Društvo| Ekonomija

Zloupotreba službenog položaja

Saša Radulović RSS / 16.12.2012. u 22:42

U osnovi velikog broja krivičnih dela protiv privrede, koji su i najčešći oblik privrednog kriminala u Srbiji, je očigledno narušavanje jednog od osnovnih načela obligacionih odnosa: ekvivalencije davanja. Rezultat narušavanja ekvivalencije davanja je sticanje imovinske koristi za fizička i pravna lica, a na štetu nekog privrednog društva.

Sledeća slika pojednostavljeno prikazuje imovinu privrednog društva (aktiva u bilansu stanja) i poreklo sredstva kojim je ta imovina nabavljena (pasiva u bilansu stanja).

 

248004_477845122241758_1995588615_n.jpg 


Kako je imovina (aktiva) svakog privrednog društva stečena sredstvima vlasnika i poverilaca, svako raspolaganje sa celokupnom imovinom ili delovima te imovine kojim se narušava ekvivalencija davanja, predstavlja oštećenje privrednog društva, a posredno njegovih poverilaca i vlasnika.

Dok god ima poverioce i manjinske vlasnike, većinski vlasnik, preko svojih direktora, ne može sa imovinom da radi šta god hoće. Nije njegova. Ako izvučete imovinu iz privrednog društva i ono završi u stečaju, izvršili ste krivično delo.

Ova posrednost oštećenja poverilaca i vlasnika često predstavlja izvor nerazumevanja i problema u shvatanju suštine oštećenja. Poverioci imaju prioritet ispred vlasnika. Kada je neki od vlasnika, uglavnom većinski, učestvovao u oštećenju, ili je na njega direktno ili posredno preko povezanih pravnih i fizičkih lica, prenešena imovinska koristi, tada su pored poverilaca oštećeni samo oni vlasnici (npr. manjinski akcionari) koji nisu učestvovali u tim pravnim poslovima niti imaju ikakve direktne ili posredne koristi od njih.

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, član 2, jedina svrha i cilj privrednih društva je sticanje prifita. Drugim rečima, uvećanja imovine. Sva ovlašćena lica privrednog društva imaju dužnost prema tom društvu da sve odluke, sva raspolaganja sa imovinom i svi ugovori budu u svrhu ostvarenja jedinog cilja privrednog društva: uvećanja njegove imovine. Svako narušavanje ovog principa predstavlja proboj pravne ličnosti, odnosno raspolaganje sa imovinom pravnog lica kao da to pravno lice ne postoji. Sve ovo je definisano Zakonom o privrednim društvima.

Osnovni pojavni oblici oštećenja su:
- direktori na štetu i vlasnika i poverilaca privrednog društva, a u korist trećih lica (mnogobrojni primeri privatizacija u kojima direktor radi u korist budućeg kupca, ili primeri javnih preduzeća u kojima direktor radi na štetu javnog preduzeća)
- direktori i većinski vlasnici privrednog društva, na štetu poverilaca i manjinskih vlasnika, a u korist povezanih pravnih i fizičkih lica (mnogobrojni primeri nakon završenih privatizacija, kada većinski vlasnik zajedno sa svojim direktorom, izvlači delove ili celu imovinu iz privrednog društva, oštećujući i manjinske vlasnike i poverioce, sa čestim stečajnim epilogom ovih radnji)
- direktori i većinski vlasnici privrednog društva (npr. u jednočlanom d.o.o.) isključivo na štetu poverilaca čime pokušavaju da izbegnu plaćanje obaveza

Kako kod nas nema nezavisnih investotora i vlasnika i nezavisnog direktora, odnosno menadžemnta, nego uvek imate gazdu koji pronalazi nazovi-direktore koji se podmeću da sprovode njihovu volju, to je uloga većinskog vlasnika, odnosno gazde, uvek presudna.

Osnovni instrumenti realizacije oštećenja su:
- fiktivne transakcije na berzi gde sa malim brojem transakcija podižete ili smanjujete cenu zavinso od potrebe
- pogrešna veštačenja kojim se pokušava prikriti narušavanje ekvivalencije davanja
- knjigovodstvene tehnike suprotne Zakonu o računovodstvu i reviziji i Međunarodnim računovodstvenim standardima.
- simulovani i štetni pravni poslovi kojima se prikazuju nepostojeće obaveze, prodaje ili na drugi način otuđuje imovina daleko ispod njene fer tržišne vrednosti itd.

Iz navedenog je jasno da bez učešća i pomoći veštaka, knjigovođa, računovođa i finansijskih direktora, brokerskih kuća itd. nije moguće izvršiti ova krivična dela. Oni im daju privid legalnosti.

Posredni instrumenti su koriščenje nejasnoća i nedorečenosti u zakonskoj regulativi koji umnogome otežavaju i prevenciju i kasnije sankcionisanje privrednog kriminala. Naravno radi se o prividu koji ima više veze sa prevencijom nego sa procesuiranjem privrednog kriminala, jer ne postoji ni jedan nedorečeni propis, koliko god nedorečen bio, koji može biti opravdanje za narušavanje ekvivalencije davanja i oštećenje poverilaca i vlasnika.

Od šire javnosti, bez mnogo osnova, kritikovana je široka primena člana 359 - Zloupotreba službenog položaja, međutim član 359 , ulazi u suštinu oštećenja i narušavanja ekvivalencije davanja. Za dokazivanje je potrebno utvrditi pribavljanje protivpravne imovinske koristi, odnosno dokazati narušavanje ekvivalencije davanja kao osnova protivpravne imovinske koristi, a ono što ga čini široko primenjenim je to što dokazivanje namere nije potrebno.

Ono što jeste problem sa ovim članom je njegov naziv. Često se čuje pitanje: „ko može da shvati zloupotrebu položaja ovlašćenog lica protiv sopstvenog privrednog društva?". Odgovor je u suštini jednostavan. Svaki većinski vlasnik privrednog društva koji zloupotrebi to pravno lice u smislu Zakona o privrednim društvima i izvrši proboj pravne ličnosti preduzimanjem štetnih pravnih poslova kojima imovinsku korist protivzakonito sa pravnog lica prenosi na druga pravna i fizička lica, zloupotrebljava svoj položaj. Zašto bi vlasnik to radio sopstvenom privrednom društvu? Pa da bi oštetio poverioce i manjinske vlasnike i sebi lično pribavio svu korist. Ovo nije dozvoljeno nigde u svetu, pa ni kod nas.

A ako se radi još o privatizovanim privrednim društvima, kod kojih su još na snazi ugovori sa Agencijom za privatizaciju, tako da su vlasnici u stvari još uvek uslovni vlasnici, onda je oštećena i država kao  vlasnik koji je potpisao ugovor čije obaveze kupac-privatizator još nije ispunio.

Sam naziv krivičnog dela jeste nezgrapan i potiče iz naše socijalističke prošlosti i ekonomije društvenih preduzeća. Međutim njegova suština je na mestu.

 

https://www.facebook.com/SasaRadulovich

https://twitter.com/SasaRadulovich

 

.



Komentari (41)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

kalifumestokalifa kalifumestokalifa 23:01 16.12.2012

Korisno

Zaista korisno pojašnjenje.
Pretpostavljam da se u vašem trenutnom poslu dosta bavite isterivanjem pravde kod ovakvih slučajeva.
Kako se naše sudstvo tu pokazuje? Da li je moguće krivično goniti burazerske privatizatore, ili gazde multiplih doo-va stručnjaka za karikanje obaveza i odlazak u stečaj?
Saša Radulović Saša Radulović 23:06 16.12.2012

Re: Korisno

Da. Moguće je. Naši zakoni takvi kakvi su, sa svim rupama, ne dozvoljavaju divljanje kojem smo izloženi.

Sudstvo jeste najveći problem. Morate razumeti ekonomsku suštinu. Morate pročitati i znati sve zakone. Onda je sve jasno.

kalifumestokalifa kalifumestokalifa 23:18 16.12.2012

Re: Korisno

Hvala.
ecce-florian ecce-florian 23:29 16.12.2012

Re: Korisno

Morate pročitati i znati sve zakone. Onda je sve jasno.


Znati sve zakone nije baš lako.

Kad sam se već javio, ovo sam pročiato, ali mi nije baš najjasnije

Posredni instrumenti su koriščenje nejasnoća i nedorečenosti u zakonskoj regulativi koji umnogome otežavaju i prevenciju i kasnije sankcionisanje privrednog kriminala. Naravno radi se o prividu koji ima više veze sa prevencijom nego sa procesuiranjem privrednog kriminala


Bio bih Vam zahvalan ako možete da mi pojasnite.
Saša Radulović Saša Radulović 23:39 16.12.2012

Re: Korisno

Znati sve zakone nije baš lako.


Naravno da nije. Nije lako biti sudija.

Ima mnogo primera nejasnoća i nedorečenosti, tako da se samo prividno čini da je nešto dozvoljeno. Recimo oko trgovine na berzi. Problemi sa vanberzanskim tržištem koje je poligon za prevaru manjinskih akcionara. Vanberzansko tržište niko ne kontroliše. Tako da kada dođete do krivičnog postupka, koriste se nazovi-argumenti kako ih niko nije sprečavao: ni Centralni registar, ni berza, ni Komisija za hartije od vrednosti itd.
loader loader 23:17 16.12.2012

Bilansi i balansi

Štivo baš leglo uz večerašnji Utisak.


Svaki većinski vlasnik privrednog društva koji zloupotrebi to pravno lice u smislu Zakona o privrednim društvima i izvrši proboj pravne ličnosti preduzimanjem štetnih pravnih poslova kojima imovinsku korist protivzakonito sa pravnog lica prenosi na druga pravna i fizička lica, zloupotrebljava svoj položaj. Zašto bi vlasnik to radio sopstvenom privrednom društvu? Pa da bi oštetio poverioce i manjinske vlasnike i sebi lično pribavio svu korist.

Ovo je jedna od krucijalnih stvari. I, nedoumica koju najčešće čujem u razgovorima... Recimo, opaska: "Ali, zašto bi neko od sopstvenog preduzeća ukrao..?"

Pa da bi oštetio poverioce i manjinske vlasnike i sebi lično pribavio svu korist. Ovo nije dozvoljeno nigde u svetu, pa ni kod nas.

Da nije dozvoljeno - nesporno je. To valjda opšte, ni kod koga, i nije tema. Prava tema su mehanizmi koji omogućavaju da se to što zakon zabranjuje (ili ne dozvoljava) ipak dešava, i to masovno. Divlja privatizacija, koja je kod nas obavljena (ali još nije dovršena), sva kandiše na ... perfidnu otimačinu.

Oligarhija, marksistička, crveni direktori, krajem 80-tih su reorganizovani, postavši velikosrpske patriote i tržišno orijentisani preduzetnici, koji su sada sedeli na najmanje dve stolice, na stolici društvenog preduzeća kojim su direktorovali i na stolici svog novoosnovanog privatnog preduzeća u koje su prepumpavali novac iz ovog izvornog, društvenog preduzeća, novac kojim bi kasnije, neretko, oni ili neko od rođaka i pajtaša, kupili iscrpljeno i obezvređeno društveno preduzeće. Do juče zakleti marksisti i borci za socijalizam, sada su se otkrili kao ljudi koji bez trunke savesti otpuštaju radnike iz društvenih preduzeća koja su privatizovali (kupili) i pripremili ih za dalju "poslovnu namenu". Ovo je naravno pojednostavljen model, tj. jedan od modela prljave kapitalizacije bivših socijalističkih firmi. Tu saučestvuju ili "samo" kroz prste gledaju na ovu "tranziciju imovine" i sudstvo, i policija.., a naravno prisutan je i stožer cele te strukture - nekada jedina, a 90-tih, kad je uveden pluralizam, dominantna partija na srpskoj političkoj sceni, pod čijim okriljem su nastali gotovo svi današnji bogataši sumnjivog "puta uspeha". One političke strukture i pojedinci koji su bili u političkom savezu sa tom, dominantnom partijom skoro jednako su odgovorni za divlju kapitalizaciju društva i nastanak bogataša sa sumnjivom poslovnom biografijom. Da bi ceo taj proces uopšte mogao da se dogodi tako efikasno - trebalo je napraviti antidržavu, odnosno državu bezakonja, opšte muvaže i kriminala (što se u ekstremnom obliku realizovalo 90-tih godina). U takvoj atmosferi, gde se svima omogućilo da pomalo krše zakon i tu i tamo se i sami za ponešto ogrebu od društva - zapravo su odgajani krupni igrači, koji su usko spregnuti sa glavnim institucionalnim polugama obezbeđivali kontinuitet očuvanja moći stare oligarhije. Drugačije rečeno, kontinuitet onoga o čemu u suštini govori ovaj post - zloupotrebe službenog položaja. Pošto su nakon 2000. godine oni raniji nosioci ekonomske, institucionalne i političke moći i dalje participirali u vlasti, i to gotovo neprekidno, sasvim je objašnjiv ovaj kontinuitet "zloupotrebe službenog položaja".

nestor92 nestor92 00:48 17.12.2012

Baš...

... večeras sam vodio raspravu na ovu temu. Naravno da možete sa svojom firmom da radite šta hoćete. Teorijski. Ali u ovim aktuelnim raspravama potaknutim slučajem Mišković - Nibens niko nije spomenuo poverioce. Preduzeća iz Nibens grupe podigla kredit da se isplati firma mladjeg Miškovića? Ma u redu ali ko je dao kredit? Gazde su naduvale cenu akcija, uzele lovu a davalac kredita nek se naplati od insolventnog kreditnog dužnika. Am I right or am I right?
tetkino tetkino 06:42 17.12.2012

Hvala za članak

Zaista mislim da je koristan, jer većina Srba nije odmakla od "preduzeće - to sam ja" parola.

Kad naučimo da, ako gazda preduzeća za obaveze tog preduzeća odgovara do visine imovine pravnog lica, a ne svojom celokupnom imovinom, onda ćemo možda ukapirati, da on nema prava da sa svojom firmom radi šta hoće, nego samo sa onim delom što se zove dobit.

A kad smo kod spornih privatizacija, zašto se niko ne dotakne stotina privatnih i državnih preduzeća koja su ugašena, jer država nije izmirivala obaveze. Imate gomilu takvih firmi koje su decenijama vuku po stečajnim sudovima, jer im je visina obaveza prema poveriocima i po nekoliko puta manja od njihovih potraživanja od države, koje je nemoguće naplatiti.
Da li će se ikad postaviti pitanje, kako je država organizovala pomor malih i srednjih preduzeća koja su smetala tajkunizaciji?
I ko treba da plati za štetu nastalu gušenjem konkurencije i zatvaranjem radih mesta?
vladaxy vladaxy 08:14 17.12.2012

Ovo je baš široka tema

Pa da bi oštetio poverioce i manjinske vlasnike i sebi lično pribavio svu korist.

Najveći problem je neefikasno sudstvo. Inače mislim da tu zlupotrebu treba potpuno ukinuti, sve može sudski da se reši u trouglu vlasnik-direktor-poverioci ako je pokriveno papirološki. Namirivanje duga treba da se radi automatski, čak i iz lične imovine (plus imovima roditelja, žene dece itd..). Mislim da sve to pokriva krivični zakon i o obligacionim odnosima.

Trebaće dosta vremena da se ovde uspostave dobri poslovni običaji. Ako daješ robu nekoj firmi čiji je osnivački kapital 500 EUR ti svesno ulaziš u rizik. Ako kupuješ deonice neke firme čiji je vlasnik jedan od kontroverznih tvoj izbor. Ako vlasnik trpi da ga direktor potkrada, sam je kriv. Ako direktor samo izvršava naređenja vlasnika i svesno vrši malverzacije ne može da se buni ako bude snosio posledice.

Saša Radulović Saša Radulović 09:33 17.12.2012

Re: Ovo je baš široka tema

Inače mislim da tu zlupotrebu treba potpuno ukinuti


Nigde u svetu zloupotrebe i prevare nisu ukinute. Nigde u svetu poverilac/dobavljač/banka ne može do te mere da kontroliše poslovnog partnera da može da spreči nazovi-poslovne konstrukcije koje su napravljene da očiste pravno lice i puste ga u stečaj.

Sprečavanje, rano otkrivanje i sankcionisanje ovakvih stvari je u centru stvaranja pravne sigurnosti i dobrog poslovnog ambijenta. Isto kao što je sprečavanje i sankcionisanje nasilja ključno za slobodu i razvoj društva.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:42 17.12.2012

Re: Ovo je baš široka tema

vladaxy
Ako daješ robu nekoj firmi čiji je osnivački kapital 500 EUR ti svesno ulaziš u rizik.

Залудио би се које све фирме у Србији имају капитал од 500 €.
lebellond lebellond 18:09 17.12.2012

Zloupotreba sluzbenog polozaja

Od šire javnosti, bez mnogo osnova, kritikovana je široka primena člana 359 - Zloupotreba službenog položaja, međutim član 359 , ulazi u suštinu oštećenja i narušavanja ekvivalencije davanja. Za dokazivanje je potrebno utvrditi pribavljanje protivpravne imovinske koristi, odnosno dokazati narušavanje ekvivalencije davanja kao osnova protivpravne imovinske koristi, a ono što ga čini široko primenjenim je to što dokazivanje namere nije potrebno.


Nije samo kritikovano od strane sire javnosti vec i od Venecijanske komisije.
Jer je sam clan zakona toliko sirok i apsurdan da sve i svako moze biti osudjen za zloupotrebu sluzbenog polozaja.

Ono sto treba uraditi jeste napraviti nove stavke krivicnog zakonika koje se odnose na nesto sto se zove fraud and misappropriation of funds.

Jer gore opisani primeri se upravo odnose na razne vrste prevara i pronevera sredstava. Ali, problem je, sto ih nas zakonodavac jos uvek nije jasno definisao. Tako se i zapocinje borba protiv korupcije. Prvo se donesu adekvatni zakoni, pa se onda hapsi...
Saša Radulović Saša Radulović 19:42 17.12.2012

Re: Zloupotreba sluzbenog polozaja

svako moze biti osudjen za zloupotrebu sluzbenog polozaja


Ovo naravno nije tačno.

Nije samo kritikovano od strane sire javnosti vec i od Venecijanske komisije.


Ni jednu osnovanu kritiku suštine nisam pročitao. Postoji nerazumevanje suštine, uglavnom zbog terminologije. Potrebno je promeniti jezik, ali ne i suštinu.


zemljanin zemljanin 21:18 17.12.2012

Re: Zloupotreba sluzbenog polozaja

Jelko Kacin, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i potpredsednik delegacije EP za jugoistočnu Evropu. „Neki delovi Krivičnog zakona Srbije su anahroni, kao npr. član 359 o zloupotrebi službenog položaja. Taj član omogućava da se ljudi drže u pritvoru dok ne prihvate ono što se od njih traži.

Krivično delo zloupotrebe službenog položaja je „glavni krivac“ zbog čega Švajcarska neće da isporuči Stanka Subotića Caneta, kao ni bivšeg direktora C marketa Slobodana Radulovića ... Švajcarska, u kojoj se nalazi Subotić, odbija da ga izruči uz obrazloženje da u tamošnjem zakonu ne postoji zloupotreba službenog položaja u privatnoj firmi ... tj. nije baš da je sve u najboljem redu sa tim delom Zakona.
lebellond lebellond 22:11 17.12.2012

Re: Zloupotreba sluzbenog polozaja

Ovo naravno nije tačno.

Molim vas ali pogledajte samo odredbe clana 359:
Zloupotreba službenog položaja Član 359.(1) Službeno lice koje iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granice svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povredi prava drugog,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.(2) Ako je izvršenjem dela iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu preko četristopedeset hiljada dinara,učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.(3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.(4) Odgovorno lice u preduzeću, ustanovi ili drugom subjektu koje učini delo iz st. 1. do 3. ovog člana kazniće se kaznom propisanom za to delo.


Znaci svako sluzbeno lice koje svojim iskoriscenjem, prekoracenjem ili nevrsenjem svoje sluzbene duznosti pribavi sebi ili drugom kakvu korist... znaci suludo...

Zasto ne koriste neke od sledecih clanova krivicnog zakona:

Pronevera Član 364.(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji novac, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari koje su mu poverene u službi ili na radu u državnom organu, preduzeću, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara,učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.


Zloupotreba ovlašćenja u privredi Član 238.(1) Odgovorno lice u preduzeću ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koje u nameri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za pravno lice u kojem je zaposleno, za drugo pravno lice ili drugi subjekt privrednog poslovanja koji ima svojstvo pravnog lica:1) stvara ili drži nedozvoljene novčane, robne ili druge vrednosne fondove u zemlji ili inostranstvu ili protivpravno onemogućava ostvarivanja vlasničkih prava akcionara;2) sastavljanjem isprave neistinite sadržine, lažnim bilansima, procenama ili inventarisanjem odnosno lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje ili kretanje sredstava ili rezultate poslovanja, pa na taj način dovede u zabludu organe upravljanja u preduzeću ili drugom pravnom licu prilikom donošenja odluka o poslovima upravljanja ili preduzeće ili drugo pravno lice stavi u povoljniji položaj prilikom dobijanja sredstava ili drugih pogodnosti koje im se ne bi priznale prema postojećim propisima;3) sredstva kojima raspolaže koristi protivno njihovoj nameni;4) na drugi način grubo povredi ovlašćenja u pogledu upravljanja, raspolaganja i korišćenja imovinom;5) protivno volji akcionara ne potpisuje prospekt za trgovanje akcijama na berzi, a davanjem lažnih podataka dovodi u zabludu kupce akcija o stanju kapitala pravnog lica,kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina.(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od pet miliiona dinara,učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.


Prouzrokovanje lažnog stečaja Član 236.(1) Odgovorno lice u preduzeću ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koji u nameri da taj subjekt izbegne plaćanje obaveza prouzrokuje stečaj tog subjekta prividnim ili stvarnim umanjenjem njegove imovine, na način što:1) celu ili deo imovine subjekta privrednog poslovanja prikrije, prividno proda, proda ispod tržišne vrednosti ili besplatno ustupi;2) zaključi fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojeća potraživanja;3) poslovne knjige koje je subjekt privrednog poslovanja obavezan da vodi po zakonu prikrije, uništi ili tako preinači da se iz njih ne mogu sagledati poslovni rezultati ili stanje sredstava ili obaveza ili ovo stanje sačinjavanjem lažnih isprava ili na drugi način prikaže takvim da se na osnovu njega može otvoriti stečaj,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog člana nastupile teške posledice za poverioca,učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.


Prouzrokovanje stečaja Član 235.(1) Odgovorno lice u preduzeću ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica, koje neracionalnim trošenjem sredstava ili njihovim otuđenjem u bescenje, prekomernim zaduživanjem, preuzimanjem nesrazmernih obaveza, lakomislenim zaključivanjem ugovora sa licima nesposobnim za plaćanje, propuštanjem blagovremenog ostvarivanja potraživanja, uništenjem ili prikrivanjem imovine ili drugim radnjama koje nisu u skladu sa savesnim poslovanjem prouzrokuje stečaj i time drugog ošteti,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata,učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.


Zasto se samo primenjuje clan 359 kad se moze primeniti bilo koji od gore navedenih clanova?
Saša Radulović Saša Radulović 00:02 18.12.2012

Re: Zloupotreba sluzbenog polozaja

Malo mi je bez veze da vam ovde držim predavanje sa primerima i o razlikama i koje situacije koji član pokriva i gde su problemi u primeni. Pročitajte tekst još jednom. Objašnjava suštinu. Ako vam nije jasno, onda ništa.
Saša Radulović Saša Radulović 00:05 18.12.2012

Re: Zloupotreba sluzbenog polozaja

nije baš da je sve u najboljem redu sa tim delom Zakona.


Pokušah da objasnim da jeste. Da je problem u imenu i shvatanju ovog dela. Da se ono ne koristi preširoko.

Njegova suština je ispravna i u interesu društva. Suštinu treba zadržati. Ime i formulaciju treba promeniti.
ecce-florian ecce-florian 13:49 18.12.2012

Re: Zloupotreba sluzbenog polozaja


fali 237




Oštećenje poverioca
Član 237
(1) Odgovorno lice u preduzeću ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo
pravnog lica ili preduzetnik, koji znajući da je taj subjekt postao nesposoban za plaćanje,
isplatom duga ili na drugi način namerno stavi poverioca u povoljniji položaj i time znatno
ošteti drugog poverioca,
kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Odgovorno lice iz stava 1. ovog člana ili preduzetnik, koji znajući da je taj subjekt postao
nesposoban za plaćanje, a u nameri da izigra ili ošteti poverioca prizna neistinito
potraživanje, sastavi lažni ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom ošteti poverioca,
kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog člana poveriocu prouzrokovana šteta velikih razmera ili
ako je prema oštećenom zbog toga došlo do pokretanja postupka prinudnog poravnanja ili
stečaja,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Pazi ovo izgleda znaju i tužioci koji nisu sudije jer sam citirao sa njihovog sajta link


Pročitajte tekst još jednom. Objašnjava suštinu. Ako vam nije jasno, onda ništa.


Pročitao i pregleda pa sam tamo u narandžastvom našao na poverioce. Ali mi i dalje nije jasno. Pomozi
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 13:59 18.12.2012

Re: Zloupotreba sluzbenog polozaja

Da je problem u imenu i shvatanju ovog dela. Da se ono ne koristi preširoko.

Njegova suština je ispravna i u interesu društva. Suštinu treba zadržati. Ime i formulaciju treba promeniti.


Sa ovim se slazem. 'Zloupotreba sluzbenog polozaja' je naziv jos iz Titovog vremena koji je u to vreme sluzio za ono o cemu Kacin prica. Ipak se on seca tog doba i te drzave. Treba izmisliti neko bolje ime...

Interesantna je prica advokata u Utisku. On uporno sve pokusava da svede na svaki pojedinacan korak koji je nazivno OK. Celu pricu ne zeli da vidi. Mada, iskreno, ovo sa Miskovicem mi pocinje da lici na Eliot Nesa i Al Kapone-a. Kada nisu nasli za sta da ga uhapse, iskopase utaju poreza...
zemljanin zemljanin 14:03 18.12.2012

Re: Zloupotreba sluzbenog polozaja

Saša Radulović
Suštinu treba zadržati. Ime i formulaciju treba promeniti.

Hm, pa zar to u ovakvom uopštenom razgovoru nije isto ? ... ako se menja formulacija znači menja se tekst zakona što sa sobom povači da taj deo zakona nije u najboljem redu (što sam i naveo). Zakoni se uvek svode na tumačenje ... suština se tu često izgubi ako formualcija nije jasna ili je sveobuhvatna ... niko ovde ne zastupa mišljenje da taj oblik prekršaja treba odobriti već da postojeći zakon treba menjati da se ne bi dešavalo da jedan čkan zakona pokriva sve i služi kao osnov za pritvore i privođenja bez jasno definisanog prekršaja ...
st.jepan st.jepan 20:40 17.12.2012

Miškoviću status zaštićenog svedoka!

Ako izuzmem preko potrebnu masovnu katarzu, mišljenja sam da od Miškovićevog eventualnog robijanja, neće biti nikakve koristi ni za koga.

Prava korist bila bi moguća jedino ako bi se Miškoviću ponudio status svedoka saradnika, koji bi, u zamenu za slobodu, odrukao ostale članove svog zločinačkog udruženja, tj konkretne ljude iz Vlasti kojima je davao novce, i koji su mu (evidentno je) godinama, i to bez ikakvog prikrivanja, najbestidnije služinčili.

Miškoviću zameram daleko manje nego njima.
I gadi mi se daleko manje nego oni.
Imao je čovek pravo da finansira koga je hteo, i naravno, nije bio lud da odbija protivusluge.

O tome sam pre tri godine pisao u svom blogu o nitkovluku koji Srbiji ne da da mrdne.

domazetovic.andrej domazetovic.andrej 14:10 18.12.2012

Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

Jos mi je interesantna ta cela konstrukcija sa off-shore kompanijama. Nisam a priori protiv off-shore kompanija, ali u nasem Zakonu o privrednim drustvima postoji jedan clan koji obesmisljava citavu pricu registrovanja off-shore kompanije, a gde vlasnik zivi u Srbiji.

"ZAKON O POREZU NA DOBIT PREDUZEĆA ("Sl. glasnik RS", br. 25/2001, 80/2002, 43/2003 i 84/2004)
Rezidenti i nerezidenti
Član 2
Poreski obveznik iz člana 1. ovog zakona je rezident Republike Srbije (u daljem tekstu: rezidentni obveznik) koji podleže oporezivanju dobiti koju ostvari na teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: Republika) i izvan nje.
Rezidentni obveznik je, u smislu ovog zakona, pravno lice koje je osnovano ili ima sedište stvarne uprave i kontrole na teritoriji Republike."

Znaci,
1) rezidentno pravno lice porez se placa na sve sto u svetu zaradi, ne samo u Republici,
2) bez obzira gde si preduzece registrovao, ako je sediste stvarne uprave u Srbiji, za Poresku upravu si rezident.

Ovo je vise nego dovoljno da sve off-shore kompanije nasih vajnih privrednika oporezujete kao domaca pravna lica. Dovoljno je povezati da je vlasnik i stvarni upravni organ off-shore kompanije rezident Srbije. Nemam iskustva kako se sudi po ovom osnovu, a ne poznajem ni sudsku praksu, ali mi se cini (posmatrajuci realno okruzenje) da se ovo jednostavno ne primenjuje.

Sasa, da li imate saznanja kako sudovi prate ovo zakonsko resenje?

(p.s. Ja sam ovo gledao pre tri godine, ako se od tada zakon promenio voleo bih da znam)
zemljanin zemljanin 16:10 18.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

domazetovic.andrej


Off-shore je mnogo toga ... ima dosta dobrih tekstova čak i na srpskom i treba ih pročitati ... nije ovo replika već je materija kompeksna za komentar a i nije direktna tema ... u suštini vlasnik off-shore može ostati anoniman dokle god to želi a sve prihode ostvarivati kroz fondacije i sl. ... ... off-shore je zaštićena sve dok ne zalazi u sfere terorizma ili droge, naoružanja i sl. tako da pribavljanje tih informacija zahetva međudržavne sporazume, priznavanje prava iz države rezidenta itd ... čak i u slučaju sudskih odluka država u kojoj je registrovana off-shore ima pravo da odbije bilo kakve zahteve ukoliko nisu u skladu sa zakonodavstvom koje je temelj offf-shore kompanija ... ako u sve to upletemo kompaniju koja je osnivač druge kompanije ili deo fondacije a sve registrovano u različitim zemljama, to se graniči sa nemogućim čak i za zemlje koje imaju moć da tako nešto zahtevaju tipa USA ...

PS. i da ne ispadne da je off-shore pojam za malverzacije ... to je firma kao i svaka druga ali se obično povezuje sa kriminalnim aktivnostima ... u principu stepen malverazcija je isti kao i u domaćim firmama ...
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:34 18.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

u suštini vlasnik off-shore može ostati anoniman dokle god to želi a sve prihode ostvarivati kroz fondacije i sl.


To sve stoji i to sto ste napisali niko ne spori. Pricam o kompanijama koje su pomenute u okviru slucaja Miskovic. Miskovic je vlasnik Hemslejd-a, koji iako je registrovan na Kipru za poresku upravu se moze smatrati rezidentom. Fondacija Marka, registrovana na Holandskim Antilima, (ako se moze dokazati da je njegova) se takodje moze smatrati poreskim rezidentom.

Slazem se da je moguce bolje sakriti trag. Ovde trag nije sakrivan, pa se postavlja pitanje cemu registracija u off-shore destinaciji?
zemljanin zemljanin 18:03 18.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

domazetovic.andrej

ne znam da li pričaš o porezu na primanja pojedinca ili na poreze koji se odnose na same kompanije ? ... fondacije su sasvim drugačija priča pa da ih izostavimo ..

EDIT. vidim da si u prvom postu to izneo kao pitanje za kompanije ... dakle kompanija plaća porez za poslove koje obavlja u datoj državi (koja god da je) jer mora biti registrovana u njoj da bi posao obavljala pa je samim tim poreski obveznik ... ali samo za poslove koje obavlja u okviru te države ... ne može se naplatiti porez na poslovanje kompanije samo na osnovu rezidencije vlasnika ili suvlasnika ... tu govorimo o porezima koje taj pojedinac plaća zemlji jer je ostvario određene prihode ali on a ne kompanija ...
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 18:49 18.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

zemljanin


Procitaj ponovo clan zakona pa ce ti biti jasnije. Sve vreme pricam o kompanijama, a ne o poreskim obavezama vlasnika. Nemoj da mesas ove dve stvari.

Prema tom zakonu, kompanija se smatra REZIDENTNIM PRAVNIM LICEM i ako jeste registrovana u off-shore zoni, AKO se njome stvarno upravlja iz Srbije. To nije problem utvrditi ako se vec zna ko je vlasnik jer postavljeni direktori tih off-shore kompanija su samo marionete - oni ne vrse stvarnu upravu.

Sada, ako su to vec REZIDENTNA PRAVNA LICA, onda su te kompanije i poreski obveznici Republike Srbije za sav prihod koji ostvare bilo gde u svetu, ne samo u Srbiji.

To je ono sto kaze zakon. Sada, zakon ne kaze kako ovo sve utvrditi i sprovesti.... Ali i takav kakav je daje mogucnost istraziteljima da rade...
zemljanin zemljanin 19:30 18.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

domazetovic.andrej

To je ono sto kaze zakon. Sada, zakon ne kaze kako ovo sve utvrditi i sprovesti.... Ali i takav kakav je daje mogucnost istraziteljima da rade...

Ok, malo skačemo po oblastima ali po pitanju zakona si ti u pravu ... e sad ide deo koji pretpostavljaš a to nije činjenično stanje ... upravljanje kompanijom je posebna problematika koja može biti povezana sa fiktivnim direktorom koji je usput direktr još 50 firmi ali može biti i realni direktor koji zaista upravlja poslovanjem firme ... utvrditi činjenično stanje je u sklopu gore navedenih problema ... a kompletno poslovanje može se prebaciti pod fondaciju tako da vlasnik jedne od off-shore kompanija bude samo uživalac Fondacije itd. ... da ne uplićem i pojmove dvojnog državljanstva ... dve off-shore A i B mogu jedna drugoj prebacivati novac pred podnošenje izveštaja o dobiti i to je legalno u zemljama u kojima se off-shore otvorila ... tako da kompanija A pred izveštaj svu dobit plasira kompaniji B koja pred svoj izveštaj taj novac + svoju dobit "vrati" kompaniji A ...

generalno iako sve ovo zvuči kao velika mutljavina to jeste načelo kapitalizma i prava ... svako ima pravo da svoj posao obavlja i da traži mesto na kome će ga obavljati pod najpovoljnijim uslovima ... angažovanjem stručnih lica iz obalsti prava i knjigovodstva moguće je sve raditi po zakonu ali da običnom posmatraču to izgleda kao nedozvoljeno poslovanje ...

PS. Sve navedeno nije isto za sve off-shore ... evropske off-shore su mnogo drugačije nego neke druge zemlje ... s šta i zašto je Mišković koristio svoje komapnije to ne znam ali valjda ćemo saznati ... niko njega ne optužuje za to već za muvanje u privatizaciji unutar države Srbije ...
Saša Radulović Saša Radulović 01:19 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

PS. i da ne ispadne da je off-shore pojam za malverzacije


Offshore jeste pojam za netransparentnost, sakrivanje pravog vlasnika, malverzacije i izbegavanje poreza. Bez izuzetka.
Saša Radulović Saša Radulović 01:20 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

Sasa, da li imate saznanja kako sudovi prate ovo zakonsko resenje?


Nikako. Ne znaju gde udaraju. Poligon za korupciju bez limita.
zemljanin zemljanin 03:54 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

Saša Radulović

Offshore jeste pojam za netransparentnost, sakrivanje pravog vlasnika, malverzacije i izbegavanje poreza. Bez izuzetka.

Ovo naravno nije tačno.

Može nekom da se ne dopada pravo na izbor najpovoljnijih uslova i zakoni koji važe za off-shore ali to nikako ne podrazumeva tačnost navedenog ... off-shore je priznati oblik poslovanja u svim državama i legalan je ... verujem da bi država bila najsrećnija da zna sve o nekome uljučujući i njegove misli i verovatno zapadna "demokratija" ide ka tome ali to ne znači da je to ispravno ...

PS. Međutim ako u svom tekstu zameniš off-shore sa banke i sl. fin. institucije - složiću se u potpunosti.
Saša Radulović Saša Radulović 12:35 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

Činjenica da su trenutno offshore firme legalne ne menja ništa na činjenici:

Offshore jeste pojam za netransparentnost, sakrivanje pravog vlasnika, malverzacije i izbegavanje poreza. Bez izuzetka.


Offshore je priznat samo za ovo.

Isto važi i za određena postupanja banaka, raznih finansijskih institucija i posebno hedge fondova.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 12:51 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

@zemljanin

Ne bih da sirimo temu na off-shore i sve mehanizme delovanja, nacine sakrivanja i slicno. Ja sam se ovde skocentrisao na konkretne slucajeve (Misokvica) u vezi sa aktuelnom temom. Ne slazem se sa Sasom da je off-shore to sto on navodi. Mnoge velike svetske kompanije su registrovane u off-shore zonama radi umanjenja poreskih obaveza i knjigovodstvenih procedura. To a priori nije nelegalno i zavisi od zakonodavstva zemlje u kojoj te kompanije posluju, iz koje su vlasnici i slicno. Exxon mobil na primer.

Sada, u slucaju zemlje Srbije poslovanje preko off-shore kompanija moze da bude nezakonito u skladu sa clanom zakona koji sam naveo. Kazem, moze jer ako platite porez Srbiji niste prekrsili zakon, ali onda nema smisla ici u off-shore zone. Ako je sediste STVARNOG UPRAVLJANJA kompanije u Srbiji, to je za poresku upravu REZIDENTNO PRAVNO LICE, isto kao i svaka druga domaca firma. To sto ne mogu da nekog uhvate, sto advokati mogu dobro da vas sakriju je drugo pitanje - to ne znaci da ste skroz legalni prema zemlji Srbiji, iako je sve cisto prema svim ostalim drzavama u svetu. Prostim jezikom, ako vas ne uhvate u kradji ne znaci da niste lopov.

Ja sam vise postavio pitanje glede sudske prakse. Da li se ikada sud uhvatio ovog clana i jurio te kompanije zbog poreske utaje, ako se vec zna ko su vlasnici i odakle se upravlja kompanijama? Pricalo se zbog cega je Hemslejd platio porez Srbiji na prodaju Maxi-a? Evo, na primer, zbog cega. To nije Miskova dobra volja, vec su to i zakoni ove zemlje.
Saša Radulović Saša Radulović 13:56 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

Ne slazem se sa Sasom da je off-shore to sto on navodi. Mnoge velike svetske kompanije su registrovane u off-shore zonama radi umanjenja poreskih obaveza i knjigovodstvenih procedura. To a priori nije nelegalno i zavisi od zakonodavstva zemlje u kojoj te kompanije posluju, iz koje su vlasnici i slicno. Exxon mobil na primer.


Onda se slažemo :) Sve velike svetske kompanije koriste offshore da ne bi platile porez i da bi poslovanje bilo neptrasnparentno.

To apriori nije nelegalno, ali u većini slučajeva jeste, jer svi poreski zakoni u svetu rade po principu fakticiteta, odnosno stvarne priorode posla i rukovodeći se COMI principima (center of main interests). Poštansko sanduče, složićete se, ne može nikako biti COMI.

Za ovo drugo, potrebno je mnogo šire obrazloženje. Naša Poreska uprava selektivno koristi princip fakticiteta.
zemljanin zemljanin 14:11 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

Nedavno, možda pre mesec dana je EU (neki deo birokratije) objavio zvanično da banke imaju pravo da ne prikažu podatke koji mogu imati negativni uticaj na poslovanje ... drugim rečima legalno prikrivanje negativnog bilansa ... to je vrhunac malverzacija a off-shore, čak i kada se koristi za umanjenje poreza je sitnica ... da ne navodim globalnu manipulaciju tržištima zlata i drugih roba koja je dostigla vrhunac baš ovog meseca ... naravno sve to sa parama poreskih obveznika koje države ustupaju bankama ... i sad da li neko ima pravo da se zaštiti od ovakvog sistema koje države primenjuju ? ... upravo koristeći off-shore ... ja tu nemam dilemu ...
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 17:04 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

Poštansko sanduče, složićete se, ne može nikako biti COMI.


Slazem se, nacelno, ali detalji zavise od zemlje do zemlje. Na primeru USA - skoro sve korporacije su registrovane u drzavama Delaware ili Nevada. Iako posluju u drugim drzavama, nemaju ni jednog zaposlenog u drzavi Delaware na primer, tamo se registruju jer im tu odgovara. I to je sasvim u skladu sa zakonima USA. Na kraju krajeva, poreska politika se i koristi delom radi privlacenja investicija. To mogu da urade i stranci, ne morate biti rezident USA. I u USA je sve u redu. I sa kompanijama sa kojima saradjujete opet moze biti sve u redu. I tu nema sakrivanja, utaje, prevare, kriminala...

Pitanje je ako istovremeno zivite u Srbiji, da li je to u skladu sa zakonima Srbije. Pitanje je i sta tu moze Srbija da uradi da te iste zakone sprovede. Trenutno malo toga....
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 17:09 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

i sad da li neko ima pravo da se zaštiti od ovakvog sistema koje države primenjuju ? ... upravo koristeći off-shore ... ja tu nemam dilemu ...


Ja ne komentarisem motive i realan zivot sa svojim problemima, vec samo pokusavam da vidim sta kaze nas zakon po tom pitanju. Pravo je (i duznost) svakog pojedinca da stiti svoje interese i imovinu - tu se potpuno slazemo. Ovde, ponavljam, nije tema off-shore u tom smislu, vec konkretan slucaj u vezi sa ovom temom.
zemljanin zemljanin 18:40 19.12.2012

Re: Mozda je malo u sirinu, ali je deo teme

Ja ne komentarisem motive i realan zivot sa svojim problemima, vec samo pokusavam da vidim sta kaze nas zakon po tom pitanju. Pravo je (i duznost) svakog pojedinca da stiti svoje interese i imovinu - tu se potpuno slazemo. Ovde, ponavljam, nije tema off-shore u tom smislu, vec konkretan slucaj u vezi sa ovom temom.

Naš zakon treba menjati ili ga približiti realnom ... ova diskusija upravo pokazuje da je zakonom predviđeno utvrđivanje mesta upravljanja kompanijom a država nema mehanizme da to utvrdi tj. oni su van njene jurisdikcije ... tako da imamo zakon koji može da se koristi po potrebi ... što je i bila (donekle) osnovna tema ... sveobuhvatnost formualcija u određenim tačkama zakona koje daju pravo državi da ih izvuče po potrebi (u nadi) dok se ne iščeprka nešto po čemu se lice ili kompanija mogu teretiti ...
mare222 mare222 23:00 18.12.2012

problem u vezi sa ovim delom

Problem u vezi sa ovim delom je u tome što je preširoko postavljeno - tzv. kaučuk norma. Stvar je u tome da svaka zloupotreba službenog položaja može da se podvede pod neko specijalno krivično delo koje postoji - npr. pranje novca, namerno prouzrokovanje stečaja, oštećenje tuđih prava u sticaju sa davanjem i primanjem mita u milion kombinacija. E sad, ta specijalna dela se mnogo teže dokazuju, jer, kao što autor kaže, za zloupotrebu ne treba da se dokazuje namera, a sva ostala navedena dela su učinjena sa umišljajem, što treba opet dokazati. Većina stranih država upravo iz razloga što je ovo delo postavljeno tako široko (i nesrećno) i ne izručuje po poternicama za ovo krivično delo. Da ne širim dalje o tome koliki se prostor za voluntarizam tužiocu i vlasti kod ovakvog dela otvara - čist primer je nabavka vakcina.
Saša Radulović Saša Radulović 01:17 19.12.2012

Re: problem u vezi sa ovim delom

čist primer je nabavka vakcina


Vi se šalite?

Većina stranih država upravo iz razloga što je ovo delo postavljeno tako široko (i nesrećno) i ne izručuje po poternicama za ovo krivično delo.


Ovo nije tačno. Glavni razlog je naziv dela. Kod njih ne postoji takav pojam.

Nameru je gotovo nemoguće dokazati.

Ove teze kod nas proturaju oni koji su pogođeni postojanjem ovog dela i njegovom učinkovitošću. Ono služi kao glavna zaštita društva od privrednog kriminala.

Suština dela je na mestu. Ime nije. Baš onako kako je objašnjeno u tekstu. Treba samo promeniti ime. Suština zloupotrebe ovlašćenog lica je navedena u Zakonu o privrednim društvima u članovima koji govore o dužnostima ovlašećnih lica I KONTROLNIH VLASNIKA, kao i u članovima koji govore o zloupotrebi pravnog lica (stari zakon), odnosno proboju pravne ličnosti (novi zakon).

Svako sužavanje i pooštravanje dokazivanja je suprotno interesima društva. One su jedino u interesu privatizatora.


mare222 mare222 09:03 19.12.2012

Re: problem u vezi sa ovim delom

Наравно да се не шалим у вези са вакцинама. То је пример како ово дело оставља могућност да се људи који су негде у средини коруптивног ланца кривично гоне без опасности за заиста битне ликове. Ово кривично дело је идеално да направи жртвеног јарца од сваког посредника или извршиоца, с обзиром да се праве релације уопште не морају испитати да би се неко осудио.
Не кажем да нема одговорности и код посредника и извршилаца, али није нам ваљда циљ да заувек гурамо главу у песак.  

Гледајте, бавим се правом и то управо у једном суду, и лично сам могао да се уверим како то све изгледа. Постоји велики отпор код судија о интегритета према овом кривичном делу, који користе и најмању могућност да ослободе за ово дело. Ствар је у томе што ће Вам неко ко се заиста бави кривичним правом рећи управо исто што и ја, ако разговарате искрено и нема скривених мотива.

Када је у питању изручивање, очигледно је да не знате да се критеријум постојања кривичног дела код земље изручиоца  цени по суштинском критеријуму, а не по језичком критеријуму, уз додатни критеријум да се не ради и политичком кривичном делу.  

Ви причате о зоупотребама у приватизацији, а ја о караткеру овог дела универзално.  Не кажем да се не треба борити против тих злоупотреба, али то треба радити на начин који штити од политичког волунтаризма, јер ово дело пада на првом критеријуму оцене кривичног дела - одређеност. Где нема одређености, нема ни заштите права појединца од власти.
Saša Radulović Saša Radulović 12:33 19.12.2012

Re: problem u vezi sa ovim delom

Ово кривично дело је идеално да направи жртвеног јарца од сваког посредника или извршиоца, с обзиром да се праве релације уопште не морају испитати да би се неко осудио.


Ovo je zamena teza. Suština krivičnog dela nema veze sa pravljenjem žrtvenih jaraca. Bez obzira na krivično delo, ostaje prostor za žrtvene jarce. Velike ribe se ne provlače zbog loše formulacije člana zakona, već zbog političkih pritisaka. Logički je neodrživo to što tvrdite: da postojanje široko definisanog dela omogućava velikim ribama da se provuku.

Гледајте, бавим се правом и то управо у једном суду, и лично сам могао да се уверим како то све изгледа.


Gledajte, i ja isto. Samo ne samo u jednom sudu.

Када је у питању изручивање, очигледно је да не знате да се критеријум постојања кривичног дела код земље изручиоца цени по суштинском критеријуму, а не по језичком критеријуму, уз додатни критеријум да се не ради и политичком кривичном делу.


Ni ovo naravno nije tačno. Samo mali broj zemalja ne prihvata ovo delo, izimeđu ostalih Švajcarska. Glavni problem je to što član obuhvata i službena lica i odgovorna lica, pa Švajcarska ima problem i sa suštinom i sa formulacijom.

Glavni argument kvazi-kritike sam opisao u tekstu: kako može vlasnik da ošteti sopstvenu firmu.

Ви причате о зоупотребама у приватизацији


Ni ovo nije tačno. I naravno da se treba štiti od voluntarizma. Ali napadi na samu suštinu krivičnog dela nisu utemeljeni.

Još jednom: suština dela je ispravna i za službena lica i za odgovorna lica. I teret dokazivanja koje stavlja na tužilaštvo su dobri. U interesu su društva. Formulacija za odgovorna lica u privatnim firmama nije dobra.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana