srbija jedina zemlja koja zeli da se pridruži EU, bez obzira da li je kandidat ili potencijalni kandidat, koja ima suficit u trgovini poljoprivrendim proizvodima sa EU, što znači da izvozi dosta više proizvoda nego što uvozi.

Srbija izvozi 900 miliona evra poljoprivrednih proizvoda godišnje u EU. Glavni izvozni proizvodi su šećer, žitarice, voće i povrće. Uvozi oko 500 miliona. To znači da ima veliki suficit od oko 400 miliona godišnje.


Ima toga jos

- Analize, koje su rađene u EU, pokazuju da u povrću iz Srbije ima 10 puta manje pesticida i herbicida u odnosu na povrće gajeno u EU


Onaj ko ista zna zna i da najvise srpske jabuke ode u Rusiju a da su ruski kriterijumi zahtevniji od evropskih.

Ali daj da pljujemo po svemu srpskom, ko te pita da li je tacno ili ne to sto pricamo.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:55 05.12.2012

.........

Sećate se zagađenja krastavca ešerihijom koli od prošlog leta?


Aha
A secam se i izvinjavanja posle toga. Kao malo smo se prevarili, izvin'te.
A spanci pukli sa krastavcima te godine.
Ne tvrdim da je i ovde isti slucaj, ali cinjenica je da je kukuruza ove godine malo, da vlada pokusava da smanji izvoz ali oni sto su blokirali puteve i neterali vladu da radi kako njima odgovara (isti ti su najveci proizvodjaci i izvoznici kukuruza) su protiv smanjivanja izvoza.

Sve je to prilicno mutno, mada se stvarno ne sme iskljuciti mogucnost i da je kukuruz zaista inficiran.
Boris Drenca Boris Drenca 09:53 06.12.2012

Re: .........

Sve je to prilicno mutno, mada se stvarno ne sme iskljuciti mogucnost i da je kukuruz zaista inficiran.


Radi se u gljivicama kojih ima uvek samo što pojedinih godina jedna od vrsta (ova koja luči ove stvari) postane dominantna. To znači da zaraza/zagađrenje nije ništa što se ne može očekivati.

Mislim da je ovde problem u tome što je bilo dosta nedelovanja i nerazmišljanja o mogućim posledicama. Reakcija 'države' govori da kao da je neko očekivao da će 'sve to proći'.

Štob i neki rekli "Amateri su i prostituciju upropastili"
looping looping 10:02 06.12.2012

Re: .........

Reakcija 'države' govori da kao da je neko očekivao da će 'sve to proći'.

Kao i uvek, naravno.
I vec su pojedini poceli po medijima da se obrusavaju na "whistleblower-a".
"Sram ga bilo ko je objavio tu vest a nije se konsultovao sa nadleznim organima! (koji ce gledati to da zataskaju dok se kukuruz nekom ne uvali)"
Milioni su u pitanju!(ne ljudi naravno, dinara).

Boris Drenca Boris Drenca 16:42 06.12.2012

Re: .........

pojedini poceli po medijima da se obrusavaju na "whistleblower-a"


I privatno, mada je to često lupetanje
highshalfbooze highshalfbooze 00:15 06.12.2012

?

talijanske carinske vlasti su 10. oktobra 2012. godine zaustavile na granici tovar kukuruza iz Srbije u kome je pronađena nedozvoljena količina aflatoksina.


Jel neko pitao Ministarstvo zdravlja kako je moguće da se obavlja promet robom koja je neispravna? Kako je roba prošla kontrolu prilikom izvoza?
Možda se količine propisane našim i Italijanskim zakonodavstvom razlikuju? Ili je u pitanju propust naših inspekcijskih službi? Hoće li neko da snosi odgovornost za to?
ivana23 ivana23 00:38 06.12.2012

Re: ?

highshalfbooze
talijanske carinske vlasti su 10. oktobra 2012. godine zaustavile na granici tovar kukuruza iz Srbije u kome je pronađena nedozvoljena količina aflatoksina.


Jel neko pitao Ministarstvo zdravlja kako je moguće da se obavlja promet robom koja je neispravna? Kako je roba prošla kontrolu prilikom izvoza?
Možda se količine propisane našim i Italijanskim zakonodavstvom razlikuju? Ili je u pitanju propust naših inspekcijskih službi? Hoće li neko da snosi odgovornost za to?


Kukuruz možda i nije bio naš?

U Italiji je zabeležen takav slučaj kod jednog broda sa kukuruzom koji je isporučila Hrvatska, a koji je deklarisan kao srpski kukuruz, odnosno zabeleženo je da je "hrvatska firma kupila (kukuruz) kod nas, preprodala u Hrvatskoj", rekao je Saković, uz opasku da "taj kukuruz nije vraćen Srbiji, pa ostaje pitanje - da li je bio naš ili ne".

Do sada je izvezeno oko 400.000 tona kukuruza, a manje od dva odsto kukuruza namenjenog izvozu nije prošlo kontrole, koje su najoštrije i nadetaljnije, istakao je Saković.


Afera kukuruz: Odgovor se još čeka
Boris Drenca Boris Drenca 09:42 06.12.2012

Re: ?


Jel neko pitao Ministarstvo zdravlja kako je moguće da se obavlja promet robom koja je neispravna? Kako je roba prošla kontrolu prilikom izvoza?
Možda se količine propisane našim i Italijanskim zakonodavstvom razlikuju? Ili je u pitanju propust naših inspekcijskih službi? Hoće li neko da snosi odgovornost za to?

Dodajem spisku pitanja
Boris Drenca Boris Drenca 09:58 06.12.2012

Re: ?

Ako je 'državi' stalo do zdravlja građana dala bi nam kompletne informacije a ne bi dozvolila da se raspreda da li je ili nije naš kukuruz, da li je ili nije zaražen...

Možda je kukuruz za izvoz i prošao kontrole ali onaj koji je analiziran i u kome je pronađen aflatoksin je u skladištima u Srbiji. Analizirani uzorci reprezentuju količinu od 350.000 tona ili 10% ovogodišnje proizvodnje...

Pitanje je sledeće: Ako je izvezeni bio zdrav, gde završava zagađeni?
highshalfbooze highshalfbooze 12:00 06.12.2012

Re: ?

Ako je 'državi' stalo do zdravlja građana dala bi nam kompletne informacije a ne bi dozvolila da se raspreda da li je ili nije naš kukuruz, da li je ili nije zaražen...


To je zaista pravo pitanje. Ovo nije prvi put da se u javnosti pojavljuju te afere. Ali niko od medija zaduženih za informisanje građana nije postavio pitanja instituciji koja je zadužena za zdravlje građana. Uvek se prave afere i nagađanja. Možda je to bolja priča koja prodaje novine. Verovatno bi bila mnogo manje zanimljiva priča o tome da li u sistemu kontrole javnog zdravlja postoji neki problem zbog čega je moguće da neispravni proizvodi dođu do potrošača.
antioksidant antioksidant 08:46 06.12.2012

ок

неко и контролише тај кукуруз за извоз а ако остане код нас?
Boris Drenca Boris Drenca 09:47 06.12.2012

Re: ок

неко и контролише тај кукуруз за извоз а ако остане код нас?


Koliko sam ja shvatio DA ali ne postoji registar tih nalaza . Naime, ministarstvo u svom saopštenju prebacuje odgovornost na proizvođače koji moraju da imaju 'samokontrolu'

To praktično znači da plaćaju najbližu laboratoriju, bila ona privatna, državna, domaća strana da im uradi analizu. Mislim da laboratorija nema neku obavezu da obaveštava dalje...

Tom anlizom garantuju za 'zdravlje' roda kada ga predaju.

Nešto nisam skroz ubeđen da je to baš najbolji način za kontrole
dragannalovic dragannalovic 10:12 06.12.2012

Kokice sa gljivicama

Ne hrane se samo životinje kukuruzom, gradjani bi trebali da znaju i da li je u pitanju samo žuti kukuruz i kakva je situacija sa zrnom kukukruza koje se koristi u ljudskoj ishrani, šta je sa kukuruzom kokičarem, kukuriznim brašnom i palentom i da li je ovogodišnji rod već otišao u preradu?
Hansel Hansel 11:04 06.12.2012

Re: Kokice sa gljivicama

Ako neko zna da li fizičko lice negde može da proveri da li je njegov kukuruz zaražen, molim da javi (naravno, postavlja se i pitanje cene). Naravno, pozvaću i ove neke institute, ali ako slučajno postoji neka direknta informacija...
Boris Drenca Boris Drenca 11:20 06.12.2012

Re: Kokice sa gljivicama

Koliko znam analize radi Jugoinspekt, onda u Novom Sadu postoje neke laboratorije, pomenuti SGS, ima i nekih privatnih laboratorija....tragedija je što se odustalo od projekta nacionalne centralne laboratorije. Selj(individualni poljoprivredni prozvođači) se žale da ne postoji npr. državna ustanova koja radi te analize.
highshalfbooze highshalfbooze 11:43 06.12.2012

Re: Kokice sa gljivicama

Ako neko zna da li fizičko lice negde može da proveri da li je njegov kukuruz zaražen


Okrenite telefon i pitajte da li rade te analize i pošto su. Ako oni ne rade, sasvim sigurno da znaju ko radi.
LINK

Selj(individualni poljoprivredni prozvođači) se žale da ne postoji npr. državna ustanova koja radi te analize.


Stvarno nisam baš u toku trenutno, ali u svakom okrugu postoji zavod za javno zdravlje koji bi trebao da radi te analize. Ključna reč za nalaženje pomenutih su "sanitarne knjižice". Mislim da je ključni problem u tome cena analize. To baš nije jeftino.
Hansel Hansel 12:32 06.12.2012

Re: Kokice sa gljivicama

Hvala obojici, evo zvao sam Pančevo, niko se nije javio na lokalu koji bi trebalo da bud eadekvatan. Zvao sam onda Zavod za javno zdravlje "Timok" u Zaječaru, kao najbliži "mestu proizvodnje" kukuruza -- ne rade te analize, eventualno bi mogli da posreduju ako im se donese uzorak.

U (Beo)Gradskom zavodu za javno zdravlje ne rade analizu, ali su me uputili na Institut za higijenu i tehnologiju mesa. Oni (napokon!) rade. Cena analize je 3300 dinara + PDV.
ivana23 ivana23 15:14 06.12.2012

Re: Kokice sa gljivicama

Hansel


Najsigurniji ti je Jugoinspekt.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana